<p>Veliki trgovinski lanci su zbog sumnje da su visoke cijene plod dogovora, pod lupom Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), koja će, ukoliko se to ispostavi, odmah reagovati, saopštio je predsjednik Savjeta te institucije, <b>Dragan Damjanović</b>.</p>
<p>- Ako su visoke cijene u velikim trgovinskim lancima plod dogovora, a ne konkurentskog nadmetanja, AZK će efikasnom primjenom zakona to odmah sankcionisati, baš kao što je to bio slučaj sa mobilnim operaterima, kojima zbog kartelskog dogovora prijeti višemilionska novčana kazna - rekao je Damjanović.<br/>
<br/>
On je dodao da AZK s velikom pažnjom analizira novonastalu situaciju izazvanu visokim cijenama.</p>
<p>- Pozivamo građane da, ukoliko posjeduju bilo kakvu informaciju koja potvrđuje da je u pitanju protivzakonit dogovor, dokaze odmah pošalju Agenciji - naveo je Damjanović.</p>
<p>On je podsjetio da AZK ne može određivati visinu cijene i marže, niti ima status regulatora, ali ima veoma bitnu kontrolnu ulogu, koja štiti tržište od zloupotrebe dominatnog položaja i zabranjenih sporazuma.</p>
<p>- Uzimajući u obzir činjenicu da smo na kraju dana svi samo obični građani, želimo da vjerujemo da je zaštita potrošača zajednički cilj državnih institucija, ali i svih učesnika na tržištu - poručio je Damjanović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Veliki trgovinski lanci pod lupom AZK-a

<p>Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu Barske plovidbe protiv rješenja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koja se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći koja se odnosi na garanciju i otplatu rata kredita Eksim banci za kupovinu dva broda ,,Bar“ i ,,Budva“.</p>
<p>Iz AZK su saopštili da je time njihovo rješenje iz avgusta 2022. godine postalo pravosnažno.</p>
<p>- Ova presuda je od naročitog značaja iz razloga što se radi o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći i na ovaj način se doprinosi stvaranju sudske prakse u ovoj oblasti -saopšteno je iz AZK.</p>
<h3>Nezakonita pomoć</h3>
<p>Odlukom AZK-a iz 2022. godine je utvrđeno da je Barska plovidba dobila nezakonitu državnu pomoć te je naloženo tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija da preduzme mjere neophodne za povraćaj sredstava. Osim toga, ovom resoru je naloženo da utvrdi sve iznose neusklađene državne pomoći dodijeljene davanjem državne garancije, kao i otplate dospjelih, a neizmirenih rata za kredit kod Eksim banke za kupovinu dva broda te napravi plan povraćaja sredstava.</p>
<p>Barska plovidba je u ovom sporu tvrdila da je AZK prekoračila ovlašćenja te da je odlučivala o obligacionom zahtjevu koji je u nadležnosti Privrednog suda. Ukazivali su da nema dokaza da su zahtjevali državnu pomoć ili da je država dala, te da AZK nije dala jasne razloge na osnovu čega je zaključila da je riječ o državnoj pomoći. U tužbi su tvrdili da je AZK pogrešno primjenjivala zakon iz 2018. na pravnu situaciju koja je nastajala tokom 2012, a okončana potpisivanjem garancije početkom 2013. godine. Vlada je odlučila da otplati 1,5 miliona eura dospjelog duga ljeta 2020, a tadašnje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zaduženo je da Vladi dostavi prijedlog za konverziju učešća Vlade u akcijskom kapitalu na osnovu tog plaćanja Eksim banci. Ukazuju da je Ministarstvo finansija u novembru 2021. godine podnijelo tužbu Privrednom sudu sa prijedlogom za izdavanje platnog naloga tražeći da se Barska plovidba obaveže da isplati 1,6 miliona eura.</p>
<p>- U konkretnom se radi o privrednopravnom odnosu između tužioca, kao korisnika kredita i Eksim banke, kao davaoca namjenskog kredita u iznosu od 46,4 miliona dolara za nabavku dva broda, za koji kreditni aranžman je Vlada izdala garanciju urednog izmirenja prema davaocu kredita, čime je Država Crna Gora, kao jemac, stupila u obligacionopravni odnos, smatrajući strateškim i opravdanim interesom zaštitu pomorstva kao privredne grane Crne Gore, a o čemu je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dao pozitivno mišljenje - tvrdili su u tužbi iz Barske plovidbe dodajući da se u ovom slučaju radi o dvostrukom suđenju u istoj stvari.</p>
<p>Iz AZK su tvrdili da je nevažno da li je Barska plovidba tražila državnu pomoć, već da li je ona dodijeljena, dodajući da neznanje korisnika državne pomoći da je zatražio ili primio mjeru koja predstavlja državnu pomoć ne može biti od uticaja na drugačije postupanje. Naveli su i da je postupak pred AZK nezavisan od postupka pred Privrednim sudom.</p>
<p>- Činjenica da je država većinski vlasnik tužioca, ne može biti razlog za isključenje prisustva državne pomoći, imajući u vidu da su članom 2 Zakona o kontroli državne pomoći predviđeni uslovi pod kojima određena mjera predstavlja državnu pomoć, a koji su u konkretnom slučaju ispunjeni. U konkretnom postoje dva instrumenta dodjele državnih pomoći tužiocu - prvi je instrument izdavanja državne garancije, a drugi je, u više navrata, isplaćivanje kreditne rate - naveli su tokom postupka pred Upravnim sudom iz AZK dodajući da se nezakonita državna pomoć odnosi na neizmirene rate i razliku između izdate garancije i državne garancije koja bi se izdala prema tržišnim uslovima.</p>
<h3>Obrazloženje</h3>
<p>Istog stava bio je i Upravni sud koji je utvrdio da je obrazloženje u rješenju AZK-a potpuno i argumentovano, te da nije bilo povrede pravila postupka, kao da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno.</p>
<p>U obrazloženju odluke suda se navodi da je izdavanje garancije pod povoljnijim uslovima nego što su tržišni, mehanizam kojim se posredno obara cijena kapitala koju snosi primalac državne pomoći, budući da trošak izdavanja garancije za dobijanje kredita ulazi u ukupan trošak pribavljanja kapitala.</p>
<p>- Time se korisniku državne pomoći umanjuju ukupni troškovi i omogućava mu se da stekne prednost u odnosu na ostale učesnike na tržištu. Veoma često, država izdaje suverene garancije, koje, s jedne strane, ništa ne koštaju onoga ko prima kredit, a s druge strane, budući da je kreditni rejting država načelno uvijek iznad kreditnog rejtinga privrednih društava u tim državama, umanjuje kamatnu stopu po kojoj povjerilac naplaćuje kamatu, čime se svodi na implicitno subvencionisanje kamatne stope - stoji u obrazloženju odluke.</p>
<p>Navodi se da ovaj slučaj ima sve karakteristike državne pomoći, što dodatno podupire činjenica da je država u više navrata isplaćivala rate banci koje je Barska plovidba trebalo da isplati.</p>
<p>- Pritom, riječ je o neusklađenoj državnoj pomoći koja, povrh toga, nije ni prijavljena nadležnim državnim organima. Pritom, ni konverzija duga u akcijskom kapitalu tužioca ne dovodi u pitanje činjenicu da je u pitanju nezakonita/neusklađena državna pomoć u smislu člana 2 Zakona o kontroli državne pomoći - zaključuje Upravni sud.</p>
<h2>Kredit kod Eksim banke</h2>
<p>Kredit za izgradnju brodova ,,Bar“ i ,,Budva“ uzet je kod Eksim banke, a brodovi koji su građeni u brodogradilištu Jinling u Kini, preuzeti su u septembru i oktobru 2014. godine i od tada su u tajm čarteru (vremenskom najmu), kod unajmitelja. Kredit je iznosio 46,4 miliona dolara (23,2 miliona po brodu), kamata je iznosila dva odsto, što sve ukupno daje obavezu Barske plovidbe prema Eksim banci u iznosu od 58,09 miliona dolara.</p>
<p>Ova kompanija je prošlogodišnju januarsku ratu kredita otplatila sama, dok je obavezu u julu preuzela država. Godinu ranije uspjela da je sama izmiri obje polugodišnje rate od 3,72 miliona dolara. Prema planu otplate koji je ranije sačinio MKI, bilo je predviđeno da Barska plovidba do kraja 2026. godine vrati šest miliona eura uz kamatu od skoro 155.000 eura.</p>

1250x600

1084x550

Upravni sud odbio tužbu Barske plovidbe

<p>Rudnik uglja Pljevlja ponovo je izabrao kompaniju „Decom Group“ doo Podgorica, sa podizvođačem „Indel inženjering“ doo Podgorica za stručni nadzor izvođenja radova izmještanja korita Ćehotine. Tender je vrijednosti pola miliona eura.</p> <p>Komisija Rudnika uglja za sprovođenje postupka javne nabavke, nakon što je Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki 19. maja uvažila žalbu konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“ i oborila ovaj tender imala je rok od 15 dana da ispravi nepravilnosti.</p> <p>U novoj odluci koja je objavljena prekjuče, 3. juna, ističe se da je Komisija Rudnika „u svemu postupila po Rješenju Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki“ i donijela novu odluku prema kojoj je posao ponovo dodijeljen „Decom Group“, kao najpovoljnijem ponuđaču.</p> <p>Dva konzorcijima su isključena sa tendera, dok je ponuda konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“ ocijenjena kao ispravna, koji se i žalio na prvu odluku, drugorangirana.</p> <p>„Decom Group“ za nadzor radilišta na Ćehotini – geoloških-geotehničkih i hidroloških radova, traži 257.777 eura, dok je konzorcijum koji predvodi „Projectman-Geotehnika Montenegro“ ponudu procijenio na 470.000 eura.</p> <p>- Komisija za sprovođenje postupka javne nabavke konstatuje da je ponuda Ponuđača „Decom Group“ doo Podgorica sa podugovoračem „Indel inženjering“ doo Podgorica ispravna u odnosu na tehničku specifikaciju i zahtjeve i uslove za izvršenje predmetne nabavke jer ne sadrži razloge nesipravnosti iz člana 133 Zakona o javnim nabavkama. Ponuda je u skladu sa tenderskom dokumentacijom i ZJN – piše u dokumentu Rudnika uglja.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250605070624_1f73a1f1eddda121c275e5d8d8f0c298414eb06c6e13d4c1952a60ce62446817.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250605070624_1f73a1f1eddda121c275e5d8d8f0c298414eb06c6e13d4c1952a60ce62446817" data-rendition-name="original" width="1080" height="1190" loading="lazy" alt="Korito Ćehotine mora biti izmješteno do zime"><figcaption>Korito Ćehotine mora biti izmješteno do zime<span></span></figcaption></figure>  <p>Pravo žalbe na ovu odluku je u roku od 10 dana od dana objavljivanja.</p> <p>Postupajući po žalbi konzorcijuma „Projectman-Geotehnika Montenegro“ Komisija je u odluci kojom je obirila tender, između ostalog, istakla da „iz navedenog činjeničnog stanja jasno i nesumnjivo proizilazi da naručilac u obrazloženju pobijane odluke nije naveo koje su odgovore, podatke i informacije ponuđač Decom Group d.o.o. Podgorica i njegov podugovarač Indel Inženjering d.o.o. Podgorica ... naveli u svojim izjavama privrednog subjekta u odnosu na pitanja i zahtjeve predviđene obrascem izjave privrednog subjekta u pogledu obaveznih uslova za učešće u postupku javne nabavke, uslova za obavljanje djelatnosti, uslova stručne i tehničke sposobnosti i u odnosu na osnove za obavezno isključenje iz postupka javne nabavke“. </p> <p>To su podaci na osnovu kojih bi se utvrdilo „da li su izjave privrednih subjekata ovih ponuđača i njihovih podugovarača u skladu sa Uputstvom za popunjavanje izjave, te da li zbog sadržaja datih izjava postoji osnov iz člana 108 ZJN za obavezno isključenje ponuđača Decom Group d.o.o. Podgorica“.</p> <p>Ovaj tender raspisan je 31. decembra prošle godine, zajedno sa još dva – za izvođača radova izmještanja korita rijeke Ćehotine, u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, i za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova - vrijednosti 300.000 eura.</p> <p>Konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor sa Rudnikom uglja potpisan je 23. aprila.</p> <p>Iz Rudnika je 1. maja saopšteno da se radovi u koritu Ćehotine izvode prema planiranoj dinamici. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122712128_3e8525be4ca4d76585e7fce60c8ca8180a3725d9198c2ed6bbbb82313ecf3e43" data-rendition-name="original" width="800" height="513" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja"><figcaption>Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja<span>(Photo: Rudnik uglja Pljevlja)</span></figcaption></figure>  <p>Izvori Portala ETV ranije su kazali da je „resorno ministarstvo, nezakonito, dalo saglasnost da nadzor privremeno radi tim koji će formirati Rudnik“. </p> <p>- Sve u svemu, teški kriminal po svakom elementu. Niti je završen projekat izmještanja u cjelosti, niti firme iz Srbije koje su odabrali ispunjavaju zakonom uslove za rad u Crnoj Gori. Procijenjena vrijednost nadzora je 3,5 puta veća od normalne – tvrdi naš izvor, koji je rekao i kako se direktor Rudnika <b>Nemanja Laković</b> „bori da firma njegovog šure bude izabrana za nadzor“.</p> <p>Iz Rudnika uglja nijesu odgovorili na pitanja koja smo im uputili prije šest dana, a, između ostalog, pitali smo ko radi nadzor na radilištu u koritu Ćehotine i da li radovi teku planiranom dinamikom i postoji li bojazan od kašnjenja. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li je izabrani konzorcijum za izvođenje radova u koritu Ćehotine u posao ušao u punom kapacitetu, kao i ko je pravio pritisak na kompaniju i Lakovića nakon raspisivanja tendera za izmještanje korita Ćehotine, što su iz Rudnika nedavno saopštili. Pitali smo i da li su podnijeli krivične prijave policiji ili tužilaštvu.</p> <p>Nezvanični sagovornici Portala ETV kažu da je u koritu Ćehotine radno.</p> <p>Ranije su kazali, o čemu smo pisali, da je Rudnik „konzorcijumu koji je izabran za izvođača pripremio kompletan kamen - 150.000 kubika na samom kanalu, a ponudom je trebalo da ga iskopaju i ugrade oni“.</p> <p>- Zna se kome ide razlika... Sve u svemu, ispariće jedno 6-7 miliona eura – rekli su naši sagovornici.</p> <p>Izbor izvođača radova pratile neregularosti o čemu je Portal ETV pisao ranije, kao i da je izabrani konzorcijum ovaj višemilionski posao dobio zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika Nemanjom Lakovićem.</p> <p>- On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kazali su ranije izvori Portala ETV.</p> <p>Iz Rudnika su 1. maja saopštili da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“.</p> <p>U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Tada je saopšteno i da će ovaj posao koštati oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, kao i još dva ukupne vrijednosti 800.000 eura. Nikada nije saopšteno kako je cijena izmještanja korita Ćehotine za nekoliko mjeseci sa 14, narasla na više od 20 miliona.</p>

Stručni nadzor izmještanja korita Ćehotine opet dobila kompanija „Decom Group“

<p>Auto moto savez Crne Gore saopštio je da su vremenski uslovi povoljni za vožnju, ali upozorava vozače na potrebu oprezne i prilagođene vožnje zbog brojnih radova na putevima i privremenih obustava saobraćaja.</p>
<p>Na <b>regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac</b>, u mjestu Sokolovina, na snazi je <b>potpuna obustava saobraćaja</b> zbog sanacije stijenske mase.</p>
<p>Na pravcu <b>Berane–Kolašin</b>, u <b>tunelu Klisura</b>, 5. juna saobraćaj će biti obustavljen u periodima <b>od 10:30 do 12:00</b> i <b>od 13:00 do 15:00 časova</b> zbog ispitivanja tunelskih instalacija.</p>
<p>Na magistralnim putevima:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>M-2 (Ribarevine–Poda i Poda–Berane)</b>: obustave do 15. juna, od <b>09:00 do 12:00</b> i od <b>14:00 do 17:00 sati</b>.</li>
  <li>&nbsp;<b>M-3 (Plužine–Jasenovo Polje)</b>: svakodnevne obustave osim nedjeljom, od <b>10:00 do 12:00</b> i <b>13:00 do 15:00 sati</b>.</li>
  <li>&nbsp;<b>M-6 (Pljevlja–Đurđevića Tara)</b>: režim saobraćaja je promijenjen u <b>jednosmjerni</b> zbog radova.</li>
  <li>&nbsp;<b>M-2 (Lepenac–Ribarevine)</b>: saobraćaj se odvija <b>naizmjenično</b>, uz moguće kratke obustave do 30 minuta, do 15. juna.</li>
</ul>
<p>Na regionalnim putevima:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>R-29 (Bar–Kamenički most, Krute)</b>: potpuna obustava saobraćaja do 30. juna, od <b>08:00 do 11:00</b> i <b>13:00 do 16:00 sati</b>.</li>
  <li>&nbsp;<b>R-19 (Mateševo–Andrijevica, prevoj Trešnjevik)</b>: potpuna obustava do 26. juna, u istim terminima.</li>
  <li>&nbsp;U <b>ulici Vojislavljevića u Podgorici</b>, od 3. juna saobraćaj je obustavljen zbog izgradnje bulevara i preusmjeren na alternativne pravce.</li>
</ul>
<p>Na autoputu je u toku redovno ispitivanje kolovoza, što podrazumijeva <b>mjestimična kratkotrajna zatvaranja jedne saobraćajne trake</b> do 10. juna.</p>
<p><b>Privremene obustave i izmjene režima saobraćaja</b> traju do 15. juna i na više lokacija gdje se poboljšava bezbjednost u zonama školskih pješačkih prelaza, kao i na raskrsnicama širom zemlje. U tim zonama moguća su naizmjenična propuštanja vozila i kratkotrajne obustave ne duže od 15 minuta.</p>
<h3>Ljetnje zabrane za teretnjake, kampere i autobuse</h3>
<p>Od <b>15. juna do 15. septembra</b>, svakog dana od <b>17:00 do 22:00</b>, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila preko 7,5 tona na više ključnih magistralnih i regionalnih puteva, uključujući pravce:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>Debeli brijeg – Herceg Novi – Kotor – Budva – Bar – Ulcinj – Sukobin</b></li>
  <li>&nbsp;<b>Podgorica – Petrovac / Mioska – Kolašin / Cetinje – Budva</b></li>
</ul>
<p>Takođe, od <b>9. maja do 15. septembra</b>, zabranjen je prolazak za:</p>
<ul>
  <li>&nbsp;<b>teretna vozila preko 7,5 tona</b> na dijelovima puteva R-1 i R-29 (od 07:00 do 22:00),</li>
  <li>&nbsp;<b>autobuse i kampere</b> na dionicama: Krstac–Kotor (R-1), Bar–Krute (R-29), i Medjuvršje–Lovćen (R-25.1), <b>u oba smjera i tokom cijelog dana</b>, osim za javni gradski prevoz.</li>
</ul>
<p>Zabrane se ne odnose na vozila sa pravom prvenstva prolaza, kao ni na ona za održavanje puteva, hitne intervencije, prevoz opasnih materija, lako kvarljive robe, betona, životinja i druge specijalizovane prevoze.</p>
<p>U prethodna 24 časa zabilježeno je <b>29 saobraćajnih nezgoda</b>, u kojima su <b>tri osobe teško</b>, a <b>četiri lakše povrijeđene</b>. Intenzitet saobraćaja je umjeren, uz očekivano pojačanje u gradskim sredinama tokom dana.</p>
<p>Auto moto savez Crne Gore podsjeća da vozačima pruža <b>tehničku pomoć 24 sata dnevno</b> – uključujući manji servis na terenu i <b>besplatno šlepanje</b> do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori.</p>
<p>Za sve dodatne informacije, građani mogu kontaktirati Informativni centar putem brojeva <b>19807</b>, <b>020/234-999</b> i <b>063/239-987</b>.</p>

Više obustava i izmjena režima saobraćaja širom Crne Gore

<p>Prema najavi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas nas očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz mjestimičnu oblačnost.</p>
<p>Vjetar će biti slabog intenziteta i promjenljivog smjera, dok će se maksimalna dnevna temperatura kretati između 24 i 33 stepena Celzijusa.</p>
<p>Prema podacima ZHMS slično vrijeme nas očekuje i narednih dana uz rast temperature, pa se za vikend mogu očekivati temperature do 35 stepeni.</p>

Danas sunčano i toplo, temperatura do 33 stepena

<p>Predstavnici lokalne vlasti u Nikšiću i tadašnji ministar energetike i rudarstva <b>Saša Mujović</b> najavili su prošle godine da će Opština Nikšić početi da prima godišnju naknadu u iznosu od oko 600.000 eura (kasnije se pominjala i cifra od 800.000) za potopljeno zemljište pod vodama Bilećkog jezera.&nbsp;</p> <p>Dogovor je, kako su tada saopštili, postignut sa vlastima Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini. Obećanje, koje je predstavljeno kao istorijski pomak u rješavanju višedecenijskog problema, do danas nije ispunjeno, a prema riječima opozicionih predstavnika, riječ je o još jednoj u nizu obmana aktuelne vlasti.</p> <p>Nosilac liste DPS-a na aprilskim izborima u Nikšiću, <b>Boris Muratović</b>, za Portal ETV navodi da je ovo jedan od brojnih primjera neispunjenih obećanja i manipulacija vlasti, kako lokalne u Nikšiću, tako i državne.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795" data-rendition-name="original" width="1090" height="596" loading="lazy" alt="Boris Muratović"> <figcaption>Boris Muratović<span>(Photo: TV E - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>– Navodni dogovor sa vlastima Republike Srpske da će Opština Nikšić dobijati oko 600.000 eura godišnje kao naknadu za potopljeno zemljište u Bilećkom jezeru najavljen je kao veliki uspjeh, a u stvarnosti – od tog novca nema ni traga. Obećano je da će sredstva biti uplaćena već 1. januara 2025. godine, a do danas nije realizovan ni jedan cent – navodi on.</p> <h2>Politički trik</h2> <p>Prema njegovim riječima, nakon sastanka u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) u Trebinju u maju 2024. godine, tadašnji ministar Mujović, sada gradonačelnik Podgorice, tvrdio je da je postignut dogovor o uspostavljanju isplate naknade za korišćenje zemljišta. Međutim, kako kaže Muratović, to obećanje je vrlo brzo demantovao sam Mujović, ponašajući se, kako navodi, identično kao u mnogim prethodnim slučajevima.</p> <p>– Kako rekao – tako i porekao. Kao i mnoga druga obećanja, i ovo je ostalo mrtvo slovo na papiru. Sve ukazuje na to da je riječ o običnom političkom triku, jer dogovor nije realizovan zbog neusaglašenosti zakonodavstava Crne Gore i Bosne i Hercegovine, što je vlast morala znati unaprijed – navodi on.</p> <h2>Predizborna prevara</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b" data-rendition-name="original" width="1071" height="592" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević<span>(Photo: TV E - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Poslanik Socijaldemokrata <b>Nikola Zirojević</b> ide korak dalje, ističući da je upravo to pitanje bilo jedan od razloga zbog kojih je Mujović morao napustiti poziciju ministra energetike.</p> <p>– Pitanje naknade za Bilećko jezero samo je jedan od razloga zašto je Mujović, taj ‘stručnjak’ iz oblasti energetike, morao glavom bez obzira napustiti funkciju. Iako je obećao da će budžet Opštine Nikšić biti uvećan za 600.000 eura još prošle godine – do danas nije realizovano apsolutno ništa – poručuje poslanik SD-a.</p> <p>Zirojević dodaje da je svima koji ozbiljno sagledavaju situaciju jasno da je riječ o još jednoj klasičnoj predizbornoj prevari.</p> <p>– Baš kao i sa Šamizovim navodnim investicijama u Željezaru – i ovdje nema ama baš ništa. Od saradnje sa entitetom RS, izgleda, uspijeva samo tradicionalni biznis sa cigarama – poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV.</p> <h2>Gubici od nekoliko stotina miliona eura, možda i više</h2> <p>Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Mirko Stanić</b>, govoreći o ovom problemu za Portal ETV, upozorava da šteta za Crnu Goru i Opštinu Nikšić nije samo politička, već i ogromna ekonomska. Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada nije naplatila korišćenje voda Bilećkog jezera, iako se jedna petina jezera i čak 40 odsto sliva nalazi na crnogorskoj teritoriji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> </figure>  <p>– Javna energetska firma Republike Srpske ostvaruje značajnu dobit zahvaljujući crnogorskim resursima, a Crna Gora od toga ne vidi ništa. Gubici se procjenjuju na nekoliko stotina miliona, ako ne i milijardu eura – navodi Stanić.</p> <p>Prema studiji „Iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori“, koju je 2008. godine izradio Energoprojekt Beograd, doprinos Crne Gore u proizvodnji hidroelektrana Trebinje 1 i 2 te HE Dubrovnik 1 iznosi između 224 i 355,18 GWh godišnje. U periodu od 1968. do 2022. godine, to je ukupno između 12.096 i 19.179 GWh – ogroman energetski potencijal koji se koristi besplatno.</p> <h2>Resursi se prodaju za političke poene</h2> <p>Stanić posebno ističe zabrinutost zbog političke sprege između crnogorskih vlasti i vlasti Republike Srpske.</p> <p>– Zabrinjava što se šteta po ekonomske interese Nikšića i Crne Gore kompenzuje političkim uslugama. Sumnjiva povezanost tadašnjeg ministra Mujovića, predsjednika Opštine Nikšić <b>Marka Kovačevića</b> i rukovodstva EPCG sa predstavnicima EPRS-a i opština Bileća i Trebinje – koji su čak prisustvovali Kovačevićevoj predizbornoj kampanji – govori da se resursi naše države prodaju za političke poene – upozorava Stanić.</p> <h2>Dogovor „postignut“ u maju 2024.</h2> <p>Na sastanku u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju, u maju prošle godine, sve je bilo načelno dogovoreno.</p> <p>– Direktan benefit ovog sastanka je da smo se dogovorili da se vrati plaćanje naknade za potopljeno zemljište, odnosno da će Opština Nikšić dobijati i nastaviti da ubira taksu po tom osnovu, koja na godišnjem nivou iznosi oko 600.000 eura – izjavio je tada bivši ministar energetike Saša Mujović.</p> <p>Na sastanku ministara energetike i rudarstva Crne Gore i Republike Srpske, Saše Mujovića i <b>Petra Đokića</b>, kao i predstavnika dvije elektroprivrede, dogovoreno je da će se od 2024. godine isplaćivati naknada Opštini Nikšić za Bilećko jezero, u iznosu od oko 600.000 eura.</p> <p>Međutim, naknadu za potopljeno zemljište Opština Nikšić i dalje čeka.</p> <p>– Zbog neusklađenosti zakonodavstava dvije države – Crne Gore i Bosne i Hercegovine – do ovog trenutka Opština Nikšić nije dobila sredstva predviđena dogovorom iz prethodne godine – kazao je početkom ove godine šef kabineta predsjednika Opštine Nikšić, <b>Marko Perućica</b>.</p> <p>Dok politički akteri prebacuju odgovornost i nastavljaju sa davanjem nerealnih obećanja, građani Nikšića i Crne Gore ostaju bez naknade za svoje prirodne resurse, a šteta nastavlja da raste – ekonomski, institucionalno i politički.</p>

Godinu kasnije: Nikšić bez centa od naknade za Bilećko jezero

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>