Suđenje optuženima koji se terete da su početkoj jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda počinje danas u Osnovnom sudu u Podgorici.
Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić. Veljko i Milana Marković i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Vuljaj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela.&nbsp;
Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, Osnovno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv osam osoba dok je istraga obustvaljana protiv jednog crnogorskog državljanina.
U optužnom aktu koji je potpisao tužilac Marko Mugoša navodi se da prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmisleno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. U ovom slučaju nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp;
Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“.
- Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.
Optužena Baćović, kako je portal ETV ranije objavio, priznala je da je po nagovoru Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. Vuljaj pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Mirotić se branio se ćutanjem, dok su Milačić i Erić negirali navode iz optužnog akta.&nbsp;

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Optuženi za pljačku depoa Višeg suda danas u sudnici

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Arhivar tražio kamere za depo, Savić mu rekao da za to nema para

Osnovno državno tužilaštvo Podgorica obustavilo je istragu u slučaju "Tunel" protiv Veljka Markovića, Milana Markovića, Dejana Jovanovića, Vladimira Erića, Katarine Baćović, Nikole Milačića i Predraga Mirotića zbog krivičnog djela sprečavanje dokazivanja, saopšteno je Portalu ETV iz ODT-a.
- Obavještavam Vas da je u navedenom predmetu istraga obustavljena protiv V.M, M.M, D.J, V.E, K.B, N.M.i P.M. samo u odnosu na krivično djelo sprečavanje dokazivanja - navedeno je u odgovoru našem portalu.
Narednu o obustavi istrage donio je državni tužilac Marko Mugoša.
Podgoričko tužilaštvo je, dva dana uoči godišnjice otkrivanja tunela koji vodi do depoa Višeg suda, okončalo istragu u ovom predmetu i podiglo optužnicu protiv osam osoba.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodignuta-optuznica-zbog-obijanja-depoa-viseg-suda-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT sumnjiči sve koji su već uhapšeni u ovom predmetu, osim Ivice Piperovića za kojeg je donijeta naredba o obustavi istrage zbog krivičnih djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa i sprječavanje dokazivanja.
Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, Nikola Mirotić i Nikola Milačić optuženi su za krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom - teška krađa.
Katarina Baćović tereti se za kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelima teška krađa u saizvršilaštvu i falsifikovanje isprave, a Marijana Vuljaja za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
Međutim, do danas nadležni nijesu došli do nalogodavca, niti je s kojim motivom je prokopan tunel.
Iz ODT-a je ranije saopšteno da je prilikom obijanja depoa Višeg suda ukradeno 11 mobilnih telefona, 19 komada vatrenog oružja – od čega 11 komada vatrenog oružja iz pravosnažno okončanih predmeta, dok su preostalih osam komada vatrenog oružja iz predmeta koji su i dalje u radu pred Višim sudom u Podgorici.&nbsp;
- Takođe, oduzeta je i prisvojena manja količina opojnih droga marihuana, heroin i kokain, iz tri pravosnažno okončana predmeta i dva predmeta koja su u i dalje u radu pred Višim sudom u Podgorici - saopšteno je ranije iz ODT.
Kriminolog, prof. dr Velimir Rakočević i advokat Veselin Radulović nedavno su za Portal ETV kazali da su u istrazi napravljeni brojni propusti, te je nevjerovatno da je istraga prepuštena Osnovnom tužilaštvu. Predmet je, smatraju, trebalo da bude u nadležnosti Specijalnog državnog tužilštva jer se sumnja na organizovani kriminal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fabazoviceva-vlada-zakopala-istragu-i-istinu-o-tunelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Istraga je od starta vođena dosta traljavo i nije postupano kako standardi nalažu. Teško je objasniti bilo kom građaninu da se neko usudio da više od mjesec kopa tunel u blizini ključnih institucija da bi izvršio provalnu krađu ili neko od krivičnih djela takozvanog bagatelnog kriminaliteta – ocijenio je Rakočević.&nbsp;
Postupanje nadležnih institucija, prvenstveno Tužilaštva, smatra advokat Veselin Radulović, ne daje nadu da će ovaj predmet imati epilog kakav bi trebalo, odnosno da će dovesti do pravosnažnih osuđujućih presuda.
- Teško je vjerovati da ovakav način vođenja istrage može dati rezultate, odnosno da će optužba u ovom predmetu biti dokazana na sudu. Odluka da se zabetonira tunel onemogućila je i eventualnu rekonstrukciju događaja u slučaju da neka od stranaka u krivičnom postupku to predloži - ocijenio je Radulović.

Tamara Klikovac

Afera "Tunel": Tužilaštvo odustalo od krivičnog djela sprečavanje dokazivanja

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) nakon godinu dana je okončalo istragu u slučaju prokopavanja tunela do depoa Višeg suda i podiglo optužnicu protiv šestoro osumnjičenih u predmetu kolokvijalno nazvanom „Tunel“.
Naime, ODT sumnjiči sve koji su već uhapšeni u ovom predmetu – Predraga Mirotića, Nikolu Milačića, kao i državljane Srbije: Veljka Markovića, Milana Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića.
Optužnica je podignuta i protiv Katarine Baćović - zbog krivičnog djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelima teška krađa u saizvršilaštvu i falsifikovanje isprave i protiv Marjana Vuljaja zbog krivičnog djela pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
Protiv Ivice Piperovića donijeta je naredba o obustavi istrage zbog krivičnih djela kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa i sprječavanje dokazivanja.
Advokat Piperovića - Stefan Jovanović rekao je da njegov klijent još nije primio odluku ODT-a, ali da pozdravljaju odluku ako je postupak zaista obustavljen.
- Odbrana pozdravlja takvu odluku kao jedinu moguću i očekivanu i doživljaja je kao potvrdu stava odbrane, sa samog početka postupkae, da Piperović Ivica nema nikakve veze sa predmetnim događajem - naveo je on.
Kaže da bi bilo lijepo kada bi političari - koji su svojim nastupima vrijeđali i povređivali prezumpciju nevinosti Piperovića - uputili izvinjenje njemu i njegovog porodici.
<h2>NEVINOST ERIĆA LAKO DOKAZIVA</h2>
- Što se tiče okrivljenog Vladimira Erića, imajući u vidu odluke koje su sudovi donosili u fazi istrage kada su vršili kontrolu pritvora, &nbsp;smatramo da će se nevinost ovog lica vrlo lako dokazati na sudu - istakao je Jovanović.
Podsjetio je da su sudovi, koji su vršili kontrolu pritvora, ukazali da nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju na krivična djela za koja se tereti.
- Radi se o stranom državljaninu kojem je pritvor ukinut bez ikakve alternativne mjere, odnosno bez ikakve mjere koja bi taj pritvor zamijenila. To govori dovoljno samo za sebe - poručio je Jovanović.
<h2>UKRADENO 11 KOMADA ORUŽJA IZ OKONČANIH PREDMETA</h2>
Iz ODT-a je saopšteno da je prilikom obijanja depoa prošle godine ukradeno 11 mobilnih telefona, 19 komada vatrenog oružja – od čega 11 komada vatrenog oružja iz pravosnažno okončanih predmeta, dok su preostalih osam komada vatrenog oružja iz predmeta koji su i dalje u radu pred Višim sudom u Podgorici.&nbsp;
Takođe, oduzeta je i prisvojena manja količina opojnih droga marihuana, heroin i kokain, iz tri pravosnažno okončana predmeta i dva predmeta koja su u i dalje u radu pred Višim sudom u Podgorici - saopšteno je iz ODT.

Anja Ivanović

Podignuta optužnica protiv svih koji su uhapšeni u slučaju „Tunel“ – osim Ivice Piperovića

Delegacija Skupštine Crne Gore, koju je predvodila potpredsjednica Zdenka Popović, učestvovala je na sastanku parlamentaraca u okviru Berlinskog procesa, održanom u Londonu, tokom kojeg je Velika Britanija iskazala podršku Crnoj Gori na evroopskom putu.
U sastavu delegacije bili su poslanica Jevrosima Pejović i poslanici Vasilije Čarapić i Ivan Vuković, saopšteno je iz Skupštine.
Kako navode, na otvaranju događaja ministar Ujedinjenog Kraljevstva za Evropu i Sjevernu Ameriku, Stiven Dauti, posebno je pohvalio dostignuća Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i uspješnu saradnju sa Vladom Crne Gore na tom polju.
On je istakao da su zapljene narkotika i duvana i njihovo uništenje spriječile štetne posljedice ne samo za Crnu Goru, već i za zemlje regiona, u iznosima od stotina miliona eura.
U nastavku, tokom plenarne sesije “Migracije u pokretu: Oblikovanje budućnosti Zapadnog Balkana i Evrope”, Zdenka Popović je naglasila da migracije ne treba posmatrati isključivo kao izazov, već i kao priliku za društveni napredak, ekonomski razvoj i regionalno povezivanje.
Kazala je da je Crna Gora, iako mala po broju stanovnika, pokazala izuzetnu solidarnost primajući veliki broj izbjeglica iz Ukrajine, te da želi ostati otvoreno, humano i inkluzivno društvo koje nudi dom onima koji ga traže, ali i budućnost sopstvenim građanima.
- Tokom diskusije, iz Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva iskazana je snažna podrška Crnoj Gori kao zemlji koja je najviše napredovala u procesu evropskih integracija i koja bi, prema ocjenama učesnika, mogla biti prva naredna članica Evropske unije. Predstavnici britanskog parlamenta istakli su da Crna Gora dosljedno sprovodi reforme, jača institucije i pokazuje političku volju da ostane lider evropskih integracija u regionu Zapadnog Balkana- navodi se u saopštenju.
Učešće crnogorske delegacije, zaključuje se, potvrdilo je posvećenost Skupštine Crne Gore evropskim integracijama i aktivnom doprinosu zajedničkim inicijativama koje promovišu stabilnost, razvoj i saradnju u regionu.

Velika Britanija prepoznaje političku volju Crne Gore da ostane lider u EU integracijama

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Crna Gora i ove godine dočekuje bez unapređenja sistemskog pristupa i bez ključnih podataka koji bi omogućili efikasno suzbijanje siromaštva, saopštili su iz Agencije za ljudska prava. (HRA).
Država, kako navode, nema preciznih podataka o broju siromašnih, o broju beskućnika, o broju osoba bez pristupa osnovnim životnim uslovima – električnoj energiji, vodovodu, sanitarnim uslovima i bezbjednom stanovanju – što sve onemogućava efikasno planiranje i sprovođenje javnih politika.
Uprkos brojnim upozorenjima i domaće stručne i međunarodne javnosti, tvrde iz HRA, Crna Gora do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade za period 2024–2027.
Takođe, dodaju, nije usvojen nijedan podzakonski akt koji bi regulisao zbrinjavanje beskućnika, njihova prava i pristup uslugama. Zbog toga, navode, službenici centara za socijalni rad i dalje nemaju jasno propisane protokole u radu s ovom najranjivijom kategorijom.
- U međuvremenu, troškovi života nezaustavljivo rastu. Inflacija je u septembru 2025. iznosila 4,9 odsto, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu koštala 2.000 eura još u prvom kvartalu. Istovremeno, ukupna mjesečna socijalna davanja za takve ugrožene porodice iznose 227,51 eura (167,51 eura materijalnog obezbjeđenja + 60 eura dječjeg dodatka), što je samo 11,4 odsto iznosa potrebnog za podmirivanje osnovnih mjesečnih troškova. Drugim riječima, sredstva koje država obezbjeđuje za socijalnu pomoć nisu dovoljna da pokriju ni samo dvije potrošačke korpe u jednoj godini, pa je jasno da je sistem socijalne zaštite duboko neadekvatan- saopštili su iz HRA.
Posebno zabrinjava, kažu, to što Crna Gora ni posle čitave jedne decenije nije primijenila preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine.
Komitet Ujedinjenih nacija je, podsjećaju, tada pozvao državu da poveća socijalna davanja, obezbijedi pristup osnovnim uslugama i uspostavi sistem za praćenje ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava. Prema našim saznanjima, nijedna od ovih preporuka nije primjenjena.
- HRA je u februaru protestovala zbog odbijanja amandmana poslanika Socijaldemokrata (Evropski savez) na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Ovi amandmani su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica. Amandmani su odbijeni bez obrazloženja, iako su mogli da se finansiraju i smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, a bez povećanja budžetskih rashoda- istuču u saopštenju.
Ponovo apeluju na nadležnu Vladu da hitno pristupi reformi sistema socijalne zaštite.
Kako kažu, neophodno je povećati iznose socijalnih davanja u skladu s realnim troškovima života, usvojiti Strategiju borbe protiv siromaštva sa mjerljivim ciljevima, uspostaviti transparentan sistem prikupljanja podataka koji će omogućiti bolje planiranje i sprovođenje javnih politika.
- Bez ovih koraka, Crna Gora neće moći da garantuje osnovna ekonomska i socijalna prava svojim građanima, niti da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela kao članica Ujedinjenih nacija- zaključili su iz HRA.

HRA: Crna Gora i dalje bez sistemskog odgovora na siromaštvo – preporuke UN i dalje nisu primjenjene

Novo, treće izdanje Meridianbet Biznis lige Crne Gore u minifudbalu, koje startuje u nedjelju imaće 13 učesnika, jednog više nego prošle godine, a novi članovi Lige su Bar kod, Alter Modus i International Nall, dok će ovogodišnje izdanje propustiti Pošta CG i Maxteo, poručeno je iz Biznis lige Crne Gore.
Kao i prethodne dvije godine, utakmice će se igrati u dvije balon sale - “Vuk” i “Arena”.
U prvom kolu će se sastati: M-tel - DMD Delta, CEDIS - Monteput, Bar kod - Čistoća PG, Nelt - Alter Modus, Cosmetics - Elektroprenos, Sincommerce - International Nall. Na startu je slobodna ekipa NLB banka.
- I ovogodišnje takmičenje će se organizovati po istom sistemu kao i prošle sezone. Nakon ligaškog dijela i 13 odigranih kola, šest prvoplasiranih će izboriti direktan plasman u plej-of, dok će se ekipe od sedmog do desetog mjesta kroz plej-in boriti za preostala dva mjesta koja vode u doigravanje za titulu. Uspješniji iz duela između sedmoplasiranog i osmoplasiranog će se plasirati u plej-of, dok će poraženi igrati protiv pobjednika meča između devetog i desetog za poslednje, osmo mjesto koje vodi u nokaut fazu- navodi se u saopštenju.
Titulu brani CEDIS, koji je u prošlosezonskom finalu savladao i sa trona skinuo prvog šampiona DMD Deltu, nakon boljeg izvođenja penala. Treće mjesto osvojila je ekipa Sincommerce, koja je u meču za bronzu protiv Cosmetics-a slavila takođe nakon boljeg izvođenja penala

Startuje treće izdanje Meridianbet Biznis lige Crne Gore u minifudbalu

Privremeni problem sa viškom mliječnih proizvoda i kod proizvođača, prerađivača i trgovaca biće riješen tako što će u trgovinama narednih dana biti smanjene cijene domaćih proizvoda, na štetu prerađivača i trgovaca, dok će jedan dio pokušati da izvezu, prenosi Mina business.
&nbsp;Dugoročnog rješenja o povećanju subvencija i ukidanju ili smanjenju poreza poljoprivrednicima, po ugledu na zemlje regiona i EU, i dalje nema, pa će oni još par dana čekati odgovore ministarstava poljoprivrede i finansija, kao i Kabineta premijera, prije nego što krenu na protest pred zgradu Vlade, pišu Vijesti.
&nbsp;To su rezultati pregovora koji su protekla dva dana vođeni između poljoprivrednih proizvođača, prerađivača - mljekara, trgovačkih lanaca i Ministarstva poljoprivrede.
&nbsp;Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović, kazao je Vijestima da su zaključili da se trenutni višak mliječnih proizvoda na tržištu najlakše može riješiti kroz veću prodaju kiselo-mliječnih prerađevina, odnosno jogurta.
&nbsp;- Sa trgovačkim lancima, od čega je Voli već počeo da primjenjuje, dogovorili smo da litar domaćeg jogurta košta 99 centi, a pakovanje od litar i po 1,39 EUR. Mljekare su svoj dio prihoda smanjile 50 odsto, takođe i trgovci svoju maržu za toliko. Ove cijene bi trebalo da traju do kraja oktobra i vjerujem da ćemo u tom periodu riješiti pitanje trenutnog viška mliječnih proizvoda i normalizovati otkup mlijeka od farmera- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da se višak mliječnih proizvoda dominantno pojavio kod jedne mljekare, koja je na nekoliko dana obustavila otkup mlijeka od farmera, dok je kod drugih mljekara bilo manjeg viška. Oni su, kako je objašnjeno ili malo smanjili otkup ili nijesu uopšte.
&nbsp;Đuranović je saopštio da se višak domaćih mliječnih proizvoda na tržištu pojavio usljed povećanja uvoza, nemogućnosti da domaći proizvodi budu konkurentni pred uvoznim, ali i sezonskog povećanja proizvodnje mlijeka kod dijela farmera.
&nbsp;Podaci Monstat pokazuju da je Crna Gora u periodu januar - avgust uvezla mliječne proizvode vrijedne 72 miliona EUR, što je šest miliona ili 9,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
&nbsp;Ukupne premije za proizvodnju mlijeka u agrobudžetu Vlade za ovu godinu iznose 4,5 miliona EUR, odnosno za najbolji kvalitet i količinu farmer u najboljem slučaju može da dobije najviše 20 centi po litru kao podršku države.
&nbsp;Đuranović je naveo da je količinski uvoz mliječnih proizvoda 8,1 odsto veći nego prošle godine.
&nbsp;Na pitanje da li je tačno da proizvođači iz regiona imaju podršku država za izvoz mlijeka zbog čega im može biti jeftinije, Đuraković je odgovorio da je to teško dokazati. On je dodao i da je činjenica da su neki od tih uvoznih proizvoda jeftiniji u Crnoj Gori nego u maloprodaji država iz kojih dolaze.
&nbsp;- Ne može proizvođač u Crnoj Gori, zbog prirodnih karakteristika, da bude konkurentan proizvođaču iz Vojvodine ili Šumadije, jer ima veće troškove zbog teže proizvodnje stočne hrane. Smatram da su opravdani zahtjevi farmera da im se povećaju subvencije i druge vrste pomoći, koje već imaju farmeri u regionu, bez toga ne mogu biti konkurentni- rekao je Đuranović.
&nbsp;On je poručio i da u slučaju veće pomoći države, cijene domaćeg proizvoda mogu biti niže i parirati uvoznim.&nbsp;
&nbsp;- Na primjer, uvoz hrane je milijardu EUR, a direktne subvencije poljoprivrednim proizvođačima iznose 30 miliona. Ne može na taj način smanjiti deficit- kazao je Đuranović.
&nbsp;On je naveo da CEFTA daje mogućnost državama da u slučaju vanrednih okolnosti kroz četiri mjere ograniče uvoz prehrambenih proizvoda, uvedu zaštitne carine ili odobre dodatnu podršku kako bi zaštitili domaću proizvodnju, ali da Crna Gora za proteklih 19 godina to nijednom nije iskoristila.
&nbsp;- Svježi primjeri su da je Moldavija ograničila uvoz šećera da bi zaštitila domaće proizvođače. Srbija je nekoliko puta donosila slične mjere, a u maju je ograničila i uvoz mliječnih proizvoda. Dakle, takve mogućnosti postoje kada imate ovakve vanredne situacije i poremećaje na tržištu, ali ih mi ne koristimo. Svuda u regionu i članicama EU država je ta koja rješava probleme sa viškovima poljoprivrednih proizvoda- objasnio je Đuranović.
&nbsp;Predsjednik Poljoprivrednog klastera, Boško Miličić, kazao je da su sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede razgovarali o zahtjevu za povećanje premija za poljoprivredu, ukidanje akciza na gorivo koje se koristi u poljoprivredi, povećanju povrata PDV-a, kao i oslobođenju ili umanjenju raznih drugih dažbina.
&nbsp;- Sve je to ono što poljoprivrednici imaju u susjednim ili zemljama EU. Kako da naši proizvodi uz to budu konkurentni sa njihovim? Mi smo zbog toga organizovali protest upozorenja u Nikšiću i najavili protest pred Vladom. Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede je da oni u načelu podržavaju naše zahtjeve, ali da na njih ne mogu odgovoriti, jer količina novca za agrobudžet zavisi od Ministarstva finansija- rekao je Miličić.
&nbsp;On je dodao da su pisali i ministru finansija, ali da nijesu dobili odgovore.&nbsp;
&nbsp;- Još od prošle godine tražimo sastanak sa premijerom, nijesu nam odgovorili- kazao je Miličić.
&nbsp;On smatra da su statistički podaci o poljoprivredi porazni i da će biti još gori ako ne bude značajnije podrške države.
&nbsp;- Ništa što tražimo nije nerealno, svi u okruženju to imaju. Na primjer, za potrebe moje farme platim preko četiri hiljade EUR samo za PDV, dok su subvencije znatno manje. Crnogorska poljoprivreda se nalazi u jednoj prelomnoj fazi i jednostavno nam treba odluka države da li oni žele da imamo domaću proizvodnju hrane ili ne. Ne koristimo mjere iz CEFTA koje možemo da imamo za pomaganje svoje proizvodnje. Predlog budžeta za narednu godinu se sada pravi. Ako se u narednih nekoliko dana ništa ne desi u vezi s ispunjenjem naših zahtjeva, sigurno nećemo odustati od našeg protesta pred zgradom Vlade- poručio je Miličić.
Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore, Milko Živković, ocijenio je da je situacija u stočarstvu na sjeveru veoma loša i da mučenje traje već 30 godina.
&nbsp;- Ako se ovako nastavi, ostaćemo i bez ovo malo proizvodnje što sada imamo i bez crnogorskih sela. Uvozni lobiji nas guše i bez značajnije podrške države ne možemo biti konkurentni tim cijenama. Ne može podrška od manje od jedan odsto budžeta da se nosi sa podrškama od pet odsto budžeta. Udruženi smo u klaster poljoprivrede i još par dana ćemo četi odgovor iz Vlade. Ostavljeni smo pred izbor da odustanemo od bavljenja ovim poslom ili da se radikalno borimo za svoja prava- kazao je Živković.

Privremeno rješenje za višak mliječnih proizvoda u smanjenju cijena i izvozu

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Službenici policije sinoć su uhapsili Petra Ivanovića (60) bivšeg ministra poljoprivrede, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva policijska službenika koja je ometao i omalovažavao tokom vršenja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, &nbsp;Ivanović se sumnjiči da je 15.oktobra, oko 15 časova, upravljajući vozilom marke Toyota, podgoričkih registarskih oznaka, ometao kretanje službene kolone Uprave policije, tokom realizacije zadatka obezbjeđenja i pratnje predsjednika Vlade Crne Gore- navodi se u saopštenju.
On je tokom vožnje bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, presjekao kolonu vozila iz pratnje, a nije postupio po jasno istaknutim svjetlosnim i zvučnim signalima službenih vozila, čime je ugrozio bezbjedno kretanje štićene ličnosti i službenih lica u pratnji.
Ivanović je, ističu iz policije, odbio da pruži dokumenta na uvid policijskim službenicima i u dva navrata uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi policijskim službenicima iz pratnje premijera.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja od P.I. sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata bića krivičnog djela.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijeneći postojanje prekršaja, lišili slobode P.I. zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje službenog lica.
- Osumnjičeni P.I. će u zakonskom roku biti sproveden na dalju nadležnost Sudu za prekršaje u Podgorici- zaključuje se u saopštenju.

Tag: afera-tunel