Montenegro is facing challenges in the energy sector - from the stability of electricity prices to major investments in renewable energy sources. Portal ETV spoke with the Minister of Energy and Mining, Admir Šahmanović, about electricity prices, the operations of the Electric Power Company of Montenegro, strategic partnerships, and plans for energy independence.
At the beginning of the year, the Minister sends a clear and positive message – they are doing everything to prevent an increase in electricity prices. He emphasizes that the price of electricity in Montenegro remains among the lowest in Europe and has been stable for many years.
<h2>ELECTRICITY PRICES AND THE STANDARD OF LIVING</h2>
ETV Portal: Will electricity bills increase this year and, if so, by how much? What exactly would become more expensive, and is there a risk that higher electricity prices could trigger a chain reaction of price increases in other services?
ŠAHMANOVIĆ: Electricity prices in Montenegro are determined through clearly defined legal procedures and based on analyses submitted by operators and suppliers, with the final decision made by the regulator. The position of the Government and the Ministry of Energy and Mining is very clear - we will do everything within our authority to maintain the current price level and protect citizens’ living standards.
However, we must be realistic and respect the legal framework. Prices depend on several factors: the overall energy situation, production and procurement costs, the condition of the system, and its long-term sustainability.
What I can say with full responsibility is that there will be no sudden price hikes or shocks to citizens’ living standards. Special attention will be paid to pensioners, low-income households, and all those most in need of support. If any price adjustment occurs, it will be mild, gradual, and accompanied by clear and targeted protection measures.
It is important to emphasize that electricity prices in Montenegro are still among the lowest in Europe and have been stable for a long period of time. Therefore, I do not expect that any minor correction could trigger a chain increase in the prices of other goods and services.
I am particularly satisfied that with the adoption of the new Energy Law, energy policy has for the first time been clearly linked with social policy. Through the new regulation on vulnerable customers, households most in need receive full subsidies for electricity consumption of up to 600 kWh per month. In this way, energy ceases to be a burden and becomes a guarantee of basic security and dignity.
<h2>EMPLOYMENT POLICY AT EPC</h2>
ETV Portal: Last year you sent a list of requirements to the EPC management regarding employment. What did the data show, and does the EPC comply with your requests?
ŠAHMANOVIĆ: The end of the year was an opportunity to review and analyze the work and operations of the EPC, including its employment policy. The vision of the Ministry and the Government is clear - the EPC is entering a major investment cycle, and this requires professional, competent, and responsible staff.
Energy must become a development opportunity for Montenegro, not only in terms of investments but also employment, knowledge acquisition, and new experiences. We need people who will plan and implement state projects.
The issue of party-based employment is not new, and we are aware that there is no simple solution. However, what I want to state clearly is that in the coming years we want the energy sector to be one where workers are in demand - a sector that creates jobs rather than stagnates. This is not a slogan, but a realistic development perspective.
<h2>CANCELLATION OF THE BATTERY STORAGE SYSTEM TENDER</h2>
ETV Portal: Why was the tender for the construction of battery energy storage systems cancelled last year?
ŠAHMANOVIĆ: It is true that the tender was cancelled, and I stand behind that decision. Battery systems are necessary for Montenegro, there is no doubt about that. However, I assessed that at that moment it was neither the right time nor the appropriate financial model.
The EPC was in a complex situation - the Pljevlja Thermal Power Plant was out of operation, the hydrological year was extremely poor, and several major investments were being implemented simultaneously. Under such circumstances, new borrowing of 48 million euros would not have been a responsible solution.
I believe that through the announced strategic partnerships we can achieve a better and more sustainable financing model for battery systems, without additional burden on the company and the state.
<h2>FINANCIAL RESULTS OF THE EPC</h2>
ETV Portal: The EPC ended the year with a significant loss. Does the Government have a clear picture of the causes?
ŠAHMANOVIĆ: The negative financial result of the EPC is certainly not good news, but it was not unexpected. It is the consequence of a series of extremely unfavorable circumstances: a months-long shutdown of the Pljevlja Thermal Power Plant, the worst hydrological year in history, and an increase in electricity consumption of about six percent.
Under such conditions, the EPC was forced to purchase a significant portion of electricity on the market at higher prices. I am in constant communication with the company’s management and know that maximum efforts are being made to stabilize the system.
At the same time, the EPC is not standing still - the Gvozd wind farm with a capacity of 54 MW is nearing completion, and an expansion of an additional 20 MW has already been contracted. These are projects that strengthen the company’s energy independence and stability in the long term.
<h2>COOPERATION WITH MASDAR FROM THE UAE</h2>
ETV Portal: What is the cooperation like with the company Masdar from the United Arab Emirates?
ŠAHMANOVIĆ: We see Masdar as an exceptionally credible and strong strategic partner. Discussions are underway regarding large capital projects in the field of renewable energy sources - hydropower, solar, and wind energy.
We are currently working on defining a list of potential projects, with particular attention to environmental protection and reducing ecological conflicts. Models of cooperation between the EPC and Masdar are also being considered, in order to best utilize Montenegro’s natural potential, combined with the knowledge, technology, and capital of strategic partners.
These are projects worth tens and hundreds of millions of euros, which could be crucial for the energy transition and the gradual phase-out of coal-based production.
<h2>PAYMENT OF CLAIMS TO FORMER WORKERS OF THE BAUXITE MINE</h2>
ETV Portal: Have the claims of former workers of the Bauxite Mine been paid?
ŠAHMANOVIĆ: At the very beginning of my mandate, I spoke with former workers of the Bauxite Mine and was aware of how much this long-standing issue had burdened their families. With the support of colleagues in the Government, especially the Ministers of Finance and Labor, a model was found to finally start the payments.
The payments are being made in phases and are still ongoing, so I cannot speak about the final amount. The most important thing is that the process has started after ten years of waiting. This is an achievement I am sincerely proud of.
<h2>PREPARATIONS FOR THE EU CBAM MECHANISM</h2>
ETV Portal: How is Montenegro preparing for the implementation of the EU’s CBAM mechanism?
ŠAHMANOVIĆ: CBAM represents a serious challenge for non-EU countries, especially regarding the export of electricity produced from fossil fuels. During my visit to Brussels, I had the opportunity to present the results achieved by the Ministry over the past eight months.
We have fulfilled almost all obligations from the Reform Agenda and Chapter 15, which has been recognized by the European Commission. This will be an important mitigating factor in future amendments to the CBAM regulation.
Initial estimates of additional costs have already been significantly reduced, but the message is clear - we do not have time to wait. We must accelerate investments in renewable energy sources in order to protect the competitiveness of our economy.
<h2>NEW MINING CONCESSIONS</h2>
ETV Portal: Are new mining concessions being planned?
ŠAHMANOVIĆ: Mining is a specific and often stigmatized sector. The annual concession plan for 2026 will soon go to public consultation. In parallel, we are working on amendments to the Law on Geological Exploration and on a new Mining Law.
The goal is clear - to use mineral resources in the best interest of the state, with the highest standards of environmental protection and full transparency of the process.
<h2>ENERGY INDEPENDENCE OF MONTENEGRO</h2>
ETV Portal: Does Montenegro have a plan for energy independence?
ŠAHMANOVIĆ: For decades, Montenegro has not built new large energy facilities, while global demand for electricity is growing rapidly, especially due to the development of artificial intelligence and data centers.
This clearly shows how quickly the global energy landscape is changing and how important it is for Montenegro to find its place in this transition. Our answer lies in large capital projects based on renewable energy sources, through strategic partnerships with credible investors.
We have the potential, our geostrategic position works in our favor, the legislative framework is fully aligned with the EU, and investor interest exists. What we have least of is time. If, as a society, we recognize energy as a state priority, the results will not be lacking.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Šahmanović for Portal ETV: We are doing everything to prevent electricity price increases, citizens’ living standards are a priority

Crna Gora se suočava sa izazovima u energetskom sektoru – od stabilnosti cijena električne energije do velikih investicija u obnovljive izvore. Portal ETV razgovarao je sa ministrom energetike i rudarstva Admirom Šahmanovićem o cijenama struje, poslovanju EPCG, strateškim partnerstvima i planovima za energetsku nezavisnost. Ministar šalje jasnu i pozitivnu poruku na početku godine – čine &nbsp;sve da ne dođe do poskupljenja struje. Ističe da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. <h2>CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE I STANDARD GRAĐANA</h2> Portal ETV: Da li će računi za električnu energiju biti uvećani ove godine i, ukoliko hoće, za koliko? Šta će konkretno poskupjeti i da li postoji bojazan da će povećanje cijena struje povući lančano poskupljenje drugih usluga? ŠAHMANOVIĆ: Cijene električne energije u Crnoj Gori utvrđuju se kroz jasno definisane zakonske procedure i na osnovu analiza koje podnose operatori i snabdjevači, uz konačnu odluku regulatora. Stav Vlade i Ministarstva energetike i rudarstva je vrlo jasan – učinićemo sve što je u našoj nadležnosti da se postojeći nivo cijena zadrži i da se zaštiti standard građana. Moramo, međutim, biti realni i poštovati zakonski okvir. Cijene zavise od više faktora: ukupne energetske situacije, troškova proizvodnje i nabavke, stanja sistema i njegove dugoročne održivosti. Ono što mogu sa punom odgovornošću da kažem jeste da neće biti naglih poskupljenja niti udara na standard građana. Posebna pažnja biće usmjerena na penzionere, domaćinstva sa nižim primanjima i sve kojima je pomoć najpotrebnija. Ukoliko dođe do bilo kakvog usklađivanja cijena, ono će biti blago, postepeno i praćeno jasnim i ciljanim mjerama zaštite. Važno je istaći da je cijena električne energije u Crnoj Gori i dalje među najnižima u Evropi i da je stabilna već duži niz godina. Zbog toga ne očekujem da eventualna manja korekcija može izazvati lančana poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Posebno sam zadovoljan što je usvajanjem novog Zakona o energetici energetska politika po prvi put jasno povezana sa socijalnom politikom. Kroz novu uredbu o ranjivim kupcima, domaćinstvima kojima je pomoć najpotrebnija u potpunosti se subvencioniše potrošnja električne energije do 600 kWh mjesečno. Time energija prestaje da bude teret, a postaje garant osnovne sigurnosti i dostojanstva. <h2>POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U EPCG</h2> Portal ETV: Lani ste uputili listu zahtjeva rukovodstvu EPCG u vezi sa zapošljavanjem. Šta su pokazali podaci i da li EPCG poštuje Vaše zahtjeve? ŠAHMANOVIĆ: Kraj je godine bio vrijeme laza osvrt i analizu rada i poslovanja EPCG, uključujući i politiku zapošljavanja. Vizija Ministarstva i Vlade je jasna – EPCG ulazi u veliki investicioni ciklus i za to su potrebni stručni, kvalitetni i odgovorni kadrovi. Energetika mora postati razvojna šansa Crne Gore, ne samo u smislu investicija, već i zapošljavanja, sticanja znanja i novih iskustava. Potrebni su nam ljudi koji će planirati i realizovati državne projekte. Pitanje partijskog zapošljavanja nije novo i svjesni smo da ne postoji jednostavno rješenje. Ali ono što želim jasno da poručim jeste da u godinama koje dolaze želimo da energetika bude sektor u kojem se traži radnik više – sektor koji zapošljava, a ne stagnira. To nije floskula, već realna razvojna perspektiva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231181248_069d30cc322fdc806a63afc4d5a921baf937d9ef45ed000f686c3504268fe58e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  <h2>PONIŠTEN TENDER ZA BATERIJSKE SISTEME</h2> Portal ETV: Zašto je lani poništen tender za izgradnju baterijskih sistema za skladištenje energije? ŠAHMANOVIĆ: Tačno je da je tender poništen i iza te odluke stojim. Baterijski sistemi su Crnoj Gori potrebni i u to nema dileme. Međutim, procijenio sam da u tom trenutku nije bilo ni pravo vrijeme ni adekvatan finansijski model. EPCG se nalazi u složenoj situaciji – Termoelektrana Pljevlja je bila van pogona, hidrološka godina je bila izuzetno loša, a istovremeno se realizuje više velikih investicija. U takvim okolnostima novo zaduženje od 48 miliona eura nije bilo odgovorno rješenje. Vjerujem da kroz najavljena strateška partnerstva možemo doći do boljeg i održivijeg modela finansiranja baterijskih sistema, bez dodatnog opterećenja kompanije i države. <h2>FINANSIJSKI REZULTATI EPCG</h2> Portal ETV: EPCG je završila godinu sa velikim gubitkom. Da li Vlada ima jasnu sliku uzroka? ŠAHMANOVIĆ: Negativan finansijski rezultat EPCG svakako nije dobra vijest, ali nije ni neočekivan. Posljedica je niza izuzetno nepovoljnih okolnosti: višemjesečnog zastoja Termoelektrane Pljevlja, najlošije hidrološke godine u istoriji i rasta potrošnje električne energije od oko šest odsto. U takvim uslovima EPCG je bila prinuđena da značajan dio energije nabavlja na tržištu po višim cijenama. U stalnoj sam komunikaciji sa menadžmentom kompanije i znam da se ulažu maksimalni napori da se sistem stabilizuje. Istovremeno, EPCG ne stoji u mjestu – završava se vjetroelektrana Gvozd snage 54 MW, a već je ugovoreno proširenje za dodatnih 20 MW. To su projekti koji dugoročno jačaju energetsku nezavisnost i stabilnost kompanije. <h2>SARADNJA SA MASDAROM IZ UAE</h2> Portal ETV: Kakva je saradnja sa kompanijom Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? ŠAHMANOVIĆ: Masdar vidimo kao izuzetno kredibilnog i snažnog strateškog partnera. Razgovori se vode o velikim kapitalnim projektima iz oblasti obnovljivih izvora energije – hidro, solarne i vjetroenergije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231181248_0c21914f723a7255f3344d795443d0c120d3006dde6358070183db5fdd50ac21" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="vjetroelektrane"> </figure>  Trenutno radimo na definisanju liste potencijalnih projekata, uz posebno vođenje računa o zaštiti životne sredine i smanjenju ekoloških konflikata. Razmatraju se i modeli saradnje između EPCG i Masdara, kako bismo na najbolji način iskoristili prirodne potencijale Crne Gore, uz znanje, tehnologiju i kapital strateških partnera. Riječ je o projektima vrijednim desetine i stotine miliona eura, koji mogu biti ključni za energetsku tranziciju i postepeno napuštanje proizvodnje iz uglja. <h2>ISPLATA POTRAŽIVANJA BIVŠIM RADNICIMA RUDNIKA BOKSITA</h2> Portal ETV: Da li su isplaćena potraživanja bivšim radnicima Rudnika boksita? ŠAHMANOVIĆ: Na samom početku mandata razgovarao sam sa bivšim radnicima Rudnika boksita i bio svjestan koliko je to dugogodišnje pitanje opterećivalo njihove porodice. Uz podršku kolega iz Vlade, posebno ministara finansija i rada, pronađen je model da isplate konačno krenu. Isplate se vrše fazno i još su u toku, pa ne mogu govoriti o konačnom iznosu. Najvažnije je da je proces pokrenut nakon deset godina čekanja. To je rezultat na koji sam iskreno ponosan. <h2>PRIPREME ZA CBAM MEHANIZAM EVROPSKE UNIJE</h2> Portal ETV: Kako se Crna Gora priprema za primjenu CBAM mehanizma EU? ŠAHMANOVIĆ: CBAM predstavlja ozbiljan izazov za zemlje koje nijesu članice EU, posebno za izvoz električne energije iz fosilnih izvora. Tokom posjete Briselu imao sam priliku da predstavim rezultate koje je Ministarstvo postiglo u proteklih osam mjeseci. Ispunili smo gotovo sve obaveze iz Reformske agende i Poglavlja 15, što je prepoznato od strane Evropske komisije. To će biti važna olakšavajuća okolnost prilikom izmjena CBAM regulative. Inicijalne procjene dodatnih troškova već su značajno ublažene, ali poruka je jasna – nemamo vremena za čekanje. Moramo ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije kako bismo zaštitili konkurentnost naše privrede. <h2>NOVE KONCESIJE U RUDARSTVU</h2> Portal ETV: Da li se planiraju nove koncesije u rudarstvu? ŠAHMANOVIĆ: Rudarstvo je specifična i često stigmatizovana oblast. Plan godišnjih koncesija za 2026. godinu uskoro ide na javnu raspravu. Paralelno radimo na izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima i na novom Zakonu o rudarstvu. Cilj je jasan – da se mineralni resursi koriste u najboljem interesu države, uz najviše standarde zaštite životne sredine i punu transparentnost procesa. <h2>ENERGETSKA NEZAVISNOST CRNE GORE</h2> Portal ETV: Ima li Crna Gora plan za energetsku nezavisnost? ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora decenijama nije izgradila nove velike energetske izvore, dok potražnja za električnom energijom globalno snažno raste, naročito zbog razvoja vještačke inteligencije i data-centara. To jasno pokazuje koliko se brzo mijenja energetska mapa svijeta i koliko je važno da Crna Gora pronađe svoje mjesto u toj tranziciji. Naš odgovor su veliki kapitalni projekti iz obnovljivih izvora energije, kroz strateška partnerstva sa kredibilnim investitorima. Potencijala imamo, geostrateška pozicija nam ide u prilog, zakonodavni okvir je u potpunosti usklađen sa EU, a interesovanje investitora postoji. Ono čega imamo najmanje je vrijeme. Ako kao društvo prepoznamo energetiku kao državni prioritet, rezultati neće izostati.

Šahmanović za Portal ETV: Činimo sve da struja ne poskupi, standard građana je prioritet

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović kazao da do 26. decembra Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije prijavila prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja.
On je najavio da će termoenergetski inspektor u toku naredne sedmice zauzeti konačan stav povodom izjašnjenja EPCG i donijeti odgovarajuće rješenje isključivo u skladu sa zakonom i strukom, bez, kako je poručio, ikakvog političkog ili drugog vaninstitucionalnog uticaja.
Šahmanović je, na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skupštine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u Opštini Pljevlja, poručio da ukoliko struka, poručio da nema nikakav problem sa tim da se obustavi probni rad Termoelektrane Pljevlja ako nadležne inspekcije i institucije procijene da to treba uraditi.
- Zdravlje građana nema alternativu, to mora biti i jeste naš prioritet - poručio je Šahmanović.
On je istakao da je inspektor u svom radu nezavistan i samostalan organ, te da njegovo postupanje, nalaze i odluke ne može, niti smije, da diktira ministar, pa čak ni u situaciji kada bi za to postojala politička volja.&nbsp;
- Ministarstvo energetike je u odnosu na inspekciju drugostepeni organ, što znači da ono ne učestvuje u donošenju prvostepenih rješenja, već eventualno postupa isključivo po pravnim ljekovima, u skladu sa zakonom. Svaki drugačiji narativ predstavlja ili nepoznavanje pravnog poretka ili namjernu obmanu javnosti, jer bi svaki pokušaj političkog uticaja na inspektora predstavljao grubo kršenje zakona i institucionalnog poretka države - istakao je Šahmanović.
Dodao je da je bio svjestan izazova koje nosi ekološka rekonstrukcija Termoelektrane „Pljevlja“, ali i činjenice da je riječ o projektu sa jasno definisanim nosiocima odgovornosti.&nbsp;
- Pažljivo sam pratio poslovanje i aktivnosti EPCG kao najvažnijeg energetskog subjekta, svjestan nagomilanih problema, ali i ograničenih alata djelovanja koje zakon daje ministru. I pored toga, u više navrata sam reagovao, javno i institucionalno, koristeći zakonska ovlašćenja i zaustavljajući određene odluke za koje sam procijenio da u tom trenutku nijesu bile dobre ni za sistem ni za državu - dodao je Šahmanović.
Zato, kako ističe, ne dozvoljava da mu se nameće odgovornost tamo gdje, kako kaže, nije postojala ni zakonska osnova ni nadležnost da postupa.
Sa ekološkom rekonstrukcijom situacija je, ističe on, suštinski drugačija.
- Ugovor je potpisan, aktivnosti su započete i svaka ishitrena, politički motivisana ili populistička reakcija mogla bi proizvesti višestruku štetu, ne samo po Termoelektranu „Pljevlja“ i Elektroprivredu Crne Gore, već i po jedan od ključnih segmenata crnogorske privrede. Nažalost, ova tema je u prethodnom periodu bila izložena intenzivnoj političkoj instrumentalizaciji, selektivnom tumačenju činjenica i medijskim manipulacijama, a najveću cijenu takvog pristupa ponovo su platili građani. Iskreno, to doživljavam kao politizaciju i komercijalizaciju jednog izuzetno ozbiljnog državnog pitanja - ocijenio je Šahmanović.
On je podsjetio da je Termoenergetska inspekcija 24. oktobra 2025. godine zaprimila zahtjev za inspekcijski pregled, najprije elektronskim putem, a potom i zvanično preko pisarnice Ministarstva energetike i rudarstva. Zahtjev se odnosio na više objekata koji zajedno čine jednu složenu tehničko-tehnološku cjelinu.
- Imajući u vidu kompleksnost postrojenja i faznost realizacije projekta, termoenergetski inspektor je, u dogovoru sa tehničkim direktorom EPCG, definisao način daljeg postupanja. Dogovoreno je da EPCG pojedinačno prijavljuje objekte koji su tehnički spremni za inspekcijski pregled, uz obavezu da se kompletna tehnička dokumentacija dostavi unaprijed, u elektronskoj formi. Posebno je naglašena obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih nadležnih organa, elektroenergetske, građevinske, ekološke i vodne inspekcije, kao preduslova za eventualno odlučivanje o probnom radu - naveo je Šahmanović.
U skladu sa tim, kako dodaje, 10. novembra 2025. godine izvršen je inspekcijski pregled objekta rashladnog tornja. Utvrđeni nedostaci u dokumentaciji su, ističe on, naknadno otklonjeni, nakon čega je 3. decembra sačinjen zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu.
- Dana 28. novembra 2025. godine izvršen je inspekcijski pregled sistema za transport otpada. I u ovom slučaju utvrđen je nedostatak dijela dokumentacije, koja je naknadno dostavljena. Nakon medijskih navoda da je Termoelektrana „Pljevlja“ bila u pogonu i da je, navodno zbog problema na sistemu za transport otpada, izašla iz pogona, termoenergetski inspektor je zatražio dodatno izjašnjenje od menadžera ekološke rekonstrukcije EPCG. Izjašnjenje je dostavljeno 9. decembra 2025. godine, a nakon sagledavanja kompletne dokumentacije i stanja na terenu, 11. decembra 2025. godine sačinjen je i treći zapisnik o inspekcijskom pregledu - dodao je Šahmanović.
On je istakao da rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad TE do današnjeg dana nije donijeto, jer je upravni postupak još &nbsp;u toku.
Posebno ističe da postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova (DESOX), redukciju azotnih oksida (DENOX), kao ni ostala postrojenja obuhvaćena ekološkom rekonstrukcijom, osim rashladnog tornja i sistema za transport otpada, nijesu bila predmet inspekcijskog nadzora, jer ih EPCG nije prijavio kao tehnički spremna za inspekcijski pregled.
- Dana 25. decembra 2025. godine termoenergetski inspektor je zaprimio izjašnjenje EPCG, u kojem se problematizuje njegova nadležnost i primjena relevantnih odredbi Zakona o izgradnji objekata, uključujući stav da je za odobravanje probnog rada nadležan građevinski inspektor i da ne postoji obaveza pribavljanja prethodnih saglasnosti drugih organa. Ovi navodi biće predmet detaljne pravne i stručne analize. Do 26. decembra 2025. godine EPCG nije prijavio spremnost za inspekcijski pregled i probni rad ključnih objekata ekološke rekonstrukcije: sistema za odsumporavanje dimnih gasova, sistema za redukciju azotnih oksida, sistema za prečišćavanje otpadnih voda, pomoćne kotlarnice, sistema zaštite od buke, kao ni izvora toplote za grijanje Pljevalja - istakao je Šahmanović.
On je poručio da će njegov resor nastaviti da primjenjuje sve mjere koje su moguće i koje će dati konkretne rezultate.
- Želim da građani Pljevalja čuju i osjete da nijesu sami, da radimo na rješenjima i da ćemo tako, ako ne i snažnije da se bavimo njihovim gradom - poručio je Šahmanović.

Portal ETV

610x380

500x500

Šahmanović: EPCG do 26. decembra nije prijavila pregled objekata TE Pljevlja, odluka inspekcije naredne sedmice

Skupština je danas završila raspravu o setu energetskih zakona kojima se, između ostalog, Crna Gora približava jedinstvenom evropskom tržištu električne energije i usklađuje svoje zakonodavstvo sa pravilima Evropske unije (EU).
Skupština je danas raspravljala o Prijedlogu zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa i predloženim izmjenama i dopunama zakona o energetici i o efikasnom korišćenju energije, koje je poslanicima obrazložio ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović.
On je kazao da je Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa jedan od strateški najvažnijih zakona u oblasti energetike u ovom mandatu.
- Njegovo usvajanje je direktno povezano sa zatvaranjem Poglavlja 15 - Energetika, potpunim prenosom važnog paketa za integraciju tržišta električne energije - objasnio je Šahmanović.
Bez njega, kako je naveo, nema puno koristi od prekogranične trgovine električnom energijom i planirane druge žile podmorskog kabla.
Postojeći zakon, koji je donijet 2016. godine, ima oko 50 članova, dok novi ima preko 300, kojima se uvode novine u skladu sa pravilima EU u ovoj oblasti.
- To jasno pokazuje da prelazimo sa osnovnog regulatornog okvira, koji smo do sada imali, na puni evropski sistem tržišnih, tehničkih i bezbjednosnih pravila - dodao je Šahmanović.
Po prvi put se u crnogorski pravni sistem prenosi veliki broj regulativa EU. Jedna od najvažnijih uređuje oblast dodjele kapaciteta i upravljanja zagušenjima u EU, odnosno reguliše kako se električna energija kupuje i prodaje između država i kako da se prekogranična trgovina odvija efikasno.
Njena suština je da omogući da se tržišta električne energije povežu i da se cijene formiraju slobodno.
- Ovo su temelji svakog modernog i stabilnog elektro-energetskog sistema u Evropi. Uvodi se obavezno planiranje spremnosti na rizike sa nacionalnim i regionalnim scenarijima, elektroenergetske krize, sistemom ranog upozorenja i mehanizmima međudržavne pomoći - rekao je Šahmanović.
Time Crnoj Gora dobije evropski standard upravljanja energetskim krizama, što je posebno važno u uslovima klimatskih promjena i nestabilnosti energetskog sektora.
- Usvajanje ovog zakona je direktan preduslov za tržišno povezivanje sa Italijom, što je naš strateški cilj. Ovo povezivanje omogućava direktan izlazak proizvođača iz Crne Gore na evropsko tržište, povećava konkurenciju, sigurnost snabdijevanja i stabilnost cijena - poručio je Šahmanović.
Ovaj zakon, kako tvrdi, nije samo još jedna obaveza prema međunarodnim partnerima, već otvora vrata jedinstvenom evropskom tržištu električne energije, direktno utiče na zatvaranje Poglavlja 15 i povezuje Crnoj Goru s Italijom i tržištem EU.
- Usvajanjem ovog seta zakona i usvajanjem još jednog zakona koji se tiče prekograničnih infrastrukturnih projekata, koji će se naći u proceduri Skupštine u narednim danima, energetika se razdužuje od evropskih integracija, mi smo ispunili sve što se od nas očekivalo - naveo je Šahmanović.
Predsjednik Kluba Bošnjačke stranke, Amer Smailović, kazao je da su svi ovi zakoni usko povezani sa zatvaranjem Poglavlja 15 u pregovorima sa EU.
On je najavio da će Bošnjačka stranka podržati predložene pravne akte.
- Za građane je najvažnije da imamo sigurnost u snabdijevanju električnom energijom, a svakako i cijene koje moraju biti prihvatljive za standard građana - rekao je Smailović.
Predstavnik Kluba poslanika ZBCG - Nova srpska demokratija, Velimir Đoković, kazao je da se predloženi zakoni u najvećoj mjeri tiču usklađivanja sa obavezama koje je Crna Gora preuzela na putu ka EU.
- Stanje u energetskom sektoru posljednjih godina je značajno unaprijeđeno u više oblasti, najprije stabilnost u snabdijevanju je mnogo bolja nego ranije - rekao je Đoković.
On je naveo i da je cijena električne energije u Crnoj Gori jedna od najnižih u Evropi u regionu, a posebno je apostrofirao i ulaganja u oblast energetike.
Predstavnik Kluba poslanika Demokrata, Nikola Rovčanin, saopštio je da će ovi zakoni stvoriti novu vrijednosti.
- To nijesu samo zakoni radi usaglašavanja sa EU, već zakoni koji će direktno uticati u korist energetskog sektora i svih građana - rekao je Rovčanin.
On je rekao da će Prijedlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa dati dodatnu sigurnost u snabdijevanju električnom energijm, odnodno sigurnost u slučaju određenih kriza.
- Svi ovi zakoni su dobro utemeljeni i utiču na energetsku integraciju Crne Gore sa državama EU - poručio je Rovčanin.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Rakočević, kazao je da se, kada je riječ o prekograničnoj razmjeni električne energije, mora pomenuti podmorski kabl koji spaja Crnu Goru i Italiju.
- Za samo četiri ili pet godina vratili smo sve uloženo i država u kontinuitetu zarađuje novac na nivou od 30 do 45 miliona godišnje na ovom projektu - precizirao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, ono što predstavlja opterećenje za energetski sektor jesu kompanije u elektro-energetskom sektoru.
- Nijesu one slučajno od 2020. godine bile dominantan fokus partijskog zapošljavanja, zato jer je ovaj sektor bio jak - tvrdi Rakočević.
On je Šahmanovića pitao u kojoj fazi su pregovori u vezi sa drugom žilom podmorskog kabla sa Italijom.
Šahmanović je odgovorio da je sa strateškim partnerom Ternom dogovoreno da izgradnja druge žile kabla od 600 megavata (MW) krene već u 2027. godini.
- Njima su investicioni planovi, gdje je obuhvaćen i ovaj projekat, odobreni od regulatorne agencije Italije i od Ministarstva energetike, tako da tu ne vidimo nikakve prepreke i radujemo se dupliranju kapaciteta na 1,2 gigavata (GW) - zaključio je Šahmanović.

Šahmanović: Usvajanjem zakona energetika će ispuniti sve obaveze prema EU, slijedi povezivanje sa Italijom

Pljevlja ulaze u novu razvojnu fazu. Ulaganja u infrastrukturu, energetiku, zdravstvo i nova radna mjesta stavljaju ovaj grad u sam vrh državnih prioriteta - poručeno je sa sjednice Savjeta za pravednu tranziciju Crne Gore koja je, na inicijativu ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, održana u Pljevljima.
Ministar Šahmanović poručio je da Crna Gora odlučno sprovodi energetsku tranziciju, ali na način koji je pravedan i usmjeren na ljude i lokalne zajednice.
- Pljevlja nijesu samo dio energetske tranzicije, Pljevlja su njen centar. Zato će ovaj grad biti na samom vrhu naših razvojnih i investicionih prioriteta tokom 2026. godine, ali i u godinama koje su pred nama - naglasio je Šahmanović.
Tokom sjednice vođena je konstruktivna i sadržajna diskusija, kojoj su svojim sugestijama i komentarima doprinijele ministrke Anđela Jakšić Stojanović i Naida Nišić, sa ciljem što bolje koordinacije među institucijama i kreiranja kvalitetnog modela i jasnog pravca djelovanja u procesu pravedne tranzicije.
Ministar je podsjetio da su već pokrenuti ključni reformski i investicioni procesi, na prvom mjestu usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, donošenje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora i pokretanje prve aukcije za obnovljive izvore energije u Crnoj Gori.
Sjednici Savjeta prisustvovali su i predstavnici međunarodnih organizacija, partnera Crne Gore u ovom složenom procesu. U radu Savjeta učestvovala je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, sa saradnicima, dok se putem on line formata u diskusiju uključio i šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, Cristopher Sheldon, potvrđujući snažnu međunarodnu podršku procesu pravedne tranzicije u Crnoj Gori. Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković predstavio je Plan transformacije ovog preduzeća u kontekstu pravedne tranzicije.
Na sjednici je usvojen Okvir Mape puta pravedne tranzicije Crne Gore, sa akcionim planom i programima obuka i prekvalifikacija za period 2025–2027, posebno usmjerenim na region uglja Pljevlja, kao i koncept za dalju izradu Nacionalnog plana pravedne tranzicije uz podršku Svjetske banke.
Poseban fokus bio je na konkretnim projektima koji direktno utiču na život građana Pljevalja, od programa energetske efikasnosti, unapređenja vodosnabdijevanja i grijanja, do izgradnje nove Opšte bolnice i ulaganja u putnu, obrazovnu, sportsku i rekreativnu infrastrukturu.
Najavljeno je i da su za 2026. godinu planirani veliki putni projekti vrijedni preko 40 miliona eura.
Sjednica Savjeta završena je jasnom porukom ministra Šahmanovića da će Ministarstvo energetike i rudarstva, u saradnji sa međunarodnim partnerima i lokalnom zajednicom, u kontinuitetu ulagati u Pljevlja.
- Naša obaveza je da energetska tranzicija Pljevljima donese nova radna mjesta, bolju infrastrukturu i sigurniju budućnost. To nije kratkoročni projekat, to je dugoročna državna politika - zaključio je Šahmanović.

1250x600

1084x550

Pljevlja u fokusu pravedne energetske tranzicije

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da razumije i dijeli zabrinutost građana Pljevalja povodom aktuelne situacije i poručuje da se od samog početka intenzivno radi na njenom rješavanju, u skladu sa zakonom i preporukama struke.
- Nadležne inspekcije, koje su nezavisne u svom radu, nalaze se na terenu, utvrđuju činjenično stanje i naložiće dalje korake u skladu sa važećim propisima. Njihovi izvještaji i mišljenja razmatraju se kroz stalnu institucionalnu koordinaciju - navode u saopštenju.
Ministar Admir Šahmanović se, dodaju, već prvog dana javno osvrnuo na ovu situaciju, gostujući na nacionalnoj televiziji, gdje je jasno istakao da će Ministarstvo energetike i rudarstva u potpunosti poštovati sve naloge struke i nadležnih inspekcija.
- Dok se u javnosti, u trci za političkim poenima, plasiraju kontradiktorne izjave i svjesno manipuliše činjenicama, fokus Ministarstva ostaje na konkretnim i održivim rješenjima, uz punu svijest da ne postoje rješenja preko noći. Ovo je pitanje u kojem svi akteri moraju preuzeti dio odgovornosti, jer je zajednički cilj da građani Pljevalja što prije udišu zdraviji i kvalitetniji vazduh - zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo tvrdi da radi na rješavanju situacije u Pljevljima

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar saopštio je da će na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore zbog alarmantne situacije zagađenosti vazduha u Pljevljima nakon ponovnog puštanja Termoelektrane u rad tražiti kontrolno saslušanje ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića i predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutina Đukanovića.
- Nakon osam mjeseci TE Pljevlja ponovo je puštena u rad, a da nijedan segment ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što znači da Termoelektrana radi bez postrojenja za odsumporavanje i bez postrojenja za denitrifikaciju dimnih gasova. Jasno je da je to dovelo do, nažalost, rekordne koncentracije sumpor-dioksida (SO2) od preko 800 mikrograma po metru kubnom vazduha, što je osam puta više od bilo kakve dozvoljene granične vrijednosti. Kada uzmemo u obzir i činjenicu da SO2 spada među najopasnije zagađivače vazduha, ovi podaci moraju biti alarm za sve institucije, jer su životi građana Pljevlja ugroženi - naglasio je Konatar.
On je napomenuo da je i Agencija za zaštitu životne sredine saopštila u kakvoj se alarmantnoj situaciji nalaze svi građani Pljevalja upozoravajući da zagađenje vazduha može imati ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva, naročito djece, starijih osoba, trudnica i hroničnih bolesnika, posebno onih sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima.
Konatar je zaključio da bi kontrolno saslušanje nadležnih bila prilika da nadležni odgovore na pitanja kako je moguće da poslije osam mjeseci rada i 200 miliona uloženih u ekološku rekonstrukciju Termoelektrane smo došli u ovakvu situaciju da životi građana budu ugroženi.

URA traži kontrolno saslušanje nadležnih u Skupštini zbog enormnog zagađenja vazduha u Pljevljima

Crna Gora je u proteklom periodu, uložila ogroman napor da ispuni sva mjerila i obaveze u oblasti energetike kako iz Reformske agende, tako i iz pregovaračkih poglavlja. Danas vidimo da je taj rad prepoznat i cijenjen u Evropskoj komisiji, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom radne posjete Briselu,
- Šahmanović j je održao niz sastanaka sa visokim zvaničnicima Evropske komisije: Tomasom Gerasimosom, direktorom Direktorata za takse i carinu u EK, Janom Dusíkom, zamjenikom direktora Direktorata za klimatske akcije, Valentinom Superti, direktoricom Direktorata za tržište, industriju i preduzetništvo, i Barbarom Jesús Gimeno, šeficom Kancelarije za publikacije Evropske komisije - saopšteno je iz njegovog resora.
Takođe, kako navode, podsjetio &nbsp;je da je tokom proteklih osam mjeseci, Ministarstvo energetike i rudarstva sprovelo najintenzivniji reformski ciklus u ovoj oblasti u posljednjoj deceniji: donesen je novi Zakon o energetici, reformski i u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, uz desetine pratećih podzakonskih akata, uključujući i one vezane za Zakon o obnovljivim izvorima energije.
- U skladu s tim, pokrenute su i prve aukcije za solarnu tehnologiju, potpisan je Memorandum sa Italijom o market couplingu, nastavljeni su razgovori i definisana okvirna dinamika za izgradnju druge žile podmorskog kabla, te pripremljena još dva zakona, o prekograničnoj razmjeni energije i o izgradnji prekograničnih energetskih objekata, kojima se zaokružuje zakonodavni okvir i usklađivanje sa EU acquisom. Ministar je istakao i da je Crna Gora u finalnoj fazi pred usvajanje Nacionalnog klimatskog i energetskog plana, čime se zaokružuje ključni strateški dokument u energetskoj tranziciji - kazao je Šahmanović.
Razgovori su, dodaje se u saopštenju, bili fokusirani na ključne procese u energetskom sektoru, uz poseban akcenat na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), koji predstavlja glavni prioritet Crne Gore u ovom trenutku. Ministar je predstavio sveobuhvatan pregled reformi koje je Crna Gora sprovela, naglasivši da je država danas, u zakonodavnom i strateškom smislu, gotovo u potpunosti usklađena sa evropskim obavezama.
“Predstavnici Evropske komisije prepoznali su i istakli napredak ostvaren u proteklom periodu, ocijenivši da Crna Gora prednjači u regionu po stepenu usklađenosti u oblasti energetike. U tom kontekstu dogovoreno je da se u narednim sedmicama nastave razgovori na tehničkom nivou, kako bi se razmotrili mogući fleksibilniji modeli primjene CBAM-a i omogućilo državama kandidatima da se brže i efikasnije prilagode ovom mehanizmu. Poseban fokus biće na razradi kompromisnih rješenja, posebno onih koja omogućavaju faznu, pravednu i predvidivu implementaciju, uz minimalno opterećenje na crnogorski energetski sektor, značajno oslonjen na izvoz električne energije”, navodi se u saopštenju.
Evropska komisija je prenijela ohrabrujuće poruke da se očekuje manji realni uticaj CBAM-a od ranijih projekcija, te da su u toku predlozi za izmjene regulative koji obuhvataju i zahtjeve koje je Crna Gora iznijela u procesu konsultacija.
- Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskim obavezama, ali da očekuje uvažavanje ostvarenih rezultata, kako bi primjena CBAM-a bila usklađena sa realnostima našeg energetskog sistema i snažnim investicionim ciklusom u obnovljive izvore energije - zaključio je Šahmanović.
Današnjim razgovorima prisustvovali su v.d.generalnog direktora za elektroenergetiku Zvjezdan Vujović, ambasador Misije Crne Gore u EU Petar Marković, šefica kabineta Ministarstva energetike i rudarstva Ivana Smolović, kao i sekretarke MEU Ivana Maksimović i Jovana Žarić.

Ohrabrujuće poruke iz Brisela, u narednim sedmicama slijedi analiza modela primjene CBAM

Ne odustajemo od zahtjeva za izuzeće ili odlaganje primjene CBAM-a. Potencijalni efekti bili bi značajni za energetski sistem, zbog čega pregovaramo na evropskom i regionalnom nivou, uz istovremeno ubrzanje domaćih energetskih projekata, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom današnje posjete Elektroprivredi Crne Gore.
Šahmanović je danas boravio u Nikšiću, gdje je, zajedno sa ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanom Ćulafićem, prisustvovao radnom sastanku sa Odborom direktora i menadžmentom EPCG-a. 
Fokus razgovora bili su ključni razvojni projekti u energetici i izazovi povezani sa najavljenom primjenom CBAM mehanizma od 2026. godine.
Na sastanku je naglašeno da implementacija CBAM-a predstavlja jedno od najvažnijih pitanja za crnogorski energetski sektor i da zahtijeva koordinisan nastup države i energetskih kompanija.
- U tom kontekstu, dogovoreno je da Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i EPCG nastave zajedničku komunikaciju prema institucijama Evropske unije kako bi se obezbijedila dodatna fleksibilnost za Crnu Goru u procesu primjene mehanizma. Poseban akcenat biće stavljen na argumentaciju u vezi sa investicijama u ekološke projekte i tranziciju energetskog sistema - saopšteno je iz EPCG-a.
Menadžment EPCG-a informisao je Ministarstvo o toku realizacije projekata u oblasti solarne i vjetro energetike, koji imaju ključnu ulogu za stabilnost mreže i energetsku bezbjednost. 
Šahmanović je naglasio da država snažno podržava ove investicije i ubrzava procedure kako bi se novi kapaciteti što prije realizovali.
Pored toga, Šahmanović je obišao i„EPCG – Željezaru Nikšić“ i „Solar gradnju“, gdje je održao odvojene razgovore sa predsjednicom Odbora direktora Marinom Jočić, izvršnom direktoricom Sanjom Žugić, te sa menadžmentom Željezare, uključujući izvršnog direktora Miloša Nikolića i predsjednika Odbora direktora dr Svetozara Golubovića.
Šahmanović je istakao posvećenost zaposlenih i jasnu razvojnu viziju uprave, ocijenivši da entuzijazam radnika i profesionalan pristup predstavljaju važan podsticaj za transformaciju fabrike u moderan industrijski sistem zasnovan na zelenoj energiji.

Šahmanović: Implementacija CBAM-a jedno od najvažnijih pitanja za crnogorski energetski sektor

Dobro je da postoji interesovanje za kapacitete Željezare, posebno od kompanije koja posluje po najvišim standardima održivosti. Takvi partneri mogu donijeti novu vrijednost i podstaći razvoj industrije u Nikšiću - istakao je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović na početku sastanka sa predstavnicima slovenačke holding kompanije SIJ Group, koja je iskazala interesovanje za status nikšićke Željezare.
Šahmanović je tokom susreta naglasio da bi pokretanje proizvodnje čelika po modelu koji primjenjuje ova slovenačka grupacija bilo izuzetno značajno za budućnost fabrike, podsjetivši da je upravo cirkularna ekonomija najbolji pravac razvoja industrije. Ministar je takođe istakao da aktivno radi na pronalaženju pouzdanog i dugoročnog partnera koji može obezbijediti održivo rješenje za budućnost Željezare.
Kako napominju iz Ministarstva energetike i rudarstva, SIJ – Slovenian Steel Group jedan je od vodećih proizvođača nerđajućeg i specijalnog čelika u Evropi i najveća metalurška holding kompanija u Sloveniji.
Kako je istakao potpredsjednik i izvršni direktor grupacije Viacheslav Korchagin, poslovanje SIJ grupacije je u potpunosti usklađeno sa evropskim i globalnim klimatskim ciljevima, a zasniva se na principima cirkularne ekonomije. Proizvodni kapaciteti SIJ Group funkcionišu kao moderne čeličane za reciklažu sa održivom proizvodnjom certificiranom od strane ResponsibleSteel.
Holding obuhvata 33 kompanije i zapošljava oko 3.500 radnika. Nalaze se među tri najveća proizvođača čelika za tržište Evrope, a ono što ih posebno izdvaja jeste dostignutih skoro 80% recikliranih materijala u proizvodnji, što ih čini jednim od lidera zelene tranzicije u evropskoj metalurgiji.
Iz Ministarstva napominju da interesovanje SIJ Group za nikšićku Željezaru datira iz ranijeg perioda, a ova posjeta ima za cilj detaljan obilazak fabrike, kako bi stručni i inženjerski tim kompanije procijenio trenutno stanje i utvrdio postoje li uslovi za nastavak razgovora o konkretnoj saradnji.
- Svaka “zdrava” inicijativa koja može doprinijeti modernizaciji proizvodnje, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju industrijske baze Crne Gore, u skladu sa principima održivog razvoja, je značajna i biće podržana od strane Vlade Crne Gore i Ministarstva energetike i rudarstva - zaključak je na kraju razgovora.

Šahmanović: Željezara ponovo u fokusu investitora, SIJ Group u Crnoj Gori

U Kičevu je poplavljeno nekoliko stambenih objekata i evakuisano je oko 100 osoba, saopštio je danas Centar za upravljanje krizama Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u saopštenju, ti ljudi iz poplavnjenih stambenih objekata u Prilepskoj ulici sada su smješteni u sportskoj dvorani „Hristo Uzunov“ i obezbijeđeni su im hrana, voda, kreveti, dušeci i ćebad.
Na terenu su intervenisale ekipe Crvenog krsta, Direkcije za spasavanje, Regionalnog centra za upravljanje krizama, lokalne vatrogasne jedinice, ekipe Javnog preduzeća Komunalec i Opštine Kičevo.
Registrovana su i izlivanja rijeke Zajaške u području iznad stadiona „Vlazrimi“ i nove škole „Sande Šterjoski“, kao i izlivanja rijeke Treske na poljoprivrednom zemljištu u područjima sela Bigor Dolenci, Vranešti i okoline.
Jake kiše pogodile su i ostale djelove Sjeverne Makedonije, pa je došlo do rasta vodostaja i izlivanja rijeka u Tetovskom, Gostivarskom, Bitoljskom, Prespanskom, Ohridskom i Kičevskom regionu.
Kiša, koja je juče padala cijeli dan, poplavila je pojedine stambene zgrade, poljoprivredno zemljište, podrume, a zabilježena su klizišta i odroni kamenja na nekim putevima.

Poplave u Sjevernoj Makedoniji: Evakuisano oko 100 osoba

Kada se 2025. godina bude analizirala u kontekstu političkih kretanja, moći će se izvući samo jedan zaključak: Ovo je bila godina za desničare, odnosno za populiste koji dolaze s ove strane političkog spektra, piše <a href="https://www.klix.ba/vijesti/svijet/populisti-ce-slaviti-2025-godinu-cijeli-svijet-skrenuo-udesno-trump-ih-poveo-u-velike-pobjede/251226095">Klix.ba</a>.
Od Evrope, preko sve tri Amerike pa do Japana, desničari su redom osvajali izbore ili utvrđivali svoju vlast, dok se lijeve i centrističke stranke još ne mogu pronaći u novoj političkoj realnosti.
<h2>Evropa krenula u desno, s jednim značajnim izuzetkom</h2>
U 2025. godini nije održano previše izbornih procesa u Evropi, ali tamo gdje jeste može se reći da su desničari odnijeli ogromne pobjede.
Na birališta su tako, između ostalih, izašli i građani Njemačke, zemlje koja je po svim važnijim parametrima najveća država u Evropskoj uniji. Iako je Fridrih Merc, aktuelni kancelar ove zemlje, uspio sastaviti vladu, njegov CDU definitivno nije pobjednik, već ta titula pripada radikalima iz AfD-a.
Pod vodstvom Alis Vajdel, koja je predstavila AfD kao znatno manje radikalnu stranku (iako to baš i nije u potpunosti tačno), njemački desničari su osvojili čak 69 mjesta više u Bundestagu nego što je to bio slučaj na prethodnim izborima.
AfD je učvrstio svoju poziciju glavnog političkog odabira na istoku Njemačke, suvereno osvajajući najviše glasova u Tiringiji, Saksoniji, Saksoniji-Anhalt, Meklenburgu i Brandenburgu.
Ove regije su ranije dijelile svoje glasove između radikalne ljevice (Die Linke) i SPD-a, ali te pokrajine sada, politički, pripadaju desnim radikalima.
Zemlja s kojom Njemačka dijeli najdužu kopnenu granicu, Češka Republika, takođe je u 2025. godini održala parlamentarne izbore, te dobila i novu vlast.
Umjesto dosadašnje koalicije okupljene oko centrista iz SPOLU-a, na vlast se vratio Andrej Babiš, čija je stranka ANO 2011 dobila 80 mandata u parlamentu i s radikalima iz SPD-a te strankom Motorista došao do potrebne većine za formiranje vlade koju će sam predvoditi.
Još jedna zemlja koja dijeli ogromnu granicu s Njemačkom je i Poljska, koja je u godini iza nas imala predsjedničke izbore. Pobjedu je, u drugom krugu i dosta tijesno, odnio Karol Navrocki iz desničarske stranke PiS.
Pobjeda Navrockog došla je kao znak uzbune za aktualnu vladu koju predvodi premijer Donald Tusk, koji ima naredne dvije godine da vrati povjerenje Poljaka u svoju liberalno-centrističku većinu.
Na kraju se kao izuzetak ističe Nizozemska, gdje je zabilježen jedini značajan poraz desničara u Evropi. Na vanrednim izborima organizovanim jer su radikali iz PVV-a napustili ionako krhku većinu u parlamentu pobjedu je, pomalo iznenađujuće, odnijela stranka D66, a koju predvodi Rob Jeten.
Lider PVV-a Hert Vajlders se, računajući na talas populizma koji je zapljusnuo cijeli svijet, odlučio srušiti vlast i nadati se da će u naredne pregovore ući stabilniji, ali je na kraju samo izbacio svoju stranku iz bilo kakve kombinacije za formiranje vlasti.
Iako su izbori održani u oktobru, pregovori o formiranju vlasti još nisu završeni, ali je jasno da će predvodnik biti D66 i da sada biraju između lijevo-liberalne i centrističke koalicije.
<h2>Južna i Centralna Amerika, pod Trampovim pritiskom, sve više padaju u populističke ruke</h2>
U Južnoj i Centralnoj Americi je održano nekoliko važnih izbornih procesa u 2025. godini, a ističu se Argentina, Honduras i Čile, gdje su desni populisti ili konsolidovali vlast, ili došli do nje.
U Argentini, potpomognut finansijskom inekcijom od 40 milijardi dolara koja mu je stigla od Donalda Trampa prije izbora, predsjednik Havier Milei je konsolidovao svoju vlast većinom u parlamentu.
Time mu je otvoren put za još radikalnije politike, koje su već rezultirale u hiljadama izgubljenih radnih mjesta, ali koje očigledno imaju podršku stanovništva.
Iako je Tramp imao svoj uticaj i na izborni proces u Argentini, nigdje ga nije imao tako otvoreno i poprilično nadmeno kao u Hondurasu.
Prije predsjedničkih izbora, Tramp je otvoreno prijetio Hondurasu sankcijama ako novi predsjednik ne bude Nasri Asfura, što se na kraju i desilo, uz pomalo nevjerovatan scenarij.
Zbog brojnih neregularnosti, veliki broj glasova je ručno izbrojan te je tek krajem decembra Asfura i službeno proglašen za pobjednika, čime se Honduras "spasio" američkih sankcija, ali i Tramp, pored Najiba Bukelea u El Salvadoru, dobio još jednog saveznika u tradicionalno nepredvidljivoj Centralnoj Americi.
Na kraju vrijedi spomenuti i Čile, gdje je po prvi put na predsjedničkim izborima pobijedio kandidat koji je otvoreno podržavao Augusta Pinošeta, desničarskog diktatora koji je 16 godina suvereno vladao ovom zemljom, a iza sebe ostavio hiljade ubijenih osoba.
Hose Antonio Kast je porazio kandidatkinju Komunističke stranke Žanet Žara, a očekuje se da će njegovom pobjedom ova zemlja ponovo krenuti putem Pinošeta i njegove radikalno desne ideologije.
<h2>Japan dobio izrazito radikalnu premijerku</h2>
Na dalekom istoku vrijedi istaći Japan, koji je održao parlamentarne izbore u 2025. godini iz kojih je kao pobjednica izašla Sanae Takaiči, koja je postala prva žena na čelu vlade ove zemlje u istoriji.
Takaiči je na mjesto premijerke došla nakon što je prvo preuzela liderstvo u stranci LDP, porazivši dosta umjerenijeg kandidata Šinjira Koizumija.
Radi se o osobi koja se ponosi svojim nacionalizmom i konzervatizmom, a dovoljno govori i što kao uzora navodi bivšu premijerku Velike Britanije Margaret Tačer.
Iako još nije imala priliku da pokaže kako će voditi Japan, sve što je Takaiči najavila i sugerisala svojim izjavama pokazuje da i ova zemlja nije preživjela nalet populista koji je definitivno obilježio 2025. godinu.
<h2>Tramp kao figura s kojom populisti "žive i umiru"</h2>
Zanimljivo je da je populizam širom svijeta ponovo u porastu po povratku Donalda Trampa u Bijelu kuću.
U tom kontekstu, 2025. godina je dosta slična 2016., kada su se populisti širom svijeta ohrabrili Trampovom pobjedom i "progurali" se među stranke koje se decenijama nalaze na samom vrhu političke scene u svojim zemljama.
Ipak, loše vijesti za populiste su što njihove vlade generalno kratko traju i taj nalet bi mogao biti već na izmaku.
Već sljedeće godine su populističke vlasti u Mađarskoj i SAD-u na ozbiljnim testovima, a sve ankete sugerišu da ih čeka poraz. Vođeni tim sve izvjesnijim rezultatima, može se desiti i da ideja desničarskog populizma doživi svoj drugi krah tokom naredne godine.
Međutim, to je pitanje za budućnost, a populisti od Japana do Argentine mogu 2025. godinu apsolutno smatrati svojim ogromnim uspjehom.

Populisti će slaviti 2025. godinu: Cijeli svijet skrenuo udesno, Tramp ih poveo u velike pobjede

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Djeca u Gazi ponovo u školskim klupama nakon dvije godine rata: Šatori služe kao učionice, uče se samo četiri predmeta

Savez Udruženja Paraplegičara Crne Gore upozorio je na ozbiljne nezakonite izmjene predloženog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji predviđa da sve osobe sa invaliditetom ponovo prolaze kroz komisije. Ovaj postupak može dovesti do ukidanja već stečenih prava, odnosno rješenja o invaliditetu, što je, kako ističu iz Saveza, protivzakonito.
Predsjednica Milijana Ćirković poručila je da zakone treba unapređivati u korist osoba sa invaliditetom, a ne ukidati već postojeća, stečena prava.
- Nama je, prije svega, dosadilo da toliko komisija mora da se prolazi da bismo jedva dobili stečena prava i ono što zaista zaslužujemo. Kada je u pitanju ovaj zakon, ne znamo koliko će adekvatno biti sproveden, ali se nadamo da će nijedno lice sa invaliditetom biti ugroženo ili oštećeno, te da će prava koja su već stečena ostati očuvana i eventualno unaprijeđena - &nbsp;rekla je Ćirković.
Prema podacima Monstata, lica sa invaliditetom čine oko 11 odsto ukupne populacije. Ipak, precizan spisak trenutno ne postoji, a očekuje se da bi novi zakon mogao omogućiti njegovo formiranje. Međutim, kako naglašava predsjednica, mnogi neće pristati da se ponovo podvrgavaju komisijama, što je, prema njenim riječima, opravdano, jer su prava već jednom priznata.
- Ne možemo štetiti onome što već postoji, već samo unapređivati sistem. Dok sam u ovoj organizaciji, trudiću se da apelujem da se sistem unapređuje, a ne pogoršava ono što su ljudi već stekli - istakla je Ćirković.
Savez Udruženja Paraplegičara CG nastavlja da prati predložene zakonske izmjene i najavljuje aktivno uključivanje u proces, kako bi se osigurala zaštita prava osoba sa invaliditetom i spriječilo njihovo narušavanje.

Tag: admir-sahmanovic