Broj nasilnih djela u kojima adolescent napada svoje roditelje ili očuhe/maćehe povećao se za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji, prema podacima najveće britanske policijske uprave.
Podaci koje je objavio Skotland jard pokazuju da je 2015. godine zabilježeno 1.886 takvih djela, dok je samo u prvih 10 mjeseci 2025. godine taj broj porastao na 3.091, piše Gardijan.
U ovim slučajevima osumnjičeni su imali između 10 godina – starosti krivične odgovornosti u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj – i 17 godina, a bili su evidentirani kao djeca ili pastorci/pastorke navodnih žrtava.
Podaci Metropolitske policije ukazuju na veliki skok zabilježenih incidenata tokom pandemije kovida, iako su se brojke postepeno povećavale tokom prethodne četiri godine, dok su u posljednje dvije ponovo naglo porasle.
Džejn Atkinson, izvršna direktorica organizacije Capa First Response, koja radi sa porodicama u kojima postoji agresija djece prema roditeljima, sugerisala je da ovi podaci odražavaju nacionalnu sliku, budući da je njena organizacija u posljednje dvije godine zabilježila povećanje broja upućenih slučajeva za 90 odsto u odnosu na raniji period.
Atkinson je navela da dio objašnjenja može biti povećana svijest o dostupnoj pomoći, ali da niz drugih faktora može podsticati nasilje.
„Nedavno sam razgovarala sa ženom koja je imala slomljenu vilicu i prst zbog svoje kćerke, i rekla je da se to dešava već dugo, a da tek kada stvari počnu da eskaliraju shvatite da možda postoji veći problem“, kazala je Atkinson.
Dodala je:
„Uradili smo internu analizu podataka i uočili porast broja roditelja koji su nam se obraćali – a to su bili oni čija djeca imaju šest, osam i 12 godina. Ljudi to prepoznaju ranije i pokušavaju da kažu: ‘Dobro, ovo je više od običnih dječjih nestašluka.’“
Atkinson je dodala da bi rast dječjeg siromaštva u Ujedinjenom Kraljevstvu i percipirani neuspjeh roditelja da ispune očekivanja mogli biti faktori koji doprinose porastu zabilježenog nasilja.
„Sve više porodica se bori da ispuni očekivanja, možda u poređenju s drugom djecom i onim što njihovi vršnjaci dobijaju. Ljudi se zaista teško snalaze i bore. Kada se bore spolja, bore se i unutar svojih porodica, a odnosi počinju da trpe.“
Studija akademika sa univerziteta u Oksfordu i Mančesteru iz 2020. godine istraživala je uticaj pandemije kovida na filijalno zlostavljanje.
Jedna majka, čije je svjedočenje uključeno u studiju, rekla je da ju je sin „tukao toliko jako da, da policija nije stigla na vrijeme, ne bih bila živa“.
Objašnjenja za očigledan porast nasilja kretala su se od promjena u strukturi i rutinama do pritisaka izazvanih školovanjem kod kuće i gubitkom spoljne podrške tokom karantina.
Helen Bonik, autorka knjige o filijalnom zlostavljanju, kazala je da se nada da novi podaci ukazuju na to da stigma u vezi s prijavljivanjem ovakvog nasilja polako nestaje.
Bonik je dodala da je „istraživanje rađeno širom svijeta, ali da je u Britaniji postojao poseban fokus“, te da je novo „razumijevanje traume i neurodiverznosti, na primjer, promijenilo način na koji shvatamo šta se dešava u porodicama“.
Filijalno nasilje stručnjaci smatraju najskrivenijim i najstigmatizovanijim oblikom porodičnog nasilja, a zabilježene brojke vjerovatno samo nagovještavaju stvarne razmjere problema.
Studije ukazuju da zlostavljanje roditelja može početi u ranom uzrastu, ali obično dostiže vrhunac između 14. i 16. godine.
Postoji nedostatak čvrstih istraživanja o njegovoj učestalosti, iako se na međunarodnom nivou smatra rastućim problemom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Broj nasilnih djela adolescenata nad roditeljima porastao za više od 60 odsto u posljednjoj deceniji

U emisiji Srećan dan fokus stavljamo na porodičnu psihoterapiju u slučaju adolescenata koji koriste psihoaktivne supstance. 
Gošća je Marija Radović, programska direktorica Juventasa, koja govori o tome kako porodica može postati podrška, a ne poligon za dodatne konflikte – i koje su ključne zamke i koraci u procesu oporavka. 
U susret Crnom petku otvaramo i pitanje: Kako izbjeći potrošačke zamke i ne pasti pod pritisak lažnih popusta? O toj temi govori Jovo Rabrenović, nacionalni ekspert za prava potrošača iz Instituta ekonomskih nauka, i otkriva trikove trgovaca i savjetuje kako kupovati pametno. 
U emisiji kuvaju violinistkinja Verica Čuljković i njen sin Đurađ. 
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o porodičnoj psihoterapiji u slučaju adolescenata koji koriste psihoaktivne supstance

Treba snažno promovisati i povećati atraktivnost pedijatrijske struke u domu zdravlja. Vratiti sve finansijske i organizacione momente, koji čine atraktivnim javljanje specijalizacije za pedijatriju, jer je to osnova zdravstvenog sistema, u zemljama širom Evrope, ne samo kod na - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju dr Nebojša &nbsp;Kavarić.
Djeca u dobi od petnaest do osamnaest godina imaju pravo na svog izabranog ljekara, kaže Kavarić, kao i svaki drugi građanin Crne Gore, iz domena struke koji se razumije u, kako kaže, potrebe i probleme djece.
- Problem pedijatara ove grupe starijih tinejdžera ne može se posmatrati odvojeno od ukupne pedijatrijske zaštite, i činjenice da 45.000 djece, po popisu, u glavnom gradu, odnosno oko 11.000 adolescenata u glavnom gradu. Djece od 0 do 18 godina ima oko 150 000 u Crnoj Gori, od kojih se oko 30.000 odnosi na adolescente, odnosno na uzrast od 15 do 18 godina. Ne postoji dovoljan broj pedijatara za zdravlje adolescenata, zbog toga što ljekari po struci, po iskustvu, znanju edukovanom, ili doedukovanom je njih manjak. Već duži period je manjak pedijatara, i kolege koje su bile u penziji su radili jedno vrijeme kao dopunski rad, u trenutku kad su oni odlučili da konačno odu u penziju, ili da promijene lokaciju radnog mjesta, pojavio se od relativnog apsolutni manjak ljekara - rekao je Kavarić.
Iz profesionalne komunikacije sa Ministarstvom zdravlja, Kavarić kaže, zna da su oni svjesni problema nedostatka pedijatara i da su ga, dodaje on, identifikovali kao problem, a glavno rješenje je, kako navodi, dolazak novih ljekara pedijatara.&nbsp;
- Mi znamo, sve i da ljekari dobiju specijalizaciju sada, oni se vraćaju tek nakon pet, obično bude i šest i sedam godina, zato što su to obično koleginice,u većini slučajeva, &nbsp;i to je obično &nbsp;period kad &nbsp;one odluče da oforme porodicu. Na nove pedijatre se mora sačekati dok dođu, a drugi ljekari se moja prihvatiti, koji imaju bazično znanje iz unapređenja zdravlja adolescenata - naglasio je Kavarić.
Specifičnost adolescentskog doba u posljednje vrijeme, podsjeća Kavarić, je i u tome što se pojavio niz izazova, ističe on, vezanih za njihovo zdravlje.
- Nekad su adolescenti važili za najzdraviju populaciju koja praktično ne dolazi kod ljekara, zbog toga što su ti mladi ljudi izuzetno rijetko imali neka od oboljenja koja su, nažalost, posljednjih godina svakodnevna. Nekih sedam oblasti koje su značajno sistematizovanje, kod nas, u regionu, i u cijelom svijetu su prije svega mentalno zdravlje, poremećaj u ishrani i gojaznost, upotreba psihoaktivnih supstanci, seksualno i reproduktivno zdravlje, digitalna ovisnost i problemi sa snom, nasilje( vršnjačko i svako drugo),i ono što u posljednje vrijeme izlazi kao prioritet u interesovanju zdravstvenih sistema su rani mehanizmi za pojavu hroničnih oboljenja kod odraslih. Sve što sam nabrojao je vrlo osjetljiva i specifična skupina oblasti i tema, koje se tiču dominantno adolescenata. Iz ovoga proizilazi šta sve izabrani ljekari, &nbsp;kod kojih će ti adolescenti doći, u principu moraju da znaju i da budu edukovani kako da to sprovedu sa jednom vrlo osjetljivom, senzibilnom, obrazovanom, edukovanom, samosvojnom generacijom, kakvi su adolescenti - istakao je Kavarić.
Zdravlje adolescenata ne može da čeka, poručio je Kavarić, jer taj sistem zdravstvene zaštite treba unaprijediti i rješavati, dodaje on, akutne probleme sad, odmah i tu.
- Sem kolega specijalista porodične medicine, a apelovao bih na njih, naravno, oni to jako dobro znaju, prosto kroz specijalizaciju, da se konsultuju uvijek kad treba sa kolegom pedijatrom, koji je u susjednom dijelu doma zdravlja. Jedna od preporuka koje se pojavljuje je i zašto ne intezivirati saradnju sa privatnom pedijatrijskom zajednicom, koja je u pojedinim gradovima relativno brojna, kao ovdje u Podgorici. Potrebno je i raditi nove programe za promocije, edukacije i osvješćivanje adolescenata i njihovih roditelja, uraditi sve da oni dobiju zdravstvenu zaštitu kroz savjetovališni rad, kroz edukativne radionice i kroz obnavljanje znanja ljekara ostalih struka… Treba snažno promovisati i povećati atraktivnost pedijatrijske struke u domu zdravlja. Vratiti sve finansijske i organizacione momente, koji čine atraktivnim javljanje specijalizacije za pedijatriju, jer je to osnova zdravstvenog sistema, u zemljama širom Evrope, ne samo kod nas - zaključio je Kavarić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEzzSkxvTvAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kavarić: Nekad su adolescenti važili za najzdraviju populaciju, koja praktično ne dolazi kod ljekara, sad je, nažalost, drugačije

Kina i Njemačka žele produbiti saradnju, izjavili su u srijedu u Pekingu njemački kancelar Fridrih Merc i kineski premijer Li Čiang, na početku Mercove posjete čiji je cilj ponovno uspostaviti veze u kontekstu sve većih trgovinskih neravnoteža.
Merc je rekao Liju da Njemačka pridaje veliku važnost održavanju i produbljivanju intenzivne privredne razmjene s Kinom, svojim najvećim trgovinskim partnerom prošle godine, naglašavajući potrebu osiguranja pravedne saradnje i otvorene komunikacije.
- Imamo vrlo konkretne zabrinutosti u vezi sa našom saradnjom, koju želimo unaprijediti i učiniti pravednijom- rekao je Merc, koji se suočava s teškom zadaćom redefinisanja privrednog odnosa sve nepovoljnijeg za njemačke interese.
Li poziva na multilateralizam
Li je pozvao obje strane da zajedno rade na očuvanju multilateralizma i slobodne trgovine, aludirajući na trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je uzdrmao globalni trgovinski sistem.
- Kina i Njemačka, kao dvije najveće svjetske ekonomije i važne zemlje s velikim uticajem, trebale bi ojačati povjerenje u saradnju, zajednički štititi multilateralizam i slobodnu trgovinu te težiti izgradnji pravednijeg i poštenijeg sistema globalnog upravljanja- rekao je Li.
Evropa zabrinuta zbog zavisnosti od Kine
Kina se nastoji predstaviti kao pouzdan privredni partner, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, u trenutku kada se Evropa suočava s povećanim rizicima u svojim opskrbnim lancima i zabrinuta je zbog sve veće zavisnosti od Kine.
Evropa svjedoči ubrzanju zabrinjavajućih trendova u Kini, rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič u utorak u Evropskom parlamentu, navodeći sve jaču dominaciju Kine u ključnim proizvodnim sektorima, sve veću neravnotežu u bilateralnoj trgovini te pad tržišnog udjela kompanija iz EU u Kini.

Merc: Njemačka želi da produbi ekonomsku saradnju sa Kinom

Berlinski proces je inicijativa koja jača saradnju među zemljama Zapadnog Balkana, a crnogorsko predsjedavanje tokom 2026. godine prilika je za nove, konkretne rezultate koji će unaprijediti živote građana širom regiona, poruka je susreta predstavnika Kabineta predsjednika Vlade Crne Gore sa njemačkim diplomatama iz diplomatskih misija u šest država Zapadnog Balkana, kao i njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.
Tema sastanka koji je održan danas u Podgorici bila je, kako su naveli iz njemačke ambasade, crnogorsko predsjedavanje Berlinskim procesom i pregovori o pristupanju Evropskoj uniji. Učesnici su se saglasili da Berlinski proces treba prvenstveno da dovede do novih, opipljivih poboljšanja za stanovništvo Zapadnog Balkana.
- U tom kontekstu, crnogorska strana je predstavila četiri prioriteta svog predsjedavanja: Snažan i inkluzivan ekonomski rast: zasnovan na dubljoj regionalnoj integraciji tržišta i stvarnoj konvergenciji sa Evropskom unijom; Konkurentnost: kroz podršku inovacijama, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskog kapitala; Bezbjednost i otpornost: kroz saradnju u oblasti unutrašnje i spoljne bezbjednosti, jačanje institucionalnih kapaciteta, upravljanje granicama i borbu protiv organizovanog kriminala i ilegalnih finansijskih tokova; te Zelena i održiva tranzicija: kroz usklađivanje politika sa Evropskim zelenim dogovorom, sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan, ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i klimatsku otpornost- navodi se.
Tokom sastanka bilo je riječi o dinamici agende u okviru koje će zemlje učesnice Berlinskog procesa kroz niz susreta na najvišem nivou i u okviru inicijativa u različitim oblastima dati dalji podsticaj regionalnoj saradnji i razvoju u kontekstu budućeg članstva u Evropskoj uniji.
Berlinski proces je platforma za jačanje regionalne saradnje i približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Pored šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, u ovom formatu učestvuju Njemačka, druge partnerske zemlje i EU. Proces je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel. Prošle godine, Berlinskim procesom predsjedavalo je Ujedinjeno Kraljevstvo.

Crna Gora preuzima Berlinski proces: U fokusu ekonomski rast, bezbjednost i zelena tranzicija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas u Dablinu sa predsjednicom Irske Catherine Connolly, u okviru prve zvanične posjete jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti 2006. godine, tokom koje je potvrđena snažna podrška Irske evropskoj budućnosti Crne Gore.
Milatović je primljen u rezidenciji Áras an Uachtaráin, gdje se upisao u Knjigu gostiju, nakon čega je uslijedio bilateralni razgovor i susret delegacija. Kako je saopšteno, riječ je o prvoj posjeti predsjednika Crne Gore Irskoj od obnove nezavisnosti, čime se, kako se navodi, otvara novo poglavlje u odnosima dvije države i potvrđuje spremnost za intenziviranje političkog dijaloga.
Istaknuto je da je Milatović tek drugi šef države kojeg je predsjednica Connolly primila, što dodatno, kako se ocjenjuje, potvrđuje značaj susreta i kvalitet međusobnih odnosa.
Tokom razgovora potvrđeni su prijateljski odnosi Crne Gore i Irske, uz zajedničku posvećenost evropskim vrijednostima, demokratiji i jačanju institucionalne saradnje.
Predsjednica Connolly izrazila je snažnu podršku evropskom putu Crne Gore, u trenutku kada država ulazi u završnu fazu reformskog procesa sa ciljem punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Milatović je zahvalio na, kako je naveo, principijelnoj i dosljednoj podršci Irske politici proširenja, ističući da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu pregovaračkog procesa, sa ambicijom da ga privede kraju i postane punopravna članica EU.
Sagovornici su ocijenili da Crna Gora i Irska, uprkos geografskoj udaljenosti, dijele snažnu evropsku viziju i uvjerenje da je kredibilna politika proširenja u interesu stabilnosti i budućnosti cijelog kontinenta.
Predsjednik Crne Gore uputio je predsjednici Connolly poziv da posjeti Crnu Goru, ocjenjujući da bi takva posjeta dodatno učvrstila bilateralne odnose i prijateljstvo dvije zemlje.

Milatović u Dablinu: Snažna podrška evropskom putu Crne Gore

Mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala je prednost nad Fidesom premijera Viktora Orbana uoči parlamentarnih izbora 12. aprila, pokazuje najnovije istraživanje agencije Median.
Prema anketi, Tisa, koju predvodi bivši vladin insajder Peter Mađar, ima podršku 55 odsto odlučnih birača, dok Fides uživa podršku 35 odsto. U ukupnoj populaciji Tisu podržava 42 odsto ispitanika, a Fides 31 odsto.
Istraživanje ukazuje na pad podrške Orbanovoj stranci nakon višegodišnje ekonomske stagnacije, dok Tisa, osnovana 2024. godine, jača poziciju pred izbore.
Osim dvije vodeće partije, samo krajnje desna stranka Naša domovina (Mi Hazank) ima realne šanse da pređe izborni prag od pet odsto i uđe u parlament.
Iako dio anketa daje prednost Tisi, Orban tvrdi da bi Fides mogao osvojiti većinu u pojedinačnim izbornim jedinicama i zadržati vlast.
Mađarski parlament ima 199 poslanika – 93 se bira sa partijskih lista, a 106 direktno u izbornim jedinicama.

Tag: adolescenti