<p>Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.</p>
<p>Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.</p>
<p>Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.</p>
<p>Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.</p>
<p>"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.</p>
<p>Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.</p>
<p>I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.</p>
<p>To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.</p>
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
<p>U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.</p>
<p>- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja<b> Žarko Radulović</b> za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.</p>
<p>Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.</p>
<p>- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.</p>
<p>Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.</p>
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
<p>Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.</p>
<p>U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.</p>
<p>A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.</p>
<p>I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.</p>
<p>Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.</p>
<p>Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.</p>
<p>Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.</p>
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
<p>Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.</p>
<p>Ulcinjanin <b>Džavid Hodžić</b> navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.</p>
<p>Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.</p>
<p>- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.</p>
<p>Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.</p>
<p>Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.</p>
<p>- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.</p>
<p>A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma <b>Slaven Radunović</b>, gostujući na Javnom servisu.</p>
<p>Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.</p>
<p>Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.</p>
<p>Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.</p>
<p>- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.</p>
<p>Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.</p>
<p>Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.</p>
<h2>Turisti o cijenama</h2>
<p>Podgoričani <b>Danilo</b> i <b>Ana</b> sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:</p>
<p>- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.</p>
<p>Za <b>Jovana</b> iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".</p>
<p><b>Zahra</b> iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.</p>
<p>- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.</p>
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
<p>Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.</p>
<p><b>Marija</b> kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.</p>
<p>Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.</p>
<p>Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.</p>
<p>Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.</p>
<p>Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.</p>
<p>A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.</p>
<p>Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".</p>
<p>- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.</p>
<p>Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.</p>
<p>Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.</p>
<p>- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.</p>
<p>Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.</p>
<p>Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.</p>
<p>Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.</p>
<p>O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

<p>Prema saznanjima Portala ETV, nakon otvaranja finansijskih ponuda za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, južnokorejska &nbsp;kompanija "Incheon International Airport Corporation" (IIAC) nudi 100 miliona jednokratne finansijske nadoknade, dok Luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) nudi 101 milion.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.1417%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Ftenderska-komisija-tehnicki-ispravne-obje-ponude-sjutra-se-ocekuje-da-ifc-dostavi-analizu-finansijskih-ponuda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kada je riječ o inicijalnim investicijama, ponuda Incheona je 132 miliona, dok 158 miliona nudi CAAP.</p>
<p>Incheon nudi 35 odsto varijabilne godišnje koncesione naknade, dok CAAP nudi 17 procenata.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnakon-halabuke-ponovo-za-stolom-tenderska-komisija-za-aerodrome-radi-danas-analizirali-ponude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Evo koliko para za aerodrome nude prijavljene kompanije

<p>Predsjednik Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj </b>kazao je da će najkasnije do kraja nedjelje utvrditi rang listu ponuda i odluku proslijediti Ministarstvu saobraćaja.</p>
<p>Portal ETV jutros je objavio da je, nakon velike medijske pompe i kontroverzi u proteklim danina, Tenderska komisija za vrednovanje ponuda za davanje aerodroma u koncesiju nastavila danas rad u punom sastavu, te da ponovo analizira ponude.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnakon-halabuke-ponovo-za-stolom-tenderska-komisija-za-aerodrome-radi-danas-analizirali-ponude&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>To je u saopštenju za javnost potvrdio i Đeljošaj.</p>
<p>- Nakon što smo dobili dopunjenu evaluaciju od konsultanta IFC-a kao i pravno mišljenje da prethodno bodovanje ponuda oba ponuđača ocjenom 0 nije pravno valjano, danas za 18 sati sam sazvao nastavak sjednice Tenderske komisije kako bi se u skladu sa navedenim pristupilo analizi i bodovanju ponuda iz tehničkog dijela. Bodovanje će se vršiti samo po dva osnova, jer je jedan od osnova koji i nosi najveći broj bodova, sproveden u potpunosti sa pravilima - naveo je Đeljošaj u saopštenju.</p>
<p>On je najavio da će po završetku bodovanja Tenderska komisija obavijestiti konsultanta o vrednovanju kako bi se nastavio dalji postupak.</p>
<p>- Najkasnije do kraja nedjelje, komisija će utvrditi rang listu i odluku proslijediti Ministarstvu saobraćaja, čime će Tenderska komisija završiti svoj rad u potpunosti transparentno i profesionalno - poručio je Đeljošaj.</p>
<p>Podsjećamo, Vlada Crne Gore je u nedjelju na vanrednoj sjednici jednoglasno prihvatila prijedlog Tenderske komisije da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda za koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat produži za 30 dana.</p>

Đeljošaj: Odluka Tenderske komisije za aerodrome najkasnije do kraja nedjelje

<p>&nbsp;Nevjerovatno je da se oko ovakvih stvari pravi politički dogovor - poručili su u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) nakon što su predstavnici parlamentarne većine održali sastanak u Vladi povodom dešavanja oko koncesije za aerodrome.</p>
<p>Tenderska procedura je, poručuju u MANS-u, ili po zakonu - ili nije.</p>
<p>- Lideri većine o tenderskoj proceduri? Ili je po zakonu ili nije. Ili je korupcija ili nije. Ko ima uvid u papire jasno mu je šta je u pitanju i nevjerovatno je da se oko takvih stvari pravi politički dogovor - podvukli su oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fpoceo-sastanak-lidera-parlamentarne-vecine-povodom-desavanja-u-vezi-sa-koncesijom-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Sastanak je održan u zgradi Vlade, a prisustvali su premijer <b>Milojko Spajić</b>, predsjednik tenderske komisije, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja <b>Nik Đeljošaj</b>, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata <b>Aleksa Bečić</b>, predsjednik i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b>.</p>
<p>Oni nijesu davali izjave za medije. Milan Knežević je u prolazu novinarima samo rekao: „sve budet horošo!“ (sve će biti dobro).</p>
<p>Vanredna sjednica Vlade trebalo je da počne odmah poslije toga, pošto je zakazana za 19 sati - ali kasni.</p>
<h2>UPOZORENJE IFC</h2>
<p>Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem <b>Niku Đeljošaju</b>, premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, potpredsjednicima Vlade <b>Momu Koprivici</b>, <b>Filipu Ivanoviću</b>, <b>Aleksi Bečiću</b>, <b>Evrinu Ibrahimoviću</b>, ministru finansija <b>Novici Vukoviću</b> i ministarki evropskih poslova <b>Majdi Gorčević</b>, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.</p>
<p>Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije.</p>
<p>Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.</p>
<p>Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.</p>
<p>- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.</p>
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
<p>Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade <b>Nik Đeljošaj</b> izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.</p>
<p>- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.</p>
<p>Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;</p>
<p>- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.</p>
<p>Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.</p>
<p>- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.</p>
<p>Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.</p>
<p>- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.</p>
<p>Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.</p>
<p>- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.</p>
<p>On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.</p>
<p>- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;</p>
<p>Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.</p>
<p>- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.</p>
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
<p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b> kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.</p>
<p>- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.</p>
<h2>TUŽILAŠTVO DA ISPITA MOGUĆE ZLOUPOTREBE I POLITIČKI PRITISAK</h2>
<p>Ovim povodom oglasili su se i u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu poručujući da bi koncesioni postupak trebalo zaustaviti, te da je tender nakaradan i nepovratno kompromitovan.</p>
<p>Oni su pozvali tužilaštvo da ispita moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.</p>
<p>- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - poručili su, između ostalog, u odva dva sindikata.</p>

MANS: Nevjerovatno je da o koncesijama prave politički dogovor

<p>Ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma - poručili su u Sindikatu Aerodroma Crne Gore i Nezavisnom sindikatu Aerodroma povodom dešavanja oko tendera za koncesije nad vazdušnim lukama u Podgorici i Tivtu.</p>
<p>Oni cijene da je tender neopovratno kopmromitovan, te da je riječ o beskrupuloznoj operaciji kojom se strateški resurs države ustupa privatnom kapitalu na tri decenije. Ističu i da se dva aerodroma žele prodati uz sumnjivu kontrolu i bez odgovornosti, pri čemu nema saglasnosti ni zaposlenih u ACG, niti građana.</p>
<p>- Ovo je kvazi tenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala - na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore - podvukli su oni.</p>
<p>Smatraju da se upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja, rutama, cjenovnom politikom, svim prihodima, definisanjem prioritetnih destinacija, komercijalnim i sigurnosnim pitanjima. Pritom bi država, kako su naglasili, imala ulogu pasivnog posmatrača.</p>
<p>- Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina - dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama - naveli su u dva sindikata.</p>
<p>Oni traže da se zaustavi koncesioni postupak i pozivaju tužilaštvo da ispita okolnosti, uključujući moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje.</p>
<h2>DANAS VANREDNA SJEDNICA VLADE</h2>
<p>Podsjećamo, vanredna sjednica Vlade zbog odluke o koncesiji nad crnogorskim aerodromima održaće se danas u 19 sati.</p>
<p>Kako je Portal ETV juče objavio, Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, zabrinuta je zbog odluke Tenderske komisije Vlade Crne Gore da odbaci tehničku ponudu jednog od ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome. &nbsp;Zbog toga su uputili pismo predsjedniku Tenderske komisije i potpredsjedniku Vlade za ekonomski sistem <b>Niku Đeljošaju</b>, premijeru <b>Milojku Spajiću</b>, potpredsjednicima Vlade <b>Momu Koprivici</b>, <b>Filipu Ivanoviću</b>, <b>Aleksi Bečiću</b>, <b>Evrinu Ibrahimoviću</b>, ministru finansija <b>Novici Vukoviću</b> i ministarki evropskih poslova <b>Majdi Gorčević</b>, tražeći od njih objašnjenje za spornu odluku o koncesiji aerodroma i uz napomenu da su obje tehničke ponude zadovoljile kriterijume i prošle evaluaciju.</p>
<p>Oni su upozorili da će morati da se povuku sa pozicije savjetnika ako ne dobiju čvrste dokaze za zaključke Tenderske komisije. Premijer Spajić je potom poručio da je ovo ozbiljno upozorenje da bi pitanje regularnosti Tenderskog postupka za koncesiju Aerodroma Crne Gore moglo naštetiti ugledu Crne Gore, evropskom putu i zatvaranju Poglavlja 5 - Javne nabavke za koje smo, kako je rekao, ispunili sve uslove.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fifc-trazi-objasnjenje-od-vlade-zbog-sporne-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Spajić je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), pozvao Tendersku komisiju da pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke - IFC.</p>
<p>- Kako bismo ovaj važan postupak doveli do kraja, u najboljem interesu građana i Crne Gore - dodao je on.</p>
<h2>POGREŠNA PROCJENA IFC</h2>
<p>Sa druge strane, predsjednik Tenderske komisije i potpredsjednik Vlade <b>Nik Đeljošaj</b> izrazio je suštinski suprotan stav poručujući da ih je IFC pogrešno protumačio, te da on neće prihvatiti poziv da im podnese izvještaj uz ocjenu - da bi to upravo trebalo oni da urade sa pozicije konsultanata.</p>
<p>- Ukoliko IFC smatra da članovi Tenderske komisije treba da budu samo figure i statisti da potvrde šta god proslijedi IFC odnosno partner Inčona Bodin Bulatović, mislim da su nas pogrešno procijenili - poručio je on.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdeljosaj-velika-vecina-tenderske-komisije-ne-vjeruje-u-postupke-ifc-a-necu-prihvatiti-da-podnosim-izvjestaj-konsultantima-koje-mi-placamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Đeljošaj je u reagovanju, koje je objavio na Fejsbuku, napisao da je svaki član Tenderske komisije radio profesionalno i zakonito, poštovao svaku proceduru i postupao u skladu sa zakonskim mogućnostima.&nbsp;</p>
<p>- Svaki član Tenderske komisije, na osnovu prava koje im je dao zakon, su izvršili svoju zakonsku obavezu i izvršili bodovanje. Svaki član komisije je bodovao, a ja sam kako poslovnik nalaže samo predstavio pred svim članovima komisije kako su bodovani - naveo je on.</p>
<p>Dodao je da je i najmanje još devet članova komisije pokazalo profesionalnost.</p>
<p>- Što se mene tiče, i najmanje još devet članova komisije koji su pokazali profesionalnost i nijesu prihvatili da Bodin i IFC upravlja sa njima, pozivamo kabinet PV da što prije izmijenite komisiju sa ljudima koji misle da treba da prihvate sve što dolazi od IFC-a i nećemo biti smetnja - naveo je Đeljošaj.</p>
<p>Legitimno je, kaže, pravo da neko vjeruje više IFC-u.</p>
<p>- Ali želimo upoznati javnost da velika većina tenderske komisije ne vjeruje u većinu postupaka IFC-a - saopštio je Đeljošaj.</p>
<p>Oni nemaju, kaže, ni favorita ni obaveza.</p>
<p>- Jedina obaveza nam je pred našom državom i bez dodatne riječi ćemo dobrovoljno prihvatiti da nas zamijenite. Ali, neka niko ne očekuje da ono što smo vidjeli na djelu a šta su djelovanje konsultanta i Bodina a koje nijesu u interesu države Crne Gore nego pojedinaca da aminujemo i isključimo mozak - podvukao je Đeljošaj.</p>
<p>On kaže da nikada neće prihvatiti da ponizi Vladu i državu Crnu Goru.</p>
<p>- Da podnosim izvještaj konsultantima koje mi plaćamo, nego treba suprotno, da oni podnesu račune za svoje djelovanje i postupke, a za sve što su i kako radili, imamo u zapisnicima i e-mail komunikaciji - dodao je Đeljošaj.&nbsp;</p>
<p>Koliko su dobronamjerni i stručni pokazuje, navodi on, njihov zvanični stav iz početka aprila da neće nijedna kompanija aplicirati za koncesiju.</p>
<p>- A aplicirale su dvije od tri, da ne idem dalje za sada - zaključio je Đeljošaj.</p>
<h2>NEDOZVOLJENO UPLITANJE</h2>
<p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša</b> kritikovao je premijera &nbsp;Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad Tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje Komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.</p>
<p>- Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije - poručio je Mugoša.</p>
<p>On je reagovao i na navode da je Vlada odložila današnju sjednicu Tenderske komisije, koja je bila zakazana za 10 časova, te zadužila potpredsjednika Vlade i predsjednika Komisije Nika Đeljošaja da se sjednica ne održi dok se članovi Vlade ne upoznaju sa pismom Svjetske banke i dosadašnjim aktivnostima Komisije.</p>

Sindikati ACG: Zaustavite koncesioni postupak, tender je nakaradan i nepovratno kompromitovan

<p>I kamen bi pokvarili… - prokomentarisao je poslanik Socijaldemokrata (SD)<b> Boris Mugoša</b> nakon ostavki u tenderskoj komisiji za Aerodrome.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fostavke-u-tenderskoj-komisiji-za-aerodrome-sumnjaju-u-instruiranost-pojedinih-clanova-i-neravnopravnost-ponudaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) naveo da od 2021. nijesu sposobni da završe tenderski postupak koji je započet 2019. godine.</p>
<p>- U posljedniih par mjeseci prvo jedan zainteresovan konzorcijum odustaje, sad članovi tenderske komisije podnose ostavke uz ozbiljne optužbe… Što je sljedeće… - pita se Mugoša.</p>
<p>Javnost, podvlači on, mora da bude jasno informisana od strane Vlade o čemu se radi.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1930651656561004710%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1930651656561004710%7Ctwgr%5E2c1cd39fc63b4ce5e2b9f82f87c1fd8a541b0237%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o ostavkama u tenderskoj komisiji za Aerodrome: I kamen bi pokvarili, Vlada mora jasno da informiše javnost o čemu se radi

<p>Više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore koristilo je aerodrom u Tirani prošle godine, a sve zbog nedostatka direktnih linija iz Podgorice ili Tivta. Za prva četiri mjeeeca ove godine je ta brojka prešla 40.000. Ovi podaci bi, u svakom uređenom sistemu, bili alarm za uzbunu a odgovorna lica za kolaps sistema avio dostupnosti morala bi odstupiti.</p> <p>Crna Gora, država vanvremenske ljepote, zemlja plaža, kanjona, planina, jezera, nacionalnih parkova, zbog neviđenog neznanja i nemanja vizjje ne umije da uredi avio dostupnost i tako omogući da turisti dolaze. Sve se to dešava u periodu kada Albanija, koja nas u tom segmentu, narodski rečeno, gazi, samo pojačava tempo. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air je objavila da povećava broj letova iz i ka Tirani, a podajećamo da je Portal ETV nedavno pisao da ta kompanija iz Tirane leti ka 60 destinacija, a iz Podgorice prema osam. Sada će WIzz Air iz Tirane letjeti ka brojnim destinacijama i po više puta dnevno.</p> <h2><b>Nema strategije ni odgovornog odnosa</b></h2> <p>Čovjek koji će ostati upamćen po srcu koje je napravio iznad Crne Gore na poslednjem letu Montenegro Airlinesa, pilot <b>Nikola Pavlićević </b>u razgovoru za Portal ETV, upozorava da je Crna Gora, zemlja vanvremenske ljepote, planina koje se stapaju s morem, kulturnog nasljeđa i ogromnog turističkog potencijala, danas ozbiljno avio izolovana. Problem nije samo u broju letova, riječ je o izostanku jasne strategije i odgovornog odnosa prema jednoj od najvažnijih komponenti savremene države, dostupnosti.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250530230516_52b349df8295711e2ff16118f17e121316607f09f4f4ed8a02821f33d82886af" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="avio"></figure>  <p>- Do prije samo nekoliko godina imali smo nacionalnu avio kompaniju koja nas je povezivala sa ključnim destinacijama Evrope i koja je, uprkos svim slabostima, stajala na raspolaganju građanima i crnogorskoj ekonomiji. Posebno tokom COVID krize, kada su mnogi bili prepušteni sami sebi, upravo Montenegro Airlines bio je tu za sve nas, bez obzira na političku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost - kaže on.</p> <h2><b>Nova nacionalna avio kompanija luta</b></h2> <p>Danas, dodaje, u vremenu kada bi Crna Gora trebalo da jača svoju međunarodnu poziciju i turističku ponudu, svjedočimo sve lošijoj avio dostupnosti i jednom haotičnom modelu u kojem nova nacionalna kompanija luta bez jasnog identiteta.</p> <p>- Broj linija je skroman, destinacije se uglavnom preklapaju i iz Podgorice i iz Tivta, bez diversifikacije i dugoročnog planal - navodi Pavličević.</p> <h2><b>Glavni grad Albanije nudi široku mrežu destinacija</b></h2> <p>U tom vakuumu, kako naglašava, desio se još jedan paradoks, sve veći broj crnogorskih građana koristi aerodrom u Tirani kao svoju glavnu polaznu tačku ka Evropi i svijetu.</p> <p>- I to uprkos činjenici da to znači dodatni fizički i finansijski napor: vožnju od nekoliko sati, plaćanje parkinga, transfera, noćenja u blizini aerodroma. Tirana nudi široku mrežu destinacija, uključujući i noćne letove, što je luksuz o kojem crnogorski putnici mogu samo da sanjaju - kaže sagovornik Portala ETV.</p> <p>Prema njegovim riječima, Albaniju ne koče birokratske prepreke, naprotiv djeluju hrabro, odlučno i strateški.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250530230520_def24b9b8beb2fcfd57daf7b443e04d3ca86f13f762e6f1b14d268a8dd02f7fd" data-rendition-name="original" width="1186" height="737" loading="lazy" alt="avion"></figure>  <p>- Crna Gora već pet godina nije u stanju da riješi pitanje najnovijeg aviona u svojoj floti “Charlie”, već se pristupa nekim krajnje upitnim rješenjima, bez jasne vizije, odgovornosti i javnog interesa, kako onda i od koga da očekujemo neku ozbiljniju strategiju za avio dostupnost ovako opkoljeni birokratiskim preprekama i partijskim kadrovima - smatra Pavlićević.</p> <h2><b>Potrebna hrabra avio strategija</b></h2> <p>Crnoj Gori je, podvlači, hitno potrebna moderna i hrabra avio strategija.</p> <p>- Izgradnja stabilnih odnosa sa niskotarifnim avio-kompanijama, uz jasan plan koji obuhvata i zimski period, ne samo ljetnju sezonu. Cjelogodišnju turističku ponudu, jer sezonalnost je svake godine sve kraća, slabije pripremljena i sve manje održiva. Konkretna ulaganja u nacionalnog avio-prevoznika, koji trenutno, nažalost, nudi vrlo skroman proizvod sa malim brojem linija, nedovoljno osmišljenom mrežom i bez prepoznatljivog nacionalnog profila - navodi.</p> <p>Kako kaže, potrebno je jasno profilisanje kompanije kao nacionalne, koja će imati zadatak da povezuje Crnu Goru sa svijetom, a ne da egzistira na tržištu samo po inerciji, dok “ima posla za sve”.</p> <p>Crnoj Gori ne trebaju političke improvizacije i izgovori.</p> <p>- Potrebna nam je profesionalna, dugoročna strategija, volja i znanje koje će omogućiti mobilnost naših građana, razvoj turizma tokom cijele godine i ozbiljno pozicioniranje zemlje na svjetskoj mapi. Potrebno je da se donose odluke koje nisu populističke, već državničke - zaključio je Pavlićević u razgovoru za Portal ETV.</p>

Pavlićević: Crna Gora je avio izolovana, potrebno je povezivanje sa svijetom

<p>Crnogorski aerodromi ove zime imaće manje letova u poređenju sa prošlom, što iz Aerodroma pravdaju nepovoljnim pozicioniranjem države na evropskoj turističkoj mapi tokom zimskog perioda, te da stoga nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije prepoznaju priliku za profit, prenosi RTCG.</p>
<p>Prema podacima praćenja letova od 2. do 8. decembra, ove zime sa podgoričkog aerodroma uklonjeno je šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri. To bi moglo podstaći putnike da se okrenu aerodromima u okruženju. Iz Aerodroma Crne Gore za Portal RTCG kažu da nije svim avio-kompanijama isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci.</p>
<p>- Crna Gora, iako prirodom može da parira i Alpima, je malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit - istakli su iz Aerodroma.</p>
<h2>Potrebna pomoć države i privrede u finansiranju avio-linija</h2>
<p>Naglašavaju da su svjesni da građani opravdano negoduju smanjenje letova tokom zime, ali da vjeruju da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone.</p>
<p>Zimski period godine avio-kompanije koriste za održavanje i redovan servis svojih flota, a u slučaju Crne Gore, kako kažu, s obzirom na to da smo se brendirali kao ljetnja turistička destinacija, broj avio-linija se, očekivano, prilagođava tražnji na tržištu.</p>
<p>Iz Aerodroma izlaz iz ove situacije vide tako što bi u budućem periodu država i privreda dale svoj doprinos u finansiranju avio-linija.</p>
<p>- Ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da promijenimo trenutnu situaciju - objašnjavaju iz kompanije.</p>
<p>Napominju da to nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu.</p>
<p>- Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate. Na taj način otvaramo novi put turistima ka Crnoj Gori i radimo u javnom interesu - nudeći svojim građanima da putuju iz svoje kuće - istakli su iz Aerodroma Crne Gore.</p>
<p>Podsjetili su da se Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost.</p>
<p>- Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi Crne Gore svake godine avio-kompanijama odobre oko 10 miliona eura popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu - poručuju iz te avio-kompanije.</p>
<h2>Rekordna godina za crnogorske aerodrome</h2>
<p>Od 1. januara do početka decembra Aerodromi Crne Gore opslužili su preko 2.800.000 putnika što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.</p>
<p>Ponosni su, kažu, što su u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, a u Tivtu prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.</p>
<p>- U avijaciji razlikujemo ljetnju i zimsku sezonu. Ljetnja sezona počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, a zimska počinje krajem oktobra i traje do kraja marta naredne godine. Kalendarski, posmatrano po broju putnika, tekuća 2024. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore - objašnjavaju iz Aerodroma.</p>
<h2>Za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan British Airways</h2>
<p>Na pitanje da li su Aerodromi Crne Gore pregovarali sa avio-kompanijama kako bi zadržali ili povećali broj letova tokom zimske sezone kazali su nam da su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i potencijalnim novim partnerima.</p>
<p>- Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije „World Routes“ koja je u oktobru održana u Bahreinu. Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama - poručuju iz Aerodroma.</p>
<p>Ističu da o nivou interesovanja za Aerodrome Crne Gore možda najbolje govori da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan jedan veliki British Airways, koji bi, kako kažu, eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, tzv. legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta.</p>
<p>U Bahreinu su se, kako kažu, između ostalog, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju, Barselonu…</p>
<p>Iz Aerodroma naglašavaju da će se prvi rezultati vidjeti tokom 2025. godine, te da su svjesni nezadovoljstva građana zbog smanjenja letova tokom zimske sezone, ali vjeruju da će situacija naredne zime biti drugačija jer će raditi na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, njenim mogućnostima ali i o javnom interesu.</p>

Aerodromi zimi gube letove, rješenje podrška države i privrede

<p>Suđenje Dušku Kneževiću u slučaju Aerodromi danas je odgođeno u Višem sudu za 28. oktobar zbog nedolaska stečajnog upravnika Atlas banke Mirka Radonjića.</p>
<p>Zastupnik Atlas banke, advokat Vladan Đuranović kazao je da Radonjić nije došao zbog zdravstvenih problema.</p>
<p>Osim Kneževića na optužnici su i bivši rukovodioci Atlas banke Dijana Zečević, Marko Nikolić i pravno lice Atlas banka.</p>
<p>Prema navodima optužnice, Knežević se tereti da je 2019. godine sa saradnicima oštetio kompaniju Aerodromi za tri miliona eura.</p>
<p>Atlas banka koja je bila u vlasništvu Kneževića, prema navodima optužnice, nije vratila depozit od tri miliona eura, nakon isteka roka oročenja.</p>

Marija Žižić

Suđenje Kneževiću i bivšim rukovodiocima Atlas banke odgođeno za 28.oktobar

<p>Tokom avgusta ove godine, broj putnika na crnogorskim aerodromima bio je niži nego u isto vrijeme 2019. godine, pa je Crna Gora tako jedina država u regionu koja je prema tom parametru u minusu.</p>
<p>Naime, ove godine su podgorički i tivatski aerodrom opslužili ukupno 463.712 putnika, a u avgustu prije pet godina 470.384. Iskazano u procentima, riječ je o padu od -1,4 odsto.</p>
<h2>Albanija nezaustavljivo raste</h2>
<p>Zanimljivo je kako je država sa ubjedljivo najvećim rastom u Evropi susjedna Albanija. U odnosu na avgust 2019, ovog puta je tamo registrovano čak 193 odsto putnika više.</p>
<p>Prema podacima Airports Council International, slijede Kosovo (48,2 odsto), Bosna i Hercegovina (44,7), Moldavija (38), Poljska (25,5), Luksemburg (25,4), Srbija (20,9), Malta (19,4) i Grčka (18,7).</p>
<p>Što se naše regiona tiče, uz Albaniju, Kosovo, BiH, i Srbiju, u plusu su i Hrvatska (13,1) i Sjeverna Makedonija (5,8).</p>
<h2>Najveći pad u Finskoj, Italija i Španija u plusu, Njemačka u minusu</h2>
<p>Ne računajući Ukrajinu, u kojoj od početka ruske agresije nema putničkih letova, najveći pad imala je Finska (-27,4), a slijede Slovenija (-21,5), Švedska (-21,2) i Bugarska (-20,1).</p>
<p>Što se većih evropskih tržišta tiče, u odnosu na avgust 2019. ‘porasle’ su Italija (14,2 odsto), Španija (9) i Ujedinjeno Kraljevstvo (0,4), dok su u minusu Francuska (-0,9) i Njemačka (-13,4).</p>
<h2>Za avgustovski minus "zaslužan" Tivat</h2>
<p>Za minus Crne Gore "zaslužan" je tivatski aerodrom. Jer, dok je u avgustu 2019. kroz tu vazdušnu luku prošlo 292.748 putnika, ovog puta bilo ih je gotovo 70 hiljada manje – 225.306.</p>
<p>Podgorica, uprkos rekordnom avgustu, nije uspjela da nadomjesti taj zaostatak. U našem glavnom gradu u avgustu je bilo 238.406 putnika, a u istom mjesecu prije pet godina 177.636.</p>

Crna Gora jedina u regiona bila u minusu: Albanija bilježi rekordan rast, brojke osjetno veće i na Kosovu i u BiH

<p>Svaka odluka Tenderske komisije za koncesiju aerodoroma postaje zvanična kada je potpišu svi članovi, tako da ne želim da komentarišem medijske natpise koji se namjerno objavljuju kako bi se što više kompromitovao proces od strane jedne članice, kazao je predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj.</p>
<p>Đeljošaj je saopštio da je Tenderska komisija danas nastavila započetu sjednicu na kojoj smo analizirali izvještaj IFC-a za finansijske ponude. Nakon završetka te sjednice, održana je nova kako bi, kaže Đeljošaj, vrednovali tehničku i finansijsku ponudu i utvrdili rang listu.</p>
<p>Novu sjednicu je zakazao za utorak, a na njoj će Tenderska komisija odlučivati o izvještajima i eventualnim odlukama prema nadležnom ministarstvu.</p>
<p>- Želim da saopštim da je IFC tokom sjednice odbio da odgovori na moja pitanja i preuzme odgovornost, što smo konstatovali u zapisniku - naveo je Đeljošaj.</p>
<p>Kako je kazao, o daljem procesu i odlukama koje će Tenderska komisija donijeti u utorak, javnost će biti blagovremeno informisana.</p>
<p>- Želio bih da napomenem da svaka odluka postaje zvanična kada je potpišu svi članovi komisije, tako da ne želim da komentarišem medijske natpise koji se namjerno objavljuju kako bi se što više kompromitovao proces od strane jedne članice Tenderske komisije, što je krivično djelo, jer je naš rad označen pod stepenom „interno“ - poručio je Đeljošaj.</p>

Đeljošaj: Utvđena rang lista, odluke Tenderske komisije postaju zvanične kad ih potpišu sve članice

<p>&nbsp;organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva, danas je u Podgorici predstavljen nacrt&nbsp;</p>
<p>Zeleni vodonik dobija sve veći značaj širom Evrope i svijeta. Mi danas pokazujemo da imamo znanje, viziju i posvećenost da budemo dio te promjene, poručio je ministar energetike i rudastva <b>Admir Šahmanović.</b></p>
<p>Nacrt programa razvoja zelenog vodonika, prvog strateškog dokumenta ove vrste u regionu, koji Crnu Goru pozicionira kao aktivnog aktera u evropskoj energetskoj tranziciji, predstavljen je danas u Podgorici u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva.</p>
<p>Otvarajući događaj, ministar<b> </b>Šahmanović poručio je da Crna Gora ne samo da prati evropske i globalne trendove, već ima ambiciju da bude među zemljama koje ih postavljaju. On je dodao da je dokument rezultat stručne analize i širokog konsultativnog procesa.</p>
<p>Program razvoja zelenog vodonika u potpunosti je usklađen sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) i evropskim ciljevima. Njegova svrha je da omogući sigurnije, čistije i efikasnije korišćenje energije u svim sektorima: industriji, saobraćaju, grijanju i balansiranju sistema sa sve više obnovljivih izvora.</p>
<p>- Radi se o nosiocu energije koji može značajno doprinijeti dekarbonizaciji sektora koje je teško elektrifikovati, poput teške industrije i transporta. Takođe, omogućava skladištenje viškova energije iz OIE i njihovu kasniju upotrebu - istakla je generalna direktorica Direktorata za naftu i gas <b>Zorana Sekulić</b>.</p>
<p>Sekulić je naglasila da Program definiše ciljeve do 2030, 2040. i 2050. godine, predviđa jasan akcioni plan, te nudi okvir za regulatorni, infrastrukturni i tržišni razvoj.</p>
<p>Sa događaja je poručeno da je zeleni vodonik energent budućnosti, a da je jedini nusproizvod njegovog korišćenja je voda.</p>
<p>- Crna Gora ima veliki potencijal za njegov razvoj, zahvaljujući solarnim i vjetro resursima. Vodonik je ključan za skladištenje energije i dekarbonizaciju sektora koje je teško elektrifikovati. U svijetu, manje od četiri odsto vodonika je trenutno "zeleno", a preko 95 odsto dolazi iz fosilnih goriva, što otvara prostor za rast. Potrebni su podrška države i investicije za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje troškova - poručeno je, pored ostalog, na događaju.</p>
<p>Nacrt Programa je izrađen uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), a realizaciju je sproveo iskusan i visoko kvalifikovan konsultantski tim koji je, kroz detaljnu analizu i multidisciplinarni pristup, izradio sadržajno bogat i kvalitetan dokument.</p>
<p>Usvajanje dokumenta planirano je u četvrtom kvartalu 2025. godine, kao dio obaveza iz Zelene agende za Zapadni Balkan, Sofijske deklaracije i Pariškog sporazuma.</p>
<p>- Vjerujemo da samo kroz otvoren dijalog i zajednički rad možemo kreirati pametna i održiva rješenja za Crnu Goru - poručeno je na kraju događaja.</p>

Šahmanović: Zeleni vodonik dobija sve veći značaj, imamo znanje i viziju da budemo dio promjene

<p>Ukrajinski predsjednik<b> Volodimir Zelenski</b> pohvalio je ono što je nazvao "vrlo važnim i korisnim razgovorom" sa svojim američkim kolegom <b>Donaldom Trampom </b>u telefonskom razgovoru 4. jula, koji je uslijedio nekoliko sati nakon masovnog ruskog napada na Kijev.</p>
<p>Razgovor je bio s velikim nestrpljenjem očekivan jer je uslijedio nakon onoga što je Tramp nazvao razočaravajućim razgovorom s ruskim predsjednikom <b>Vladimirom Putinom </b>prethodnog dana.</p>
<p>Međutim, nije bilo odmah jasno kakve su, ako ih ima, konkretne rezultate donijeli razgovori Trampa i Zelenskog. Nije bilo neposrednih komentara iz Va[ingtona.</p>
<p>Zelenski je naglasio da su dva lidera razgovarala o protivvazdušnoj odbrani, ključnom pitanju u Kijevu nakon odluke Vašingtona ove sedmice da obustavi dio vojne pomoći Ukrajini.</p>
<p>Prema izvještajima američkih medija, to uključuje rakete Patriot za protivzračnu odbranu.</p>
<p>- Razgovarali smo o mogućnostima protivvazdušne odbrane i dogovorili se da ćemo raditi na povećanju zaštite neba. Dogovorili smo se o odgovarajućem sastanku naših timova - napisao je Zelenski na Telegramu.</p>
<h2>Ukrajinu napalo 539 dronova</h2>
<p>Pitanje protivvazdušne odbrane dobilo je dodatni podsticaj zbog masovnih noćnih napada Rusije na Ukrajinu.</p>
<p>Kijev je pretrpio najveći dio napada, za koji su ukrajinske vlasti rekle da je najveći do sada u ratu, sa 539 dronova i 11 raketa.</p>
<p>Državna služba za vanredne situacije Ukrajine izvijestila je da je jedna osoba ubijena u Kijevu. Spasioci su izvukli tijelo žrtve iz ruševina uništene zgrade.</p>
<p>Više od 20 ljudi je povrijeđeno u napadima, koji su pogodili civilne ciljeve, uključujući medicinsku ustanovu u ukrajinskoj prijestolnici.</p>
<p>Dopisnik ukrajinskog servisa RSE <b>Oleh Haliv</b> posjetio je petospratnu stambenu zgradu sa razbijenim prozorima i rupom od udara u zidu.</p>
<p>- Svi su otišli u sklonište... Vidjeli smo kroz prozor da je sve već bilo u plamenu i eksplodiralo, pa smo i mi otišli dolje. Doslovno 10 minuta kasnije, jedan je pogodio ovu zgradu. Čuli smo ogromnu eksploziju - rekla je stanovnica Rina.</p>
<p>Ruske vlasti su saopštile da je jedna žena poginula u Rostovskoj oblasti uslijed ukrajinskog napada dronom. Rekli su da je Ukrajina oštetila elektroenergetsku infrastrukturu blizu Moskve, te da je povrijeđena jos jedna osoba.</p>
<h2>Tramp "vrlo razočaran" razgovorom s Putinom</h2>
<p>Napadi na Kijev naglasili su poruku koju je Putin prenio Trampu u otprilike jednosatnom telefonskom razgovoru 3. jula da Moskva neće odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.</p>
<p>- Vrlo sam razočaran razgovorom koji sam danas imao s predsjednikom Putinom, jer mislim da on nije tu, i vrlo sam razočaran. Samo kažem da mislim da on ne namjerava stati, i to je loše - rekao je Tramp.</p>
<p>Politička analitičarka <b>Aleksandra Filipenko</b> rekla je za Current Time: "Ovo je vjerovatno prvi put da čujemo takvo priznanje od Donalda Trampa, jer obično je to hvalisanje, obično je to priča o tome kako je sve prošlo sjajno."</p>
<p>Zelenski je rekao da su njegovi razgovori s Trampom 4. jula takođe pokrivali "sposobnosti odbrambene industrije" i "mogućnosti zajedničke proizvodnje."</p>
<p>Nije dao detalje o tome.</p>
<h2>Još jedna razmjena zatvorenika</h2>
<p>Ranije 4. jula, Rusija i Ukrajina su razmijenile zarobljenike u okviru tekućeg sporazuma kojim su autobusi puni ratnih zarobljenika prelazili granicu u oba smjera.</p>
<p>Zelenski je objavio slike na Telegramu koje prikazuju vraćene vojnike umotane u ukrajinske zastave.</p>
<p>- Danas se vraćaju naši branitelji koji su branili Ukrajinu u različitim regijama - napisao je, iznad videa koji prikazuje emotivne scene dok povratnici izlaze iz autobusa.</p>
<p>Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da se njihovi vraćeni vojnici trenutno nalaze u Bjelorusiji, gdje će dobiti medicinsku i psihološku podršku.</p>
<p>Nije odmah bilo jasno koliko je ljudi učestvovalo u razmjeni.</p>

Zelenski pohvalio razgovor s Trampom: Dogovor da radimo na povećanju zaštite neba

<p>Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije, princ Faisal bin Ferhan Al-Saud, izjavio je tokom zvanične posjete Moskvi da je trenutni prioritet njegove zemlje postizanje trajnog prekida vatre u Pojasu Gaze. Naglasio je da neće biti govora o normalizaciji odnosa s Izraelom dok se ne riješi palestinsko pitanje.</p>
<p>Ono što trenutno vidimo jeste da Izrael uništava Gazu i njene civile. To je potpuno nepotrebno, neprihvatljivo i mora prestati - rekao je princ Fejsal.</p>
<p>Još početkom 2024. godine poručio je da normalizacija odnosa s Izraelom nije moguća bez konkretnih koraka ka rješavanju palestinskog pitanja, uključujući ostvarenje prava Palestinaca na nezavisnu državu.</p>
<p>Njegova izjava dolazi u trenutku intenzivnih diplomatskih napora da se zaustave višemjesečni sukobi u Gazi, gdje je, prema podacima lokalnog ministarstva zdravstva, od početka izraelske ofanzive ubijeno više od 57.000 Palestinaca. Izraelske vlasti navode da je u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine ubijeno 1.200 ljudi, a više od 250 taoca je odvedeno.</p>
<p>Saudijska Arabija, važan saveznik Sjedinjenih Američkih Država i vodeća zemlja arapskog svijeta, pod sve je većim pritiskom da se pridruži državama koje su uspostavile diplomatske odnose s Izraelom u okviru tzv. Abrahamovih sporazuma. Ipak, Rijad je više puta istakao da prava Palestinaca moraju biti temelj svakog budućeg dogovora.</p>

Saudijski princ: Bez mira u Gazi nema normalizacije odnosa s Izraelom

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: aerodromi