Nakon što je nedavno mitropolit Joanikije proslavio Pavla Đurišića, četničkoga koljača na čijoj duši leži više od deset hiljada zvjerski pobijenih civila, poglavito muslimana ali i drugih koji nijesu htjeli prigrliti četničku ideologiju, i ko zna koliko onih koje je u zimu 1944. naveo na zli put bez povratka iz Crne Gore, pažnju je na sebe skrenuo pop Gojko Perović neuspjelim pokušajem relativizacije Joanikijeva čina.
Kao da ima ikoga kome nije jasno da je Jovan Mićović ime Joanikije odabrao baš u spomen na svoga prethodnika, osuđenoga kolaboranta nacističkoga i fašističkoga okupatora iz Drugoga svjetskog rata. I kao da je slučajno današnji Joanikije svoj pomen Pavlu Đurišiću održao baš onđe đe je prije 30 godina dovršeno ono što je Đurišić započeo prije 80 godina.
Nije ovđe riječ ni o mitropolitu Joanikiju ni o popu Gojku. Nije riječ ni o Pavlu Đurišiću. Djelatnost svakojega od njih odveć je poznata da bi se što novo o tome moglo reći.
Riječ je ovđe o izmišljanju tradicije i lažiranju istorije, i to ne neke daleke, dukljanske recimo, no one koja još uvijek ima žive svjedoke.
Nedavno je u Podgorici održana "dijaloška tribina" u organizaciji SPC, đe su učestvovali Kemal Đečević, predstavljen kao "predstavnik stare podgoričke porodice", predśednica Skupštine Glavnoga grada Jelena Borovinić-Bojović, arhijerejski namjesnik podgoričko-danilovgradski pop Predrag Šćepanović, uz moderaciju popa Gojka Perovića.
Sudeći po onome što je saopštio Kemal Đečević, bratstvo Đečevića dogovorno je i jednodušno obnovilo Markovdansku litiju zajedno s ondašnjim mitropolitom Amfilohijem, kojega je Halit Đečević s nestrpljenjem ispred kuće čekao punih pedeset godina!
"Nije bilo lako", veli Kemo Đečević, "1992. godine obnoviti litije, ni nama, ni Mitropoliji. Ono što sam zapamtio je da je nakon toga naboj u gradu nestao. Desilo se jedno druženje, susret, obnova tradicije koja, nema dileme, da tako bude i u buduće." S njim je saglasan i sveštenik Šćepanović koji, podśećajući da je otac Kemala Đečevića Amfilohija dočekao kosovskim božurima, veli: "Podgorica je disala jednim duhom."
I jest istina. Podgorica je disala tada jednim duhom. Duhom velikosrpstva.
Ne ulazeći u to je li bratstvo Đečevića doista jednoglasno odlučilo da zajedno s Amfilohijem obnovi tradiciju koja je, kako Kemo Đečević veli, nepobitno postojala između dva svjetska rata, ovđe bi, možda i bez očekivanja odgovora, trebalo postaviti pitanje i "predstavnicima" drugih starih podgoričkih porodica śećaju li se i oni zbilja kako se tada opučio susret, nastalo druženje, netragom nestao naboj?! Ili možda i dalje pamte kako se tada stvarno obnovila tradicija, ona koja je uspostavljena odmah nakon Prvoga svjetskoga rata i trajala sve do kraja Drugoga svjetskoga rata?
Ne pitam ih za pljačku iz 1918. Možda su propuštili da o tome čuju opljačkane. Možda se nijesu upoznali s rođacima koji su u doba kad je zaživjela tradicija koju Kemo Đečević obnavlja odselili u Skadar, u Sarajevo, ili još dalje, da se više nikad ne vrate. Ne pitam ih, dakle, o tome.
Pitam ih śećaju li se pjesničkoga repertoara koji se opučio nakon obnove tradicije kojoj ovih dana dižemo spomenik. A pjevalo se tada, sve u duhu koji priziva sveštenik Šćepanović "da se volimo, da život kratko traje" ovako nekako: "Ko će drugi, ja ću prvi, da pijemo turske krvi" ili "Muslimani crni vrani, crni su vi došli dani" ili "Leleču turci, kukaju bule" ili "Od Mostara do Jordana neće biti muslimana" i tako redom, sve u duhu zajedništva, bratstva i obnove tradicije.
Današnji Podgoričani stoje pred izborom: vjerovati sopstvenim očima ili Kemu Đečeviću. Mogu se, istina, odlučiti ni za jedno ni za drugo i izguglati ponešto o tradiciji koju nam obnavlja SPC i Kemo Đečević. Guglajući naići će na Arkana, na Amfilohijeve propovijedi o lažnim ljudima lažne vjere koja sije duhovnu smrt. I tako dalje.
Oni pak iz staropodgoričkih muslimanskih porodica koji pristanu na serviranu laž uprkos sopstvenim varljivim očima postupiće sramno i stidno prema svojim prijateljima i komšijama koji su ih, kao ubjedljiva i hrabra manjina, krili i 1918. i 1998, koji su im čuvali kuće, imovinu a nerijetko i život, ne pristajući na tradiciju koju ovih dana za račun aktuelne vlasti i SPC promoviše Kemo Đečević.
To je sramno i stidno i pred sopstvenim precima koji su oslobađali Podgoricu u Drugome svjetskom ratu od izdajnika i četnika koje SPC danas promoviše.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vjerovati Kemu Đečeviću ili sopstvenim očima?

Među brojnim falsifikatima koji se potonjih godina u Crnoj Gori uspostavljaju kao obnavljanje narodne tradicije nakon 70-godišnjega ropstva pod mrskim antifašizmom, uspostavljena je tobožnja razlika između Vaskrsa (najčešće s neistorijskim dugim a - bilo kao â bilo kao á) i Uskrsa. Onaj prvi navodno je pravoslavni termin, ovaj drugi navodno je katolička odlika. Na stranu to što se ovaj drugi (koji se nameće maltene kao strani) mogao uspostaviti još i prije hrišćanskoga raskola, što ga kao narodni oblik i oblik koji je korišćen u religijskome životu u Crnoj Gori potvrđuje nebrojena literatura o ovome prostoru, današnji zadrti tradicionalisti u Crnoj Gori - kao i u ostalome - i u ovome slučaju biraju netradicijski i nenarodni termin Vaskrs umjesto Uskrs. A između oblikâ Uskrs i Vaskrs razlika je jednaka kao između recimo uvući i vavući, ugađanje i vagađanje, ugnijezditi i vagnijezditi, ugodnik i vagodnik, uzbuditi i vazbuditi, uzdahnuti i vazdahnuti, uzglavnica i vazglavnica, uzlećeti i vazlećeti, uliti i valiti, unijeti i vanijeti, uspomena i vaspomena i tako redom. Ako vam ovi prvi zbilja djeluju kao odlika katolika a ovi drugi kao odlika pravoslavaca, ne čitajte dalje. Ako ste pak čuli koga i mimo katolika da kaže uznijeti umjesto vaznijeti, onda preispitajte koliko je naziv Vaskrs zbilja tradicionalan u Crnoj Gori, i to onoj pravoslavnoj, proruskoj, tradicionalnoj, petrovićevskoj, njegoševskoj. Ako je vjerovati našim neznavenim političarima, &nbsp;pravoslavne su vladike iz dinastije Petrović-Njegoš slavile katolički Uskrs jer ćete recimo baš kod Njegoša, i to u Gorskom vijencu, naći: "i šarajte uskrsova jaja" ili "uskrsnuli s kosovske grobnice". A onda se ta katolička njegoševska tradicija nastavila i nakon odvajanja svjetovne i duhovne vlasti, pa ćete u kalendaru "Orlić" za 1865. naći i Pashu i Uskrs, ali Vaskrs čak ni tu nećete naći. Ako pak pamtite da vam je baba posti zvala uskršnjima, da je mastila/šarala/farbala uskršnja jaja, da vam je za Vaskrs govorila: "Srećan Uskrs", onda je to sve rezultat uticaja bogoboračke antifašističke ideologije koja na crnogorskome tlu eto ne traje ni 75 godina, kako veli aktuelna vlast, no kontinuirano punih deset vjekova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422110424_dfa242fe77a70e92c2ed4e0b5a546b56ca44af3dd5e01422ce4b48e806eb1e3a" data-rendition-name="original" width="1163" height="2048" loading="lazy" alt="uskrs"> </figure>

Je li Njegoš bio katolik?

U crnogorsku je politiku Milojko Spajić ušao kao ministar finansija koji je prvoga dana svog mandata državu zadužio 900 miliona eura.
Potom je uspio da prevari građane tobožnjim povećanjima plata i penzija koje su samo dio trika presipanja iz šupljeg u prazno a čiju ćemo cijenu skupo plaćati decenijama koje dolaze - inflacijom, raspadom zdravstvenog sistema, gašenjem Fonda PIO, bijedom i zaostalošću.
Kao i svaki kockar - a ovome su ulog naši životi - nakon faze skupih zaduživanja Spajić sad prelazi na novi nivo - krčmljenje imovine.
Otud ova hitna i mutna akcija kojom pokušava najvredniji resurs Ulcinja, ali i Crne Gore, Veliku plažu, otuđiti i od Ulcinja i od Crne Gore.
Kao što nas je i navikao - muljajući i obmanjujući.
Na našu sramotu i nesreću Milojko Spajić je formalni premijer Crne Gore.
Premda njime gazduje četnički vojvoda Andrija Mandić, čiji je gazda, pak, beogradski autokrata Vučić. No, Milojko Spajić a ni Andrija Mandić - nijesu Crna Gora!
Zato je danas važno dići glas protiv još jedne prevare Milojka Spajića i podržati građane Ulcinja jer se u Ulcinju, baš kako to reče Meto Zenka, zaista brani ono što Vučićeve marionete tako strasno razgrađuju - građanska Crna Gora!

1250x600

1084x550

Zaštita interesa Ulcinja zaštita je interesa Crne Gore

U organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Crnogorskog PEN centra i Centra za kulturu Prijestonice Cetinje sinoć je održana promocija knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori: rezultati terenskog istraživanja" autora Slobodana Čukića. Promocija je upriličena u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, a o knjizi su govorili Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i autor. Moderatorka programa bila je Irena Delja. Adnan Čirgić je istakao da knjiga daleko nadilazi tematiku označenu naslovom.&nbsp; - Na preko 300 stranica, bogato ilustrovana fotografijama s autorovih terenskih istraživanja, knjiga istražuje značaj zmije u tradicijskoj kulturi, kult zmije kod Ilira te specifičnu pojavu zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima širom Crne Gore - naveo je Čirgić.&nbsp; On je apostrofirao da je Čukić obišao 450 grobalja i registrovao 36 lokaliteta sa zmijskim predstavama na nadgrobnim spomenicima, čime je značajno dopunio postojeće etnološke i antropološke studije.&nbsp; Istakao je da knjiga nudi dublji uvid u simbole i vjerovanja koja su stoljećima oblikovala duhovni i kulturni pejzaž ovog prostora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250314100320_810f09441b2416952d979531b60b884be0a4240061cecfdc93effc4c507408ad" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Adnan Čirgić i Slobodan Čukić"> </figure>  - Ovo je knjiga nastala na osnovu terenskoga istraživanja koje je obuhvatilo teritoriju cijele Crne Gore, terenskoga istraživanja čijim se obimom malo koji istraživač prije Čukića može pohvaliti. To je knjiga entuzijaste koji možda ni na kraju, nakon pripreme knjige za štampu, kao ni na početku istraživanja, nije bio svjestan značaja rezultata do kojih je došao. A oni su po svemu takvi da bi mogli služiti na čast i timu stručnjaka koje bi okupila specijalizovana institucija, onako kako one to kod nas nikad ne rade niti su radile - naglasio je Čirgić. Aleksandar Radoman je knjigu ocijenio kao izuzetan istraživački poduhvat koji rasvjetljava nepoznati segment crnogorske pogrebne običajnosti. Kazao je da se knjiga temelji na iscrpnom terenskom radu i analizi dostupne etnološke i etnografske građe, pri čemu autor donosi nove primjere i spoznaje koje potvrđuju, proširuju ili koriguju ranija saznanja.&nbsp; Takođe je istakao interdisciplinarni pristup autora, koji je spojio etnologiju, antropologiju i istoriju kako bi pružio cjelovitu sliku ovog fenomena.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250314100324_60833a560908682727d71a0eab1aff7dcfec771dbe04bf6523a23dd9e0af939c" data-rendition-name="original" width="1293" height="1084" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> </figure>  - Čukićeva knjiga nije dragocjena samo zbog prezentacije nalaza vrijednih terenskih istraživanja. Manirom rijetkoga erudite Čukić je u ovoj knjizi ponudio i širi kontekst istraživane pojave, upućujući na poziciju zmije u tradicijskoj kulturi Crnogoraca, ulogu zmijara i magijsko-iscjeliteljskih praksi, starinu kulta zmije na Zapadnome Balkanu i brojne druge fenomene koji uokviruju centralni istraživački problem – prikaz apotropejskih zmija na nadgrobnim spomenicima u Crnoj Gori - zaključio je Radoman. Autor Slobodan Čukić govorio je o svojoj višegodišnjoj istraživačkoj potrazi i metodologiji koju je koristio u analizi zmijskih prikaza na nadgrobnim spomenicima. Posebno je ukazao na kulturni kontinuitet između ilirskih vjerovanja i kasnijih pogrebnih praksi u Crnoj Gori, kao i na institucionalnu nezainteresovanost za očuvanje ove vrste materijalne baštine.&nbsp; Napomenuo je da su mnogi od ovih spomenika danas zapušteni ili ugroženi, te da je neophodno preduzeti konkretne korake u njihovoj zaštiti i dokumentovanju. Izdavač knjige "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori" koja predstavlja značajan doprinos crnogorskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji je Pobjeda.

Na Cetinju promovisana knjiga Slobodana Čukića "Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori"

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj dio je političkog establišmenta koji predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić - ustvrdio je prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čigrić u izjavi za Antenu M. U tom kontekstu, kako je ocijenio, bi trebalo posmatrati i izjavu Camaja koji je za Radio Crne Gore poručio da Crnoj Gori ne bi štetilo da ima više službenih jezika kao što i ne šteti Švajcarskoj koja ima tri službena jezika.
- Poređenje Crne Gore sa Švajcarskom motivisano je demagogijom Nikole Camaja koji očito nastoji prikriti stvarne motive Andrije Mandića. Cilj je jasan - obesmisliti Crnu Goru najprije kao građansku državu, u čemu je vladajuća elita već postigla krupne korake, a onda je obesmisliti i kao državu kroz etno-nacionalistička čerečenja. Etnofederalizacija Crne Gore zapravo je samo instrument za nestanak Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče jezika koji se u Crnoj Gori izvorno govore, nauka poznaje samo dva. To su crnogorski jezik, kojim faktički govori većina stanovništva u Crnoj Gori - bez obzira na to kako ga imenuju jer nacionalni samoiskaz ovđe nema odraza u jeziku, i albanski jezik kao jezik albanske autohtone manjine u Crnoj Gori. Što se tiče ustavne definicije jezika, ona je u Crnoj Gori fleksibilnija od ijedne druge države na Balkanu i nije zasnovana na naučnim no na političkim faktima - kazao je profesor na FCJK.
Čirgić podsjeća da službeni status u Crnoj Gori pored crnogorskog imaju i albanski, bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ističe da je definicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore ista kao u Ustavu Srbije - to je jezik u službenoj upotrebi.
- Ne vjerujem da ima više ikog ko je nesvjestan deplasiranosti Mandićeve tobožnje argumentacije o podređenom položaju srpskog jezika u Crnoj Gori. I ne samo Mandićeve no i Mandićevih političkih partnera koji su zaboravili krvavu baštinu Mandićeve politike iza koje stoje etnička čišćenja onih čija nacionalna prava danas tobože zastupa Nikola Camaj, Ervin Ibrahimović i njima slični - navodi Čirgić.
Na pitanje kakav bi bio status crnogorskog u slučaju uvođenja više službenih jezika, Čirgić odgovara da crnogorski jezik više ne bi bio državni jezik Crne Gore, nego samo jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine u Crnoj Gori jer bi Crnogorci to i postali usvajanjem najavljenih dvojnih državljanstava.
- Tome na ruku idu i zahtjevi bošnjačkih nacionalnih predstavnika u Crnoj Gori koji bosanski jezik, kao jezik bosanske države kojim suštinski govore stanovnici Bosne - bez obzira na različito nacionalno deklarisanje, žele tumačiti kao bošnjački jezik, što je dio velikosrpske strategije još od momenta kad je s početka 90-ih godina taj jezik standardizovan i taj naziv (bosanski) vraćen u opticaj. Glavni politički cilj Andrije Mandića jeste obnova onoga što su njegovi ideološki preci bili postigli 1918. Zato je svaka njegova inicijativa s tim ciljem skopčana. To ne može zamagliti ni činjenica da se ovoga puta taj cilj sprovodi uz asistenciju dijela albanskih i bošnjačkih političara u Crnoj Gori - kazao je Čirgić.&nbsp;

Čirgić: Camaj dio Mandićevog političkog establišmenta, crnogorski bi postao jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine

Nije da se već duže vrijeme nijesmo libili osvrta na uređivačku politiku CdM-a, posebno osvrta na neke kolumn(ist)e na tome portalu. Namjerno velimo "neke" jer nijesu ni svi kolumnisti ni sve kolumne za (negativni) osvrt.
Nije potrebno filološko obrazovanje da se kod nekih CdM kolumnista uoči jasna razlika između kolumni đe sami biraju pristup i temu i kolumni koje su razrada zadate teme i pristupa.
Kad jednom ovo zlo prođe, ili kad CdM promijeni uređivačku politiku, nema sumnje da se u knjigama - zbirkama njihovih eseja neće naći nijedna kolumna koju su izradili na zadatu temu. Stideći se tuđe sramote i ne želeći da učestvujemo u njihovoj akciji srozavanja sopstvenoga ugleda, ne samo da smo javnost šteđeli osvrta no nijesmo odgovarali ni na vrlo česte upite zbunjenih čitalaca koji su navikli na usklađenost stavova i težnji nas nekolicine komentatora i kritičara javnoga života u Crnoj Gori.
Jedan CdM-ov kolumnist, čije tekstove publika može pratiti svakoga radnog dana od 7.50, veli jutros ovako: "Tokom litija i do izbora 2020. godina vrlo malo ljudi u javnom prostoru je direktno i javno kritikovalo SPC i istupalo protiv srpskog nacionalizma. Sve se mijenja 2020. godine kada mnogi gube sinekure i pozicije i kad im se daje radni zadatak." Na prvoj rečenici odista mu se ne bi moglo zamjeriti, dok bi se o drugoj moglo diskutovati jer nije mali broj onih koji su se i nakon 2020. prišutali a očekivalo bi se da se glasnu.
No ovđe nije riječ o tome. Riječ je o nedostatku skrupula kolumniste koji u opisani kontekst smješta Đorđa Šćepovića za kojega veli da je "neki pjesnik Šćepović za koga niko nikad nije čuo, na čije su me tekstove isto uputili juče. Taj je momak dokaz toga da DPS nikad nije bio dobar u pronalasku talenata. Prvo su ga, koliko vidim sad, uhljebili u Gradskoj, đe je vodio neku bizarnu emisiju.&nbsp;
Sada piše tekstove sa radnog mjesta u nekoj od biblioteka đe ga je isto uhljebio DPS i đe mu ne smeta da śedi sa kolegama četničkim mimerima koje su uhljebili ovi drugi. Sve dok je državnih para i ugovora za stalno, dotle će uhljebnička kamaraderija carovati međuljudskim odnosima u Crnoj Gori."
Da vidimo sad koliko je kolumnisti stalo do činjenica.
Pjesnik Đorđe Šćepović, autor nekoliko knjiga poezije, pripovjedaka i kolumni, do 2020. godine, tj. dokle je DPS bio glavni konstituent vlasti u Crnoj Gori, svoje sinekure i uhljebljenja sticao je kao zapošljeni u jednoj podgoričkoj kladionici.
Kao kulturni stvaralac kojemu nije bila po ukusu ondašnja kulturna politika nije polučio nijednu književnu niti kakvu drugu državnu nagradu u Crnoj Goru. Kao profesor crnogorskoga jezika i književnosti taj sinekurist i uhljeb nije na konkursu u podgoričkoj gimnaziji mogao parirati ni jednome Radomanu Čečoviću, a riječ je o avgustu 2020, dakle prije trijumfa litijaške kontrarevolucije.
Kad je postao novinar Gradske TV, u njegovim "bizarnim emisijama" učestvovali su uglavnom oni koji su se glaskali i protiv vlasti i protiv litija i prije avgusta 2020. godine, a među njima i potpisnici ovoga teksta. Kad je nakon smjene vlasti u Podgorici, izvršena političko-ideološka čistka, taj uhljeb Šćepović sklonjen je iz Gradske TV. Nije dakle prigrlio sinekuru. Vratio se svojem primarnom radnom mjestu u podgoričkoj biblioteci, kojom upravlja Slavica Ilinčić, koaliciona partnerica PES vlasti na svim nivoima.
Bilo bi pristojno da kolumnist, ako zbilja misli da nastavi kako je započeo, pojasni javnosti sve slučajeve Šćepovićeve kolaboracije s današnjom vlašću koja se na CdM-u promoviše te ilustruje kako je to Šćepović uhljeb ove vlasti. Tako što prima platu od države s čijom institucijom ima sklopljen ugovor o radu? Tako što prima platu iz državnoga budžeta radeći u javnoj ustanovi? Onda nema zapošljenoga u javnome sektoru niti penzionera koji nije sinekurist, kolaborant, uhljeb.
Šćepovićevi su tekstovi javno dostupni, makar oni na Anteni M.
Oni s Gradske TV uredno su izbrisani s portala, ali ih CdM-ov kolumnist može naći u Šćepovićevoj zbirci eseja "Vrijeme Juda". Neće se naravno iznenaditi ako onđe nađe tekstove u kojima se kritikuje ne samo nekadašnja DPS vlast no i doskorašnje DPS opoziciono djelovanje.
Neće se iznenaditi jer ih neće tražiti budući da mu cilj kolumne nije bio doći do istine no ispuniti propagandistički zadatak da zbunjivanjem javnosti diskredituje jučerašnju Šćepovićevu kritiku kolaboracije CdM-a s aktuelnom vlašću u Crnoj Gori. Jer kad radiš za Milojka, radiš i za Mandića s kojim Milojkov PES dijeli vlast na svim nivoima.
Pravdanja jednoga drugog kolumniste poput onih da nedavni intervju s Mujovićem nije intervju s funkcionerom PES vlasti no s gradonačelnikom samo su jeftina demagogija. Što onda ne bi uradili intervju i s Dariom Vranešom i Markom Kovačevićem i Milom Božovićem i Stevanom Katićem? I oni su gradonačelnici, a nijesu grđi od svježe okupanoga Mujovića. Još je jeftinije pominjanje kolumni Dušana Pajovića u kojima se kritikuje i PES i DPS jer te kolumne najčešće imaju ulogu smokvina lista preko sve vidnije sramote CdM-a.
Da se razumijemo. Legitimno je biti reklamna platforma vlasti Mikija Spajića. Premda, kako rekosmo, nijesmo toliko naivni - reklama Spajiću reklama je Mandiću. Ali nemojmo se sprdati i jeftinu propagandistiku odijevati plaštom etike i profesionalizma, uz hinjenu ogorčenost. Jer jutrošnji napad na pisca Đorđa Šćepovića nije ni etički ni profesionalan. Uprkos tome što će kolumnist i u ovome viđeti dokaz za udruženu zavjeru DPS-a, nacionalista i zlih duhova što su se ustremili na pravo njegova medija da postojano služi režimu.
Ne bi začudilo da uslijedi i kakav hakerski napad na njegov portal ili kakva anonimna prijetnja njemu lično. Sve to ide kao dio simulakruma koji kolumnist konstruiše ne bi li i samoga sebe uvjerio da je vječita žrtva. Ali ne žrtva blagorodnoga čuvstva no opozicije.
A Crna Gora je valjda jedino mjesto na svijetu đe si uhljeb, poltron i sinekurist kad podržavaš opoziciju, a nezavisni intelektualac, ekspert i stručnjak kad služiš vlasti.
Žaleći što smo se morali upuštiti u ovaj dugo izbjegavani osvrt na koji nas je obavezivala solidarnost s beskurupulozno opanjkanim kolegom i prijateljem Đorđem Šćepovićem, nadamo se da će se kolumnisti CdM-a śetiti da i đaci u osnovnoj školi imaju mogućnost izbora temâ pri izradi pismenih zadataka. Bilo bi dobro i za njih i za cjelokupnu javnost da od gazde zahtijevaju pravo na izbor i time sačuvaju ugled koji sami sebi ugrožavaju.&nbsp;

Milojkovi CdM propagandisti

Cetinje je na novogodišnji dan pogodila užasna tragedija koja je nanovo otvorila svježe rane od prethodne tragedije na Medovini. Zadesilo je Cetinje ono što može zadesiti bilo koji grad na svijetu, pa i gradove u najsređenijim zemljama, kao što je Norveška, npr.
No ono što je ispratilo i što i dalje prati vijest o cetinjskome masakru teško da je zabilježeno bilo đe drugo na kugli zemaljskoj. Zato monstruozni zločin i dalje traje i vrše ga svi oni koji se slade ili ga relativizuju.
Da vidimo prvo ko ga relativizuje. Relativizuje ga kompletan vrh bezbjednosnoga sektora u državi koji ne smatra da ima makar moralnu odgovornost zbog nesposobnosti da zaustavi, spriječi ili likvidira masovnoga ubicu koji je samoubistvom - nakon šest sati "potrage" - prekinuo svoju monstruoznu akciju.
Relativizuje ga ta ista "elita" koja studentski protest pokušava predstaviti kao podzemnu akciju bivše vlasti. Relativizuje ga apsolutno odsustvo odgovornosti te beskrupulozne klike koja, ne osvrćući se na bol unesrećenih porodica, upoređuje broj žrtava cetinjskoga masakra s brojem neriješenih ubistava iz vakta bivše vlasti.
Ne poštuje ga crnogorska vlast koja nije našla za shodno da se makar prisustvom komemorativnoj śednici simbolično solidariše s porodicama ubijenih i oda poštu tragično nastradalim nedužnim ljudima i đeci. Njihova neljudska nesposobnost da pokažu empatiju, kad već ne umiju pokazati odgovornost, empatiju koju je pokazao čak i pas čije su slike kružile društvenim mrežama, ne može se nazvati ni paśom.
Ništa novo ne mogu reći o toj gomili beskrupuloznih mediokriteta koji su dobili ulogu destruktora ove države. Ali to ne znači da smijemo ćutati, kako su to sugerisali njihovi internet demagozi, jer cetinjskim majkama nijesu đeca stradala od groma no od masovnoga ubice kojega država nije bila sposobna spriječiti i za tu nesposobnost ne prihvata odgovornost.
A odraz je te nesposobnosti činjenica da je na Cetinju, koje ova vlast godinama predstavlja kao leglo ubica, kriminalaca, kao rezervat za kriminalne klanove, na novodišnji dan bilo svega devet policajaca, a čak ni toliko na ulici!
Još grđi od onih koji relativizuju monstruozni zločin jesu oni koji se slade. Gomile anonimnih sljedbenika ove vlasti i gomile onih koje je podnjivila ideologija što je razorila i bivšu zajedničku državu sladile su se učinku monstruma i pozivale na nove pohode koji će smanjiti broj cetinjskih "ludaka", "budala", "ustaša" i sličnih već uobičajenih naziva za stanovnike Cetinja.
Neću, svjesno neću kazati odakle ta mržnja prema Cetinju i prema Cetinjanima i ko je generiše jer je odveć znano i jer neću davati materijala fukari da ovaj tekst poveže s nacionalizmom. Neću ni premijerovu populističku akciju razoružavanja građana povezivati sa sličnim akcijama iz 1918. Sin sam lovca i ljubitelja oružja koji mi od svoga oružja nije ostavio ništa jer je znao da me to ne interesuje. Prvi put sam zažalio zbog toga 1. januara ove godine jer ni ja, kao ni većina nenaoružanih, ne bismo imali čime zaštiti svoju đecu da je monstrum došao na naša vrata, a od države se više ne nadamo zaštiti. Jer država ne štiti građane.
Država štiti i nagrađuje one koji se slade tragediji nedužno stradalih. Jedan od takvih je Milutin Mićović, dobitnik jedne od najviših državnih nagrada, koji je nekoliko dana pred tragediju na društvenim mrežama objavio: "Bez vatrenog oružja čovjek je ništa. I Bog se javlja kroz oganj." A tragediju na Cetinju isti je Mićović ispratio pjesmom P. Vukića: "O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, / nečovječnog duha, bez srca i duše, / nek ti Gospod sudi u pepelu, plamu, / sinovima tvojim što dušmanu služe. / Krv sopstvene djece zastava je tvoja, / ponos tvoj su jame i kosti sinova, / što ih plaše tvoji heroji naroda, / izdanak si strave i ukletog roda. / O simbole tame! Ukleta Sodomo! / Služila si paklu, u pakao hodi, / na zgarištu tvome nek se nekad rodi / krstonosna pravda i narod Gospodnji."
Monstrum je ubio 12 nedužnih građana, od čega dva dječaka. Monstruozniji je od njega Mićović koji je taj neopisivi zločin propratio ovakvom "pjesmom".
Hoće li Mićović naići na osudu od strane nosilaca ove vlasti čiji je formalni šef nedavno pozivao svoje ratne drugove na otkopavanje oružja? Hoće li Spajićeva akcija razoružavanja obuhvatiti te Mandićeve ratnike na čekanju? Ako im za identifikaciju botova koji se slade cetinjskome krvavom piru treba vrijeme i osposobljenost, što će poduzeti prema onima koji, poput Mićovića, to čine pod punim imenom i prezimenom? Ili onima drugima koji, pod imenom i prezimenom, u svešteničkoj odori, cetinjsku nesreću tolkuju kao Njegoševo prokletstvo koje će se razriješiti podizanjem kapele na Lovćenu?
Što s onima koji nam serviraju besramna objašnjenja dijagnoze kolektivne cetinjske šizofrenije i ludila? Što s medijskim trovačem s najdužim stažom u Crnoj Gori, Emilom Labudovićem, koji jutros na In4S-u veli: "Жао ми је Цетиња. Жао ми је његовог стрмоглавог пада с ловћенске висине у каљугу и бљузгавицу у којој је немогуће оставити људски траг. Жао ми је Цетиња. Жао ми је црнила његовог мрака који је загасио сјај његове сјајне прошлости, његових Обилића медаља, сјајних тока и џефердара, Ордена Хероја… Жао ми је сломљених крила његових орлова над Орловим кршем. (...) Жао ми је Цетиња и жао ми је сваке ружне мисли и сваке грке ријечи којима сам често тумачио његов деценијски удес и његову несрећу. Жао ми је Цетиња које је давно погинуло, Цетиња које је извршило самоубиство, погодивши себе посред срца. Жао ми је Цетиња јер су га унаказили, уназадили и свалили на дно дна баш они који су га, наводно, највише бранили. Бранили од кога и од чега?"
Tovari ovakvih gadosti objavljuju se ovih dana umjesto čitulja za ubijene, tovari monstruozne sladostrasti i propagande koja suštinski masovne ubice abolira krivice tobožnjim prokletstvom koje je sustiglo građane čija je jedina krivica što su - nebitno da li s ponosom ili po nevolji - stanovnici istorijske prijestonice Crne Gore koja se ne miri s propadanjem kojemu svjedoči duže od jednoga vijeka.
Onima kojima savjest ne brani da relativizuju tragediju monstruoznoga čina, onima koji su lišeni svakoga ośećaja odgovornosti, onima čiji fanovi recituju stihove o crnogorskoj "Sodomi", onima što svojom moralnom obavezom nijesu smatrali ni da prisustvuju komemoraciji žrtvama - e njima takvima ne može smetati da spontanu studentsku reakciju i poziv na odgovornost obrljaju navodnim podzemnim akcijama bivše vlasti. Iz njih progovara strah. Strah od studenata koji su pokazali da su bolji od svojih profesora koji su masovno otćutali ne samo ovaj monstruozni zločin no i sve drugo što je dovelo do stanja u kojem građani ośećaju potpunu nezaštićenost, nezaštićenost golog života.

Cetinjski zločin - relativizacija odgovornosti i demonizacija Cetinjana

Tužni i s dubokim ośećanjem bola zbog cetinjskih tragedija, pridružujemo se apelu studentske inicijative "Kamo śutra" koja će organizovati okupljanja na Cetinju i Podgorici kako bi se stradanju nevinih sistemski stalo na put.
Iako smo ijetki na policiju, Ministarstvo unutrašnjih poslova, premijera i predśednika skupštine zbog njihovog neozbiljnog i neprimjerenog ponašanja u ovom teškom trenutku, smatramo da śutrašnji skup nikako ne smije biti ni partijska ni dnevnopolitička tribina, već jasno izražen građanski stav povodom tegobne, užasne i uznemirujuće situacije u kojoj se nalazi naše društvo, a posebno grad Cetinje.
Zbog pijeteta prema žrtvama treba suzbiti svako nasilje i izlive opravdane frustracije prema ljudima koji su zaduženi za našu bezbjednost. O tome je studentska inicijativa izrekla svoj stav i mi taj stav u potpunosti pozdravljamo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.0737%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fna-cetinju-sjutra-dvanaest-minuta-tisine-u-podgorici-protest-ispred-mup-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Najvažnije je da našom brojnošću pokažemo jedinstvo u želji da naša zemlja bude bezbjedna te da pozovomo na odgovornost ljude koji neprofesionalno obavljaju zahtjevne poslove, što direktno utiče na ośećaj nesigurnosti kod svih nas, bez obzira na našu političku, vjersku ili nacionalnu pripadnost.
Na kraju, koristimo priliku pozvati svu akademsku zajednicu da podrži studente bez kalkulisanja jer uvijek moramo biti uz našu budućnost.
A onima koji su tragično izgubili živote na Cetinju, neka je vječna slava i mir.

Śutra mirno i dostojanstveno, zbog žrtava

Vjerovatno u novijoj istoriji Srbije nije bilo skupljega i dugotrajnijega projekta od projekta posrbljavanja Crne Gore. Hiljade knjiga i studija iz svih mogućih oblasti, bataljon uslužnih stvaralaca - od ostvarenih naučnika do najbjednijih piskarala, gomila dobro plaćenih domaćih izdajnika, nebrojena agenturna mreža kroz decenije, crnogorski kadar školovan za razdržavljenje Crne Gore, u novije doba desetine medija i sila popova koji se hvale da ih je više no vojnika, izborni i litijaški šetači, visoki političari u Crnoj Gori i bez sumnje dobro plaćen lobi za rad na Zapadu i još koješta što bi me udaljilo od teme. 
Nije da velikosrpska propaganda nije dala rezultate, ali su ti rezultati u odnosu na zacrtani cilj, sudeći po ishodu popisa stanovništva, ipak samo - ćorak, i ništa više.
Na čelo Crne Gore Vučić je postavio četničkoga vojvodu Mandića, a on redom ispod sebe bataljon marioneta od Spajića do kooperativnoga Ibrahimovića i njemu sličnih. Pa i pored toga ni sva lokalna i državna preduzeća đe su nemilice zapošljavali svoje birače ni svi silni popovi ni uslužni mediji ni svi šoškići i novovići, pa ni sasvim opravdana sumnja u vjerodostojnost obrade popisnih podataka - nijesu dali osnova da pokrenu najavljene ustavne promjene koje bi se ticale uvođenja srpskoga kao službenoga jezika u Crnoj Gori. 
Ni dugogodišnja nezainteresovanost suverenističkih političkih elita za nacionalnu emancipaciju stanovništva ni izostanak procrnogorske propagande uoči potonjega popisa ni sasvim siguran udio Crnogoraca koji su ovoga puta bojkotovali popis zbog toga što njime u konačnici upravljaju putinovski i vučićevski politički bojovnici - sve to nije pomoglo da se dođe do natpolovične većine tobožnjih govornika srpskoga jezika u Crnoj Gori niti da u srpski nacionalni korpus prebače više od trećine ukupnoga stanovništva.
Nema sumnje da i ovakvi rezultati popisa ni približno ne odgovaraju stvarnome stanju i da ih ne treba prihvatiti s obzirom na društveno-politički ambijent u kojem je taj popis sproveden i s obzirom na činjenicu kakva je politička "elita" upravljala tim procesom. Ali i ovakvi kakvi su - ti popisni rezultati (baš kao i potonji izbori u Podgorici) potvrđuju da Crna Gora, iako je okupirana, ipak nije pokorena. 
Nikad ovoliko besprizornih izdajnika i beogradskih podložnika nije defilovalo crnogorskom političkom scenom a da su gazdi grđi rezultat isporučivali. Kako su im puna usta Njegoša i petrovićevske Crne Gore, ovi stihovi kao da su njima inspirisani:
"Viđi posla cara opakoga, /
koga đavo o svačemu uči: /
“Crnu Goru pokorit ne mogu /
ma nikako da je sasvim moja." Ili, opet u duhu naaaarodne tradicije koju naša politička elita pokušava oživjeti, Vučićev je ulog u CG već davno opjevan: "Žali bože tri oke sapuna / što potroši bula na Arapa."
Na kraju, ovaj popisni rezultat mora biti jasna poruka i ohrabrenje građanskoj i procrnogorskoj eliti, i kulturnoj i političkoj.

Vučićeve zaludnje muke

Na potpunu ogoljenost vlasti da se brutalno obračunaju sa svojim kritičarima, ta vlast odgovara demogoškim diskursom o približavanju Crne Gore Evropskoj unije, o boljem standardu, evropskim vrijednostima i tako dalje, dok na čelu jedinoga državnoga univerziteta u Crnoj Gori, na sramotu crnogorske akademske zajednice, stoji čovjek koji je prije nekoliko godina javno izlagao o potencijalu Srpske pravoslavne crkve za širenje malignog ruskog uticaja i utapanju Crne Gore u sferu Putinovog uticaja - ocijenio je predsjednik crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić.
On je, na panelu "Proces" na Međunarodnoj konferenciji „Politički zatvorenici I progon novinara i pisaca u Crnoj Gori“, koju organizuju Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar, kazao da crnogorske institucije, prije svega univerziteti i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, nijesu njegovale ni kritičko mišljenje, niti razvijale svijest o evropskim vrijednostima kojima je stremila Crna Gora.
- Mogao bi PEN centar kao druge institucije da zažmuri na povampireni fašizam u kojem se guši crnogorsko društvo i ograničiti svoj rad samo na promociju knjiga i pisaca. Time bi kolaborantski ignorisali stvarnost koju živimo. Međutim, crnogorski PEN centar osnovan je devedestih godina kao odgovor grupe pisaca i intelektualaca na šovinističku politiku Slobodana Miloševića, a onda se u postreferendumsko doba obonovljenih evropskih vrijednosti aktivnosti PEN-a prilično uglasle, jer se u obnovljenoj državi očekivali da će dotadašnji neformalni emancipatorski rad nastaviti novoosnovane ili kadrovski obnovljene institucije.Zato je u jeku litijaškog pokreta obnovljen rad crnogorskog PEN centra kako bi nadomjestio umukli glas crnogorskih institucija koje su četiri godine upregnute u šovnističku politiku Beograda i Mosvke - naveo je Čirgić.
<h2>Zaštita slobode govora</h2>
Jedan od osnovnih ciljeva je zaštita slobode govore i zato su, kako je kazao, među organizatorima susreta. Posljednjih godina, koliko god ograničen bio rad jednog PEN centra, trude se da ukažu na brutalno kršenje ljudskih prava ne samo njihovih članova, nego i javnih djelatnika koji su meta vlasti zbog javne kritike te vlasti.
- Tako je bivši premijer Dritan Abazović sa skupštinske govornice mahao fotografijom uglednog pisca Milorada Popovića pred kamerama prije dvije godine, zbog bunta na Cetinju prijetilo se višemjesečnom robiju potpredsjedniku PEN-a Sretenu Vujoviću, tužiteljka je pokrenula postupak pred sudom protiv Bobana Batrićevića zbog citiranja skaradnih izjava velikodostojnika SPC kojima se veliča Putinova Rusija i slave ratni zločinci iz Drugoga svjetskoga rata, lutka sa likom Andreja Nikolaidisa spaljena je na hercegnovskom karnevalu i to zato što je kritičar vlasti - rekao je Čirgić.
Nema nijednog kritičara vlasti koji, kako je istakao, nije u kontinuitetu žrtva besprizornih, demonizujućih tekstova u medijima koje kontroliše vlast.
- U pronalaženju osnova za produženje pritvora Katniću, uslužno tužilaštvo koristi se neviđenim mjerama, pa mu se na teret stavlja i to što je komunicirao sa uglednim crnogorskim novinarima i piscima, koji se i sami tako sofisticirano optužuju za veze sa navodnim kriminalcima - rekao je Čirgić.
Osnivačica i predsjednica Helšinskog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da je nova vlast za vrlo kratko vrijeme uspjela da promijeni krvnu sliku Crne Gore i da zarobi cijelo društvo.&nbsp;
- U tome je učestvovala partija predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i posebno Srpska pravoslavna crkva. Najupečatljiviji primjer je svakako tužilac Katnić koji se već duže vrijeme bez pravnog osnova drži u pritvoru. Glavni je razlog je što je osudio sve oni koji su bili involvirani u državni puč 2016. Može se s razlogom tvrditi da je on svojevrsni politički zatvorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje - istakla je Biserko.
U ovome su, kako dodaje, stradali i mnogi novinari koji su se kritički odnosili prema vlasti.
- Oni su izloženi različitim medijskim kampanjama. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, tu stradavaju ljudi koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se taj otpor mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put kojim je krenula - ka Evropi - smatra Biserko.
<h2>Hibridni rat</h2>
Srpski političar i advokat Aleksandar Olenik rekao je da u Srbiji nema ovoliko vidljive političke protivnike, ali da ima puno aktivista koji rade strašno značajne stvari na terenu.
- Oni se optužuju za napad na ustavno uređenje, jer pozivaju na protest, a onda slijedi oduzimanje telefona, pritvaranje, pretresanje. Suštinski to je isto što se dešava u Crnoj Gori, samo na drugi način. Crvena linija podjele je članstvo Crne Gore u NATO-u i to je cilj nas manjine u Srbiji da ako želi da opstane i postane moderno društvo mora prvo da postane članica NATO-a, pa onda Evropske unije, jer nam je bezbjednost ugrožena - rekao je Olenik.
U ovom trenutku, prema njegovim riječima, nije ugrožen teritorijalni integritet, baš zbog NATO-a, ali je suverenitet Crne Gore u velikoj količini doveden u pitanje, jer se, kako je kazao, najvažnije odluke ne donose u državnim organima u Crnoj Gori nego u Beogradu.
- Jer oni koji vladaju ovdje idu po mišljenje u Beograd i u Srpsku pravoslavnu crkvu - naveo je Olenik.
Kosovski političar i advokat Azem Vlasi poručio je učesnicima konferencije da dok bude ljudi poput njih, dok bude slobodnih intelektualaca, novinara, onih koji dižu glas protiv nepravde, pritisaka koji se vrše sa strane ili iznutra na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore, ima nade za Crnu Gori i za sve njene građane.
- Očigledno je, svi to vidimo i sa strane, da se protiv Crne Gore vodi svojesvrstan hibridni rat. Crna Gora je pod pritiscima svega spolja i iznutr akoji bi da je devastiraju, da dovode u pitanje njenu bezavisnost i integritet. Maltretiranje ljudi poput ovoga što se čini Milivoju Katniću, pritisak na slobodne novinare da oni ućute, kampanja protiv ljudi iz politike koji su bitno doprinijeli obnovi nezavisnosti i državnog suvereniteta Crne Gore.. Nadam se da dok bude ljudi poput vas, a ima i ih i u regiji, takve snage neće uspjeti u svojim nakanama. Mi na Kosovu pažljivo pratimo što se događa u nama prijateljskoj Crnoj Gori - rekao je Vlasi.
<h2>Zajednički cilj - odgovornost</h2>
Humanitarni aktivista Vlado Bogdanić rekao je da mu je jako važno izraziti solidarnost i poštovanje uz rečenicu koju dijeli sa ljudima u nevoljama ovog tipa.
- Mislim pritom na ono što se dešava u Bjelorusiji. Dio ovoga što ću reći posvećujem Mariji Kalasnikovoj, koja je bez legitimnog procesa osuđena na 10 godina robije u toj državi. Parafraziraću Albera Kamija koji je rekao da se bijeda ovog vijeka ogleda u tome da je do juče trebalo opravdavati nedjela, da od danas dobra djela - naveo je Bogdanić.
Dodaje da kad god se ljudi okupljaju oko neke istinite, važne situacije, ali kad se krene onda se ne smije samo početi nego izgurati stvari do kraja.
- Biti sa vama je privilegija, ali izboriti se za ono što je zajednički cilj - a to je odgovornost - lako je početi, a puno teže nastaviti - kazao je Bogdanić.
Obećao je da će sa svoje strane sve što zna staviti na raspolaganje svima i posebno najugroženijima.
- Ovo što će se okončati deklaracijom ne smije ostati unutar ovog kruga, ovo je par ekselans evropski događaj. Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti - ocijenio je Bogdanić.
Smatra da je ovo ozbiljna nevolja s obzirom na odnos snaga, vrijeme i kontekst i to da "veliki vrlo često gledaju na ovo kako gledaju".
- Važno je vrlo ono što ljudi sami naprave. Važno je onome što ćemo mi učiniti. To me naučilo proteklih 50 godina. Ako se sam postaviš kreativno, duhovito, angažirano, dugačije će te cijeniti - kazao je Bogdanić.
Hrvatski advokat Ante Nobilo rekao je da je, nakon što je dublje ušao u kazneni postupak protiv Katnića, njegov čvrsti zaključak da se radi o montaži tužilaštva i da ne raspolažu bilo kakvim dokazima protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca.
- Što reći o postupku u kom nijedan svjedok koje je tužilaštvo predložilo i saslušalo ne tereti Katnića. Ne ulazeći u analizu samog predmeta, kao ilustraciju koja odlično ocrtava karakter ovog kaznenog postupka, ispričaću vam razloga zbog kojeg se drži u pritvoru - opasnost od bijega i opasnost od dovršenja krivičnog djela. Kod prvog razloga navodi se da je Katnić povezan sa Zvicerom, šefom kavačkog kriminalnog klana, koji je i sam u bijegu, koji ima logistiku i koji bi Katniću mogao pomoći u njegovom bijegu iz Crne Gore. Kod drugog razloga navodi se da je Katnić prijetio tom istom Zviceru da će ga ubiti ako on ubije jednog njegovog policajca, pa je zbog sprečavanja ubistva Zvicera njega potrebno držati u zatvoru - naveo je Nobilo.
<h2>"U avgustu 2020. smo imali moždani udar"</h2>
Crnogorski advokat Nikola Martinović kazao je da je gungla koja se danas zakotrljala biti lavina u sljedećem periodu, koja će prekinuti u budućnosti mogućnost da se u Crnoj Gori dešavaju postupci kakvi se danas vode protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.&nbsp;
- Kako sam pravnik i moje obrazovanje je pravničko, moj um je struktuiran da misli pravnički, reći ću da pravo i pravda su uvijek odraz društva, a ovi postupci protiv Katnića i Lazovića govore da smo mi danas društvo bez slobode i zato nemamo predstavnika ni vlasti ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje. A bojati se za svoju karijeru je i odraz ličnosti i situacije u kojoj se nalazite - ocijneio je Martinović.
Protiv Katnića se, prema njegovim riječima, ne vodi postupak zbog onoga što je napisano u narebdi za sprovođenje istrage.
- Mozaik događaja od 2016, od čuvenog pokšaja državnog udara, pokazuje da su korijeni tog postupka u 2016. godini. Svi pravnici koji se bave krivičnim pravom znaju da državni udar nije krivično djelo. Pokušaj državnog udara je krivično djelo, a ako državni udar uspije onda su zavjerenici vlasti i niko sebe ne goni. Pokušaj državnog udara kada je spriječen predstavlja krivično djelo, kada je završen on je onda najčešće oslobođenje, kako ga državna vlast predstavi - rekao je Martinović.
U avgustu 2020. smo, prema njegovim riječima, moždani udar od kojeg se Crna Gora još nije oporavila jer svi vide što radi vladajuća većina.
- Mi smo država u kojoj je premijer bio Dritan Abazović za kojeg postoji pravosnažna odluka da je u vrijeme kada je bio predsjednik Vlade vršio diskrimaciju osoba koje se osumnjičene za neko krivično djelo. Nemate premijera u Evropi za kojeg je insitucija sistema rekla da diskriminiše ljude - kazao je Martinović.
Govoreći o formalnoj otpužbi protiv Katnića naveo je da mu se na teret stavlja da je dozvolio, sa Lazovićem, da dvije osobe za koje se smatra da imaju kriminalne aktivnosti - Belivuk i Miljković - dolaze u Crnu Goru i da oni to dozvoljavaju.
- Zaboravlja se i previđa se da je zbog tog događaja protiv Katnića i Lazovića bila podnijeta krivična prijava, da je razmatrana i da je nadležni tužilac iz tužilaštva, žena je bila tužilac, odbacio to. Prijava je išla po kontroli u Vrhovno državno tužilaštvo i tamo je potvrđeno. Odluka je jednom raspravljena i to na način da tu nema kriminalnog djela. Žena koja je takvu odluku donijela bila je pod pritiskom, hrabro je dala iskaz i nije odstupila od svog stava, i sada svako treba da se pita o čemu se tu radi. Oni koji su donijeli odluku da nema krivičnog djela stoje pri tome, te institucije su i dalje na neki način žive, ali se njihove odluke ne poštuju. Tužilac Šoškić iako ima odluku Vrhovnog državnog tužilaštva i svoje koleginice o istom slučaju, bez novih dokaza, vodi istragu i tamniči i Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Svemu tome uzrok je njihova aktivnost oko slučaja "državni udar" - istakao je Martinović.
<h2>"Istina ne može biti isključena"</h2>
Treba, prema njegovim riječima, imati na umu da tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Miljković ili Belivuk izvršili za vrijeme boravka u Crnoj Gori bilo kakvo krivično djelo.
- Naprotiv, za cijelo vrijeme boravka u Crnoj Gori bili su opservirani od crnogorske policije i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat. Crnogorska policija je u to vrijeme uhapsila osobe koje današnje tužilaštvo takože goni za namjeru ubistva Belivuka i Miljkovića. Ne treba zanemariti kontekst vremena u kom su njih dvojica boravili u Crnoj Gori. Oni dolaze iz Beograda, Beograd ih ne zadržava iako su na popisu bezbjednosno-interesantnih lica, ali u vrijeme kada dolaze u Crnu Goru niko u Srbiji ne pokreće postupak protiv Belivuka za krivična djela za koja je danas osumnjičen - naveo je Martinović.
Smatra da je Belivuk iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za šta mu se danas sudi, a to su vrlo teški zločini.
- Suđenje nije problematično, problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. On govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. Ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran. Naravno da bi bilo manje nevolja za srpsku vlast. Sve ovo može voditi zaključku da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a očigledno i sa lica zemlje, dirigovan iz Beograda. Nemojte zaboraviti da je protiv Katnića pokrenuta hajka prije krivičnog postupka - ocijenio je Martinović.
Njegovo vjerovanje je da istina može biti zanemarena, ali da ne može biti isključena.
- Istina o kojoj sam vam govorio doći će na naplatu. Oni koji to danas to ne vide osjetiće u budućnosti. Kao što Slobodan Milošević ili Radovan Karadžić nikada nisu mogli vjerovati da će završiti u Hagu, a završili su tamo. Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine - zaključio je Martinović.
Hrabrost, kako dodaje, treba da bude dio svakoga od nas.
- Treba da kažemo istinu, ma koliko u nekom trenutku to bilo teško - poručio je Martinović.
<h2>Pozornost međunarodne zajednice</h2>
Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini Oleksandra Vjačeslavivna Matvičuk rekla je da međunarodna zajednica pomno prati slučaj Katnića.
Predstavnica Amnesti internešenala Elifa Kriještorac ocijenila da nema ništa plemenitije od sastajanja u ime zaštite ljudskih prava i stati iza čovjeka kome su ta ljudska prava osporena.
- Ljudskim pravima, pa iako jasno definisana, još nedostaju neki elementi koji u pravnom smislu nisu baš adekvatni ili su definisani kao apstrakcija - navela je Kriještorac.

Jasmina Beharovic

Martinović: Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u CG od 1948; Bogdanić: Nema dvojbe da je ovo što se događa u Crnoj Gori direktan atak na evropske vrijednosti

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić u subotu je na društvenim mrežama čestitao Upravi policije na efikasnoj akciji „sprječavanja likvidacije“ u Kotoru, ali se nije oglasio kada se ispostavilo da je ta akcija obavljena tek nakon prijave. Uz to - otćutao je i kada je saopšteno da je organizator navodne likvidacije pušten da se brani sa slobode.
Novinarka Televizije E Svetlana Đokić ocijenila je da Demokrate, kako bi donekle sanirale štetu - odnosno gubitak kontrole nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB) koja je sada u rukama Pokreta Evropa sad (PES), sada pribjegavaju kreiranju navodno velikih akcija.
- Hapse navodno velike zločince i sami sprječavaju navodno mafijaške likvidacije. Saopštenje koje je stiglo medijima od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ali i izjava Bečića povodom rasvjetljavanja navodo planiranog ubistva jednog Kotoranina, a koje je, kako su priznali, rasvijetljeno nakon što je oštećeni policiji prijavio njemu sumnjive osobe, samo su potvrdili koliko su nedorasli funkcijama koje obavljaju - i koliko u svakom slučaju bezuspješno pokušavaju da predstave sebe kao borce protiv teških oblika kriminala - smatra Đokić.
To, kako je dodala, možda ne bi trebalo da čudi budući da Bečić, kao ni njegov partijski kolega i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, kada je riječ o bezbjednosti, do izbora na funkcije koje sada pokrivaju, sa njima nijesu imali nikakvih dodirnih tačaka - osim što su o kriminalu čitali u dnevnim novinama ili na portalima.
- Ne da se Bečić posljednjim hvalospjevom i čestitkama koje je uputio Upravi policije nije predstavio kao borac protiv kriminala, već je svjesno obmanuo javnost prikrivajući podatak koji je prilikom pisanja objave, zbog pozicija koje pokriva, morao znati: da je muškarac koji je uhapšen zbog sumnje da je organizator nakon saslušanja pred sudijom za istragu kotorskog Osnovnog suda pušten da se u daljem postupku brani sa slobode - istakla je Đokić.
Postavlja se pitanje, dodaje ona, kako to da mu nije određen pritvor ako je zaista stvorio grupu koja je planirala ubistvo.
- Kako to da mu nije određen pritvor i zašto je osumnjičenima stavljeno na teret kriminalno udruživanje - a ne kriminalna organizacija, pa je slučaj završio u rukama Osnovnog, a ne Specijalnog tužilaštva? Nije navedeno ni na koji način je taj kriminalna grupa planirala da ubije Kotoranina - budući da tokom pretresa nije pronađeno oružje, ni jedan metak. Pronađeni su maske, mobilni telefoni i drvena palica: a na osnovu snimka na društvenim mrežama, laička javnost jasno može zaključiti da je bilo planirano izvršenje krivičnog djela, ali ne ubistva kako to zvanično tvrde - što potvrđuje činjenica da je državljanima Srbije na teret osim kriminalnog udruživanja stavljeno i nasilničko ponašanje - ocijenila je Đokić.
Bečić ali i svi koji pokrivaju odgovorne funkcije u sektoru bezbjednosti, poručuje ona, bi trebalo da nauče da ne mogu obmanama da povećaju povjerenje građana u rad službi bezbjednosti.
- Potrebno je imati ono na što se politička partija kojoj pripada Bečić godinama poziva: čast i obraz - da javno izađu i osude i provokacije porodicama ubijenih u dva masakra na Cetinju, ali i pokušaj ubistva u Podogorici, a što se sve dešavalo istog dana kada je potpredsjednik Vlade za bezbjednost pohvalio rasvjetljavanje događaja koji se, po svemu sudeći, nije ni dogodio - kazala je Đokić.
Umjesto osuda, Bečić se, kako je ustvrdila, kao i mnogo puta do sada povukao.
- Ne mogu a da ne podsjetim, što je još jedan pokazatelj ljudskog, ali i odnosa prema pozicijama prema pozicijama koje pokrivaju, da se na komemoraciji pvoodm stradanja građana na Cetinju nijesu pojavili ni Bečić i ni Šaranović. Umjesto toga kriju se od porodica i ćute na brojna pitanja na koja duže vrijeme uzaludno odgovor traže - rekla je Đokić.
Sve navedeno, kaže ona, i ne čudi jer ključne pozicije u sektoru bezbjednosti pokrivaju osobe sa sumnjivim diplomama.
- Ali i oni koji, da ih pitate, sigurno ne bi znali definiciju riječi bezbjednost - podvukla je Đokić.
A.I.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2tAhPoZx_TI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bečić čestita „sprječavanje likvidacije“ koja je obavljena tek nakon prijave, a navodni organizator pušten da se brani sa slobode

Osnovna škola „Vladimir Rolović” u Pljevljima raspisala je tender za realizaciju projekta adaptacije objekta matične škole, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Kako su kazali iz tog resora, projekat obuhvata kompletnu zamjenu elektroinstalacija, adaptaciju toaleta i hidrotehničkih instalacija, kao i zamjenu kompletne bravarije. 
 
"Procijenjena vrijednost radova je 120 hiljada EUR sa porezom na dodatu vrijednost, a novac je obezbijeđen iz tekućeg budžeta MPNI", navodi se u saopštenji. 
 
Iz Ministarstva su rekli da nastavljaju da unapređuju kvalitet obrazovne infrastrukture u svim djelovima Crne Gore kako bi svi učenici imali adekvatne uslove za školovanje.

Raspisan tender za adaptaciju OŠ „Vladimir Rolović”

Usljed najavljenog nevremena za srijedu veče, odložen je i koncert Nine Badrić povodom Dana nezavisnosti u Kotoru. Ona će nastupiti u četvrtak.
Koncert će biti održan na Pjaci od sata, sa početkom u 21 sat.
Za istu noć pomjeren je i nastup Severine u Baru, koji će takođe biti upriličen povodom Dana nezavisnosti.

Zbog nevremena koncerti Nine Badrić i Severine odloženi za četvrtak

Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori nalaze se ljudi koji nijesu kompetentni da obavljaju te pozicije. Neko ko je u Ministarstvu kulture i medija obavljao funkciju pomoćnika ministra za dva dana postaje ekspert za istu takvu funkciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisji na Televiziji E kazao poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković.
- Postoji i veliki broj ljudi sa izuzetno sumnjivim diplomama, koje ne samo što potiču sa privatnih fakulteta koji imaju itekako upitan kredibilitet, nego izgleda da, uvidom istraživačkog novinarstva, da nijesu čak ni prelazili granice Crne Gore, e pa samo zamislite u kakvom stanju se nalazi sektor kada takvi ljudi njime rukovode - pitao je on.
Dodaje da kao ljekar očekuje da u Crnoj Gori najodgovornije pozicije pokrivaju ljudi koji su svojim profesionalnim kvalitetima zato zaslužni. Nažalost, kaže, u bezbjednosnom sektoru su ljudi koji nijesu ni jednog profesionalnog dana proveli u tom sektoru, a rukovode njime.
- I ne samo da nijesu proveli dana u bezbjednosnom sektoru, nego nažalost niti u realnom, niti u društvenom sektoru, nego su odmah počeli da se bave politikom, vjerovatno hvaleći jedni druge došli do pozicija i mogu da obavljaju bilo koju poziciju u državi ako im se dopadne, a sve njihovim kupoprodajnim aranžmanima praveći koalicije koje im pripadaju - naveo je Eraković.&nbsp;
Serija ubistava, ili pokušaja ubistava, bombaški napadi među kojima su nedužne žrtve, masakr na Cetinju, ubistva snajperom, sačekuše i svirepa likvadacija na kružnom toku u Podgorici, kako ističe, odraz su &nbsp;onoga što se dešava u bezbjednosnom sektoru.
- Ne možemo da se ne sjetimo užasnih tragedija koje su dva puta zadesile našu Prijestonicu, a ni u prvom, ni u drugom slučaju nijesmo vidjeti bilo kakvu odgovornost ljudi koji su bili na čelnim pozicijama. Sjetimo se frapantnog podatka koliko je policajaca bilo raspoređeno u novogodišnjoj noći. Nije se mogla očekivati ova tragedija koja se desila na Cetinju, ali su sigurno imali operativne podatke da se bezbjedonosno interesantna lica nalaze na Cetinju i da je moguć sukob između kriminalnih klanova, tako da je bilo nedopustivo u takvoj situaciji dozvoliti &nbsp;jednom masovnom ubici da šeta gradom i da taj njegov krvavi pohod traje satima dok nije došlo do intervencije - rekao je Eraković.&nbsp;
Prema njegovim riječima, vidljiva je sprega nekompetentnih ljudi, koji ni po čemu ne zaslužuju da budu na pozicijama u bezbjednosnom sektoru, a s druge strane i realne žrtve i realne posljedice te nekompetencije.&nbsp;
- I prije ovih neznalica su se desavala ubistva i bilo je problema u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori, ali je bilo podnošenja odgovornosti, tako da su samo u jednom danu podnijeli ostavke direktor Uprave policije, šef Centra bezbjednosti Podgorica i šef &nbsp;iz Agencije za nacionalnu bezbjednost reon Podgorice, zbog ubistva u centru grada. Kriminal je teško zaustaviti, ali neodgovornost ne smije da bude poruka građanima Crne Gore, jer niko neće biti niti razapet, niti etiketiran, ali mora da postoji odgovornost za propuste koji su bili i koji se nažalost još uvijek dešavaju u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori- istakao je Eraković.
Spektakularna objava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića o spriječenoj likvidaciji u Kotoru, je pravi primjer kako funkcioniše vlast u Crnoj Gori, jer su, dodaje on, uznemiravajućim populizmom htjeli da prezentuju tobožnji uspjeh policije i bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori.
- Željeli su građanima da pošalju poruku da su oni ti koji apsolutno kontrolišu situaciju, ali kako to obično biva u situacijama kada ne vladate materijom i kada potrčite, ustvari ispostavilo se da sve ono što je Bečić izjavio nema nikakvog utemeljenja, nego činjenice govore sasvim drugačije. Na osnovu informacija koje dobijamo &nbsp;sigurno je da nije bilo posrijedi bilo kakvo organizovanje kriminalne grupe radi izvršavanja teškog krivičnog djela ubistva, nego je bila organizovana grupa koja je pokušala da, vjerovatno, nanošenjem fizičke sile onesposobi jedno lice, tu su bili, vjerovatno, neki finansijski tragovi i nerazriješeni računi između njih - kaže Eraković.&nbsp;
Navodi i da je najinteresantnije da nijesu postojali nikakvi podaci Uprave policije, nego je lice koje je u ovom slučaju bilo oštećeno na sigurnosnim kamerama prepoznalo da se nešto sprema i obavijestio Upravu policije i na taj način se došlo do tih podataka.&nbsp;
- Ako je tačno ono što gospodin Bečić istakao onda smo u velikom problemu, da neko sprema ubistvo istog trenutka bude pušten na slobodu, ali naravno da to nije tako, posrijedi je bilo nešto sasvim drugo i spušteno je na mnogo niži nivo, nivo ODT-a i dobro bi bilo pitati za komentar čelnike bezbjednosnog sektora šta im je bio motiv i šta su ovim napravili i kakvu poruku poslali građanima Crne Gore- naglasio je Eraković.
Podsjeća i da je bivša ministarka četiri resora Vesna Bratić napravila štetu državi, koja prelazi pola miliona eura. Iako je zvanično pokrenut postupak protiv nje nikako ne mogu da je izvedu pred lice pravde, ističe on, jer državni organi tvrde da ne mogu, da je pronađu. Isto se, kaže Eraković, dešava u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, jer se suspenduju i otpuštaju ljudi bez ikakvog razloga i dokaza, te će svaki normalni sudski postupak rezultirati vraćanjem tih ljudi na posao, a država će morati da im isplati obeštećenje.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Eraković: Bezbjednosni sektor vode nekompetentni ljudi, imamo realne žrtve i posljedice

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: adnan-cirgic