Admiral u penziji Dragan Samardžić za<a href="https://www.antenam.net/clanak/samardzic-crna-gora-kao-da-se-stidi-da-bude-dio-koalicije-voljnih"> Antenu M</a> kaže da mu nije jasno zašto Crne Gore nije bilo u Parizu, imajući u vidu ranije donijete odluke u crnogorskom parlamentu o podršci Ukrajini kroz obuku ukrajinske vojske, kao i oko 10 miliona eura isporučene opreme Kijevu.
- Posebno imajući u vidu da je samit u Parizu 6. januara bio, rekao bih, do sada najznačajniji sastanak te vrste, između ostalog jer su prvi put na njemu uživo učestvovali predstavnici SAD Steve Witkoff i Gerald Kushner - kazao je Samardžić.
Dodaje da, ako pogledamo zaključke koji su donešeni na samitu, moramo se zapitati zbog čega smo mi izostali.
- Na tom samitu usvojena je zajednička deklaracija o dugoročnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Takođe, jasno je naglašena dalja politička i svaka druga pomoć Ukrajini, uključujući vojnu i finansijsku. Dogovoreni su određeni mehanizmi za nadzor i verifikaciju nakon eventualnog prekida vatre, a potpisan je simboličan sporazum između Ukrajine, Velike Britanije i Francuske o namjeri slanja trupa koje će nadgledati i obezbjeđivati mir. Te snage će biti rasporođene na liniji fronta, ali nakon uspostave mira, kako bi garantovale sprovođenje mjera dogovorenih mirovnim sporazumom. Posebno je naglašeno da samo učešće u koaliciji ne znači automatski da će neka država slati trupe u Ukrajinu, nego da će pružiti pomoć u skladu sa svojim mogućnostima i da koalicija voljnih služi prije svega za političko i strateško usklađivanje saveznika' -naveo je Samardžić.
On podsjeća da u Parizu nijesu bili predstavnici samo četiri članice NATO-a, među njima i Crna Gora.
- Naglasio bih da je na ovom samitu bilo 35 zemalja, od kojih je bilo 27 članica NATO, samo nijesu bile Slovačka, Mađarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zbog toga mi nije jasno zašto se mi nijesmo bili u društvu ovih 35 zemalja, nego u društvu ove tri zemlje, koje su u prethodnom periodu imale neke neusaglašene stavove, a čak su neke od njih glasale u UN-u protiv deklaracija i rezolucija posvećenih Ukrajini - navodi Samardžić.
On ukazuje i na pomalo čudan odnos Crne Gore uopšte prema učešću u koaliciji voljnih.
- Crna Gora je u prethodnom periodu učestvovala na sastancima koji su bili povezani sa inicijativom koalicije voljnih, kako na političkom, tako i na nivou vojnih struktura, uključujući naše učešće na sastancima na nivou načelnika generalštabova. Ali, sa svih tih sastanaka nijesmo dobili nikakve informacije, kao da se Crna Gora stidi što je učestvovala na njima. Javnost nije bila obaviještena ni u kom formatu smo učestvovali, ni kakve je stavove Crna Gora zastupala - kazao je Samardžić i ocijenio da neodazivanje na samite koalicije voljnih otvara neke, po njemu, nepotrebne dileme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

Ko jednom slaže, možda se promijeni. Ko jednom ukrade, možda se pokaje. Ko jednom izda, izdaće opet. Obrukati uniformu koju nosiš, zastavu pod kojom služiš i državu kojoj si se zakleo, nespojivo je sa tradicijom crnogorskog vojnika, napisao je na mreži Iks admiral u penziji Dragan Samardžić.&nbsp;
Samardžić je dodao da su čojstvo i junaštvo dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika.&nbsp;
- Zlatnim su nitima utkane u barjak Vojske Crne Gore kao savjet predaka i opomena potomcima - poručio je Samardžić uz poruku: "Svak je rođen da po jednom umre. Čast i bruka žive dovijeka".
Kolegama je kazao i da nas istorija uči da se glavno načelo ne smije pogaziti.
- Uvijek i u svakoj prilici uz svoju državu, nikad i ni pod kakvim uslovima protiv nje. Pod svoje nebo, na okup oko svojega sunca - kaže Samardžić.
Uz čestitke vojnicima Crne Gore poručuje i "čuvajte jedni druge, jer vas drugi niko čuvati neće".&nbsp;
- Da je vječna Crna Gora i njena Vojska - napisao je admiral Dragan Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

U dva odvojena napada na severozapadu Pakistana danas je ubijeno pet policajaca, saopštile su tamošnje vlasti.
Napadači su iz zasjede napali policijsko vozilo i ubili jednog policajca u Kohatu, okrugu u provinciji Hajber Pahtunhva.
Na policijsko pojačanje, koje je stiglo nekoliko minuta kasnije, izveli su još jedan napad i ubili još četiri policajca.
Za sada niko nije preuzeo odgovornost, ali se sumnja na pakistanske talibane.
Predsjednik Pakistana Asif Ali Zardari osudio je napade i uputio saučešće porodicama žrtava.

U Pakistanu talibani ubili pet policajaca

Najavljena reforma tržišta rada poslužila je kao povod za javni linč ministarke Naide Nišić, pa se, umjesto argumentovane rasprave, svjedočilo brutalnim ličnim uvredama u digitalnom prostoru.
To su saopštile ministarke evropskih poslova Maida Gorčević, prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i javnih radova Majda Adžović.&nbsp;
- Čvrsto vjerujući da će i ove zakonske izmjene biti još jedan uspješan korak na našem evropskom putu, poručujemo da je politička debata temelj svake demokratije, a da je vokabular ulice sinonim za nesigurno i nerazvijeno društvo - navodi se u saopštenju.
Gorčević, Jakšić Stojanović i Adžović su naveli da, kao koleginice koje svakodnevno svjedoče profesionalizmu i posvećenosti Nišić, najoštrije osuđuju brutalnu salvu uvreda i mizoginih napada kojima je izložena samo zato što savjesno obavlja svoj posao.
- Cilj ove Vlade je jasan - a to je veća sigurnost i zaštita dostojanstva svakog radnika, što na najbolji način dokazuju prethodni potezi koji su osjetno podigli životni standard građana - ističe se u saopštenju.
Gorčević, Jakšić Stojanović i Adžović su pozvale nadležne institucije da hitno preispitaju elemente odgovornosti pojedinaca koji su brutalno vrijeđali i omalovažavali Nišić, jer, kako su istakli, sloboda govora ne smije biti paravan za nasilje u digitalnom prostoru.

MEP: Najavljena reforma tržišta rada poslužila kao povod za javni linč Nišić

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog činjenice da na posljednjoj sjednici Odbora za izbor i imenovanja Glavnog grada Podgorica nije utvrđena lista kandidata/kinja za članove/ice Savjeta RTV Podgorica, čime je postupak izbora najvažnijeg upravljačkog tijela ovog lokalnog javnog emitera neopravdano ostao bez institucionalnog ishoda.
- Ovakav epilog dodatno produbljuje zabrinutost da proces nije vođen isključivo na osnovu jasno definisanih i javno provjerljivih kriterijuma. Indikativno je da kandidatkinja Nataša Nelević, koja je ispunjavala sve uslove, kao i nevladine organizacije koje su je predložile, a njemu kojima je i CGO, nije prošla u dalju proceduri verifikacije mandata u Savjet RTV Podgorica - ocijenio je saradnik na programima CGO Nikola Obradović.
To, kaže on, otvara prostor za sumnju da su partijski interesi prevagnuli nad principima profesionalnosti i javnog interesa, iako upravo ovi postupci moraju biti zaštićeni od partijskog uticaja.
- U konačnici, ovakav ishod narušava povjerenje javnosti i obesmišljava svrhu javnog poziva. Posebno brine što uprkos ukazivanju na formalne nedostatke u pojedinim kandidaturama iste nijesu odbačeni i nije se pristupilo odlučivanju o kandidatima/kinjama koji nesporno ispunjavaju propisane uslove. Time je propuštena prilika da donosioci odluka pokažu dosljednost u primjeni kriterijuma i ojačaju integritet procesa - naglasio je Obradović.
Savjet RTV Podgorica, prema njegovim riječima, predstavlja ključni mehanizam za obezbjeđivanje nezavisnosti rada ovog javnog emitera.&nbsp;
- Njegova uloga u izboru i razrješenju rukovodstva, nadzoru zakonitosti rada i poštovanju profesionalnih standarda, kao i u strateškom razvoju medija koji se finansira javnim sredstvima, zahtijeva izbor članova/ica zasnovan na kompetencijama, integritetu i zakonitosti. CGO podsjeća da se ovaj slučaj uklapa u širi obrazac političkog zarobljavanja upravljačkih struktura u medijskom sektoru. Slične institucionalne blokade obilježile su i proces imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizuelne i medijske usluge (AMU), što su registrovali i evropski partneri, upozoravajući na potrebu dosljedne primjene medijskog zakonodavstva - naveo je Obradović.
Neutvrđivanje liste kandidata/kinja bez jasnog i detaljnog obrazloženja ima za cilj, cijeni on, da obeshrabri organizacije civilnog društva i druge legitimne predlagače da učestvuju u procesima koji bi trebalo da jačaju javni interes i pluralizam.
- Posljedično, dodatno se sužava prostor za profesionalno i nezavisno upravljanje javnim medijima. CGO poziva predsjednicu i odbornike/ce Skupštine Glavnog grada, kao i članove Odbora za izbor i imenovanja, da bez daljeg odlaganja obezbijede zakonit, transparentan i odgovoran postupak izbora članova/ica Savjeta RTV Podgorica, uz javno dostupno obrazloženje zasnovano na kriterijumima, a ne političkim odnosima - naveo je on.
Ukoliko se ponovo raspiše konkurs CGO će, kaže Obradović, podržati istu kandidatkinju jer ona ima stručnost i integritet za tu poziciju, a predstavnici političkih partija su dužni da uvaže većinsko mišljenje civilnog sektora i reference kandidata.

Obradović: Partijski odnosi nadjačali javni interes u izboru Savjeta RTV Podgorica

Obavezna rezerva banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 326,38 miliona eura.&nbsp;
Od ukupnog iznosa, na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 74,47 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 25,53 odsto.
Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u decembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, iznosi 5,98 milijardi EUR. Od ukupnog nivoa depozita, na one po viđenju odnosi se 84,94 odsto, a na oročene 15,06 odsto.
Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 5,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 4,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.
Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 5,5 odsto.
Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

Tag: admiral-u-penziji

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

Samardžić: Čojstvo i junaštvo - dvije riječi koje su oblikovale našu slobodu i kodeks crnogorskih vojnika

U Pakistanu talibani ubili pet policajaca

MEP: Najavljena reforma tržišta rada poslužila kao povod za javni linč Nišić

Obradović: Partijski odnosi nadjačali javni interes u izboru Savjeta RTV Podgorica

CBCG: Obavezna rezerva 326,38 miliona eura

PRATITE TVe UŽIVO