Vlada Crne Gore je, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o osnivanju Agencije za željeznice.
Agencija će početi sa radom 7. januara 2026. godine, a sjedište će joj biti u Podgorici. 
Tog dana prestaće da postoji Uprava za željeznice, a novoosnovana Agencija preuzeće sve njene poslove, predmete, arhivu, dokumentaciju, prostorije, opremu, sredstva za rad, kao i ostala materijalna i nematerijalna dobra koja su do tada bila u njenom korišćenju.
Agencija za željeznice obavljaće poslove od javnog interesa iz oblasti željezničkog saobraćaja i imaće svojstvo pravnog lica, sa pravima i obavezama utvrđenim zakonom, ovom odlukom i Statutom.
Savjet Agencije imaće predsjednika i dva člana, dok će se unutrašnja organizacija i druga pitanja od značaja za rad ove ustanove urediti Statutom, kao i aktom o organizaciji i sistematizaciji.
Do imenovanja direktora, Agenciju će predstavljati i zastupati predsjednik Savjeta Agencije.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprava prestaje da postoji, Agencija za željeznice počinje sa radom 7. januara

Draško Boljević podnio je ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).
On je o ostavci obavijestio predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića.
- Poštovani gospodine Spajiću, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond). Razlog je što Vi i ja više nismo na istoj strani. Ja svoju stranu nisam birao, već mi je pripala rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića, u mojoj Zeti, u odnosu na čije građane ste primijenili i demonstrirali silu. Stranu bih jedino mogao birati, kada bih poslije ovoga, ostao sa Vama na ovoj funkciji - poručio je Boljević u ostavci, u koju su Vijesti imale uvid.
On je dodao da ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću duguje iskrenu zahvalnost na korektnoj saradnji i poštenom odnosu prema Eko-fondu i njemu lično.

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

&nbsp;Veting u policiji lagano prerasta u politički skandal. Umjesto čišćenja korumpiranih policajaca, akcija ,,Značka”, kako je prvobitno imenovana, pretvorila se u odstrijel politički nepodobnih policijskih službenika koju izvode ministar iz redova Demokrata Danilo Šaranović i členik Uprave policije Lazar Šćepanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231191228_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"'> <figcaption>KAD AKCIJA DOBIJE REAKCIJU: Naredba za sprovođenje ,,Značke"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima Televizije E, Šaranović i Šćepanović su, po nalogu Demokrata Alekse Bečiča, a sve u saradnji sa lojalnim šefovima regionalnih centara, napravili spisak nepodobnih policijskih službenika koje, po svaku cijenu, valja odstraniti. &nbsp; ,,ZNAČKA” BEZ DOKAZA Ispostavilo se da taj politički naum nije baš jednostavno sprovesti u djelo, bez kršenja zakona. To je uočljivo iz brojnih slučajeva kada su advokati targetiranih policijskih službenika podnijeli prijave zbog evidentnih nezakonitosti. Prema informacijama Televizije E, disciplinska tužiteljka Milena Pajović - koja je pokrenula više disciplinskih postupaka bez obezbjeđenih dokaza - bila je prinuđena da, na zahtjev advokata i policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci, zatraži od Komisije MUP-a koja je vršila bezbjednosne provjere dokaze na osnovu kojih su utvrdili da za neke službenike postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231191232_37a4b8faa957041e7170d05eacb820a2ee7200c21a8d7f42a91663d851cf6267" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović"> <figcaption>DISCIPLINSKI POSTUPCI POKRENUTI - BEZ DOKAZA: Milena Pajović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U službenom dokumentu koji potpisuje predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak, obavještava se disciplinska tužiteljka Milena Pajović da: 1. Komisija nije vršila provjeru istinitosti prikupljenih &nbsp;informacija; 2. Komisija ne raspolaže sa dokazima na kojima se zasnivaju izvještaji o bezbjednosnim smetnjama za rad?! BROJNE MANIPULACIJE &nbsp; To je dokaz o nezakonitostima u pokretanju disciplinskih postupaka. Ali i pokazatelj manipulacija. Jer, predsjednica Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji Ljiljana Zejak operativne izvještaje dobija iz Sektora za borbu protiv kriminala, odnosno Jedinice za kriminalističko-obavještajnu analitiku. Tako se stvara neobičan krug: na čelu te jedinice je upravo – Ljiljana Zejak, pa ispada da operativne izvještaje Ljiljana Zejak šalje – sebi?! Ta će činjenica biti povod mnogih budućih krivuičnih prijava advokata procesuiranih službenika. &nbsp; &nbsp;Jer je očito: izvještaj sa mišljenjem koji potpisuje predsjednica Komisije ne prestavlja dokaz i ne može se koristiti za potrebe disciplinskog ili nekog drugog procesnog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251231191232_dad382b9322bd436e02732dff3fb129313209534c37c3b62d390789238123fa1" data-rendition-name="original" width="1095" height="716" loading="lazy" alt="HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>HOĆE LI KO PREUZETI ODGOVORNOST: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  IZVJEŠTAJ BEZ LEGITIMITETA Zbog problema sa legitimitetom izvještaja, ministar Šaranović ne objavljuje dokument Komisije koju je i sam formirao da sprovodi ,,veting u policiji“. Ta činjenica pokazuje &nbsp;&nbsp;domaćoj i međunarodnoj javnosti da se veting ne izvodi kao provjera integriteta, već je riječ o političkom progonu neistomišljenika i o procesu formiranja partijske policije. Nakon ovih informacija postaje jasnije zbog čega se odlažu disciplinski postupci, a pojedini bezuspješno vode i duže od godinu, pa se između Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije prebacuje odgovornost zbog politički motivisanog vetinga. &nbsp;&nbsp; I za sada nema dogovora ni odgovora nadležnih. Pa tako Ljiljana Zejak prebacuje odgovornost na načelnike regionalnih centara bezbjednosti, načelnici na Disciplinsku komisiju, a disciplinska tužiteljka odgovornost adresira na Komisiju za bezbjednosne provjere - koja je radila, kako se ispostavlja, bez materijalnih dokaza. &nbsp; DOMAĆI I MEĐUNARODNI PROBLEMI Ministar Šaranović, novoimenovani direktor Uprave policije Šćepanović, kao i funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor nadali su se da će – na brzinu i ispod radara javnosti – usvojiti izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima. To bi, prema stavu Demokrata, bilo rješenje da se ozakone sada nezakonito vođeni disciplinski postupci. &nbsp; Međutim, problem je što su izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima prepoznate kao politički motivisan i neustavan akt, što su ocijenile crnogorske nevladine organizacije. I, da za vlast bude gore, slična se ocjena očekuje i iz Brisela. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

Poznati diplomata, istoričar i novinar Mate Meštrović, sin Ivana Meštrovića preminuo je u 96. godini, nakon kraće bolesti.
Mate Meštrović rođen je u Zagrebu 1930. godine. Osnovnu školu završio je u Zagrebu, a daljnje školovanje nastavio u inostranstvu. Od 1942. godine živjeli su prvo u Rimu, potom u Švajcarskoj, a od 1947. godine u SAD-u.
Godine 1951. diplomirao je, a 1952. magistrirao na Univerzitetu Syracuse u SAD-u. Tokom Korejskog rata služio je u američkoj vojsci u čin poručnika. Nakon povratka iz rata doktorirao je 1957. godine na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku.
Narednih deset godina radio je kao novinar, a od 1967. do 1991. predavao je savremenu evropsku istoriju na Univerzitetu Fairleigh Dickinson.
Meštrović je objavio više djela, među kojima su: U borbi za Hrvatsku: sabrani članci (1980.–1986.) (1986), U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru (2003) i druga.
Od 1980. do 1982. bio je pročelnik za vanjske poslove, a od 1982. do 1991. predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), krovne političke organizacije hrvatskog političkog iseljeništva. Početkom 1990. vratio se u domovinu, a 1993. godine izabran je za zastupnika u Županijskom domu Hrvatskog sabora. Nakon isteka mandata imenovan je za ambasadora Republike Hrvatske u Bugarskoj, na čemu je mjestu bio od 1997. do 2000.
Iza njega ostali su supruga Rumi Meštrović i sin Simon Meštrović.

Preminuo poznati diplomata Mate Meštrović

Predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindzi Hojl prihvatio je poklon (sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu) od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića „isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima“.
To je, između ostalog, odgovoreno iz Hojlovog kabineta, politikološkinji za informisanje, novinarki, bivšoj odbornici u nikšićkom parlamentu Tatjani Knežević Perišić, na otvoreno pismo koje mu je uputila 5. decembra, iskazujući oštar protest zbog toga što je od Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je, na mjestu Njegoševe, podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori.
<h2>NEMA POLITIČKIH KONOTACIJA</h2>
- Predsjednik Hojl želi da Vam se zahvali na Vašem nedavnom pismu i na tome što ste s njim podijelili svoje viđenje. Molimo Vas da budete uvjereni da je prihvatanje poklona bilo zamišljeno isključivo kao gest učtivosti između parlamentarnih institucija, bez ikakve političke konotacije ili podrške određenim istorijskim tumačenjima. Ujedinjeno Kraljevstvo cijeni svoje dugogodišnje prijateljstvo s Crnom Gorom i prepoznaje značaj međusobnog poštovanja u našim odnosima. Vaše zabrinutosti su pažljivo razmotrene i ostajemo posvećeni njegovanju dijaloga i saradnje koji odražavaju zajedničke principe i vrijednosti naših država – piše u dopisu koji je Knežević Perišić juče stigao iz Hojlovog kabineta.
Knežević Perišić zahvalila je na odgovoru ističući da se nada da je Hojl „u potpunosti razumio zabrinutost koju je željela iznijeti povodom prihvatanja poklona - naime, slike dugo srušene kapelice koju je sagradio Aleksandar Karađorđević tokom perioda okupacije Crne Gore“.
<h2>SIMBOL OKUPACIJE</h2>
- Takođe, želim jasno naglasiti da politika koju danas promoviše predsjednik Skupštine Crne Gore gospodin Andrija Mandić počiva na istom historijskom okviru koji je postavio Aleksandar Karađorđević početkom dvadesetog vijeka — politika koja je imala za cilj uskraćivanje Crnogorcima državnosti, prisvajanje naše slavne istorije i nasilno uklanjanje svih koji se nijesu slagali sa uništenjem crnogorske države. Upravo u ovom kontinuitetu simbolika poklona postaje posebno problematična i uznemirujuća – istakla je Knežević Perišić juče u dopisu Hojlovom kabinetu.
Objasnila je da joj je „iz tog razloga, kao Crnogorki koja je duboko svjesna i ponosna na svoju nacionalnu istoriju“, bilo „teško gledati kako gospodin Hojl prihvata tu sliku s osmijehom“.
- Za nas, ona je simbol okupacije Crne Gore, ubijanja njenih građana, rušenja kuća i progona. Smatram da je od presudne važnosti da se ovakve stvari sagledaju u kontekstu historijske i nacionalne osjetljivosti. Zahvaljujem vam na pažnji i nadam se da će se ovaj aspekt razmotriti sa dužnim uvažavanjem – napisla je Knežević Perišić.
A osim Hojlu, ona se 5. decembra protestnom notom obratila Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva, od kojih do danas nije dobila odgovor.
<h2>OTVORENO PISMO</h2>
Ona je Hojla, u pismu 5. decembra, podsjetila da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“.
- Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije – istakla je ona, pored ostalog.
Zamolila je Hojla da poštuje „osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje“.
- Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je u tom pismu Knežević Perišić.
Hojl nije Mandiću vratio dar, ali su, očito, u njegovom kabinetu ozbiljno razmotrili pismo Knežević Perišić i odgovorili joj da je poklon primljen isključivo kao gest pristojnosti.
Tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK Mandić je, 4. decembra, uručujući dar Hojlu, - sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu, krivotvorio istorijske činjenice, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.

Hojl sliku kapele Karađorđevića prihvatio od Mandića isključivo kao gest učtivosti

Da klerikalizacija države Crne Gore metastazira i prijeti njenom uništenju kao sekularne i građanske države potvrđuje i najnovija odluka Vlade Crne Gore od 29.12. 2025. godine da nastavi da finansira rad vjerskih škola Medrese „Mehmed Fatih“ i vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava”. Za 2025. godinu Vlada svakoj od ovih škola iz budžeta dodjeljuje po 800 hiljada eura.
Za svoju odluku Vlada se pozvala na član 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju i član 56, stav 2, Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Oba Zakona predviđaju da licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Imaju pravo!
Ovdje se logično nameće pitanje da ako licencirane vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju pravo da se finansiraju iz budžeta Crne Gore, da li privatne licencirane laičke škole koje izvode javno važeće obrazovne programe imaju isto pravo? Da napomenem da je Ustavom Crne Gore zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu (član 8 Ustava).
Ustavni sud bi morao da razmotri ustavnost članova ovih Zakona koji predviđaju finasiranje rada vjerskih škola u odnosu na član Ustava 14 o odvojenosti vjerskih zajednica od države. Dobro bi bilo da razmotre po ovom pitanju rješenja sudova u Sjedinjenim Američkim Dražavama, Francuskoj i Sloveniji.
Pošto pomenuti zakoni predviđaju da vjerske škole imaju pravo na finansiranje iz budžeta, postavlja se pitanje ko je odlučio da se ovim školama dodijeli novac, da ostvare to pravo? Odgovor je: Vlada, ali na osnovu čega? Na osnovu ispunjenja neustavnih zakonskih rješenja? Ne treba zaboraviti da je Vlada finansirala za osnivanje školu "Sveti Sava" i u godini kada nijesu imali učenika i nastave.
Očigledno je da Vlada oboljela od Crkva Srbije, da je klerikalizacija države u fazi metastastke bolesti. Crkvi Srbije se poklanja zemlja diljem Crne Gore, dodjeljuju joj se sredstva iz budžeta i evo gradi vjerska škola.
Ministar pravde koji će potpisati rješenje o transferu novca školama trebalo bi da odgovori na sljedeća pitanja: sa kim Vlada sklapa sporazum o finansiranju škole, sa vjerskom zajednicom ili sa školom? Opštim zakonom o obrazovanju je propisano da se taj ugovor potpisuje sa školom. Potpisuje li se sa Medresom? Da li je Medresa dobila licencu da bi imala pravo na finansiranje? Da li se zna, kada je u pitanju licenca, koliki broj učenika može da godišnje upiše vjerska gimnazija "Sveti Sava"? Ne zna, jer toga u licenci nema, ali to ne smeta ni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su Vlada i ministar pravde donijeli odluku da se "Medresi" i vjerskoj gimnaziji za godinu dodijeli isti iznos sredstava? Postoji li neki pravilnik za dodjelu sredstava za finansiranje rada škola, da li Ministar pravde zna da ove škole imaju različite uslove za rad, da imaju različit broj učenika i angažovanih nastavnika? Da li je Ministru poznato da Zakon o slobodi vjeroispovijeti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da se vjerske škole finansiraju srazmjerno broju učenika?
Ministarstvo finansija se pridružuje ovom bezakonju i daje pozitivno mišljenje za podršku vjerskim obrazovnim ustanovama, iako u budžetu za 2025. nijesu bila predviđena sredstva za to.
I na kraju, nešto neočekivano i neviđeno do sada. "U konačnom, ministar pravde mr Bojan Božović zaključiće sa vjerskim školama Ugovore o finansiranju tih obrazovnih ustanova u narednom petogodišnjem periodu."
Ko je došao na ideju i zašto da se uradi ovako nešto i može li to da se uradi i bude zakonito? Mandat ova Vlade prestaje 2027. godine, a Vlada potpisuje ugovor o finansiranju škola do 2030? Jedan od odgovora može biti ono što sam već napisao da je ova Vlada oboljela od Crkve Srbije i da se oni ne liječe od te bolesti.

Ima li kraja bezakonju?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost u sjevernim predjelima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana ili tokom noći u slabljenju.
Jutarnja temperatura od minus 11 do tri, najviša dnevna od minus osam do osam stepeni.

Danas pretežno sunčano, do osam stepeni

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas, nakon sastanka sa predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, da je odluka Izraela da prizna Somaliland nezakonit i neprihvatljiv korak, dodajući da se time pokušava uvući Afrički rog u destabilizaciju.
Nakon jednostranog priznanja Somalilanda od strane vlade Benjamina Netanjahua, somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud otputovao je u zvaničnu posjetu Turskoj.
Nakon održanog sastanka sa Redžepom Tajipom Erdoganom zaključeno je da izraelsko priznanje dodatno destabilizuje Afrički rog.
- Izraelska odluka o priznanju Somalilanda je nelegitimna i neprihvatljiva. Na izraelskim rukama je krv 71.000 naše palestinske braće - rekao je Erdogan.
Erdogan je takođe rekao da Turska planira da započne bušenje nafte i gasa na moru uz obale Somalije 2026. godine, u skladu sa bilateralnim sporazumom, dodajući da svojoj floti dodaje dva nova broda za bušenje.
Od 2011. godine, vlada Redžepa Tajipa Erdogana uložila je mnogo novca u Somaliju, osnovavši najveću tursku ambasadu na svijetu u Mogadišu i pruživši više od milijardu dolara humanitarne pomoći kao odgovor na sušu i glad.
Turska takođe upravlja velikom vojnom bazom u Mogadišu, dok turske kompanije upravljaju gradskim aerodromom i lukom. Hiljade somalijskih vojnika obučene su u Turskoj, kako u zemlji, tako i u bazi Turksom u Mogadišu.

Tag: agencija-za-zeljeznice

Uprava prestaje da postoji, Agencija za željeznice počinje sa radom 7. januara

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Muke sa vetingom: Kako ozakoniti nezakonito?

Preminuo poznati diplomata Mate Meštrović

PRATITE TVe UŽIVO