Više državno tužilaštvo je ocijenilo da u predmetu koji je formiran zbog prijave da je lice koje se nalazilo na liječenju u JU “Kakaricka gora, tamo i konzumiralo kokain”, nema elemenata za krivično gonjenje.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je, odgovarajući na pitanja Portala ETV, kazalo da je u predmetu formiranom povodom informacije da je u JU „Kakaricka gora“ lice koje se nalazilo u toj ustanovi u toku liječenja konzumiralo opojnu drogu kokain, preduzelo sve mjere i radnje neophodne za utvrđivanje svih relevantnih činjenica i okolnosti od značaja za rasvjetljavanje predmetnog događaja.
- Nakon saslušanja svjedoka i prikupljanja svih potrebnih podataka i dokumentacije, tužilaštvo je izvršilo analizu kompletnog činjeničnog stanja, te ocijenilo da nije bilo osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - kazali su Portalu ETV iz Višeg tužilaštva u Podgorici.
Uprava policije je, u februaru prošle godine objavila da je, povodom upotrebe psihoaktivnih supstanci u JU „Kakaricka gora“ zbog čega su udaljena četiri klijenata, izuzela brojnu dokumentaciju iz te ustanove u decembru 2023. godine, prikupila obavještenja od više osoba idostavila Višem državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje.
<h2>SLUČAJ IZ 2023. GODINE</h2>
Podsjetimo, cijelu priču o ovom slučaju pokrenuo je 2023. šef Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković, koji je u Skupštini Glavnog grada inicirao smjenu direktora te javne ustanove Marka Čađenovića i kompletnog Savjeta ustanove koji ga je za tu funkciju i odabrao.
“Bolesti zavisnosti su problem čitavog društva, na čelo ustanove mora biti neko sa kredibilitetom i sposobnostima da se sa svim izazovima nosi na adekvatan način. Moramo biti svjesni važnosti te ustanove za naš grad, ali i državu, jer je to jedina ustanova toga tipa u Crnoj Gori”, kazao je tada Mašković.
Direktorica NVO “Moja šansa je tvoja šansa” Tanja Nuculović kazala je tada da su obavijestili direktora te ustanove, ali da od njega odgovor nijesu blagovremeno dobili.
“Na osnovu dobijenih informacija, nedavni događaj je potpuno očekivan, a sreća je što je sve završeno bez smrtnih ishoda. Zanima me da li se uzima legitimacija posjetilaca klijenata ‘Kakaricke gore’. Nejasno je kako je unešena droga i je li slučaj prijavljen policiji. Interesuje me i jesu li kamere zabilježile koliko su klijenti boravili u službenim prostorijama”, rekla je Nuculović.
Sve vezano za dešavanja oko JU Kakaricka gora bilo je turbulentno.
Konferenciju za medije odbornika Maškovića iz marta prošle godine u Skupštini Glavnog grada obilježio je incident, kada je zaposlena u ustanovi za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci “Kakaricka gora” Đurđina Turković, upala na pres i onemogućila izlaganje Maškoviću. Glavni grad podnio je prijavu protiv zaposlene u ustanovi “Kakaricka gora” zbog ometanja izlaganja Maškovića.
<h2>SKANDAL - Otkrivanjem identiteta korisnika JU „Kakaricka gora“ Marko Čađenović prekršio Zakon o ličnim podacima</h2>
Podsjetimo, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) utvrdila je prošle godjen da je direktor JU Kakaricka gora Marko Čađenović prekršio Zakon o zaštiti podataka kada je tokom gostovanja na jednoj televiziji objelodanio identitet dvije osobe koje su bile hospitalizovane u toj ustanovi.
Čađenović je to učinio saopštavajući njihova imena, dužinu boravka u JU Kakaricka gora, te ishod liječenja.
“Članom 9 stav 1 t. 1 i 9 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti definisano je da su lični podaci sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi neposredno ili posredno, a naročito pozivanjem na ličnu identifikacionu oznaku ili jednu ili više karakteristika koje su specifične za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili društveni identitet tog lica. U istom članu pod takom 7 Zakona definisano je da su posebne kategorije ličnih podataka lični podaci koji se odnose na rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje, vjersko ili filozofsko uverenje, članstvo u sindikalnim organizacijama, kao i podaci koi se odnose na zdravstveno stanje ili seksualni život. Istim članom pod tačkom 2 ovog Zakona definisano je da je obrada ličnih podataka radnja kojom se automatskim putem ili na neki drugi način lični podaci prikupljaju, evidentiraju, snimaju, organizuju, čuvaju, povlače, koriste, vrši uvid u njih, otkrivaju putem prenosa, objavljuju ili na neki drugi način čine dostupnim, svrstavaju, kombinuju, blokiraju, brišu, uništavaju, kao i bilo koja druga radnja koja se vrši na ličnim podacima”, navodi se, između ostalog, u rješenju AZLP.
AZLP je konstatovala da je Čađenović odgovoran za objavu ličnih podataka bivših korisnika JU Kakarica gora na osnovu kojih se može utvrditi njihov identitet (ime i prezime korisnika, njihovog zdravstvenog stanja, kao i vrijeme kada su bili korisnici usluga).

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za kokain u JU “Kakaricka gora” niko nije odgovoran

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama zatražila je od Advokatske komore da utvrdi moguću disciplinsku odgovornost advokata Petra Lj. Samardžića iz Tivta zbog sumnje da je zloupotrebom prava na slobodan pristup informacijama oštetio budžet Crne Gore za oko milion i po eura.
Advokat Samardžić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je sva dokumenta tražio zbog sudskog spora sa državom koji traje 20 godina oko privatne šume u kome zastupa petnaestak rođaka.
On je odbacio navode Agencije da je zbog novca od troškova postupka podnosio zahtjeve i tužbe Upravnom sudu.
Ta Agencija, Upravni sud i Zajednica opština godinama tvrde da država gubi milione eura zbog zloupotreba Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) kroz razrađenu šemu pojedinih NVO i advokata.
Obeshrabrujuće je što mehanizama za sprečavanje ove "legalne zloupotrebe" nema ni u Predlogu novog zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) koji čeka na usvajanje u Skupštini Crne Gore.
- Pa možemo očekivati još intenzivnije pustošenje sredstava građana od dobro poznatih NVO i njihovih advokata kojima se "pravo javnosti da zna" pretvorilo u instrument za lak plijen na štetu građana- navela je Zajednica opština.
Prethodno je iz Upravnog suda saopšteno da će jedan podgorički advokat "po tom osnovu inkasirati oko tri miliona eura", ali su odbili da za RSE otkriju njegov identitet.
Predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović je za RSE naveo da nijesu upoznati sa slučajem te da "nijesu imali nijednu prijavu takve sadržine".
<h2>Kako funkcioniše šema zloupotreba</h2>
Zahtjev za slobodan pristup informacijama mogu podnositi pravna i fizička lica.
Institucija ili organ javne uprave ima rok od 15 dana da dostavi traženu informaciju.
Sudija Upravnog suda, Davor Stojković za RSE objašnjava kako u praksi funkcioniše zloupotreba Zakona o SPI:
- Određene NVO i njihovi pravni zastupnici istog dana podnesu 1.000 zahtjeva nekoj školi, tražeći različite informacije. Najčešće u školi radi jedan pravnik i prosto je fizički nemoguće da obradi taj broj zahtjeva u roku o 15 dana- ističe.
Čim istekne taj rok, tražilac informacije podnosi žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu u informacijama - "zbog ćutanja" administracije.
Ona ima isti rok za odgovor, od 15 dana, i gotovo je nemoguće da u tom roku odgovori, objašnjava Stojković.
Po isteku tog roka podnosilac žalbe "već narednog dana", predaje tužbu Upravnom sudu, koja je "po automatizmu osnovana" zbog isteka roka.
- I stranku sleduje 200 eura za sastav tužbe, ako je imala advokata- kaže Stojković.
<h2>Primjer zloupotrebe iz sudnice</h2>
Sudija Stojković navodi da su imali slučaj NVO koja je podnijela preko 2.000 takvih zahtjeva, ali je odustala od tužbi, nakon što je predsjednik Suda od tužilaštva tražio da se saslušaju ovlašćena lica u toj NVO.
Da predsjednik Upravnog suda nije reagovao sudski troškovi u tom slučaju bili bi "dvije hiljade tužbi puta četiri stotine eura", što je 800.000 eura.
Naime, osim 200 eura za osnovanost tužbe, 200 se dobija i za prvo ročište.
Ne otkrivajući identitete NVO i advokata koje vrše zloupotrebe, Stojković kaže da sve predmete objavljuju na sajtu Suda.
<h2>I opštine godinama trpe zbog zloupotreba</h2>
Identitete advokata i NVO ne otkrivaju ni u asocijaciji opština u Crnoj Gori.
Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović za RSE kaže da godinama upozoravaju na zloupotrebe.
- Preduzimamo sve što je u našoj moći da to spriječimo, zato što one generišu ogromne odlive, ne samo iz lokalnih nego i iz državnog budžeta- navodi ona.
Kaže da nemaju precizne podatke za koliko novca su opštine pojedinačno oštećene. Naime, kako navodi lokalne uprave ne evidentiraju ove gubitke kao posebnu stavku.
No naglašava da je riječ o milionskim troškovima za tužbe kojima je u osnovi pravo na slobodan pristup informacijama, koje se zloupotrebljava.
Manojlović ističe da troškovi samo po jednom zahtjevu, u slučajevima zloupotrebe "uigranih timova NVO i njihovih advokata", mogu dostići od 3.000 do 4.000 eura:
- Uputili smo svih 25 opština u Crnoj Gori, da takve slučajeve prijavljuju Advokatskoj komori i iniciraju disciplinske postupke protiv takvih advokata- pojasnila je.
<h2>Zašto institucije kriju one koji zloupotrebljavaju</h2>
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Zoran Vujičić kaže za RSE da ne razumije institucije koje ne otkrivaju identitet onih, koje koriste manjkavost Zakona da izvlače novac građana.
- Kad postoji ovako brutalno kršenje i pljačka naroda od strane pojedinca koji koriste 'rupe u zakonu' da na, legalan ali nelegitiman način ostvaruju značajnu finansijsku korist- pojašnjava.
Naime, Zakon ne ograničava podnosioca - ni u broju podnešenih zahtjeva, ni u pogledu sadržaja traženih informacija.
Navodi da je u martu prošle godine na sjednicu skupštinskog Odbor za ljudska prava, odnio žalbe koje su u Agenciju stigle prethodni dan.
- Nije mi bio problem da ih u kašetu (paket) donesem kako bi im ukazao da će one ukoliko odu na Upravni sud, koštati državu 440.000 eura- kaže Vujičić.
Ističe da nadležni nijesu "imali sluha" da novu verziju zakona, koji čeka na usvajanje u Skupštini, promijene u smislu identifikacije i sprečavanja zloupotreba.
Slučaj advokata iz Tivta
Vujičić kaže da je Agencija od Advokatske komore tražila da razmotre da li u slučaju Petra Samaržića iz Tivta postoji osnov za izricanje disciplinskih mjera.
Navode da je Samardžić u poslednje dvije i po godine pokrenuo 669 upravnih sporova.
- Procjene su da su troškovi po predmetu između 1.200 i 3.800 eura, te da je ukupno potencijalno potraživanje iz budžeta preko miliona i po eura- navela je Agencija.
S druge strane Petar Samardžić za RSE navodi da je tražio oko 300 dokumenta od ministarstva - poljoprivrede i javne uprave, i Upravne inspekcije za potrebe spora sa državom, oko šume, u kome zastupa 15 klijenata.
- Od 2021. u kontinuitetu tražimo dokumenta da bi došli do dokaza, jer sudu morate da dokažete da ste pretrpjeli štetu nezakonitim postupcima tih državnih organa- kaže.
Tvrdi da je zloupotreba to što od države do danas nijesu dobili niti jedan dokument.
- Oni tvrde da su zatrpani i da ja ometam rad državnih organa, a nijesu našli za shodno da mi dostave nijedan dokument. To je potpuno suludo- kaže Samardžić.
Navodi i da ga je Ministarstvo poljoprivrede prijavljivalo tivatskoj policiji da ometa njihov rad količinom zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Na pitanje RSE, kako komentariše što se na taj način troši novac građana Samardžić kaže- da o tome odlučuje Sud.
- Međutim, isključivu krivicu za nastanak tih sporova snose državni organi. Da su u zakonskim rokovima donosili odluke ne bi bilo osnova ni za jednu moju tužbu- kaže Samaržić.
<h2>Jedan vlasnik, dvije NVO, hiljade zahtjeva</h2>
Vujićić kaže da su ranije u Agenciji identifikovali NVO Temida iz Nikšića, koja je godinama slala ogroman broj žalbi.
- Decembra 2023. u roku od dva dana primili smo nekih 700 odnosno 800 žalbi, a odmah posle novogodišnjih praznika još oko 1.000. Ta NVO je drakonski zloupotrebljavala SPI- kaže on.
Tamida, nema javno dostupan broj telefona. Prema dostupnim podacima osnovana je u Nikšiću a zastupnik te organizacije i osnivač je Dragan Karadžić.
On ima dvije adrese na koje mu se dostavljaju informacije po zahtjevu o SPI, jednu u Tivtu drugu u nikšićkom naselju Ozrinići bb. Na istoj adresi je NVO Temida.
Karadžić je zastupnik i osnivač i NVO Glorija iz Tivta.
Samo te dvije NVO, čiji je osnivač Karadžić, su od 2019. do danas, prema podacima Agencije, podnijele nekoliko hiljada zahtjeva, odnosno tužbi.
<h2>Otkad je zakon na čekanju</h2>
Novi Prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama je od marta 2025. u skupštinskoj proceduri. U junu je usvojen na Odboru za politički sistem.
Hitno usvajanje novog zakona više puta je tražio dio NVO sektora, među njima i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
Direktorica te NVO Vanja Ćalović Marković je ranije ocijenila da su "tri vlade predlagale taj zakon od 2020, a da on još nije usvojen".
Po Ustavu svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koje vrše javna ovlašćenja.

Portal ETV

Kad se 'pravo javnosti da zna' zloupotrijebi za izvlačenje para iz državne kase Crne Gore

Analiza žalbi upućenih Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ukazuje na rastući trend nepostupanja prvostepenih organa po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali i na praksu zloupotrebe tog prava u cilju naplate troškova angažovanja advokata, koji dosežu dvije hiljade EUR po predmetu. 
 
Iz AZLP su saopštili da je Savjet Agencije, u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u prvoj polovini ove godine, uočio nove prakse aktivnog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) od novih nevladinih organizacija. 
 
- Koje u kratkom vremenskom periodu većem broju obveznika primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnose zahtjeve kojima se traži dokumentacija koja iziskuje obradu većeg obima informacija za duži vremenski period - navodi se u saopštenju 
 
Kako su kazali iz Agencije, analiza ukupnog broja izjavljenih žalbi potvrđuje i dalje postojanje velikog trenda ćutanja administracije prvostepenih organa, koji često čekaju rješenje Savjeta AZLP kojim se nalaže da u roku od 15 dana od prijema rješenja postupe po podnijetom zahtjevu za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ukupan broj od 1.320 izjavljenih i odlučenih žalbi zbog povrede pravila postupka tokom prve polovine godine jasan je pokazatelj da Agencija promptno postupa kako bi podnosiocima zahtjeva bilo osigurano pravo na pristup traženim informacijama, te da sprovođenje zakonske procedure propisane materijanim i procesnim zakonima ne bude na teret korisnika zahtjeva za slobodan pristup informacijama - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Savjet Agencije u 692 predmeta usvojio žalbu i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. 
 
Kako se dodaje, odbijene su žalbe u 270 predmeta, a kao najčešći razlog je utvrđeno neposjedovanje traženih informacijama i neutvrđivanje kvaliteta dostavljene informacije koja nije zakonsko ovlašćenje Savjeta Agencije, već ocjena zakonitosti akta/rješenja kojim se odlučuje po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama. 
 
Iz Agencije su istakli da prvostepeni organi vrlo često pribjegavaju da se kroz prizmu Zakona o SPI odlučuje o zahtjevima koji nijesu zahtjevi za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ne dajući strankama pravo da pribavljaju dokaze u smislu dokumenta radi vođenja drugih postupaka i realizacije vlastitih prava, što stvara nezadovoljstvo kod podnosioca zahtjeva kome su zagarantovana prava u svim postupcima, a koja su bliže određena drugim zakonima - dodaje se u saopštenju Agencije. 
 
Oni su naglasili da stranke moraju biti na samom početku informisane da suština Zakona o SPI nije utvrđivanje zakonitog/nezakonitog postupanja prvostepenih organa i povreda procedura, već dolaženje u posjed dokumenta. 
 
Ocjena zakonitosti postupanja prvostepenih organa je, objasnili su iz Agencije, nadležnost državnih organa i institucija koji su garant sigurnosti u savremenom demokratskom društvu. 
 
U saoptenju se navodi da je Savjet Agencije prilikom odlučivanja uočio i da advokat koji zastupa preko 15 stranaka podnošenjem na nedeljnom nivou velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrši zloupotrebu. 
 
- Na način da prvostepeni organi nijesu u mogućnosti blagovremeno donijeti odluke u predmetima, što u konačnom nakon okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore efektira naplatom troškova upravog spora - precizira se u saopštenju. 
 
Kako su naveli iz AZLP, svrha tražene informacije nije sama sebi smisao i cilj, već naplata troškova angažovanja advokata koji često doseže iznose oko dvije hiljade EUR po jednom predmetu. 
 
Iz AZLP su rekli da je Savjet, u postupcima u kojima je utvrdio osnovanost postojanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijam, podržao pravni stav Ministarstva javne uprave koje je utvrdilo da je podnosilac zahtjeva podnošenjem repetitivnih zahtjeva u kratkom roku zloupotrijebio pravo na slobodan pristup informacijama, i da se u narednom periodu očekuje sudski epilog u konkretnoj upravnoj stvari. 
 
- Zloupotrebu prava na SPI treba biti demarkaciona linija između prava javnosti da zna u odnosu na pravo pojedinaca ili organizacija da dobiju sredstva kroz naplatu troškova upravnog spora čiji iznosi nijesu zanemarujući - istakli su iz AZLP. 
 
Oni su kazali da je informacini sistem Agencije registrovao 1.942 obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prvoj polovini ove godine i da su kontrolori izvršili nadzor kod 49 subjekta sa ciljem povećanja proaktivnosti u objavljivanju informacija na internet stranicima. 
 
- Laka pretraživost i dostupnost traženih informacijama je standard na kome zasnivamo inspekcijski nadzor i ukazujemo kako bi korisnici zahtjeva za SPI imali informacije koje će u konačnom i opredijeliti da li će se obratiti obvezniku primjene posebno na nivou lokalnih samouprava zbog različitih načina organizacije i nadležnosti - navodi se u saopštenju.

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Politika

DNP traži ustavne promjene ili izlazi iz vlasti: Zahtijevaće da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu...

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Laković o zahtjevima DNP-a: Čudo da nema i kapele

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: agencija-za-zastitu-licnih-podataka