Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je nove vojne poteze na frontu i odlučan odgovor na svaki ruski napad, poručivši da je situacija na ključnim tačkama bojišta pod kontrolom.
- Danas sam primio izvještaje Vojske i Službe bezbjednosti Ukrajine. Situacija na frontu, naročito u sektoru Pokrovska i okolnim oblastima, kao i u Kupjansku, pograničnim dijelovima Harkivske i Sumske oblasti, te u Zaporožju, pod kontrolom je. Zahvalan sam svakoj našoj jedinici na izdržljivosti. Pripremamo određene korake na frontu i odgovaramo na svaki ruski udar - rekao je Zelenski.
<h2>„Vraćamo Rusiju u realnost“</h2>
Ukrajinski predsjednik naveo je da je s vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandrom Sirski, razgovarao o jačanju dalekometnih sposobnosti.
- Povećali smo domet i preciznost naših napada. Gotovo svakog dana ili svaka dva dana pogađamo ruske rafinerije. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost - istakao je Zelenski.
<h2>Zahvalnica borbenim jedinicama</h2>
Zelenski je pohvalio ukrajinske snage koje djeluju na pravcu Kupjanska, posebno ističući 13. operativnu brigadu Nacionalne garde i 92. jurišnu brigadu.
- Tamo su takođe uspješne i 127. mehanizovana brigada, jedinice Snaga za specijalne operacije, Služba bezbjednosti Ukrajine i Vojna služba za sprovođenje zakona. Hvala vam svima, ratnici! - poručio je Zelenski.
<h2>Jačanje saradnje sa Zapadom</h2>
Predsjednik je najavio nastavak saradnje sa partnerima kako bi se proširila inicijativa Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PUR) i povećala nabavka američkog oružja.
- Posebno to uključuje sisteme protivvazdušne odbrane i naše dalekometne udarne kapacitete. Sljedeće sedmice razgovaraćemo s partnerima u Evropi o novim doprinosima. Takođe, privodimo kraju važne sporazume s nekoliko država o oružju i odbrambenim tehnologijama - kazao je Zelenski.
U zaključku je dodao da se finalizuje sporazum na kojem se mjesecima radilo, a koji će dodatno osnažiti ukrajinske vojne kapacitete.
Prema prethodnim izvještajima, samo u protekla 24 časa registrovano je 223 borbena sukoba duž cijele linije fronta, s najžešćim okršajima u pravcu Pokrovska.

Zelenski: Pripremamo nove vojne akcije, odgovaramo na svaki ruski udar

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je gotovo 60 odsto oružja koje koristi ukrajinska vojska domaće proizvodnje, čime je premašen cilj postavljen prije samo dva mjeseca, piše Rojters.&nbsp;
- Tokom ovog rata, Ukrajina je došla do tačke gdje je gotovo 60 odsto oružja koje imamo, oružja u rukama naših vojnika, ukrajinske proizvodnje - poručio je Zelenski u video obraćanju, dodajući da je riječ o moćnom oružju.&nbsp;
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici već dugo naglašavaju jačanje domaće proizvodnje naoružanja kao ključan element za osiguravanje budućnosti odbrane zemlje.
U svom je obraćanju takođe spomenuo zajednički projekat pokretanja proizvodnje oružja u Danskoj.
Podsjetimo, Zelenski je u julu pozvao svoju vladu da preduzme korake kako bi se udio domaće proizvedenog oružja povećao na više od 50 odsto. Tada je izjavio da ukrajinsko oružje čini oko polovinu naoružanja koje se koristi na bojištu, što je više nego ikad od sticanja nezavisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Ukrajina se posebno fokusirala na proizvodnju dronova i jačanje protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila intenzivnim ruskim napadima bespilotnim letjelicama i projektilima.
Zvaničnici su istakli i razvoj dronova presretača kao učinkovit i isplativ način odbrane od ruskih vazdušnih udara.

Zelenski: Ukrajinska vojna industrija je ostvarila ogroman napredak

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pozvala je Rusiju da pokaže dobru volju i dogovori se o prekidu vatre u Ukrajini. 
 
Kalas je kazala da su vraćanje ukrajinske djece koja su deportovana u Rusiju i oslobađanje ratnih zarobljenika primjeri gestova koje Rusija može da učini da pokaže dobru volju. 
 
Ona je, govoreći pred sastanak evropskih ministara spoljnih poslova u Madridu, na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini, pozvala Sjedinjene Američke Države (SAD) da izvrše pritisak na Kremlj da stavi tačku na trogodišnji sukob, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Rojters piše da američki predsjednik Donald Tramp postaje sve više frustriran zbog nedostatka pomaka u njegovim naporima da postigne mirovni sporazum, nakon što je zauzeo pomirljiviji stav prema Rusiji, što je naišlo na oprez kod evropskih saveznika. 
 
Tramp je u nedjelju rekao da će nametnuti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ukoliko se pokaže da predsjednik Rusije Vladimir Putin blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine. 
 
On je rekao da je bio "jako ljut" kad je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla istisnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Kalas: Rusija da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Evropa od 1945. godine gradi svijet u kojem predatori više ne bi trebalo da budu gospodari života i koji se zasniva na principima prava, pravde, slobode i humanizma - a danas ga na komade razbijaju dva nitkova - jedan u Kremlju, a drugi u Vašingtonu. Tim riječima je disident iz sovjetske ere Aleksander Skobov (67) u petak započeo završni govor prije nego je osuđen na 16 godina zatvora jer se nije libio da na društvenim mrežama objavljuje antiratne stavove. On je i tu priliku iskoristio da se jasno i otvoreno usprotivi režimu Vladimira Putina i njegovoj invaziji na Ukrajinu, ali i novoj američkoj administraciji koju predvodi Donald Tramp. Skobov je tako ustvrdio da Putin nije jedini koji baštini fašističke stavove. &nbsp;- Ljudi sa profašističkim vrijednostima su došli na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Svjedoci smo odvratnog pokušaja, čisto imperijalističke zavjere između dva predatora - poručio je Skobov. <h2>HITLER NOVOG DOBA</h2> U sudnici se obratio i simpatizerima Putinovog režima. - Danas će me pitati hoću li da se izjasnim krivim. Pa i ja ovdje iznosim optužbu: Optužujem cijelu Putinovu vladajuću kliku, koja je izgrađena na leševima, da priprema, pokreće i vodi agresorski rat. Optužujem ih za ratne zločine u Ukrajini, za politički teror u Rusiji i za korupciju mog naroda. Pitam i sluge Putinovog režima koji su ovdje prisutni: izjašnjavate li se krivim sa saučesništvo u njegovim zločinima? - podvukao je Skobov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5" data-rendition-name="original" width="1960" height="1307" loading="lazy" alt="Skobov"> <figcaption>Svjedoci smo čisto imperijalističke zavjere dva predatora: Aleksander Skobov(Photo: SOTA/Meduza)</figcaption> </figure>  On je ponovio svoju podršku Ukrajini zbog koje je i osuđen, i tom prilikom Putina uporedio sa Adolfom Hitlerom. - Smrt rusko-fašističkim osvajačima! Smrt Putinu, novom Hitleru, ubici i nitkovu. Slava Ukrajini! Slava herojima! - zaključio je Skobov. Njegove riječi objavljene su u <a href="https://meduza.io/en/feature/2025/03/21/death-to-putin-the-new-hitler">ruskom slobodnom mediju „Meduza“ </a>koji tamošnja vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji &nbsp;je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava. <h2>ISTORIJA SE PONAVLJA</h2> Skobov je krajem sedamdesetih i osamdesetih više puta osuđivan za „antisovjetsku propagandu i agitaciju“ i podvrgivan prinudnom psihijatrijskom liječenju. Kao nastavnik istorije devedesetih, Skobov je ostao uporni kritičar ruskih vlasti, govoreći protiv rata u Čečeniji i organizujući mitinge opozicije u Sankt Peterburgu. Protivio se ruskoj aneksiji Krima 2014. Iste godine, dva neidentifikovana muškarca napala su ga noževima ispred kuće - nakon čega je izgubio vid na jednom oku. Njegovi prijatelji i porodica vjeruju da je napad 2014. bio osveta za njegovu kritiku Putinovog režima. Ipak, Skobova to nije spriječilo da se otvoreno suprotstavlja ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine. On je uhapšen početkom aprila prošle godine pod optužbom da je „opravdao terorizam“ u svojim objavama na društvenim mrežama stavljajući se na stranu Ukrajine, a rusko ministarstvo pravde ga je proglasilo „stranim agentom“. U komentaru za Gardijan nakon saslušanja u petak, Tanja Lokšina iz Human Rights Watch ocijenila je da je kazna koja mu je izrečena drakonska, ali i simbolična za „rat ruskih vlasti protiv neslaganja“ unutar zemlje. - Posebno je dirljivo to što je Skobov proveo godine u sovjetskom zatvoru jer je koristio svoju slobodu mišljenja svih tih godina - a decenijama kasnije istorija se ponavlja - ukazala je ona.

Anja Ivanović

Dva nitkova iz Kremlja i Vašingtona danas na komade razbijaju svijet koji je građen od 1945. godine

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se nada da je Zapad ozbiljno shvatio nedavnu rusku upotrebu hipersonične rakete protiv Ukrajine i upozorio da je Rusija spremna da upotrijebi sva sredstva da se odbrani.
- Sjedinjene Države i njihovi saveznici koji dugometnim oružjem snabdijevaju režim u Kijevu, moraju da shvate da smo spremni da upotrijebimo sva sredstva da im ne dozvolimo da uspiju u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije - rekao je Lavrov u intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom objavljenom u četvrtak u Moskvi.
Lavrov je rekao i da je za Rusiju ključno da Ukrajina ne bude u NATO-u jer taj savez „ne smije biti na granicama Rusije“.

Lavrov: Rusija spremna da se brani svim sredstvima

Ukrajina je učinila sve što je bilo moguće da izbjegne uvlačenje Amerike u rat, ali ako Rusiji bude dozvoljeno da pobijedi, to će imati katastrofalne posledice po samu Ameriku, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uoči posjete Sjedinjenim Državama.
Kako je rekao u intervjuu za „Njujorker“, da Ukrajina nije pružila otpor, Putin bi krenuo dalje.
- Prvo, oko 40 miliona imigranata bi došlo u Evropu, Ameriku i Kanadu. Drugo, izgubili biste najveću državu u Evropi – ogroman udarac američkom uticaju na kontinentu. Rusija bi sada imala puni uticaj tamo. Izgubili biste sve. Poljsku, Njemačku i vaš uticaj bi bio ravan nuli - rekao je Zelenski.
On je naglasio da američka javnost mora da shvati da sama činjenica postojanja Ukrajine nije problem, ali je istovremeno otpor Ukrajine omogućio Americi da riješi mnoge druge probleme.
Rusija bi umjesto Ukrajine mogla da napadne Poljsku ili baltičke zemlje koje su članice NATO, a za SAD bi to bila „katastrofa, udarac ispod pojasa“.
- U ovom slučaju, sigurno ćete biti uključeni u rat punih razmjera – sa trupama na terenu, finansiranjem, investicijama, a američka ekonomija bi prešla na ratne noge. Dakle, reći da ste bili uključeni u ovaj rat dugo vremena jednostavno nije tačno: vjerujem da smo mi spasili Ameriku od totalnog rata - naglasio je Zelenski.
On je takođe kazao da ako podrška Ukrajini oslabi, Rusija može „odlučiti da je to dovoljno i da napadne Poljsku, na primjer, kao odgovor na neku vrstu provokacije od strane Bjelorusije“, prenio je Unian.
- I sada, posle dvije i po godine vaše podrške i ulaganja, na čemu smo veoma zahvalni, možete sve to da pomnožite sa nulom. Amerika bi morala da počne da ulaže od nule i to u ratu potpuno drugog kalibra. Američki vojnici će se boriti protiv toga i sve ovo, dodao bih, donijeće ogromnu korist Rusiji - naglasio je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Ako se Rusiji dozvoli da pobijedi, to će imati katastrofalne posljedice po SAD

Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Džozef Bajden odgodili su danas donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa - koje je dobila od zapadnih zemalja za napade na ruskoj teritoriji. Taj plan je izazvao ozbiljne prijetnje Moskve da slijedi ruski rat sa NATO.
Starmer je novinarima u Bijeloj kući rekao da je imao sveobuhvatne razgovore o strategiji sa Bajdenom, ali da u pitanju nije bio sastanak "o konkretnom kapacitetu".
Prije sastanka, zvaničnici su najavili da će Starmer izvršiti pritisak na Bajdena da podrži njegov plan za slanje britanskih projektila "Storm šedou" Ukrajini, kako bi mogla da vrši napade dublje unutar Rusije, dok raste zabrinutost saveznika zbog situacije na ratištu Rusije i Ukrajine.
Međutim, on je nagovijestio da će sa Bajdenom razgovarati o tom planu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku naredne sedmice, sa "većom grupom pojedinaca".
Dok su Bajden i Starmer sa svojim saradnicima razgovarali u Bijeloj kući, Bajden nije želio da prida veliki značaj upozorenju ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi dozvola Ukrajini da koristi zapadno oružje dugog dometa u Rusiji značilo da je Zapad "u ratu" sa Rusijom.
- Ne razmišljam mnogo o Vladimiru Putinu - rekao je Bajden kada su ga novinari pitali o komentarima ruskog predsjednika.
Međutim, iako je Bajden rekao da je "jasno da Putin neće pobijediti u ovom ratu", vjeruje se da američki predsjednik nije još spreman da popusti pred insistiranjem Ukrajine da joj se dozvoli da projektile dugog dometa ATACMS američke proizvodnje koristi na ruskoj teritoriji.
Američki zvaničnici vjeruju da upotreba tih projektila ne bi načinila veliku razliku u vojnoj kampanji Ukrajine, a takođe žele da se postaraju da američke zalihe oružja ne budu ispražnjene.
Dvojica lidera kažu da su takođe razgovarali o ratu u Gazi. Britanija je nedavno suspendovala isporuke oružja Izraelu zbog strahovanja da bi moglo da bude upotrijebljeno u situacijama koje predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Sjedinjene Američke Države, koje su glavni vojni i diplomatski saveznik Izraela, još se nisu odlučile na taj korak.
Bajden i Starmer su se saglasili da su "čvrsto posvećeni" Izraelu, ali su naglasili "hitnu potrebu" da se postigne sporazum o prekidu vatre, i da postoji potreba da "Izrael čini više da zaštiti civile" u Gazi, navodi se u saopštenju Bijele kuće poslije sastanka.
Uoči susreta Bajden-Starmer, Bijela kuća je nagovijestila da neće biti nekog velikog saopštenja koje se odnosi na odluku o ukrajinskom korišćenju oružja dugog dometa.
- Nema promjene našeg stava o obezbjeđivanju kapaciteta za napade dugog dometa koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije. Ne očekujem neku značajnu najavu u tom pogledu - rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.

Bajden i Starmer odgodili donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potvrdio je čvrstu podršku Turske suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, naglašavajući trajnu podršku pravima krimskih Tatara.
- Naša podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine je nepokolebljiva. Povratak Krima Ukrajini je zahtjev međunarodnog prava - izjavio je Erdogan u video poruci na Četvrtom samitu lidera Krimske platforme.
Naglasio je stav Turske o Krimu, istakavši da povratak ovog poluostrva Ukrajini odgovara međunarodnim pravnim standardima.
Erdogan je zrazio uvjerenje u daljnje akcije za podršku pravima krimskih Tatara.
- Vjerujem da će dodatni koraci biti preduzeti kako bi se ojačala prava krimskih Tatara u nadolazećem razdoblju - kazao je on.
Erdogan je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i vođi krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu na njihovim ulogama u organizaciji saamita, koji obilježava 80. godišnjicu protjerivanja krimskih Tatara.
Poručio je da Turska nikada nije priznala aneksiju Krima, koja je dodatno otežala živote ljudi u tom regionu.
Erdogan je istaknuo prava krimskih Tatara da žive "slobodno, sigurno i mirno u svojoj domovini".
- Naša iskrena želja je da rat završi pravednim i trajnim mirom temeljenim na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Erdogan.
Ruske snage su u februaru 2014. ušle na Krim, a ruski predsjednik Vladimir Putin je mjesec kasnije podijelio poluostrvo na dva odvojena federalna subjekta Ruske Federacije.
Od tada su krimski Tatari nastavili svoju borbu za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine protiv ruske okupacije.
Krimski Tatari suočavaju se sa progonom od kada je Rusija 2014. preuzela poluostrvo, što je situacija koju Turska oštro osuđuje.
Turska i Sjedinjene Države, kao i Generalna skupština Ujedinjenih nacija, smatraju aneksiju nezakonitom.
Turska i Srbija su jedine zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: agresija-na-ukrajinu