Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu kompanije „Sveti Stefan Hoteli“ AD Budva i ukinuo rješenje Vrhovnog suda kojim je potvrđena nenadležnost domaćih sudova u sporu sa kompanijom Adriatic Properties AD Budva, u vezi sa izvršavanjem obaveza iz Ugovora o zakupu za hotele Kraljičina plaža i Miločer - Sveti Stefan, jer je proizvoljno zaključio da u ovom sporu nijesu nadležni domaći sudovi već međunarodna arbitraža.
Odlukom Ustavnog suda utvrđeno je da su sudovi propustili da ispitaju suštinsko pitanje, da li se radi o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se predmet spora odnosi na zakup nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Crne Gore.
Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore oglasili su se nenadležnim u sporu neizvršavanja obaveza iz Ugovora o zakupu, tvrdeći da je riječ o sporu sa elementom inostranosti, odnosno jer jednu ugovornu stranu čini više pravnih lica sa sjedištem u inostranstvu, navodeći da je Ugovorom o zakupu iz 2007. godine definisano da će se svaki spor koji ne bude riješen međusobnim dogovorom, rješavati pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu.
Ustavni sud je utvrdio da je ustavnopravno neprihvatljiv stav Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda da nema osnova za tvrdnju da se radi o predmetu koji se ne može rješavati pred domaćim sudovima, što su temeljili na tumačenju Zakona o parničnom postupku, zanemarajući prelazne i završne odredbe ovog zakona, selektivno se pozivajući na odredbe Zakona o arbitraži, ali i u potpunosti ignorišući relevantne odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji predstavlja zakon koji posebno propisuje slučajeve isključive nadležnosti domaćih sudova.
- Ključno pitanje u ovom predmetu je da li je spor podoban da bude podvrgnut arbitraži, što su sudovi propustili da ispitaju u suštini, u smislu ocjene da li je makar jedna od stranaka arbitražnog sporazuma fizičko ili pravno lice sa prebivalištem/sjedištem u inostranstvu, iako je podnosilac ustavne žalbe upravo na tu činjenicu ukazivao tokom sudskog postupka - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je posebno ukazao da sudovi nijesu cijenili činjenicu da su kao ugovorne strane Ugovora o zakupu isključivo navedene Hotelska grupa Budvanska rivijera AD Budva, kao zakupodavac, i Adriatic Properties doo Budva, kao zakupac, koji su pritom domaća pravna lica sa sjedištem registrovanim u Crnoj Gori.
Kažu da je umjesto toga Vrhovni sud samo konstatovao da “na strani zakupca postoji više pravnih lica, od kojih dva strana pravna lica…”, iako su Ugovor o zakupu zaključila domaća pravna lica sa registrovanim sjedištem u Crnoj Gori kao zakupac i zakupodavac, dok je pravno lice Aidway Investments Limited, registrovan na Britanskim Djevičanim ostrvima, u ugovoru označen kao garant.&nbsp;
Ustavni sud u odluci navodi da Vrhovni sud nije napravio razliku između stranaka u zakupnom odnosu od ugovora o jemstvu koji predstavlja sporedni ugovor i koji ne opredjeljuje niti remeti položaj ugovornih strana u Ugovoru o zakupu.
- Vrhovni sud je, potvrđivanjem stava nižestepenih sudova, i samim navođenjem garanta u Ugovoru o zakupu kao ugovorne strane iako nije ni zakupac ni zakupodavac, zapravo implicitno omogućio da se bez potrebne analize, u potpunosti izbjegnu stroga pravila u pogledu nadležnosti države koja je Zakonom o međunarodnom privatnom pravu izričito propisana u slučaja zakupa na nepokretnosti - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Dodaju da Vrhovni sud nije cijenio sadržinu Ugovora o zakupu polazeći od osnovnih pravila ugovornog prava, u smislu da takav ugovor stvara prava i obaveze za te ugovorne strane, a propustio je da ispita položaj garanta.
- Zakonom o međunarodnom privatnom pravu propisana je isključiva nadležnost pravosuđa Crne Gore kada su u pitanju sporovi povodom zakupa nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori. Na to ukazuje i praksa Vrhovnog suda koji je u jednom revizijskom predmetu iz maja 2024. godine naveo da postoji isključiva nadležnost suda Crne Gore u odnosu na stvarna prava i prava iz zakupa nepokretnosti koja se nalazi u Crnoj Gori. Kako je Vrhovni sud cijenio samo zakonske odredbe koje su išle u korist Adriatic Properties doo Budva, čime su izostali jasni odgovori na tvrdnje podnosioca ustavne žalbe, te nedostatak odgovarajućeg obrazloženja i nejasnoće u tumačenju odredbi Zakona o arbitraži i Zakona o međunarodnom privatnom pravu, Ustavni sud zaključuje da predmet nije bio razmotren u skladu sa zahtjevima pravičnog suđenja - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ukinuo rješenje Vrhovnog suda i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje, u skladu sa pravnim stavovima izraženim u odluci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud vratio spor oko Svetog Stefana pred domaće pravosuđe

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Botunske manipulacije 
 
- Milan Knežević pozvao Zećane da brane Botun od policije, nadležni poručili da ne spremaju intervenciju u tom naselju 
 
- Da li je Vlada potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman o izgradnji hotela u Miločerskom parku? 
 
- Rusija izvela napad pred treći dan ragovora SAD i Ukrajine
Gošća emisije je Neda Tadić – direktorica BHRT.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gošća Neda Tadić, tema dana "Botunske manipualcije

Novi fudbalski stadion na Cetinju uskoro bi trebalo da bude u funkciji - do toga je, zapravo, ostalo otklanjanje nekoliko nedostataka, na čemu je insistirala tamošnja gradska uprava.
To je za Portal Analitika kazao gradonačelnik Cetinja<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/stadion-na-cetinju-pred-otvaranjem-gradnja-zavrsena-prosle-godine-ostalo-jos-otklanjanje-nekoliko-nedostataka"> Nikola Đurašković.</a>
- Svi građevinski radovi završeni su do kraja prošle godine. Trenutno je u toku procedura tehničkog prijema, koja podrazumijeva provjeru svih izvedenih radova u obje faze projekta, s obzirom na to da su u realizaciji učestvovali različiti izvođači - kazao je Đurašković.
On je istakao da su tokom tehničkog prijema uočene određene nepravilnosti i nedostaci.
- Iz tog razloga, Prijestonica Cetinje, kao krajnji korisnik stadiona, naložila je njihovo otklanjanje - dodao je on.
Kako su izvođači radova u ugovornom odnosu sa Ministarstvom javnih radova, dalje ističe Đurašković, Prijestonica Cetinje uputila je više urgencija i prema tom resoru i prema samim izvođačima.
- Zahtijevali smo da se uočeni nedostaci uklone u najkraćem mogućem roku. Nakon što se te nepravilnosti saniraju, biće okončan tehnički prijem, čime će se steći uslovi za početak rada i punu funkciju stadiona - zaključio je on.
Podsjetimo, stadion ima tri tribine, uz ukupan kapacitet od 5.192 sjedišta i definitivno je jedan od najmodernijih u državi. Objekat ispunjava UEFA standarde.
Gradnja je počela 2017. godine, a prvobitno je investicija bila vrijedna 8,8 miliona eura. No, vrijednost ugovorenih radova porasla je na 10,4 miliona. U realizaciji posla, Vlada Crne Gore učestvovala je sa oko 50 odsto sredstava, a Prijestonica Cetinje i Fudbalski savez Crne Gore sa po 25 odsto.

Stadion na Cetinju pred otvaranjem: Gradnja završena prošle godine, ostalo još otklanjanje nekoliko nedostataka

Usvajanje novog granskog kolektivnog ugovora predstavlja značajan i odgovoran korak ka daljem jačanju i unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun, ističući da država pokazuje jasnu opredijeljenost da kroz dijalog i sistemska rješenja osnaži položaj zaposlenih u zdravstvu.
Kako je naveo, granskim kolektivnim ugovorom obezbijeđeno je povećanje koeficijenata zarada srednjeg medicinskog kadra za 15 odsto, medicinskih sestara i tehničara sa visokim i višim obrazovanjem za 10 odsto, uz dodatak od pet odsto za rukovodeći kadar, što predstavlja najveće povećanje zarada do sada.
Šimun je kazao da ova odluka ima širi značaj od samog finansijskog aspekta, jer jasno odražava svijest da su zdravstveni radnici noseći stub sistema i da je ulaganje u njihov profesionalni i materijalni status preduslov za kvalitetnu, stabilnu i održivu zdravstvenu zaštitu, u interesu svih građana.

Šimun: Novi granski kolektivni ugovor najveće povećanje zarada u zdravstvu do sada

Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je danas da je „razumio molbu“ predsjednika države Aleksandra Vučića da funkcioneri te stranke javno ne govore o tome da li će biti premijer „dok ne dođe vrijeme“, odnosno dok se o tome, prije svega unutar stranke, ne razgovara.
- Za mene je to prirodno, ali kako god bude, naravno, njegova je odluka da li želi da se kandiduje, a onda je odluka naroda da li će takvu odluku podržati. U tom je kontekstu govorio Aleksandar (Vučić) juče. Vidjećemo kad dođe vrijeme, naša lista će biti mnogo mlađa, sa daleko obrazovanijim ljudima, sa jasnom politikom, nego što će biti blokaderska lista. Naša lista će kandidovati odgovorne ljude - rekao je Vučević za TV Pink.
Govoreći o dolasku Vučića u nedjelju u Novi Sad, gdje su se, kako je kazao Vučević, dogovorili da prije manifestacije „posvećene Krajišnicima“ odu negdje i „klopaju nešto što je tipično novosadsko“, naveo je da su otišli u prodavnicu sa sendvičima i dodao: „bilo je sve super, fantastično“.
- Oni (blokaderi) misle da mogu nekoga da spriječe da se kreće, da mi ne smijemo da idemo ulicama. Još na mnoga mjesta ćemo dolaziti i družiti se s ljudima - poručio je Vučević.

Vučević: Razumio sam molbu Vučića da se ne govori o premijeru

Kineski regulatori savjetovali su banke u zemlji da smanje ulaganja u američke državne obveznice, zbog rizika od prevelike koncentracije i mogućih fluktuacija tržišta.
&nbsp;Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
&nbsp;Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Kolumne

Život u zanimljivim vremenima

Hronika

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: "Vršite pritisak i ucjenjujete ljude s namjerom da ženu pošaljete u pritvor jer nijeste bili u stanju mene da uhapsite"

KNEŽEVIĆ: Optužnica se ruši sopstvenim dokazima, na mojoj strani je istina

Novović bio zadovoljan radom Žižića na slučajevima Medenica i rasvjetljavanjem napada na Lakić

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation