Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, koja propisuje korišćenje „kandži“ za blokadu vozila, Ustavnom sudu podnijeli su advokati Danilo Pejović, Nikola S. Kovačević, i Milica Đukanović.
Oni osporavaju član odluke koja propisuje da Parking servis ima ovlašćenje da zadrži vozilo vlasnika u slučaju da nije platio tri parking karte ili u slučaju da nije moguće identifikovati vozača odnosno vlasnika vozila preko evidencije nadležnog organa. Parking servis je od 1. septembra uveo „kandže" za blokadu nepropisno parkiranih vozila na parkiralištima kako bi naplatili potraživanja imao prema preduzeću.
Odgovarajući na inicijativu i Parking servis i Sekretarijat za saobraćaj smatraju da je preduzeće postupalo po ovlašćenjima i mjerama koje mu daje upravo ova odluka. Zbog toga je odbor za statut i propise Skupštine Glavnog grada juče odlučio da će izjašnjenja gradskog preduzeća i Sekretarijata uputiti Ustavnom sudu kako bi sudska instanca odlučila po njoj.
- Podnosioci inicijative smatraju da se radi o represivnim mjerama prema imovini korisnika javnih parkirališta kojim se ograničava pravo raspolaganja svojinom-motornim vozilom, ali ne samo to već i povreda kretanja, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Parking servis nezakonito vrši pravo retencije, odnosno zapljene motornog vozila radi naplate tri ili više parking karata. Dodatno, Parking servis na krajnje maliciozan način uslovljava korisnike javnih parkirališta da isplate i posebnu naknadu za skidanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila u iznosu koji je trenutno 30 eura kako bi bili u mogućnosti da ponovo koriste svoje vozilo - navode podnosioci inicijative.
Parking servis, prema njihovim riječima, osim što neustavno blokira imovinu, naplaćuje i dodatnu naknadu za svoju nezakonitu „uslugu", odnosno stavlja se u poziciju subjekta koji izriče sankcije, što je, cijene oni, neprihvatljivo.
Direktor Parking servisa Nikola Lazović saopštio je da je odluka donijeta 2019. godine te da su mehanizmi obezbjeđenja naplate potraživanja postoje od te godine.
- Do sada nije pokrenuta nijedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke, a podnosioci ove su imali priliku da se izjasne o njoj tokom javne rasprave, ukoliko su smatrali da postoji bilo kakva nejasnoća ili povreda odluke - saopštio je Lazović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar Šušić saopštio je da se u dobrom dijelu slaže sa podnosiocima inicijative.
- Podnosioci komentarišu sam sadržaj odluke koji Parking servisu daje određene alate za naplatu potraživanja. Moje mišljenje jeste da to jeste naustavno, i da naravno, niste vi odgovorni za to. U odgovoru ste konstatovali da vi samo primjenjujete odluku i da nemate mogućnost da drugo radite. Međutim, saglasan sam sa tim da se na taj način ne mogu obezbjeđivati potraživanja koja Parking servis ima prema korisnicima javnih parkinga u Podgorici jer je naplata potraživanja definisana zakonima o izvršenju i obezbjeđenju, dakle u izvršnom postupku se može naplatiti sve što neko neće dobrovoljno da plati. Ne možemo posezati za blokadom imovine, za faktičkim oduzimanjem i uskraćivanja raspolaganja imovine da bi obezbijedili plaćanje - rekao je Šušić.
Odbor za planiranje i uređenje prostora, komunalno - stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine predložio je odbornicima da usvoje petogodišnji Program privremenih objekata. Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da dokument sadrži zone i smjernice sa urbanističko-tehničkim uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, dimenzije i oblik privremenih objekata.
- Donošenjem programa stvoriće se uslovi za veći nivo uređenosti u dijelu postavljanja privremenih objekata - naveo je Durković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Petnaestominutni protest tridesetak barskih advokata, nezadovoljnih zbog situacije u pravosudnom sistemu Crne Gore, održan je danas ispred Osnovnog suda u tom gradu. U Baru je, prema riječima organizatora protesta, advokata Nikole Kneževića, angažovan samo treći dio od predviđenog broja sudija. - Okupili smo se kako bi izrazili nezadovoljstvo i ukazali na kritičnu situaciju u kojoj se nalazi naše pravosuđe. Konkretno, u ovom Sudu umjesto 11 sudija, koliko je predviđeno da postupa, postupa samo četvoro. Dakle, jedan sudija radi posao za trojicu, što je fizički nemoguće. Naravno, to utiče na dužinu trajanja i kvalitet postupka. Ne znam u kom pravcu sve ovo vodi i bojim se da će građani u narednom periodu morati da potraže pravdu na ulici, a to je neprihvatljivo. Danas je situacija takva da grad koji posjeduje Osnovni sud i zgradu, nema dovoljan broj sudija. Očekujemo da će nadležni, prije svega Ministarstvo pravde, da preduzme potrebne mjere kako bi se ovo riješilo što prije i adekvatnije, kako bi se pokazalo da je pravda pravo svakoga, a ne privilegija - istakao je Knežević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030712038_bbc68a9ba2315467279e2f29b351e98830e4e29056ec0c6ce56608dcad3e5d33" data-rendition-name="original" width="800" height="484" loading="lazy" alt="Sa protesta advokata u Baru"> <figcaption>Sa protesta advokata u Baru(Photo: Bar info)</figcaption> </figure>  Sa ocjenom mlađeg kolege složio se i ugledni barski advokat Rifat Feratović, ističući da je “nezamislivo da se u ovom vijeku ostaje bez sudija”. - To je paradoksalna situacija. Želimo da alarmiramo nadležne da ovaj problem shvate, jer kada sam završio fakultet, a bio sam druga generacija u Podgorici, bila je čast raditi u sudu, i do tog posla se teško dolazilo. Danas, kada ima više fakulteta, činjenica je da nema dovoljno sudija. Problem je možda i u regulativi, jer su teži uslovi da postanete sudija. Mislim da to nije pravi način, jer smatram da bi trebalo da advokatura bude dovoljna. Drugo, mislim da se prema sudijama, prije svega javnost, ne odnosimo kako treba. Imamo situacije gdje se napada čovjek koji je izrekao oslobađajuću presudu. U to ne ulazim, mora se postupati po zakonu, a sudijsku odluku može da izmjeni Viši sud. Smatram da mladi ljudi u ovom vremenu ne doživljavaju kao čast da budu sudije, "bježe" od tog poziva - kategoričan je Feratović. I advokatica Dea Tršić se pridružila protest zbog “činjenice da je rad u sudu faktički onemogućen”. - Trećina sudija od postojećih jedanest, koliko je predviđeno u barskom Sudu radi. Mi nismo ovdje da bi protestvovali protiv sudija koji rade i koji su jako ažurni. Tu smo da se ovaj problem riješi, i da se uradi nešto za nas i naše stranke - kazala je za Radio Bar i Bar Info Tršić. U kratkom obraćanju kolegama, advokat Nikola Knežević je još jednom ukazao na važnost ove problematike i nužnost da se ona u što kraćem roku riješi.

Protest advokata u Baru: Pravosuđe u kritičnom stanju

Više od sto advokata podržalo je neformalnu grupu studenata "Kamo Śutra" ističući da kao pravnici imaju odgovornost to da učine i ukažu na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti, ocjenjujući da ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Njihovo pismo podrške prenosimo u cjelosti:
"Tragični događaji u prijestonici Cetinje, Podgorici, Bijelom Polju, Tuzima, Baru i drugim gradovima, koji su rezultirali višenedjeljnim protestima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ ukazuju na ozbiljne propuste u postupanju odgovornih lica izvršne vlasi, prije, tokom i nakon tih događaja.&nbsp;
Neadekvatna reakcija institucija i odgovornih lica izvršne vlasti opravdano je izazvala nezadovoljstvo građana, a naročito mladih (budućih tužilaca, advokata, sudija, ljekara, inženjera, profesora, učitelja, arhitekata, menadžera i preduzetnika. ..).&nbsp;
Imajući u vidu njihov značaj za budućnost Crne Gore, oni ne samo da imaju pravo, već i obavezu da izraze svoje stavove i zahtjeve, pozivajući nadležne nosioce javnih funkcija na odgovornost, ne samo moralnu, već i političku i zakonsku.&nbsp;
Kao pravnici, vođeni građanskom, moralnom i profesionalnom etikom, smatramo da imamo odgovornost i obavezu da damo svoje mišljenje, odnosno da podržimo studente i istovremeno ukažemo na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti.&nbsp;
<h2>PRAVNA OSNOVA PODRŠKE&nbsp;</h2>
Kako bismo spriječili pogrešna tumačenja ove podrške, naročito od strane "kvazi pravnika" i političara koji se olako upuštaju u pogrešne pravne interpretacije pozitivnih propisa, podsjećamo da je još u prvom vijeku prije nove ere rimski pravnik, orator, filozof i državnik Ciceron (Marcus Tullius Cicero) isticao da pravo predstavlja temeljni stub države i da istinska pravda ne može postojati bez poštovanja zakona.&nbsp;
Takođe, francuski filozof Monteskje (Montesquieu) u svojim brojnim djelima ukazao je na ključnu ulogu advokata u pravno uređenim državama: „…Advokati, zajedno sa sudijama, doprinose očuvanju ravnoteže između vlasti i građana, sprečavaju zloupotrebu moći, štite vladavinu prava….“&nbsp;
Upravo na tim principima zasnovana je i naša profesionalna odgovornost da pružmo pravni stav i podršku studentima “Kamo śutra”.&nbsp;
<h2>DEMOKRATIJA I ODGOVORNOST VLASTI&nbsp;</h2>
Crna Gora je deklarativno i normativno ustojena kao demokratsko drušvo i usmjerena ka demokratskim vrijednostima. Ustavom Crna Gora je država svih njenih građana ,ne nacija ne religija ne partija .. !!!&nbsp;
Osnovni principi demokratije čine:&nbsp;
- Narodni suverenitet - vlast proizilazi iz naroda koji je nosilac suverenosti;&nbsp;
- Vladavinu prava - svi građani, uključujući i nosioce vlasti, jednako podliježu poštovanju u primjeni zakonima bez izuzetaka i selektivnosti;&nbsp;
- Podjelu vlasti - zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju biti strogo razdvojene kako bi se spriječila zloupotreba moći;&nbsp;
- Politički pluralizam - postojanje različitih političkih partija, ideologija i mišljenja omogućava slobodu izbora i debatu;&nbsp;
- Slobodu izražavanja i okupljanja - građani imaju pravo da iznesu mišljenje, kritikuju vlast i organizuju mirne proteste;&nbsp;
- Garancija i zaštita prava i slobode građana – koja, između ostalih, posebno uključuje pravo na život, pravo na ličnu i imovinsku sigurnost, pravo jednakost pred zakonom, pravo na slobodu govora i pravo protesta protiv odluka i postupaka organa vlasti sa pravom okupljanja;&nbsp;
- Odgovornost i transparentnost vlasti - političari i institucije moraju svoj rad obavljati transparentno pristupno svim građanima….&nbsp;
Saglasno navedenom organi vlasti dužni su da svoje funkcije obavljaju savjesno, zakonito i transparentno, uz preuzimanje subjektivne i objektivne odgovornosti za svoje odluke i postupke u resorima kojima rukovode. Nosioci javnih ovlašćenja su odgovorni građanima, bez obzira na to jesu li njihove odluke donesene s namjerom ili ne.&nbsp;
Objektivna odgovornost ima političku dimenziju, koja se najčešće manifestuje moralnim činom podnošenjem ostavke ili savjesnim postupanjem nadređenog lica smjenom odgovornih lica.&nbsp;
Stoga, svim kritičarima mirnih protesta studenata “Kamo śutra” poručujemo da demokratija nije puka vladavina većine, već sistem u kojem vlast proizilazi iz volje građana i funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonima.&nbsp;
Dakle, demokratija u pravnom smislu nije samo politički sistem, već skup normi koji uređuje način izbora vlasti, rad institucija, garantovanje i zaštita građanskih, ličnih i političkih prava prava.&nbsp;
Ustav je osnovni akt države koji definiše sve gore navedene oblasti sa kojim moraju biti usklađeni svi ostali propisi države. Demokratija podrazumijeva kombinaciju pravnih normi i političklih institucija koje obezbjeđuju suverenost građana, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.
Nažalost, navedeni principi su u konkretnim događajima ne samo zanemareni, već i svjesno ignorisani od strane pojedinih nosilaca javnih ovlaštenja, zbog čega ocjenjujemo da su okupljanja i javni protesti neformalne grupe studenata “Kamo śutra” u potpunosti opravdani.&nbsp;
Kao profesionalno odgovorna lica ukazujemo svim "kritičarima" mirnih protesta neformalne grupe "Kamo śutra“ da demokratija u pravno-političkom smislu ne znači odluku većine, kako nažalost pojedini politički poslenici na savremenoj sceni crnogorske zbilje tumače i percipiraju već demokratija, u pravno-političkom smislu znači oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz volje naroda i funkcioniše na osnovu poštovanja zakona, a time poštovanje političkih prava i sloboda građana .&nbsp;
<h2>PRAVO NA PROTEST KAO DEMOKRATSKO PRAVO</h2>
&nbsp;Podsjećamo sve one koji na razne načine negiraju navedene proteste da je pravo na mirno okupljanje i izražavanje nezadovoljstva građana osnovni demokratski mehanizam kontrole vlasti, zagarantovan kako domaćim tako i obavezujućim međunarodnim opštim aktima između ostalog:&nbsp;
- Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN (1948)&nbsp;
- Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima UN (1966)&nbsp;
- Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (1950), članovima 10 i 11.
Ustav Crne Gore u poglavlju „Politička prava i slobode", posebno u odredbama člana 52 stav 1, člana 53 stav 1, član 56 i član 57, jemči građanima slobodu okupljanja, pravo da izraze nezadovoljstvo prema vlastima putem protesta, pravo na odgovor vršilaca javnih funkcija.&nbsp;
Dakle, protesti su u pravno-političkom smislu legitimno sredstvo građana da ukažu na nezakonite, nepravedne ili neodgovorne postupke državnih organa. Država je dužna omogućiti građanima da izraze svoje stavove i dati im objektivan i adekvatan odgovor.&nbsp;
Politička funkcija nije privatna privilegija, već javna odgovornost.&nbsp;
Nažalost umjesto odgovornog izjašnjavanja i davanja objektivno činjičnog potkrijepljenog odgovora na studentske zahtjeve, prozvani nosioci javnih funkcija pribjegavaju očigledno u cilju izbjegavanja odgovornosti neprimjerenom etiketiranju i targetiranju studenata, stoga iste podsjećamo da su dužni u svojim javnim nastupima ovakvog karaktera da se drže osnovne pravosudne maksime: “da mihi facta, dabo tibi ius”, ad literam prevod: Daj mi činjenice, daću ti pravo. A posebno na Ustavnu i krivično pravnu maksimu "prezumpciju nevinosti" da se niko ne smije oglasiti krivim dok se to u zakonitom postupku pred zakonom nadležnim organom pravosnažno ne utvrdi.&nbsp;
Stoga, dok ne dokažu svoje tvrdnje pred nadležnim organima, pozivamo sve političke funkcionere i državne institucije i medije da se uzdrže od ovakvih i sličnih postupaka koji dodatno povećavaju stepen njihove odgovornosti .&nbsp;
Saglasno navedenom:&nbsp;
Stop ličnom iu kolektivnom targetiranju studenata!&nbsp;
Stop zastrašivanju studenata!&nbsp;
Stop kriminogenom svrstavanju studenata!&nbsp;
Stop etiketiranju i političkom svrstavanju studenata!&nbsp;
Naša podrška studentima!
Stoga samoinicijativno sa punom odgovornošću Vam poručujemo :&nbsp;
Dragi studenti, dok vi postojano stojite na braniku naše domovine mi, dolje potpisani advokati, obavezujemo se da ćemo vam pružiti ne samo moralnu, već i profesionalnu podršku, pro bono (besplatnu pravnu pomoć) u zaštiti vaših individualnih i kolektivnih prava pred domaćim i, ako bude potrebno međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava, sve dok isti imaju demokratski nenasilni i objektivno prihvatljiv karakter!!!&nbsp;
Takođe, pozivamo sve kolege advokate koji iz raznih okolnosti nijesu potpisnici ove podrške, sudije, tužioce i profesore prava i druge ugledne akademski obrazovane građane iz oblasti pravnih nauka da nam se pridruže u odbrani osnovnih demokratskih vrijednosti.&nbsp;
Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.&nbsp;
Ujedinjeni u ovom cilju izražavamo i solidarnost sa mladima i advokatima u Srbiji, koji se mjesecima bore za iste principe - demokratiju, pravdu i odgovornost vlasti.&nbsp;
Vladavina prava nema alternativu!".
Podršku su dali:
1. Nikola Marković, Tivat&nbsp;
2. Boris Marinović, Podgorica&nbsp;
3. Tijana Prelević, Podgorica&nbsp;
4. Smiljana Prelević, Podgorica&nbsp;
5. Dušan Lukšić, Podgorica&nbsp;
6. Miljan Knežević, Podgorica&nbsp;
7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica&nbsp;
8. Nikola Belada, Cetinje&nbsp;
9. Radojka Popović, Kotor&nbsp;
10. Nikša Miljanić, Tivat&nbsp;
11. Zoran Miljanić, Tivat&nbsp;
12. Tatjana Franović, Budva&nbsp;
13. Draško Dapčević, Budva&nbsp;
14. Slaven Šćepanović, Budva&nbsp;
15. Balša Polović, Budva&nbsp;
16. Veselin Radulović, Podgorica&nbsp;
17. Ivana Kovačević, Tivat&nbsp;
18. Irena Polović, Budva&nbsp;
19. Mirjana Počanić, Kotor&nbsp;
20. Josip Počanić, Kotor&nbsp;
21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica&nbsp;
22. Amra Ademović, Podgorica&nbsp;
23. Marija Živković, Podgorica&nbsp;
24. Sanja Radulović, Podgorica&nbsp;
25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi&nbsp;
26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica&nbsp;
27. Ksenija Franović, Podgorica&nbsp;
28. Nebojša Batrićević, Podgorica&nbsp;
29. Emir Bojadžić, Podgorica&nbsp;
30. Antonio Brajović, Podgorica&nbsp;
31. Aleksandra Miković ,Kotor&nbsp;
32. Mesuda Đečević, Podgorica&nbsp;
33. Ljiljana Đolević, Podgorica&nbsp;
34. Predrag Đolević, Podgorica&nbsp;
35. Petar Đukanović, Podgorica&nbsp;
36. Zorica Đukanović, Podgorica&nbsp;
37. Omer Mehmedović, Podgorica
38. Milja Đuranović, Podgorica&nbsp;
39. Vladimir Đurković, Podgorica&nbsp;
40. Vladan Đuranović, Podgorica&nbsp;
41. Fata Hodžić, Podgorica&nbsp;
42. Ismet Hodžić, Podgorica&nbsp;
43. Vuk Jaredić, Podgorica&nbsp;
44. Stefan Jovanović, Podgorica&nbsp;
45. Zoran Jovetić, Podgorica&nbsp;
46. Novica N. Jovović, Podgorica&nbsp;
47. Jadranka Kasalica, Podgorica&nbsp;
48. Marina Franeta, Kotor&nbsp;
49. Mihailo Volkov, Podgorica&nbsp;
50. Mehmed Markišić, Podgorica&nbsp;
51. Nela Marković, Podgorica&nbsp;
52. Orle Muratović, Podgorica&nbsp;
53. Zoran Piperović, Podgorica&nbsp;
54. Srđan Radović, Podgorica&nbsp;
55. Željko Damjanović, Cetinje&nbsp;
56. Vladimir Vujović, Cetinje&nbsp;
57. Vesna Čučković, Kotor&nbsp;
58. Čedo Dobrović, Podgorica&nbsp;
59. Ana Đukanović, Podgorica&nbsp;
60. Milivoje Raičević, Podgorica&nbsp;
61. Vesna Raičević, Podgorica&nbsp;
62. Žarko Pavličić, Podgorica&nbsp;
63. Senida Kojić, Podgorica&nbsp;
64. Stefan Prebiračević, Podgorica&nbsp;
65. Elma Kurtanović, Podgorica&nbsp;
66. Nikola K. Martinović, Podgorica&nbsp;
67. Dragoljub Đukanović, Podgorica&nbsp;
68. Aleksa Samardžić, Kotor&nbsp;
69. Zoran Samardžić, Kotor&nbsp;
70. Boško Grgurević, Kotor&nbsp;
71. Darko Radulović, Podgorica&nbsp;
72. Kosta Simanić, Podgorica&nbsp;
73. Rifat Feratović, Bar&nbsp;
74. Fahedin Feratović, Bar&nbsp;
75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica&nbsp;
76. Mirela Ćirković, Kotor&nbsp;
77. Duško Ćirković, Kotor&nbsp;
78. Bojana Đurović, Kotor&nbsp;
79. Radmila Muck Radičević, Kotor&nbsp;
80. Tatjana Jelić, Tivat&nbsp;
81. Batrić Marković, Berane&nbsp;
82. Radojica Lazović, Kotor&nbsp;
83. Irma Adrović, Berane&nbsp;
84. Marija Magdelinić, Berane&nbsp;
85. Almina-Minka Međedović, Berane&nbsp;
86. mr. Bećo Međedović, Berane&nbsp;
87. Filip Obradović, Berane&nbsp;
88. Marijana Radovanić, Berane&nbsp;
89. Vesna Đuričković, Kotor&nbsp;
90. Alija Sinanović, Bar&nbsp;
91. Izet Fetić, Bar&nbsp;
92. Anton Markić, Ulcinj&nbsp;
93. Nušo Kalač, Rožaje&nbsp;
94. Mersudin Dautović, Rožaje&nbsp;
95. Arben Hodžić, Ulcinj&nbsp;
96. Besmir Murati, Ulcinj&nbsp;
97. Jakup Murati, Ulcinj&nbsp;
98. Loro Markić, Ulcinj&nbsp;
99. Milena Iljazi, Cetinje&nbsp;
100. Vido Đakonović, Cetinje&nbsp;
101. Mesud Delagić, Podgorica&nbsp;
102. Milena Kašćelan, Kotor&nbsp;
103. Rusmir Nikočević, Podgorica&nbsp;
104. Milo N. Bulatović, Bar&nbsp;
105. Marta Šćepanović, Kolašin

1250x600

1084x550

Više od sto advokata podržalo studentsku grupu "Kamo Śutra": Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava i pravdu

"Hulja se ljulja", zapjevali su advokati na protestu, u okviru generalnog štrajka, noseći poruke na kojima piše "hulja je Oskar" i "ponosno je biti rulja".
Advokati su stali uz narod, advokati su stali uz studente, rekao je Ivan Ninić, jedan od govornika na blokadi koju je Protestni odbor advokata organizovao kod Predsjedništva.
- Mi smo ovdje da oporavimo državu. Mi smo ovdje da reanimiramo institucije. Trebaju nam sudovi, treba nam Tužilaštvo, treba nam policija. Četrdeset pet hiljada ljudi plaćamo u policiji. Gdje su? Šta rade? Progone uzbunjivače, progone disidente. A šta je s njihovim kriminalcima? Šta je s njihovim nanogvicama? Gotovo je, svode se računi. Danas je ustala Kolubara. Svi su ustali, svako ko ima obraza i časti - rekao je on, prenosi N1.
Ninić je poručio da bi ljudi ustali i ranije, ali da je "on uništio sindikate".
- Mi smo ćutali i gledali. Prekardašilo je. Ne trebaju nam sindikati, treba nam narod. Desio se narod! Dragi prijatelji, poštovane kolege, nema nazad, ni korak nazad. Studenti, nema nazad - poručio je on, uz želju za nekom boljom Srbijom.
Advokat Aleksandar Olenik rekao je da je ovo u našoj modernoj istoriji prvi generalni štrajk, ali misli da će ih biti više, dok god sve ne stane.
- Studenti su sve počeli, oni mogu mnogo toga, ali ne mogu bez nas. Prosvjetari takođe. Ali ni jedni, ni drugi ne mogu bez nas advokata, a ni nas građana. A šta mi advokati radimo – protestujemo dan, pa napravimo pauzu, pa onda na dan, pa na tri, pa na sedam. Hoćemo li tako poručiti hulji da se ljulja? Ne, moramo da uradimo ono što je uradila Šabačka komora – totalna obustava rada do ispunjenja svih studentskih zahtjeva - rekao je Olenik.
Potpuna obustava rada advokata može najbrže i najefikasnije sve da paralizuje.
- To je ono što tražimo od naše komore, prevashodno od Beogradske komore, koja je najveća. Prvo moramo da uvedemo u red Beogradksu komoru, da ona traži obustavu rada. Ako oni koji je vode neće totalnu obustavu rada do ispunjenja svih zahtjeva, moramo da imamo novo rukovodstvo. Tek onda će glas advokata u Srbiji moći da se struje pravo, iskreno i tačno - rekao je on.
Obraćajući se kolegama, Olenik je rekao da je "sada trenutak da pokažu ko su i šta su", a da će to učiniti totalnom obustavom rada do ispunjenja zahtjeva studenata.
Advokat Luka Jovanović rekao je da je ovo prvi veliki korak u pravcu drugačijeg društva.
- Studenti su svjetlo koje nas vodi naprijed i dalje. Naše nastojanje kao advokata uvijek je bilo ostvarivanje svih prava naših sugrađana, koje im niko nije podario i niko im ih i ne može oduzeti. Ima onih koji misle da na ovom putu treba da stanemo, da ovo nije naša borba, da treba da ih pustimo da prođu dalje… Ne može! Studenti ne smiju da ostanu sami ni po koji cijenu. Moramo da ostanemo s njima - rekao je Jovanović.
Samo je jedan logičan kraj, dodao je – ispunjenje svih zahtjeva studenata, bez odlaganja, bez uslovljavanja, bez licitiranje i bez cenkanja.
- Kada budemo stručno procijenili da se ispunjavanje zahtjeva istinski sprovodi, moći ćemo da mislimo o nečem drugom. Do tada, ovdje smo sa svim kolegama i građanima Srbije - rekao je on.
<h2>Advokat Živković: Studenti predsjednika stavili u šah-mat poziciju</h2>
Govoreći za televiziju N1, adovkat Miroslav Živković rekao je da predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić mora da pazi na svoj rječnik i da vodi računa o dostojanstvu.
- Neko ko kaže da su navijači pametniji od studenata, ko poziva na nasilje nad studentima, poziva na gaženje demonstranata, djece i omladine, a suprotno tome brani neke kriminalce, narkodilere i osuđene policajke… Stvarno ne želimo da živimo u toj izvrnutoj realnosti. Studenti su ga doveli u šah-mat poziciju u svojoj dostojanstvenosti. Postavili su &nbsp;uslov koji on ne može ili neće da ispuni. On neće dostaviti kompletnu dokumentaciju, jer to će proizvesti uzročno-posljedičnu situaciju - rekao je Živković.
Govoreći o odnosu sa Ministarstvom pravde, Živković kaže da su dobri odnosi Ministarstva i Advokatske komore – spin.
- Ovaj režim je na čelo komora postavljao ljude sa dna advokatske kace, neke komorske glavešine, da ćute i klimaju glavom. A baš ovaj protest je bio iz tog razloga da se vidi prava protestna volja. Nemoguće da je Advokatska komora Beograda, poslije one velike skupštine, nije održala tri godine nijednu skupštinu. Imali smo skupštinu na kojoj je izglasana obustava rada, a onda je predsjednik advokate nazvao ruljom - naveo je on.
Ponovio je da su adovkati na strani studenata i istakao da se na protestu advokata okupio veliki broj ljudi.

Advokati održali protest na Andrićevom vencu: Desio se narod, hulja se ljulja!

Novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Tramp nastavio je s biranjem svojih kandidata za ključna mjesta u svojoj budućoj administraciji, a pozicije su dobili i njegovi brojni advokati.
Tako je Džon Zaer dobio mjesto vrhovnog pravobranitelja SAD-a, koji zastupa vladu ove države pred Vrhovnim sudom.
Sauer je upravo pred ovim sudom dobio slučaj za Trampa koji se tiče predsjedničkog imuniteta.
Tod Blanš, koji je Trampa zastupao u brojnim slučajevima, je dobio mjesto zamjenika ministra pravde, dok je Emil Bov, Trampov advokat u slučaju u Njujorku, takođe dobio visokorangirano mjesto u ovom ministarstvu.
Podsjetimo, Tramp je za ministra pravde već izabrao Meta Gaeca, kontroverznog kongresmena iz Floride. Ipak, vrijedi istaći da je upitno da li će on biti potvrđen u Senatu, gdje mu je potrebna podrška najmanje 50 senatora.

Tramp svoje advokate "nagradio" visokorangiranim mjestima u Ministarstvu pravde SAD-a

Crnogorski alpski skijaš Branislav Peković nastupiće danas u slalomu na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Biće to njegov debi na Olimpijskim igrama.
Prije dvije godine na Zimskim olimpijskim igrama mladih u Gangvonu osvojio je 33. mjesto u slalomu.
Prva vožnja slaloma planirana je za deset, dok će druga startovati u 13 sati i 30 minuta.
Drugi crnogorski predstavnik, nordijac Aleksandar Grbović, bio je 54. u disciplini sprint i 87. na deset kilometara.

Peković danas na stazi

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i tokom većeg dijela dana suvo.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći jače naoblačenje sa povremenom kišom u južnim i centralnim predjelima i snijegom i susnježicom u sjevernim oblastima.&nbsp;
Snijeg je tokom noći između ponedjeljka i utorka ponegdje moguć i u planinama centralnih i južnih oblasti Crne Gore.&nbsp;
Vjetar slab do umjeren, pretežno južni. Jutarnja temperatura od minus sedam do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 15 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima

Uprkos brojnim pozivima članova vladajućih partija za fokusiranje na evropske integracije Crne Gore, upravo iz njihovih redova gotovo svake sedmice dolazi nova odluka ili inicijativa za otvaranjem tema koje su Zapadni Balkan devedesetih gurnuli niz civilizacijsku stranputicu. Od protivljenja postrojenju u Botunu, najvećem infrasturkturnom projektu EU u Crnoj Gori, preko poziva za izmjenama Ustava u domenu jezika, inicijativama za izmjenu Zakona o državljanstvu, postavljanju nezakonitih simbola na objektima institucija, do insistiranja na oživljavanju afera ii minulih decenija kroz parlamentarna saslušanja...
U svijetlu sve veće polarizacije na političkoj sceni Crne Gore, posebno među ideološki šarolikim partijama vlasti, hrvatski predstavnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol u intervju za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/sokol-proevropske-snage-u-crnoj-gori-da-se-jasno-suprotstave-prosrpskim-nastojanjima-za-politickom-dominacijom-2028-ambiciozan-ali-dostizan-cilj"> Portal Analitika </a>upozorava da će kako se proces pregovora bude bližio kraju, sve veću važnost imati sposobnost crnogorskih institucija i političkih aktera da odbrane suverenitet i pozicioniraju našu zemlju unutar geopolitičkog okvira u kojem se nalazi Evropska unija.&nbsp;
<h2>Brisel vidi napredak, ali i usporavanje zbog unutrašnjih političkih kriza</h2>
&nbsp;U više navrata upozorili ste da „prozor za članstvo u EU neće zauvijek ostati otvoren“. Posmatrano iz Brisela, da li Crna Gora danas djeluje kao država koja taj prozor koristi ili kao primjer zemlje koja, uprkos formalnim pregovorima, kroz unutrašnje političke izbore sama potkopava sopstvenu evropsku perspektivu?
Iz perspektive Brisela, Crna Gora i dalje djeluje kao država koja realno može iskoristiti otvoreni prozor za članstvo jer je ostvarila vidljiv pregovarački napredak, ali istovremeno ostavlja utisak države koja taj prozor ne koristi dovoljno brzo.&nbsp;
Tehnički pomaci postoje, no političke krize, polarizacija i povremeno kontradiktorne poruke dijela vlasti slabe povjerenje i stvaraju percepciju da se evropski put usporava unutrašnjim političkim odlukama. Zato se u evropskim institucijama sve jasnije naglašava da članstvo Crne Gore u EU zavisi prije svega od stabilnosti institucija, sprovođenja reformi i dosljednog poštovanja evropskih vrijednosti u praksi.
Na primjer, u posljednje vrijeme postaje vidljivim haos u vojnom i bezbjednosnom državnom aparatu, što se sve i te kako prati i analizira u Briselu i zasigurno ne doprinosi evropskom putu Crne Gore.
<h2>Crna Gora kredibilan kandidat s ozbiljnim problemom dvostrukog političkog diskursa</h2>
&nbsp;Često ističete da zamor od proširenja u EU nije samo posljedica unutrašnjih slabosti Unije, već i ponašanja političkih elita u državama kandidatima. U kojoj mjeri se u evropskim institucijama Crna Gora danas posmatra kao kredibilan kandidat, a u kojoj kao upozoravajući primjer „dvostrukog diskursa“, proevropskog prema Briselu i suštinski suprotnog evropskim vrijednostima kod kuće?
&nbsp;U evropskim institucijama Crna Gora se i dalje prvenstveno posmatra kao kredibilan kandidat i najnaprednija država kandidatkinja u procesu proširenja, ali uz sve izraženiju zabrinutost zbog političkih kontradikcija unutar same države.&nbsp;
S jedne strane, postoji svijest da bi uspješno članstvo Crne Gore bilo važan dokaz vjerodostojnosti politike proširenja, zbog čega Brisel i države članice žele vidjeti nastavak pregovaračkog napretka. S druge strane, prisutnost prosrpskih političkih snaga u Crnoj Gori koje otvoreno relativizuju evropske vrijednosti, dovode u pitanje zapadnu geopolitičku orijentaciju i učestalo blokiraju ili usporavaju reformske procese uistinu stvara percepciju „dvostrukog diskursa“ proevropske retorike prema Briselu o kojoj govorite.&nbsp;
Crna Gora danas se i dalje vidi kao država s realnom perspektivom članstva, ali i kao primjer koji pokazuje koliko unutrašnje političke odluke i djelovanje pojedinih aktera mogu direktno uticati na vjerodostojnost cijelog pristupnog procesa.
<h2>Proširenje EU vraćeno na sto, najveća prijetnja Crnoj Gori dolazi iznutra</h2>
Kopni li, generalno, u Briselu i drugim evropskim prijestonicama entuzijazam za učlanjenjem novih država i što je najveća prijetnja politici proširenja? U kojim zemljama članicama smatrate da je otpor proširenju najveći i iz kojih razloga?
Entuzijazma za proširenjem godinama nije bilo, no to se promijenilo početkom rata u Ukrajini, kada je proširenje, prvenstveno zbog geopolitičkih razloga, ponovo postalo tema. Naravno, u takvim okolnostima prostor Jugioistočne Evrope ne može ostati nekakva crna rupa u kojoj će strane sile poput Rusije ili Turske projicirati svoj uticaj.&nbsp;
S obzirom na to da skori ulazak Ukrajine u EU nije realan, traži se „success story“ i tu se zbog svoje veličine i strateškog položaja na Mediteranu Crna Gora nametnula kao prvi favorit.&nbsp;
Glavna prijetnja evropskom putu Crne Gore danas ne dolazi iz Brisela, nego iz unutrašnjih političkih dinamika, prije svega djelovanja prosrpskih hegemonističkih politika i struktura povezanih sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koje nastoje kompromitovati evropski napredak zemlje, produbiti unutrašnje podjele i relativizovati crnogorski nacionalni i politički identitet.
Upravo zbog toga Crna Gora mora iskoristiti trenutak obnovljenog interesa za proširenje, a to će biti moguće samo ako se demokratske i istinski proevropske snage jasno suprotstave prosrpskim nastojanjima za političkom dominacijom.
<h2>Evropska unija ima mehanizme, licemjerni evropejci politička prepreka</h2>
Izjavili ste da „ljudi koji glume evropejce“, poput Andrije Mandića, ne mogu biti na visokim pozicijama u budućim državama članicama. Je li EU spremna da tu vrstu političkog licemjerja otvoreno sankcioniše, naročito kada je riječ o akterima sa dugom istorijom antizapadnih i proruskih stavova koji danas učestvuju u vlasti u Crnoj Gori?&nbsp;
Prisutnost političkih aktera s dugom istorijom antizapadnih i proruskih stavova na najvišim državnim funkcijama svakako utiče na percepciju vjerodostojnosti države kandidatkinje i može usporiti pregovarački proces, jer države članice u završnoj fazi pristupanja procjenjuju ne samo zakonodavni napredak nego i političku stabilnost, geopolitičku pouzdanost i vrijednosnu orijentaciju buduće članice.&nbsp;
U tom smislu, Evropska unija ne mora uvoditi formalne sankcije kako bi reagovala na političko licemjerje već je dovoljno da pojedine države članice, ako procijene da politički smjer zemlje kandidatkinje nije jasno proevropski, blokiraju zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili odgode završetak pristupnog procesa.&nbsp;
Upravo zato političari koji deklarativno zagovaraju evropski put, a istovremeno održavaju političke i ideološke obrasce suprotne temeljnim evropskim vrijednostima, dugoročno ne mogu biti faktor koji će voditi zemlju u članstvo, jer će njihovo djelovanje prije ili kasnije postati politička prepreka u pristupnom procesu.&nbsp;
<h2>Završna faza pregovora otvara prostor za političke blokade unutar EU</h2>
Može li, po Vašem mišljenju, prisustvo takvih političkih aktera na ključnim državnim funkcijama, bez jasnog ideološkog diskontinuiteta, u završnoj fazi pregovora postati nepremostiva prepreka za članstvo Crne Gore? Da li u tom kontekstu vidite realnu mogućnost političkih blokada unutar same Unije? Koje bi to zemlje članice mogle biti?
Prisustvo takvih političkih aktera na ključnim državnim funkcijama u završnoj fazi pregovora može postati vrlo ozbiljna prepreka, jer se tada odluka o članstvu ne donosi samo na temelju tehničkog ispunjavanja mjerila, već temeljem političke procjene pouzdanosti buduće članice.&nbsp;
Ako dio vlasti šalje dvosmislene poruke o geopolitičkoj orijentaciji, odnosu prema evropskim vrijednostima ili regionalnoj stabilnosti, pojedine države članice mogu procijeniti da zemlja još nije spremna za ulazak i blokirati završetak procesa.&nbsp;
Takva mogućnost političkih blokada unutar same Unije uvijek postoji, jer je za pristupanje potrebna jednoglasna odluka svih država članica. Ako bi se u završnici pregovora stekao utisak da u vrhu države djeluju političke snage koje nijesu nedvosmisleno posvećene evropskom putu, upravo bi takve članice mogle postati najizgledniji izvor političkih zastoja ili odgode članstva. Odlasci vjerskih poglavara SPC-a u Moskvu i zagovaranje ruskog svijeta te učestale provokacije s ciljem narušavanja odnosa s Hrvatskom spadaju u dvosmislene poruke koje sam spomenuo.
<h2>2028. realna samo uz jasnu političku stabilnost i vrijednosnu dosljednost</h2>
Crnogorski zvaničnici kao ciljanu godinu članstva često navode 2028. godinu. Kako takve procjene zvuče u Briselu, kao ozbiljan politički plan zasnovan na reformskim rezultatima ili prije kao poruka domaćoj javnosti, dok se istovremeno tolerišu politike nespojive sa vrijednosnim okvirom EU?
U Briselu se rokovi poput 2028. ne odbacuju unaprijed, ali se posmatraju vrlo pragmatično i uslovno, prije svega kroz pitanje stvarnih reformskih rezultata. Ako se nastavi sadašnji tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i istovremeno osigura politička stabilnost, dosljedna sprovedba reformi i jasna vrijednosna orijentacija, takav rok može zvučati kao ambiciozan, ali dostižan cilj.&nbsp;
Međutim, ako se istovremeno tolerišu politike i politički akteri čije djelovanje dovodi u pitanje evropske vrijednosti, vladavinu prava ili geopolitičku pouzdanost države, tada takve najave u Briselu više zvuče kao poruka domaćoj javnosti nego kao realan politički plan. Drugim riječima, 2028. može biti realna samo ako reformski i politički procesi u Crnoj Gori budu dosljedno pratili taj ambiciozni vremenski okvir.&nbsp;
S obzirom na proceduru samog pregovaračkog postupka te nužnu ratifikaciju sporazuma o pristupanju od strane svih država članica (što je u slučaju Hrvatske trajalo godinu i po), 2028. predstavlja zaista ambiciozan cilj.
<h2>Uticaj Beograda i SPC danas se u Briselu posmatra kao bezbjednosno pitanje</h2>
U više navrata upozoravali ste na snažan politički i identitetski uticaj Beograda na Crnu Goru, kroz partije, medije i crkvene strukture. U kojoj mjeri je taj uticaj danas jasno prepoznat u evropskim institucijama kao faktor koji ugrožava suverenitet države kandidata i usporava njen evropski put?
Uticaj Beograda kroz političke strukture, medije i posebno crkvene kanale danas je u evropskim institucijama mnogo jasnije prepoznat nego prije nekoliko godina i sve se otvorenije posmatra kao bezbjednosno i političko pitanje, a ne samo kao bilateralna ili identitetska tema.
Evropska unija vrlo oprezno formuliše svoje javne poruke i uglavnom naglašava potrebu jačanja institucionalne otpornosti, medijskog pluralizma i političke stabilnosti, ali unutar institucija sve je prisutnije razumijevanje da političke i identitetske podjele koje se podstiču izvan zemlje predstavljaju realan faktor usporavanja pregovaračkog procesa.
Upravo zato se od crnogorskih institucija očekuje da pokažu sposobnost očuvanja političke autonomije, jasne evropske geopolitičke orijentacije i otpornosti na vanjske uticaje, jer će upravo ta dimenzija u završnoj fazi pregovora imati još veću težinu nego tehničko ispunjavanje pregovaračkih mjerila.
Pokušaji otvaranja identitetskih tema od strane pojedinih aktera poput Kneževića zasigurno ne pomažu i pozorno se prate. Mislim da je izlazak DNP-a iz vladajuće koalicije pokrenuo procese koji će napokon jasno dati odgovor na pitanje može li se Crna Gora istrgnuti iz ralja velikosrpstva ili ne.
<h2>Neistinite izjave pred EU institucijama narušavaju kredibilitet države</h2>
Prošle godine reagovali ste na netačne tvrdnje visokog funkcionera PES-a i potpredsjednika Vlade, Filipa Ivanovića u Evropskom parlamentu o navodnoj autonomiji eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Koliko Vas zabrinjava činjenica da se pred evropskim institucijama iznose lako provjerljive neistine i govori li to više o nivou političke odgovornosti ili o dubini uticaja SPC na državnu politiku?
Zabrinjava me činjenica da se pred evropskim institucijama iznose tvrdnje koje ne odgovaraju stvarnom institucionalnom i pravnom položaju vjerskih struktura, jer to prije svega narušava kredibilitet države koja se nalazi u završnoj fazi pristupnih pregovora.&nbsp;
Takve situacije ne govore samo o nivou političke odgovornosti pojedinih zvaničnika, nego i o dubini političkog i društvenog uticaja struktura koje imaju interes oblikovati državne politike u smjeru koji nije uvijek usklađen s evropskim standardima transparentnosti i institucionalne autonomije.&nbsp;
U Briselu se takve izjave ne posmatraju izolovano, nego kao dio šire slike političke dosljednosti i pouzdanosti institucija države kandidatkinje. Kada se pred evropskim partnerima iznose netačne ili obmanjujuće informacije, to ne izaziva samo reputacijsku štetu, nego dodatno otvara pitanje stvarne spremnosti političkih elita da vode zemlju kroz završnu fazu pregovora na temelju činjenica, institucionalne odgovornosti i jasnog poštovanja evropskih vrijednosti.
<h2>EU ima alate protiv hibridnih prijetnji, ali ključna odbrana je unutar same države</h2>
U svojim istupima upozoravali ste da Crna Gora ne smije postati „Bjelorusija na Balkanu“ niti „bastion velikodržavnih projekata na Jadranu“. U kojoj mjeri EU danas raspolaže adekvatnim mehanizmima da odgovori na hibridne i regionalne prijetnje?
EU kroz pregovarački proces ima vrlo konkretne instrumente, od mogućnosti usporavanja ili blokiranja pregovaračkih poglavlja, preko uslovljavanja finansijske pomoći, pa do snažnijeg sigurnosnog i obavještajnog partnerstva, kojima može reagovati kada procijeni da vanjski uticaji ili hibridne aktivnosti ugrožavaju demokratske institucije i evropsku orijentaciju zemlje kandidatkinje.&nbsp;
Mislim da se ti instrumenti do sada nijesu dovoljno koristili, pogotovo u slučaju Srbije. Ipak, najvažnija linija odbrane uvijek ostaje unutar same države. Ako političke institucije jasno brane suverenitet, vladavinu prava i evropski vrijednosni okvir, tada i evropski mehanizmi postaju učinkovitiji.&nbsp;
Suprotno tome, ako dio političkih struktura aktivno učestvuje u projektima koji produbljuju podjele ili otvaraju prostor vanjskim geopolitičkim uticajima, tada ni najjači vanjski instrumenti ne mogu u potpunosti nadomjestiti nedostatak unutrašnje političke otpornosti. Zato EU danas ima alate za reagovanje, ali konačni ishod i dalje u najvećoj mjeri zavisi o političkim odlukama i strateškom smjeru same države kandidatkinje.
<h2>PES i Spajić između proevropskog kapaciteta i opasne politike balansiranja</h2>
Kako iz perspektive europarlamentarca ocjenjujete ulogu Pokreta Evropa sad i premijera Milojka Spajića, kao političkog aktera koji ima kapacitet da se jasno distancira od anti-EU struktura ili kao vlast koja svjesno bira ambivalentnost i kompromis sa njima zarad političke stabilnosti?
Iz perspektive evropskih institucija, Pokret Evropa sad i premijer Milojko Spajić i dalje se posmatraju kao politički akteri koji imaju kapacitet ubrzati evropski put Crne Gore, ali istovremeno postoji sve veće očekivanje da taj kapacitet bude potvrđen jasnijim političkim pozicioniranjem.&nbsp;
Problem je što je sam PES podijeljen na procrnogorski i prozapadni dio s jedne strane i onaj dio koji je sve suprotno tome s druge strane. Spajić je prepoznat kao proevropski orijentisan premijer koji može osigurati reformski kontinuitet i institucionalnu stabilnost, no istovremeno se sve češće postavlja pitanje može li se dugoročno održavati politika balansiranja između proevropske agende i kompromisa s političkim strukturama koje predstavljaju produženu ruku Beograda, a u nekim slučajevima i Moskve. U završnoj fazi pregovora upravo će ta dilema postati ključna.&nbsp;
<h2>Hrvatska želi Crnu Goru u EU ali kao proevropsku državu, ne kao privjesak Srbije</h2>
Kako ocjenjujete aktuelne odnose Crne Gore i Hrvatske u kontekstu evropskih integracija naše zemlje? Može li Hrvatska igrati snažniju ulogu, ne samo kao saveznik na EU putu, već i kao glas koji argumentovano upozorava na odstupanja od vladavine prava, evropskih vrijednosti i regionalne stabilnosti u Crnoj Gori?
Aktualni odnosi Crne Gore i Hrvatske opterećeni su složenom istorijom koju dvije države dijele, pri čemu se u Hrvatskoj ratne rane i danas snažno osjećaju, kao posljedica agresije tokom devedesetih godina. Upravo zato posebno je važno jačati politički dijalog i međusobno povjerenje kroz rješavanje otvorenih pitanja, posebno onih koja nadilaze isključivo bilateralnu dimenziju i tiču se temeljnih evropskih vrijednosti.&nbsp;
To se prije svega odnosi na pitanja nestalih osoba, odštete, povrata imovine i druga neriješena pitanja koja imaju i humanitarnu i civilizacijsku dimenziju. Hrvatska može i treba ostati snažan saveznik evropskog puta Crne Gore, ali istovremeno i partner koji argumentovano upozorava da se napredak prema članstvu mora temeljiti na vjerodostojnom rješavanju otvorenih pitanja, poštovanju vladavine prava i izgradnji stabilnih dobrosusjedskih odnosa, jer je to u interesu i Crne Gore i Evropske unije u cjelini.&nbsp;
Drugim riječima, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nama je evropska Crna Gora u nacionalnom interesu, ali samo suverenistička, proevropska Crna Gora, a ne privjesak Srbije, niti bilo čije „drugo oko u glavi“. Problemi u međusobnim odnosima prvenstveno su uzrokovani namjernim provokacijama djelova vladajuće koalicije, koji to nesumnjivo rade na mig iz Beograda.&nbsp;
Vučićev cilj je, preko svojih poltrona u Crnoj Gori, spriječiti crnogorski ulazak u EU prije srpskog i za to okriviti Hrvatsku kao dežurnu baba rogu za sve velikosrbe. Njihova politika je pročitana te sam uvjeren da neće proći. 
&nbsp;

Sokol: Proevropske snage u Crnoj Gori da se jasno suprotstave prosrpskim nastojanjima za političkom dominacijom, 2028. ambiciozan ali dostižan cilj

Početak ove godine obilježile su i obilne padavine koje su prouzrokovale probleme širom Crne Gore. Danilovgrad je jedna od opština koja je bila pogođena poplavama, a neka domaćinstva pretrpjela su materijalnu štetu. Predsjednik Opštine Danilovgrad, Aleksandar Grgurović za Portal ETV kaže da je Komisija za procjenu štete razmatra zaprimljene prijave, te da je opština izdvojila sredstva za naknadu štete. Grgurović najavljuje da će biti zabrannjena gradnju u plavnim područjima, kao i da u 2026. godini nastavljaju ubrzani razvoj opštine kroz značajne projekte. „Obilne padavine početkom godine uslovile su rapidan porast rijeke Zete i njeno izlivanje iz korita. Već na samom početku formiran je Krizni štab, a u okviru njega i operativni timovi koji su u kontinuitetu bili na terenu, pružajući podršku najugroženijima. Komisija za procjenu štete koja je formirana razmatra sve zaprimljene prijave, a Opština Danilovgrad izdvojila je sredstva za naknadu štete. Otvoren je žiro račun za pomoć najugroženijima, a vođen je i niz razgovora sa Vladom Crne Gore čiji su predstavnici potvrdili da će pomoć opštini Danilovgrad i građanima pogođenim poplavama stići i sa državnog nivoa“, naglasio je predsjednik Opštine Danilovgrad. Najavio je da će ubuduće, kroz Prostorno urbanistički plan opštine Danilovgrad, biti zabranjena gradnja u plavnim područjima. „Kada je u pitanju prevencija sličnih događaja u budućnosti, u pitanju je elementarna nepogoda i Opština, naravno, ne može uticati na količinu padavina i vodostaj rijeke Zete. Preduzeti su, međutim, određeni koraci koji bi, na dugoročnom planu smanjili posljedice ovakvih događaja. Tokom perioda u kojem je vodostaj bio gotovo na maksimumu, napravljeni su snimci iz vazduha na osnovu kojih će, u okviru Prostorno urbanističkog plana Opštine Danilovgrad biti zabranjena gradnja u plavnim područjima. U periodu pred nama, radićemo i na regulaciji i otvaranju odvodnih kanala koji su, neodgovornim ponašanjem pojedinaca, u velikoj mjeri nefunkcionalni“, rekao je za Portal ETV Grgurović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260215140244_a775db4fc2c0ecf05640e678e9a4a09a382a95d8773bdea20179fa4c94bb16e6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260215140244_a775db4fc2c0ecf05640e678e9a4a09a382a95d8773bdea20179fa4c94bb16e6" data-rendition-name="original" width="1080" height="592" loading="lazy" alt="Poplave Danilovgrad"></figure>  „Inkluzivnost, transparentnost i otvoreni dijalog sa građanima preduslov svake odluke“ Povodom planiranih koncesija za kamenolome predviđenih Godišnjim planom davanja koncesija koji je predložilo Ministarstvo energetike za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2026. godinu, Opština Danilovgrad ostala je pri ranijem stavu i nije dala saglasnost na isti. „Informacije koje su uključene u godišnji plan, kada se radi konkretno o Danilovgradu, Ministarstvo je crpilo iz Prostorno urbanističkog plana iz 2014. godine, koji ne odražava sadašnje stanje, viziju razvoja opštine, kao ni potrebe naših građana. Čvrsto vjerujući da su inkluzivnost, transparentnost i otvoreni dijalog sa građanima preduslov svake dobre i za zajednicu korisne odluke, Opština Danilovgrad je organizovala Javnu tribinu s ciljem da konsultuje građane i čuje njihovo mišljenje, budući da ovaj dokument tiče upravo njihovih života i svakodnevice. Na temelju argumentacije u prilog zaštiti životne sredine, prava na miran život, brojnih vodoizvorišta te infrastrukture usaglašen je jedinstven stav protiv davanja koncesije za sve lokacije predviđene Godišnjim planom: “Sađavac II”, “Kriva Ploča - Slatina” i “Klikovače”. Ta informacija je, bez odlaganja, proslijeđena Minstarstvu energetike“, pojasnio je Grgurović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260215140244_052de346654769f13be413766f7523810640fb40e2074029387462fb423899bf.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260215140244_052de346654769f13be413766f7523810640fb40e2074029387462fb423899bf" data-rendition-name="original" width="1099" height="642" loading="lazy" alt="Javna tribina"></figure>  „U 2026. godini opština Danilovgrad nastavlja ubrzani razvoj kroz niz značajnih projekata“ U razgovoru za Portal ETV Grgurović je govorio i o infrastrukturnim planovima za 2026. godinu. Podsjetio je da je uoči Nove godine, Skupština opštine Danilovgrad usvojila Odluku o budžetu za 2026. godinu, kojim je planiran rekordan iznos od 11,2 miliona eura. U odnosu na budžet za prethodnu godinu, riječ je o povećanju od 9,75 odsto, zbog čega predsjednik Opštine Danilovgrad smatra da je rekordni iznos budžeta, prije svega, potvrda odgovornog upravljanja. „I posljedično likvidnosti i stabilnosti finansija koja rezultira konkretnim benefitima po naše građane. Budžet za 2026. godinu donosi nam okvir za razvoj infrastukture, poljoprivrede, sporta i društvenih djelatnosti i jačanje institucija“, istakao je on. Tokom perioda za nama, dodaje, uložen je veliki trud u izradu projektne dokumentacije što je rezultiralo povlačenjem za Danilovgrad veoma značajnih finansijskih sredstava iz državnog budžeta. Grgurović naglašava da su, skupa sa sredstvima izdvojenim u budžetu Opštine Danilovgrad, stvoreni uslovi da u 2026. godini ta opština nastavi svoj ubrzani razvoj kroz niz značajnih projekata. „Očekuje nas potpuna rekonstrukcija Njegoševe i ulice Novice Škerovića, radovi na određenim dionicama regionalnog puta Danilovgrad – Čevo, zamjena azbestnih AC cjevovoda, a zaokružena je i finansijska konstrukcija za projekte rekonstrukcije glavne gradske ulice – Baja Sekulića, kao i ulice Bijelog Pavla, koje će užem gradskom jezgru donijeti sasvim nov izgled i funkcionalnost“, ističe predsjednik Opštine Danilovgrad. Ambiciozni projekti, poboljšanje lokalne putne mreže, ali i izgradnja parkova, neki su od prioriteta u tekućoj godini. „Naše opredjeljenje da unapređujemo putnu infrastrukturu, vjerujući da ona predstavlja preduslov za valorizaciju resursa kojim naša opština obiluje, te privrednog, ekonomskog i turističkog razvoja, potvrđeno je ambicioznim projektom izgradnje potpuno nove saobraćajnice – Nova 1, u DUP-u Glava Zete, koji će započeti u tekućoj godini. Nastavićemo sa poboljšanjem lokalne putne mreže, kroz asfaltiranje više desetina kilometara puteva, određujući prioritete, kao što je to i do sada bio slučaj, kroz direktnu komunikaciju sa mještanima i njihovim predstavnicima u Savjetima mjesnih zajednica. Planirana je izgradnja više parkova, ali i rješavanje značajnih pitanja poput proširenja grobalja“, rekao je Grgurović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260215140248_312d9efb48c165e24402319d28892a09f69240e5f87b56ac140ec53725ac7097.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260215140248_312d9efb48c165e24402319d28892a09f69240e5f87b56ac140ec53725ac7097" data-rendition-name="original" width="1093" height="644" loading="lazy" alt="Ilustracija"></figure>  U 2026. godini, najavio je Grgurović, očekuje se i izrada Prostorno urbanističkog plana Opštine Danilovgrad. „Strateški dokument koji će definisati dugoročni razvoj, uređenje i korišćenje prostora našeg grada. On će obuhvatiti namjenu površina, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, kao i zaštitu životne sredine. Uzevši u obzir značaj ovog dokumenta, svi opštinski kapaciteti biće usmjereni na njegovu kvalitetnu i sveobuhvatnu izradu“, rekao je on. „Danilovgrad - destinacija koja se ne posjećuje samo u prolazu, već bira zbog autetičnog doživljaja koji nudi“ U razgovoru za Portal ETV Grgurović se osvrnuo i na kulturnu ponudu opštine kojom rukovodi. Ističe da je Danilovgrad posljednjih godina zauzeo značajno mjesto na kulturno-turističkoj mapi Crne Gore, a sve to, kako kaže, zahvaljujući bogatom i prepoznatljivom programu koji kombinuje tradicionalne i manifestacije koje se održavaju po prvi put. „Pored tradicionalnih manifestacija koje iz godine u godinu bilježe rekordnu posjećenost, period za nama obilježen je novim i veoma značajnim sadržajima poput Međunarodnog festivala pjesnika i Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, čime je dodatno obogaćen kulturni kalendar i otvoren prostor za dolazak brojnih posjetilaca ne samo iz Crne Gore već i regiona. Noviteti su spremni i za ovu godinu – Danilovgrad će u aprilu biti domaćin polumaratona – Riverside 21k, manifestacije koja će spojiti sport, turizam i promociju prirodnih ljepota našega kraja, te doprinijeti još snažnijoj vidljivosti opštine na crnogorskoj i regionalnoj mapi događaja“, ocijenio je Grgurović. Danilovgrad je posljednjih godina sve prepoznatljiviji po razvoju vinarstva o čemu svjedoči veliki broj vinarija otvorenih na našoj teritoriji. „Kao rukovodstvo, opredijeljeni smo da dodatno razvijamo ovaj segment i gradimo imidž Danilovgrada kao vinske destinacije. Vjerujemo da upravo u tome leži značajan razvojni potencijal koji treba strateški unapređivati, kvalitetno predstaviti i dugoročno brendirati“, naglasio je. Grgurović ističe da se ulaže veliki trud da se programi koje nudi ta opština iz godine u godinu unapređuju. „Da ponudimo nove sadržaje i na najbolji način odgovorimo na očekivanja i potrebe posjetilaca, ali i lokalnog stanovništva. Kombinacijom manifestacija koje slave kulturu, sport, muziku, gastronomiju i naše prirodne ljepote, Danilovgrad jasno pokazuje ambiciju da postane destinacija koja se ne posjećuje samo u prolazu, već bira zbog autetičnog doživljaja koji nudi“, zaključio je predsjednik Opštine Danilovgrad.

Tag: advokati