Kolektivni identiteti - pripadnost plemenu, bratstvu, naciji, partiji, ali i crnogorskoj državi i Evropi - sve su manje važni u Crnoj Gori. To pokazuje istraživanje koje je za potrebe televizije E uradio Institut Damar. Građanima su postavljena ista pitanja o tome kao i 2000. godine, pa je direktor Instituta Damar Vuk Čađenović analizirao koliko se društvo, po tom pitanju, promijenilo za 25 godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001091048_f00ac203cf89aa5b0c71ed79d8e5bf3ad5608774cc65baf8f96494a580a9e957.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001091048_f00ac203cf89aa5b0c71ed79d8e5bf3ad5608774cc65baf8f96494a580a9e957" data-rendition-name="original" width="1230" height="781" loading="lazy" alt="PROMJENE U STAVOVIMA POPULACIJE: Vuk Čađenović"> <figcaption>PROMJENE U STAVOVIMA POPULACIJE: Vuk Čađenović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  -Porodica, kako 2000. godine tako i 2025, ima primat. U ovoj godini 82,5 odsto ispitanika reklo je kako je za njih veoma važna pripadnost porodici. Međutim, kada uporedimo to sa 2000. godinom vidimo da je došlo do pada od nekih 10 procentnih poena - rekao je Čađenović. Istraživanje pokazuje jasno smanjenje etničke distance u odnosu na period od prije 25 godina. Manja je i socijalna distanca u odnosu na gotovo sve etničke skupine u Crnoj Gori, u poređenju sa 2000. godinom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001091048_61e08c462bfa76eeac8939663fb946442a8d53fb2622fd914336697a2c116e52.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251001091048_61e08c462bfa76eeac8939663fb946442a8d53fb2622fd914336697a2c116e52" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IMA POMJERANJA: Daetalj iz istraživanja Damara"> <figcaption>IMA POMJERANJA: Daetalj iz istraživanja Damara(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  -Tako 94,7 odsto građana nema ništa protiv da im predsjednik države bude Crnogorac, 66,5 odsto Srbin i tako dalje. Za ministra i direktora postoje značajni pozitivni pomaci u odnosu na period od prije 25 godina - zaključio je Čađenović. Smanjenje etničke i socijalne distance posebno je uočljivo prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti, odnosno Bošnjacima.&nbsp; -Crna Gora je 2000. godine bila u zajednici sa Srbijom, u vremenu velikih političkih tenzija, kada je javni diskurs bio opterećen isključivo identitetskim pitanjima i vremenu velike političke i ekonomske nestabilnosti. Danas je Crna Gora nezavisna država koja je relativno na pragu članstva u EU i danas zapravo govorimo o znatno otvorenijem društvu nego što je to bio slučaj prije 25 godina. Druga ravan je politika. Imali ste situaciju da su pripadnici manje brojnih naroda dominantno ranije bili posmatrani kao koalicioni partneri isključivo jedne strane na političkoj sceni. Vidimo da se to u posljednjih par godina, posebno sa ovom posljednjom Vladom značajno promijenilo. Samim tim i narativ o pripadnicima ovih naroda se izmijenio kod značajnog broja stanovništva i otuda imamo znatno povoljnije stavove nego prije 25 godina - zaključio je Čađenović.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EHO: Građani ne potvrđuju politički narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori

U željezničkom prevozu u našoj državi tokom prošle godine registrovano je osjetno manje putnika nego 2024. Zvanični podaci Monstata govore kako je na našim prugama prošle godine bilo 762 hiljade putnika. U pitanju je pad od 102 hiljade u odnosu na 2024. godinu, a izraženo u procentima to iznosi oko 12 odsto. Što se prethodne godine tiče, najviše putnika transportovano je u trećem kvartalu – 256 hiljada, te u drugom, kada ih je bilo 228 hiljada. U prvom i u završnom kvartalu bilo ih je po 139 hiljada. Kada je u pitanju posljednja dekada – prošla godina je jedna od tri najskromnije na tom planu. Uz nju, riječ je o godinama tokom kojih je vladala pandemija COVID – 2020. bilo je 473 hiljade putnika, a godinu kasnije 555 hiljada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225070236_9f237a89129ddbeee9fd27e307f6a1cc209bb731acca09458b91f7d3b2564bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225070236_9f237a89129ddbeee9fd27e307f6a1cc209bb731acca09458b91f7d3b2564bb1" data-rendition-name="original" width="928" height="666" loading="lazy" alt="MONSTAT Željeznički prevoz"> </figure>

Prošle godine na našim prugama bilo čak 102.000 putnika manje nego 2024.

Opština Tuzi i Podgorica razgraničiće se putem arbitraže, jer nije postignut dogovor oko podjele teritorije i imovine, piše <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/podgorica-i-tuzi-razgranicenje-prepustaju-arbitrazi-5339020">Dan.</a>
Da do arbitraže dođe dogovoreno je na poslednjem sastanku odbora za razgraničenje na kojem je, kako je kazao Naim Đokaj, predsjednik tog tijela, „kamen spoticanja" bila Deponija. Proces razgraničenja traje sedam godina.&nbsp;
– Ovaj proces podijeljen je u dva procesa - teritorija i imovina. Predstavnici Glavnog grada imali su primjedbe, kao što je to bilo i ranije u dijelu nekoliko tačaka teritorije. Najviše problematizuju teritoriju koja sada funkcioniše pod Opštinom Tuzi, a to je kod Deponije „Livade". Oni su predložili da taj dio pripadne Podgorici, što nijesu prihvatili predstavnici Opštine Tuzi. To je odmah bila kočnica za razgovore i vidio sam da nema dogovora, te sam predložio da se čitavi predmet povjeri arbitražnoj komisiji. Nijesu se pominjala ni Kučka Korita, ni Kuće Rakića jer je prva prepreka bila Deponija što je značilo da se ne mogu dogovoriti. Podjelu imovine nijesmo pominjali - rekao je Đokaj.
Đokaj je kazao da se arbitražna komisija obrazuje od istog broja članova Glavnog grada i Opštine Tuzi, predstavnika Vlade i stručnjaka iz oblasti imovinskog prava koji će biti predsjednik ovog tijela.
– Dalji način rada i odlučivanja uređuje se aktom koje donosi arbitražna komisija. Ne postoji zakonski rok za koji se mora završiti arbitraža, ali ćemo kroz odluku o obrazovanju arbitražne komisije dati da rok bude što kraći. U dosadašnjim procesima arbitražne komisije rok je bio do 60 dana - kazao je Đokaj.
On kaže da i Glavni grad i Opština Tuzi do 2. marta odboru za razgraničenje treba da predaju predmete za arbitražu.
– Moramo zvanično preuzeti predmete od obje strane u postupku i na osnovu toga formiramo arbitražnu komisiju. Upoznaćemo i Vladu sa tim - rekao je Đokaj.
Đokaj navodi da na sjednici Odbora za razgraničenje nijesu razgovarali o podjeli imovine. On kaže da Opština Tuzi nije pominjala postotak koji traže.
– Kroz rad arbitražne komisije imaće jednak broj predstavnika i imaće prilike da predlože ideje i inicijative kako doći do podjele. Najveću ulogu ovdje igra stručnjak iz oblasti imovinskog prava i na kraju ako ne bude mogao da spoji dvije strane do nekog dogovora, on ima završnu riječ. To će se kroz odluke definisati. Odluka arbitraže je konačna i ima snagu sudskog poravnanja i na nju ne postoji pravo žalbe - ističe Đokaj.
Zeta još mora da čeka
To što Opština Tuzi i Podgorica idu na arbitražu ne znači da može početi razgraničenje Zete i Glavnog grada, rekao je Naim Đokaj.
– Mora se čekati da se potpuno završi proces razgraničenja između Podgorice i Tuzi. Njihov odbor ne može početi da radi, ali mogu biti optimisti jer će ovaj proces biti brzo završen. Praksa je do sada bila da rad arbitražne komisije traje 60 dana. Mi ćemo nastojati da kroz odluku o formiranju arbitražne komisije taj rok bude isti - kaže Đokaj.

Podgorica i Tuzi razgraničenje prepuštaju arbitraži

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/maticna-drzava">Antenu M</a> piše: Boban Batrićević
Želio bih nešto pitati lidere Bošnjačke stranke, prijateljski i bez imalo ironije - ako je matična država crnogorskih Bošnjaka - Bosna i Hercegovina, neka pitaju Bošnjake iz BiH što misle o tome kad Hrvati i Srbi iz BiH kažu da im Bosna nije matična država? Što misle o Dodiku i Čoviću koji tvrde da BiH nije njihova matična država?
Ili ovako da probamo - za koju su se matičnu državu borili Srbi i Hrvati koji su poginuli kao pripadnici slavne Armije Republike Bosne i Hercegovine? Oćete da kažete da im BiH nije matična država? Možete li to reći njihovim porodicama? Da li su zlatni ljiljani Srbi i zlatni ljiljani Hrvati odlikovani od nematične države?
Zaisto nešto ne štima u toj vašoj logici, a upravo je takva kad kažete da Crna Gora nije vaša matična država.
Eto, neću dalje ići od ovoga.

Matična država

Nekada je, kako je sam govorio, uradila nečastan posao, njeno ponašanje je bilo razbojničko i skandalozno, a juče je postala njegova savjetnica. Ovo je, u retrovizoru političkih dešavanja, slika relacije aktuelnog predsjednika Skupštine i bivše šefice parlamenta – Andrije Mandića i Danijele Đurović. Ujedno, to je i slika političke scene Crne Gore, gdje je sve moguće i gdje malo šta ima trajnu težinu.
 
Da se prisjetimo 2022. godine.
- Novi skandal u režiji Danijele Đurović. Suprotno Poslovniku i bez dogovora na Kolegijumu, predsjednica Skupštine je nasilno zakazala sjednicu Parlamenta koja ima za cilj uguravanje tačke dnevnog reda o prevarnom odvajanju Zete od Podgorice- kazao je tada jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić.
Smatrao je da „motivi onih koji hoće krnju Zetu kao neodrživu opštinu, bez resursa i teritorija koje joj istorijski pripadaju, nijesu utemeljeni u volji samih Zećana“.
- Upozoravamo ih još jednom da to ne čine. Ovaj nečastan posao i razbojničko postupanje naići će na jasan odgovor naroda- naveo je Mandić tada na Tviteru.
Danas se vraćamo u sadašnji trenutak.
Nekadašnja predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog šefa parlamenta Andrije Mandića.
To je odlučeno na jučerašnjoj sjednici Anketnog odbora. Kako je saopšteno, Đurović je za savjetnicu predložio Mandić, a svi članovi odbora podržali su njeno imenovanje.
Podsjetimo, Đurović je bila predsjednica Skupštine u vrijeme kada je bila članica Socijalističke narodne partije.
Od optužbi za “nečastan posao“ i “razbojničko postupanje“ do institucionalne saradnje u samom vrhu parlamenta – politička scena Crne Gore još jednom pokazuje koliko su oštre riječi kratkog daha, a politički interesi dugog vijeka. U takvom ambijentu, jučerašnji protivnici lako postaju današnji saradnici.

Od “razbojničkog postupanja“ do savjetničke fotelje - politički salto Andrije Mandića i Danijele Đurović

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Janović ,,čisti” ANB od politički nepodobnih operativaca

Politika

Dizdarević Smailoviću: Neću da budem predsjednik Opštine jer sam Bošnjak, narativ vaših koalicionih partnera se duboko uvlači u vašu politiku

Hronika

ODT odbacilo krivičnu prijavu: Pajković nije izvršila prinudu na štetu Vukšića

Tag: agencija-damar

EHO: Građani ne potvrđuju politički narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori

Prošle godine na našim prugama bilo čak 102.000 putnika manje nego 2024.

Podgorica i Tuzi razgraničenje prepuštaju arbitraži

Matična država

Od “razbojničkog postupanja“ do savjetničke fotelje - politički salto Andrije Mandića i Danijele Đurović

PRATITE TVe UŽIVO