Ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, uputio je jutros apel svim kompanijama iz sektora energetike, nafte i rudarstva da doniraju sredstva za pomoć zajednicama pogođenim požarima. On će donirati svoju mjesečnu platu, a pridružiće mu se i visoko rukovodni kadar, kao i zaposleni u Ministarstvu, doniranjem sredstava.
Ministar je takođe pozvao direktore, predsjednike i članove odbora svih energetskih subjekata da slijede njegov primjer i doniraju svoje naknade, pružajući podršku onima kojima je pomoć najpotrebnija.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da podrška nije samo materijalna pomoć , to je čin saosjećanja i potvrda da Crna Gora u najtežim trenucima stoji ujedinjena.
- Crna Gora ovih dana prolazi kroz teške trenutke, požari su ugrozili živote ljudi, uništili domove i narušili prirodna bogatstva naše zemlje. Ovo je trenutak kada se mjeri naša snaga kao zajednice, kada solidarnost i humanost postaju naša najveća vrijednost - navodi se u saopštenju.
.Svaka donacija, bez obzira na iznos, biće usmjerena onima kojima je pomoć najpotrebnija, porodicama koje su izgubile domove i zajednicama kojima je potrebna obnova.
- Vjerujem da ćemo, kao i mnogo puta do sada, pokazati snagu zajedništva i pomoći našoj zemlji da se oporavi - poručio je Šahmanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahmanović će donirati platu, pozvao partnere iz resora energetike, nafte i rudarstva da pomognu građanima u sanaciji posljedica požara

Projekat druge žile podmorskog energetskog kabla sa Italijom je strateški energetski poduhvat kompanije Terna, vrijedan oko 500 miliona eura. Polaganje druge žile, najvjerovatnije će početi 2027. godine, kazali su Portalu ETV u Ministarstvu energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović.
Kako dodaju, Crna Gora stvara ključne infrastrukturne preduslove za njegovo pokretanje, što uključuje snažno regionalno povezivanje i jačanje domaće elektroprenosne mreže.
Iz Ministarstva navode glavne aktivnosti vezane za ovaj projekat i njegov značaj:
• Spajanje tržišta električne energije sa italijanskim i širim evropskim tržištem, čime Crna Gora dobija stratešku poziciju energetske raskrsnice Balkana.
• Završetak dalekovoda 400 kV Lastva – Pljevlja, ukupne dužine preko 160 km, koji je sastavni dio Transbalkanskog elektroenergetskog koridora.
• Izgradnja dvostrukog dalekovoda 400 kV Pljevlja – Bajina Bašta (Bistrica), za koji je dio sredstava obezbijeđen kroz grant EU. Vrijednost projekta na crnogorskoj strani premašuje 20 miliona eura, dok su investicije na strani Srbije znatno veće.
• Ojačavanje 220 kV mreže od Albanije, preko Crne Gore, do Bosne i Hercegovine, korišćenjem visokotemperaturnih provodnika, što je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti, finansirane iz EBRD granta.
• Planirana izgradnja 400 kV postrojenja u trafostanici Brezna, koja će omogućiti kvalitetno priključenje novih obnovljivih izvora energije.
- Jedan od strateških projekata koji želim snažno da iniciram jeste izgradnja druge žile podmorskog kabla prema Italiji. To je infrastrukturni, ali i geopolitički projekat koji će dodatno pozicionirati Crnu Goru kao stabilnog partnera i energetsku sponu između Zapadnog Balkana i Evropske unije - kazao je ranije ministar energetike i rudarstva Šahmanović.
Podsjećamo, energetski podmorski kabl između Crne Gore i Italije zvanično je pušten u rad u novembru 2019. godine. U pitanju je dvosmjerna energetska veza od strateškog značaja za obje države i energetski most između Balkana i Evropske unije. Projekat, vrijedan oko milijardu eura, realizovan je u saradnji kompanije Terna i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Miraš Dušević

Šahmanovićev resor: Početak polaganja druge žile podmorskog kabla najvjerovatnije 2027. godine

Ministar energetike i rudarstva &nbsp;Admir Šahmanović i izvršni direktor CEDIS-a Vladimir Ivanović, sa saradnicima, obišli su danas radove na sanaciji elektroenergetske infrastrukture u Piperima i na Kakarickoj Gori, oštećene u nedavnim požarima.
Na 10 kV izvodu „Piperi“ do sada je izgorjelo oko 50 dalekovodnih stubova, dok broj oštećenih stubova na niskonaponskoj mreži još nije preciziran. Ekipe CEDIS-a juče su uspjele da zamijene 17 stubova, čime je omogućeno napajanje pumpi na vodoizvorištu i obezbijeđeno vodosnabdijevanje stanovnika ovog područja. Radovi se nastavljaju i danas. Na Kakarickoj Gori, sinoć su izgorjela tri stuba na „Vazdušnom dalekovodu Tuzi“.
CEDIS raspolaže potrebnim resursima za sanaciju oštećenih objekata, a terenske ekipe ulažu maksimalne napore da u najkraćem roku uspostave redovno napajanje. Tokom ovog ljeta požari su na više lokacija u Crnoj Gori pričinili veliku štetu elektroenergetskom sistemu – do sada je zamijenjeno više od 150 stubova na području Plužina, Podgorice, Žabljaka i Pljevalja, a podaci nijesu konačni jer su požari i dalje aktivni.
„Radnici CEDIS-a, rame uz rame sa ostalim službama na terenu, pokazuju šta znači istinski patriotizam. Bez obzira na umor i opasnost, staju na prvu liniju odbrane svojih domova i svoje države. Njihova hrabrost i posvećenost zaslužuju divljenje cijele Crne Gore“, poručio je ministar Šahmanović, naglašavajući da je lično svjedočio nadljudskim naporima u zaštiti ključne energetske infrastrukture.
On je pozvao građane na krajnji oprez i poštovanje svih uputstava nadležnih službi: „Samo zajedništvom možemo odbraniti naše domove, imovinu i zemlju.“
Obilasku su prisustvovali i državni sekretar Dino Tutundžić te v.d. generalni direktor Direktorata za geologiju i rudarstvo Marko Vučinić. Ministarstvo energetike i rudarstva i CEDIS još jednom apeluju na građane da odgovorno rukuju vatrom na otvorenom, kako bi se spriječili požari koji ugrožavaju ljude, imovinu i stabilnost elektroenergetske mreže.

Šahmanović i Ivanović obišli sanaciju elektroenergetske mreže oštećene u požarima

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović u izjavi za Portal ETV kaže da raskid ugovora za EPCG Željezaru nije prijatna vijest, ali s obzirom na tok dosadašnje saradnje, nije ni iznenađenje.&nbsp;
- Sada je ključno pitanje kako dalje, kako obezbijediti da ova kompanija, kao dio EPCG grupacije, dobije novu razvojnu šansu - naveo je on.&nbsp;
Ministar kaže kako očekuje da EPCG razmotri moguće opcije i ponudi konkretan prijedlog za dalji put, bilo kroz novi poslovni model, strateško partnerstvo ili drugi održiv koncept.
- Moj zadatak, kao ministra energetike, &nbsp;nije da biram investitore, već da stvaram predvidiv i podsticajan okvir za svaku inicijativu koja donosi vrijednost. I u tom smislu, Ministarstvo će pružiti punu podršku svakom ozbiljnom i odgovornom rješenju koje ima za cilj da obezbijedi stabilna radna mjesta i siguran prihod za zaposlene - podvukao je ministar u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
&nbsp;Kako je zaključio, napori moraju ići dalje od gašenja požara.
- Neophodno je da se otvori ozbiljan dijalog o dugoročno održivim rješenjima - poručio je ministar Šahmanović.&nbsp;
Odbor direktora EPCG AD Nikšić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavještenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nikšić, a zbog nepoštovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi zaštitila interese kompanije, ali i šire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora došlo je usljed višestrukog nepoštovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepoštovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG, a objavila je TVCG.&nbsp;

Šahmanović za Portal ETV: Željezara mora dobiti novu šansu

Mještani Lješevića, Vranovića i Pobrđa u Kotoru blokirali su raskrsnicu kod bivšeg Jugodrva jasno se protiveći eksploataciji kamenoloma Lješevića-Gajevi koju je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa ponovo, nakon produženja do 1. jula, dodijeljena kompaniji „BRIV Contruction“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_2f4421e8226d00e00600df2efd47c4c5898fad869654c8325c6fa955d194b32d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719110712_2f4421e8226d00e00600df2efd47c4c5898fad869654c8325c6fa955d194b32d" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="Protest"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, mašine ove kompanije bile su u punom pogonu nakon isteka produženja koncesije - koju su, u međuvremenu, ponovo dobili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_1a169eaca912a79b5cbdd8a66214e797bfd18805df5da04984c41faf6e2ed2e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719110712_1a169eaca912a79b5cbdd8a66214e797bfd18805df5da04984c41faf6e2ed2e4" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="Protest Kotorq"> </figure>  Ovo je, kako su ranije najavili, skup upozorenja - a ako Ministarstvo energetike i rudarstva ne poništi ovu koncesiju - najavljuju radikalizaciju i građansku neposlušnost. Oni su ranije ukazali da Vlada i Ministarstvo turizma deklarativno govore da nema mjesta za kamenolome na primorju, dok Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere. Istakli su i da, budući da im je dosta prašine, buke i devastacije prostora na iskopu kamenoloma „Lješevići Gajevi“ koncesionara „BRIV Construction“, su riješeni da se, uz podršku lokalne vlasti, izbore za svoje pravo na život u zdravoj ekološkoj sredini. Ispred Mjesne zajednice Vranovići uputili su i dopis Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa i obratili se za podršku Opštini Kotor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_21008e274f3ba3954cc23c919e3ad2cc46c27d02eac770db6ef3cfce5664d16c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719110712_21008e274f3ba3954cc23c919e3ad2cc46c27d02eac770db6ef3cfce5664d16c" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="Sa protesta u Kotoru"> </figure>  - Saznavši da ste ponovo dali kamenolom za eksplataciju „Lješevići-Gajevi“, smatramo da ste nas vi iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa obmanuli, jer smo imali garanciju da do jula ove godine ističe godine dana od sanacije kamenoloma. Mislili smo da se sa tim završava eksploatacija. Koliko vidimo, interes pojedinca je važniji nego čitava lokalna zajednica i Opština Kotor. Na sastanku Savjeta Mjesne zajednice Vranovići i Odbora sela Lješevici donešena je odluka da ćemo se svim sredstvima boriti da se kamenolom zatvori - naveli su oni ranije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110712_ecb021ea5a408c1823f3645ddc044d19abf3683df86852e17083c85e9e73035b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719110712_ecb021ea5a408c1823f3645ddc044d19abf3683df86852e17083c85e9e73035b" data-rendition-name="original" width="1530" height="1530" loading="lazy" alt="protest u kotoru"> </figure>  Isto tako su, kako su kazali, spremni da ustupe u kamenolomu i van kamenoloma privatno zemljište za bilo koju namjenu koja je od opšteg interesa za njihovu zajednicu i Opštinu Kotor. - Smatramo da od danas firma „BRIV construction“ radi bespravno, pa Vas molimo da Mjesnoj zajednici Vranovići dostavite svu dokumentaciju - kazali su ranije u saopštenju iz Savjeta MZ Vranovići. Ukazali su i da je rad kamenoloma na pet kilometara od mora već ugrozio život u Specijalnom rezervatu prirode „Solila“, na kilometar udaljenog odavde, te ekološku ravnotežu u naseljiuma, koja se nalaze svega stotinjak metara od iskopa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsahmanovicev-resor-obmanuo-i-mjestane-i-unesco-kotorski-kamenolom-opet-dao-pod-koncesiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U saznanju smo da je iz UNESCO-a stigao zahtjev u 15 tačaka koje treba ispuniti kao uslov za eksploataciju kamenoloma, te smo se obratili Kancelariji Evropske unije u Podgorici. Vlada Crne Gore i Ministarstvo turizma promovišu da nema mjesta za kamenolome na Primorju, a Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa raspisuje tendere, što je u suprotnosti sa tim. Molimo Vas da dobro sagledate situaciju, jer ćemo morati da preduzmemo radikalne mjere - da krenemo u građansku neposlušnost - poručili su u svom obraćanju iz Savjeta Mjesne zajednice Vranovići - Odbora sela Lješevići. Juče su se, kako je Portal ETV već objavio, sastali sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem od kojeg su dobili punu podršku. Ovaj kamenolom, inače, kako je Portal ETV već pisao, ugrožava i vodoizvorište Topliš, koje se nalazi tik uz njega. On se nalazi na svega 200 metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu, tu se ispušta i cementna voda. Iz Opštine Kotor tada nijesu odgovorili na naša pitanja zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu, a bez odgovora su nas ostavili i iz Ministarstva energetike i rudarstva. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fizlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

FOTO: Mještani tri kotorska sela održali protest upozorenja zbog nastavka eksploatacije kamenoloma „Lješevića Gajevi“

Mještani kotorskih sela Lješevići, Vranovići i Pobrđe jutros će održati prvi protestni skup upozorenja državnim vlastima da više ne žele eksploataciju kamenoloma u Lješevićima, lokalitet Gajevi, a najavljuju i radikalizaciju i građansku neposlušnost u slučaju da Ministarstvo energetike i rudarstva ne poništi koncesiju koja je dodijeljena kompaniji „Briv Construction“. Današnji protest biće organizovan na raskrsnici kod bivšeg Jugodrva, kod skretanja za Bigovu. <h2>Tačka osam</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04" data-rendition-name="original" width="750" height="422" loading="lazy" alt="UNESCO"><figcaption>U zabludu doveden i UNESCO</figcaption></figure>  Na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu u UNESCO sjedištu u Parizu, kojem je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, razmatran je i izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i Crna Gora upozorena na alarmantnu situaciju, kao i da Kotoru prijeti mogući upis na Listu svjetske baštine u opasnosti. Vujović se iz Pariza oglasila 12. jula, uz poruku da će Crna Gora biti odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta. A pod tačkom osam usvojenih odluka precizirano je da Komitet „pozdravlja obustavu aktivnosti eksploatacije u kamenolomima i dodatno zahtijeva od države članice da trajno obustavi vađenje, planiranu eksploataciju i proširenje koncesija unutar lokaliteta i njegove zaštitne zone, da uspostavi stroge zone zabrane eksploatacije i razvije strategiju ublažavanja negativnih uticaja radi ograničavanja mogućih štetnih posljedica po OUV lokalitet (lokalitet izuzetne univerzalne vrijednosti p.a.), uključujući mjere sanacije i praćenja životne sredine“. Ispostavilo se, međutim, da je Komitet obmanut. Dok je trajalo zasijedanje ovog tijela u Parizu (od 6. do 16. jula), Ministarstvo energetike i rudarstva privodilo je kraju tender za koncesiju kamenoloma u Lješevićima i 16. jula donijelo odluku da je najpovoljnija ponuda konzorcijuma BEN - koji čine kotorski „Briv Construction“, kao nosilac konzorcijuma i beogradska preduzeća „EX ING B&amp;P“ i „Nukleus“. <h2>Građani prevareni</h2> Osim Komiteta UNESCO-a Ministarstvo energetike i rudarstva obmanulo je i mještane Kotora, koji su, prema riječima Dejana Štileta, predstavnika Organizacionog odbora sela Lješevići i Savjeta Mjesne zajednice Vranovići „imali tvrdo obećanje da kad se završi sanacija kamenolom on neće više raditi nego će biti prenamjena tog lokaliteta za opšti interes“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a" data-rendition-name="original" width="555" height="740" loading="lazy" alt="Dejan Štilet"><figcaption>MJEŠTANI NEĆE ODUSTATI: Dejan Štilet(Photo: Radio Kotor)</figcaption></figure>  - Kamenolom radi već 13 godina i bilo je rečeno da će nakon godine, koliko je trajala sanacija koja je završena 10. jula, on biti zatvoren. Ministarstvo je u međuvremenu, mimo znanja Opštine i mještana, raspisalo novi tender za koncesiju. Prevareni smo. Mi više ne želimo taj pakao koji smo prolazili svih ovih godina. Protiv smo svakoga koncesionara. Izričiti da tu može da bude samo neki projekat od opšteg inetersa, ali ne eksploatacija kamena – poručio je Štilet. Predstavnici mještana juče su se sastali sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem od kojeg su, kaže Štilet, dobili punu podršku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a" data-rendition-name="original" width="6078" height="4052" loading="lazy" alt="Vladimir Jokić"><figcaption>PODRŠKA MJEŠTANIMA: Vladimir Jokić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption></figure>  - Seljani su spremni i svoju zemlju da ustupe za bilo koji projekat, samo ne za kamenolom. Mi zbog kamenoloma ne možemo da obrađujemo ni sopstvenu zemlju, jer ona ne vrijedi ništa. Jasno je da pojedini samo gledaju da je dodatno obezvrijede i onda kupuju. Nećemo to dozvoliti – kategoričan je sagovornik Portala ETV i dodaje da je Ministarstvo raspisalo tender kako bi bili zadovoljeni nečiji lični interesi. Poručuje da je današnji protest njihov prvi korak i da neće odustati. - „Briv“ je sada ovdje ilegalno. Istekla im je dozvola za betonsku bazu, a prema Prostornom planu Opštine Kotor nema ni privremenu lokaciju. Nadamo se da će Ministarstvo imati razumijevanja za nas, ali i odluke Komiteta UNESCO-a i da će sprovoditu program Vlade da se bavimo turizmom i ekonomijom, a ne da dajemo koncesije kamenoloma na neadekvatanim prostorima – istakao je Štilet i zaključio da „ne može interes jednog pojedinca biti veći od interesa lokalnog stanovništva i čitave jedne opštine“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Admir Šahmanović"><figcaption>ĆUTI: Admir Šahmanović</figcaption></figure>  Ministarstvo energetike i rudarstva za sada ćuti. Nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali, a ministar Admir Šahmanović nije odgovorio ni na telefonske poruke. Tako je crnogorska javnost ostala uskraćena za odgovore ko je i zašto obmanuo mještane sela u okolini kamenoloma i ko je i zašto prevario UNESCO, na čijoj je listi svjetske baštine grad Kotor. Ministar Šahmanović duguje javnosti i objašnjenje koji je javni interes za nastavak eksploatacije kamenoloma u okolini Kotora i da li je tačno da je tender raspisan isključivo zbog interesa pojedinca. Nažalost, interes javnosti, odnosno pravo javnosti da zna za ministra Šahmanovića ne postoji. Na pitanja Portala ETV nije odgovorio ni predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji, kako tvrde mještani, čvrsto stoji uz njih. <h2>Samoodbrana života </h2> Bilog Vuk Iković ne vjeruje u dobre namjere predstavnika vlasti i upozorava da se partijska i administrativna tortura nad građanima nastavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>NE ODUSTAJATI: Vuk Iković(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  - Ona nije manja, već veća i opasnija od fizičke torture. Ista partija se na lokalnom nivou predstavlja kao zaštitnik građana, dok ih na državnom nivou progoni – igrajući igru dobrog i lošeg policajca sa nama. Mještani mogu opstati jedino ako se organizuju, budu jedinstveni i ne odustanu dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Svaka vlast postaje nasilnija kako joj se približava kraj. Zato je danas potrebna solidarnost i upornost – to je najveći izazov našeg društva – poručio je sagovornik Portala ETV. Kamenolomi koje je opozicija nekada kritikovala, a današnja vlast obećavala da će zatvoriti, upozorava Iković, ponovo se otvaraju. - Zato je naš današnji zadatak – samoodbrana života od fasadnih političara – kategoričan je on. Da se ovakve situacije ne ponavljaju potrebno je, smatra, donijeti novi plan upravljanja kamenolomima. - Iz njega odmah treba izuzeti: lokacije unutar ili pored naselja, zone vodoizvorišta, područja kulturne baštine i ambijentalne cjeline. Ako se osvrnemo oko sebe vidjećemo da je većina kamenoloma smještena uz glavne puteve, samo zato što je bilo najlakše eksploatisati. Investitor koji želi kamenolom treba da dobije lokaciju na kojoj njegov rad neće uništiti ničiji život, zdravlje i vodu. Ako želi da zaradi, neka sam, u dogovoru sa državom, obezbijedi pristupni put – kao što građani čekaju asfalt po 15 godina. Jer, danas se dešava apsurd: nakon što stigne asfalt, privilegovani investitor dobije brdo da vadi kamen, a teški kamioni unište put za godinu dana – naglašava sagovornik Portala ETV. Kategoričan je da je jasno da se nije brinulo o građanima, već isključivo o privilegijama investitora. - Država je moćna samo kada shvati da je pojedinac slobodan i nezavisan, a njena snaga proizilazi iz njegove snage. Zato svi oni koji se danas bore za opstanak golog života su slobodni pojedinci koji samo umrežavanjem mogu da oslobode ovu državu od partijske i administrativne torture – zaključio je Iković. <h2>Ugroženo i vodoizvorište</h2> Mještani su poručili da će se obratiti i premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i ministarki turizma Simonidi Kordić s pitanjem - da li je interes pojedinca veći od interesa lokalne zajednice i interesa Opštine Kotor. Već su pisali i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Koncesija za kamenolom kompaniji „Briv“ istekla je 1. jula prošle godine, ali je Ministarstvo na još godinu odobrilo radove za sanaciju kopa. Međutim, u februaru ove godine rasipsali su novi javni poziv za koncesiju. Kamenolom, <a href="https://etv.me/drustvo/izlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista">o čemu je Portal ETV pisao 11. juna</a>, ugrožava i vodoizvorište Topliš, koje se nalazi tik uz njega. Objavili smo tada da su na svega 200 metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „Briv“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila, tu se ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"><figcaption>Cementna voda ugrožava vodoizvorište Topliš(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Iz Opštine Kotor tada nijesu odgovorili na naša pitanja zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu, a bez odgovora su nas ostavili i iz Ministarstva energetike i rudarstva. I dok država ćuti i ozbiljno ugrožava prestižni status Kotora kao grada koji je 1979. upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine, građanke i građani poručuju da neće dozvoliti da se nastavi sa uništavanjem bisera crnogorske obale.

Kaćuša Krsmanović

Šahmanovićev resor obmanuo i mještane i UNESCO, kotorski kamenolom opet dao pod koncesiju

Pokretanje aukcijskog procesa otvoriće vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, prenosi Mina biznis.
On je, na pitanje šta konkretno donosi aukcijski model koji je Ministarstvo pokrenulo, odgovorio da je to prelomni trenutak.
- Prvi put uvodimo tržišno zasnovan, fer i transparentan sistem podrške za projekte iz obnovljivih izvora energije. Pokretanjem aukcijskog procesa, gradimo modernu energetsku arhitekturu u kojoj najbolji projekti pobjeđuju jer nude najpovoljnije uslove za građane i državu - rekao je Šahmanović.
Ministarstvo energetike i rudarstva je u petak objavilo javni poziv za dodjelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije, čime se i zvanično otvara prvi aukcijski proces u istoriji crnogorskog energetskog sektora. Ta važna faza uslijedila nakon što je Vlada u četvrtak usvojila Tendersku dokumentaciju i set pratećih akata, čime su ispunjeni svi regulatorni preduslovi za pokretanje tog strateški važnog mehanizma.
Šahmanović je naveo da se procjenjuje da će aukcija otvoriti vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore.
- To je konkurencija u službi javnog interesa. A benefiti su višestruki: jačamo sigurnost snabdijevanja, otvaramo prostor za nove investicije, podižemo konkurentnost tržišta i jasnim pravilima gradimo povjerenje investitora - kazao je Šahmanović.
Na pitanje koliko je ovaj proces važan za građane, Šahmanović je odgovorio da to znači veću stabilnost, bolju otpornost sistema i dugoročno stabilnije cijene.
- Energetika ne funkcioniše izolovano. Kada ona raste, povlači i druge sektore: industriju, građevinarstvo, inženjering i turizam. To su nova radna mjesta, veći prihodi i održivi razvoj - naveo je Šahmanović.
Na pitanje koliko su ti reformski iskoraci zahtijevali sistemsku pripremu, Šahmanović je odgovorio da je iza njih temeljna, intenzivna i zajednička institucionalna reforma.
- Usvojen je Zakon o korišćenju energije iz OIE, donesen Zakon o energetici, potpuno usklađen sa EU, a završili smo čitav set podzakonskih akata u rekordnom roku - rekao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, to nije rezultat improvizacije, već timskog rada i odlučne vizije.
- Iskreno zahvaljujem svim koleginicama i kolegama iz Ministarstva, ali i našim partnerima: Elektroprivredi (EPCG), Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE) i Berzi električne energije (BELEN). Posebnu zahvalnost dugujemo i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koji nam je bio strateški oslonac u ovom procesu - dodao je Šahmanović.
On je, govoreći o o društvenoj dimenziji energetske politike, kazao da za njih energetska politika mora imati i socijalnu komponentu.
- Zato smo usvojili Pravilnik o energetskom siromaštvu, prvi sistemski mehanizam zaštite najugroženijih građana. To je politika koja vodi računa o svakom domaćinstvu, ne samo o statistikama - objasnio je Šahmanović.
On je naveo da uskoro očekuju i pozitivno mišljenje Evropske komisije (EK) o Zakonu o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, čime zaokružuju harmonizaciju s takozvanim Čistim energetskim paketom EU. To ih, kako je dodao, vodi ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 15 – Energetika.
- Fokus nam je trostruk, a odnosi se na regulatornu reformu, razvoj konkretnih projekata i evropsku integraciju - poručio je Šahmanović.
Do kraja godine, kako je naveo, planiraju usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta koji definiše pravce razvoja do 2030. godine. Paralelno razvijaju projekte u saradnji s EPCG-om i strateškim partnerima, vodeći računa da svaki model donese korist građanima i državi.
Na pitanje je li realno da Crna Gora budel lider u regionu, Šahmanović je odgovorio apsolutno.
- Crna Gora ima prirodne preduslove za proizvodnju zelenog vodonika, sunce, vjetar i vodu. Uz NECP i Program razvoja zelenog vodonika, radimo na postavljanju temelja za pilot-projekte koji bi nas mogli pozicionirati kao regionalnog pionira u ovoj tehnologiji - precizirao je Šahmanović.
On je naveo da rade i na daljoj integraciji s EU tržištem električne energije i to kroz market coupling s Italijom i pripremu nove faze razvoja projekta druge žile podmorskog kabla.
Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i dekarbonizacija su izazovi za cijeli region. Na pitanje kako se nosimo s tim, Šahmanović je odgovorio da je CBAM realnost.
- Posebno će pogoditi energetski intenzivne industrije. Zato ubrzavamo tranziciju, jer samo one ekonomije koje sada ulažu u OIE i niskougljenične tehnologije, mogu ostati konkurentne. Današnja reforma nije samo pitanje energetske politike, već i ekonomske strategije i klimatske otpornosti - rekao je Šahmanović.
On je poručio da zna da je pred njima puno posla.
- Ali takođe znam da imamo viziju, ozbiljan tim i jaku podršku partnera. Ovaj trenutak pokazuje da znamo gdje idemo, otvaramo tržište, jačamo stabilnost, ulažemo u budućnost - naveo je Šahmanović.
Crna Gora, kako je poručio, ima potencijal da postane energetski hab regiona, most prema EU tržištu i lider u tranziciji.
- Sada je vrijeme da ubrzamo. Da vjerujemo u svoje resurse. I da zajedno gradimo energetski snažnu i suverenu Crnu Goru - zaključio je Šahmanović.

Šahmanović: Aukcija otvara vrata za više stotina miliona eura novih investicija

Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu Admir Šahmanović, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.
Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.
Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.
Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

&nbsp;organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva, danas je u Podgorici predstavljen nacrt&nbsp;
Zeleni vodonik dobija sve veći značaj širom Evrope i svijeta. Mi danas pokazujemo da imamo znanje, viziju i posvećenost da budemo dio te promjene, poručio je ministar energetike i rudastva Admir Šahmanović.
Nacrt programa razvoja zelenog vodonika, prvog strateškog dokumenta ove vrste u regionu, koji Crnu Goru pozicionira kao aktivnog aktera u evropskoj energetskoj tranziciji, predstavljen je danas u Podgorici u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva.
Otvarajući događaj, ministar Šahmanović poručio je da Crna Gora ne samo da prati evropske i globalne trendove, već ima ambiciju da bude među zemljama koje ih postavljaju. On je dodao da je dokument rezultat stručne analize i širokog konsultativnog procesa.
Program razvoja zelenog vodonika u potpunosti je usklađen sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) i evropskim ciljevima. Njegova svrha je da omogući sigurnije, čistije i efikasnije korišćenje energije u svim sektorima: industriji, saobraćaju, grijanju i balansiranju sistema sa sve više obnovljivih izvora.
- Radi se o nosiocu energije koji može značajno doprinijeti dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrifikovati, poput teške industrije i transporta. Takođe, omogućava skladištenje viškova energije iz OIE i njihovu kasniju upotrebu - istakla je generalna direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić.
Sekulić je naglasila da Program definiše ciljeve do 2030, 2040. i 2050. godine, predviđa jasan akcioni plan, te nudi okvir za regulatorni, infrastrukturni i tržišni razvoj.
Sa događaja je poručeno da je zeleni vodonik energent budućnosti, a da je jedini nusproizvod njegovog korišćenja je voda.
- Crna Gora ima veliki potencijal za njegov razvoj, zahvaljujući solarnim i vjetro resursima. Vodonik je ključan za skladištenje energije i dekarbonizaciju sektora koje je teško elektrifikovati. U svijetu, manje od četiri odsto vodonika je trenutno "zeleno", a preko 95 odsto dolazi iz fosilnih goriva, što otvara prostor za rast. Potrebni su podrška države i investicije za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje troškova - poručeno je, pored ostalog, na događaju.
Nacrt Programa je izrađen uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a realizaciju je sproveo iskusan i visoko kvalifikovan konsultantski tim koji je, kroz detaljnu analizu i multidisciplinarni pristup, izradio sadržajno bogat i kvalitetan dokument.
Usvajanje dokumenta planirano je u četvrtom kvartalu 2025. godine, kao dio obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan, Sofijske deklaracije i Pariškog sporazuma.
- Vjerujemo da samo kroz otvoren dijalog i zajednički rad možemo kreirati pametna i održiva rješenja za Crnu Goru - poručeno je na kraju događaja.

Šahmanović: Zeleni vodonik dobija sve veći značaj, imamo znanje i viziju da budemo dio promjene

Vlada je donijela odluku o obrazovanju Savjeta za pravednu tranziciju u cilju obezbjeđivanja pravičnog prelaska sa fosilnih goriva na održive izvore energije, ali i stvaranja novih privrednih aktivnosti, otvaranja radnih mjesta, usklađivanja obrazovnog sistema sa potrebama zelene ekonomije i osnaživanja lokalnih zajednica.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saopštili da ta inicijativa predstavlja strateški iskorak ka modernizaciji crnogorske privrede i jačanju otpornosti društva na promjene koje donosi energetska i klimatska transformacija.
Savjet, kojim će predsjedavati ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, biće centralno tijelo za usmjeravanje i koordinaciju procesa tranzicije u skladu sa nacionalnim razvojnim ciljevima, evropskim standardima i potrebama lokalnih zajednica, posebno Pljevalja, koje se nalaze u središtu procesa.
Savjet, pored Šahmanovića, okuplja ključne donosioce odluka i aktere iz različitih sektora: ministre finansija, rada i socijalnog dijaloga, evropskih poslova, ekologije i javnih radova, kao i rukovodioce Rudnika uglja i Elektroprivrede, te predstavnika Opštine Pljevlja.
Na taj način se, kako je objašnjeno, osigurava sveobuhvatan i inkluzivan pristup u kojem su ekonomski, socijalni i ekološki interesi ravnomjerno zastupljeni.
Savjet će imati zadatak da daje smjernice za planiranje i sprovođenje politike pravedne tranzicije, koordinira institucije i zainteresovane strane, učestvuje u izradi i praćenju sprovođenja plana pravedne tranzicije, te predlaže unapređenja zakonodavnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti.
Pravedna tranzicija nije samo energetski izazov – ona je razvojna šansa za sjever Crne Gore, prilika za otvaranje novih radnih mjesta, jačanje lokalne ekonomije i stvaranje održivije budućnosti za sve građane. Upravo zato će Savjet djelovati proaktivno, okupljajući stručnost, iskustvo i lokalne glasove, kako bi tranzicija bila fer i korisna za sve segmente društva“, navodi se u saopštenju.
Formiranjem ovog Savjeta se, kako je objašnjeno, pokazuje spremnost da se odgovorno, strateški i pravedno upravlja tranzicijom, oslanjajući se na sopstvene resurse, kapacitete i ljude.
- Formiranjem Savjeta za pravednu tranziciju, Vlada pokazuje da ozbiljno i strateški pristupa energetskoj tranziciji. Ovo nije samo pitanje zatvaranja rudnika ili elektrana, već pitanje budućnosti lokalnih zajednica, radnih mjesta i ekonomske stabilnosti. Naš cilj je da tranzicija bude pravedna, planirana i inkluzivna i upravo zato okupljamo sve ključne aktere, od institucija i kompanija do lokalnih predstavnika - kazao je Šahmanović.
On je dodao da tranzicija mora donijeti koristi svim građanima, posebno onima koji su najviše pogođeni promjenama.
Šahmanović je prvu sjednicu Savjeta zakazao za ponedjeljak.

Šahmanović: Pravedna tranzicija šansa za razvoj sjevera i otvaranje novih radnih mjesta

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, Miodrag Laković, otkrio javnosti političku doktrinu vlasti, a to je da su građani i NVO, zapravo, „eksterni naručioci“.
- Prevedeno: kad tražite reakciju na spomenik Hitlerovom savezniku Pavlu Đurišiću - to je narudžba. Kad se šire simboli fašizma i ekstremizma - to je interna rutina. Kad institucije ćute - to je „odbrana Poslovnika - poručuju iz CGO.
Prema njihovim riječima, od fašizma se ne brani birokratskim izgovorima nego odlukama, ali za to treba imati kuraži, a ne samo funkciju.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) opominju da će ekstremisti imati prolaz sve dok institucije spuštaju roletne i njihovi čelnici poručuju da je traženje odgovornosti zabranjeno.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1957388935627247893&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO Lakoviću: Za odbranu od fašizma treba imati kuraži, a ne samo funkciju

Ne znam kako, ali Sretena Perovića sam u životu srio samo jednom. Bilo je to u biblioteci Radosav Ljumović na tribini posvećenoj životu i djelu njegovog višedecenijskog prijatelja, istoričara Radoja Pajovića. Sreten Perović je tu veče briljirao i zaista je bila čast biti u njegovom društvu.
Iako ga, dakle, nijesam lično poznavao, njegovo djelo dakako jesam. Kao potpredśednik Crnogorskoga PEN centra više sam puta predstavljao tu organizaciju na svjetskim kongresima. Tamo bi me predstavnici renomiranih književnih udruženja na svijetu, poput starijih kolega iz Francuske ili Italije pitali za Sretena, kako je, što radi i da li još objavljuje. Pamtile su ga i neke mlađe kolege iz Međunarodnog PEN-a. Predstavnik Tršćanskoga PEN centra (koji su obrazovali Slovenci) mi je jednom pričao o Sretenovim naporima da uoči crnogorskog referenduma 2006. godine među svjetskim piscima populariše ideju obnove nezavisnosti.
Ponajbolji slovenački profesor književnosti i poznati pisac Boris A. Novak, koji je učinio ogroman posao da Crnogorski PEN centar postane dio porodice Međunarodnog PEN-a na kongresu u Beču 1991. više puta mi je pozitivno govorio o Sretenu Peroviću i njihovim druženjima, naročito u pogledu antiratne kampanje crnogorskih pisaca tokom 90-ih godina. Kolege iz Makedonije posebno su znale za njegovo djelo, što i ne čudi s obzirom da je Perović u u toj državi bio i član Akademije nauka i umjetnosti i počasni građanin Skoplja i vrlo priznat stvaralac i prevodilac.
I zaista, Sreten je bio jedna od najvažnijih pojava na crnogorskoj književnoj sceni više od pola vijeka. Njegov izdavački, publicistički, prosvjetni, književno-teorijski, književno-istoriografski i književni rad ostavio je dubokoga traga u našoj kulturi. Institucije i organizacije u kojima je radio i koje je gradio, poput Leksikografskoga zavoda, PEN centra, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, bile su i ostale stubovi crnogorskoga identiteta i glavna brana asimilatornim i velikodržavnim politikama na Balkanu. Za njegov odlazak se zaista može reći da je nenadoknadiv gubitak za crnogorsku kulturu, a naročito zbog činjenice što je pošao posljednji predstavnik utemeljivača savremene montenegristike.
Na nama je da nastavimo Sretenov put i afirmišemo njegovo djelo, hrabro i dostojanstveno, kako je on sam radio. Siguran sam da će ljudi s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost to raditi s posebnom pažnjom.
Slava mu!
P. S. Današnja Crna Gora, nažalost, daleko je od ideala kojemu je Sreten posvetio cijeli život pa je i vijest o smrti jednoga od najznačajnijih crnogorskih stvaralaca ostala prećutana u udarnome dnevniku Javnoga servisa. No sramota je samo njihova, a uspomena na Sretena biće trajni orijentir neke bolje Crne Gore, za koju se on, ruku pod ruku s najdarovitijim i najboljim duhovima svoje generacije, beskompromisno borio.

Sreten

Park šuma Gorica, brdo Ljubović, arheološki lokatiteti Duklja i Medun ponovo su otvoreni za posjetioce, saopšteno je iz Glavnog grada.
Ovi lokaliteti bili su zatvoreni prethodnih dana uslijed povećanog rizika od požara.
Nakon višednevne borbe sa vatrom na više frontova, te kiše koja je juče pala situacija po pitanju požara u Podgorici je pod kontrolom.
Kako je saopšteno, trenutno je aktivan požar na Bioču, ali je manjen intenziteta. Ekipe su na terenu i prate situaciju.

Gorica, Ljubović, Duklja i Medun otvoreni za posjetioce

Prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Majda Adžović, ministarka javnih radova i Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat, sa saradnicima, posjetili su objekat nove osnovne škole i vrtića u Radanovićima, Tivat. Radovi su u završnoj fazi, a objekat će biti na raspolaganju učenicima i nastavnicima u toku prvog polugodišta.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, vrijednost radova je 4.716.740,28 eura, a kvadratura objekta 3.131.85m2 (BGP).
Kako se navodi, osnovna škola i vrtić se nalaze u jednom objektu, na jednoj urbanističkoj parceli i čine jedinstvenu cjelinu.&nbsp;
- Objekat je projektovan i izgrađen u skladu sa najsavremenijim standardima i raspolaže prostorom i sadržajima koji su u potputnosti usklađeni sa potrebama učenika i nastavnika. Dio prostora je namijenjen za područno odjeljenje muzičke skole koje se sastoji od 6 učionica za induvidualnu nastavu i 2 učionice za grupnu nastavu - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, kako se ističe, intenzivno se radi i na obezbjeđivanju adekvatne sportske infrastrukture u okviru objekta kako bi i u ovom segmentu objekat zadovoljio najsavremenije standarde.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija istakla je da je izuzetno važno ulagati u unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture u svim krajevima Crne Gore, dok je ministarka javnih radova naglasila da je Vlada Crne Gore i kroz aktivnosti Ministarstva javnih radova obrazovanje prepoznala kao jedan od ključnih prioriteta svog djelovanja.
- Predsjednik Opštine Tivat je naglasio da mu je drago što su Vlada Crne Gore i resorna ministarstva prepoznali potrebe grada i što smo zajednički krenuli u jedan veliki investicioni krug koji za cilj ima bolje uslove školovanja za našu djecu - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MPNI: Nova škola i vrtić u Radanovićima - radovi u završnoj fazi

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: admir-sahmanovic