Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je nove vojne poteze na frontu i odlučan odgovor na svaki ruski napad, poručivši da je situacija na ključnim tačkama bojišta pod kontrolom.
- Danas sam primio izvještaje Vojske i Službe bezbjednosti Ukrajine. Situacija na frontu, naročito u sektoru Pokrovska i okolnim oblastima, kao i u Kupjansku, pograničnim dijelovima Harkivske i Sumske oblasti, te u Zaporožju, pod kontrolom je. Zahvalan sam svakoj našoj jedinici na izdržljivosti. Pripremamo određene korake na frontu i odgovaramo na svaki ruski udar - rekao je Zelenski.
<h2>„Vraćamo Rusiju u realnost“</h2>
Ukrajinski predsjednik naveo je da je s vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandrom Sirski, razgovarao o jačanju dalekometnih sposobnosti.
- Povećali smo domet i preciznost naših napada. Gotovo svakog dana ili svaka dva dana pogađamo ruske rafinerije. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost - istakao je Zelenski.
<h2>Zahvalnica borbenim jedinicama</h2>
Zelenski je pohvalio ukrajinske snage koje djeluju na pravcu Kupjanska, posebno ističući 13. operativnu brigadu Nacionalne garde i 92. jurišnu brigadu.
- Tamo su takođe uspješne i 127. mehanizovana brigada, jedinice Snaga za specijalne operacije, Služba bezbjednosti Ukrajine i Vojna služba za sprovođenje zakona. Hvala vam svima, ratnici! - poručio je Zelenski.
<h2>Jačanje saradnje sa Zapadom</h2>
Predsjednik je najavio nastavak saradnje sa partnerima kako bi se proširila inicijativa Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PUR) i povećala nabavka američkog oružja.
- Posebno to uključuje sisteme protivvazdušne odbrane i naše dalekometne udarne kapacitete. Sljedeće sedmice razgovaraćemo s partnerima u Evropi o novim doprinosima. Takođe, privodimo kraju važne sporazume s nekoliko država o oružju i odbrambenim tehnologijama - kazao je Zelenski.
U zaključku je dodao da se finalizuje sporazum na kojem se mjesecima radilo, a koji će dodatno osnažiti ukrajinske vojne kapacitete.
Prema prethodnim izvještajima, samo u protekla 24 časa registrovano je 223 borbena sukoba duž cijele linije fronta, s najžešćim okršajima u pravcu Pokrovska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Pripremamo nove vojne akcije, odgovaramo na svaki ruski udar

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je gotovo 60 odsto oružja koje koristi ukrajinska vojska domaće proizvodnje, čime je premašen cilj postavljen prije samo dva mjeseca, piše Rojters.&nbsp;
- Tokom ovog rata, Ukrajina je došla do tačke gdje je gotovo 60 odsto oružja koje imamo, oružja u rukama naših vojnika, ukrajinske proizvodnje - poručio je Zelenski u video obraćanju, dodajući da je riječ o moćnom oružju.&nbsp;
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici već dugo naglašavaju jačanje domaće proizvodnje naoružanja kao ključan element za osiguravanje budućnosti odbrane zemlje.
U svom je obraćanju takođe spomenuo zajednički projekat pokretanja proizvodnje oružja u Danskoj.
Podsjetimo, Zelenski je u julu pozvao svoju vladu da preduzme korake kako bi se udio domaće proizvedenog oružja povećao na više od 50 odsto. Tada je izjavio da ukrajinsko oružje čini oko polovinu naoružanja koje se koristi na bojištu, što je više nego ikad od sticanja nezavisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Ukrajina se posebno fokusirala na proizvodnju dronova i jačanje protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila intenzivnim ruskim napadima bespilotnim letjelicama i projektilima.
Zvaničnici su istakli i razvoj dronova presretača kao učinkovit i isplativ način odbrane od ruskih vazdušnih udara.

Zelenski: Ukrajinska vojna industrija je ostvarila ogroman napredak

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pozvala je Rusiju da pokaže dobru volju i dogovori se o prekidu vatre u Ukrajini. 
 
Kalas je kazala da su vraćanje ukrajinske djece koja su deportovana u Rusiju i oslobađanje ratnih zarobljenika primjeri gestova koje Rusija može da učini da pokaže dobru volju. 
 
Ona je, govoreći pred sastanak evropskih ministara spoljnih poslova u Madridu, na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini, pozvala Sjedinjene Američke Države (SAD) da izvrše pritisak na Kremlj da stavi tačku na trogodišnji sukob, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Rojters piše da američki predsjednik Donald Tramp postaje sve više frustriran zbog nedostatka pomaka u njegovim naporima da postigne mirovni sporazum, nakon što je zauzeo pomirljiviji stav prema Rusiji, što je naišlo na oprez kod evropskih saveznika. 
 
Tramp je u nedjelju rekao da će nametnuti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ukoliko se pokaže da predsjednik Rusije Vladimir Putin blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine. 
 
On je rekao da je bio "jako ljut" kad je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla istisnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Kalas: Rusija da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Evropa od 1945. godine gradi svijet u kojem predatori više ne bi trebalo da budu gospodari života i koji se zasniva na principima prava, pravde, slobode i humanizma - a danas ga na komade razbijaju dva nitkova - jedan u Kremlju, a drugi u Vašingtonu. Tim riječima je disident iz sovjetske ere Aleksander Skobov (67) u petak započeo završni govor prije nego je osuđen na 16 godina zatvora jer se nije libio da na društvenim mrežama objavljuje antiratne stavove. On je i tu priliku iskoristio da se jasno i otvoreno usprotivi režimu Vladimira Putina i njegovoj invaziji na Ukrajinu, ali i novoj američkoj administraciji koju predvodi Donald Tramp. Skobov je tako ustvrdio da Putin nije jedini koji baštini fašističke stavove. &nbsp;- Ljudi sa profašističkim vrijednostima su došli na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Svjedoci smo odvratnog pokušaja, čisto imperijalističke zavjere između dva predatora - poručio je Skobov. <h2>HITLER NOVOG DOBA</h2> U sudnici se obratio i simpatizerima Putinovog režima. - Danas će me pitati hoću li da se izjasnim krivim. Pa i ja ovdje iznosim optužbu: Optužujem cijelu Putinovu vladajuću kliku, koja je izgrađena na leševima, da priprema, pokreće i vodi agresorski rat. Optužujem ih za ratne zločine u Ukrajini, za politički teror u Rusiji i za korupciju mog naroda. Pitam i sluge Putinovog režima koji su ovdje prisutni: izjašnjavate li se krivim sa saučesništvo u njegovim zločinima? - podvukao je Skobov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5" data-rendition-name="original" width="1960" height="1307" loading="lazy" alt="Skobov"> <figcaption>Svjedoci smo čisto imperijalističke zavjere dva predatora: Aleksander Skobov(Photo: SOTA/Meduza)</figcaption> </figure>  On je ponovio svoju podršku Ukrajini zbog koje je i osuđen, i tom prilikom Putina uporedio sa Adolfom Hitlerom. - Smrt rusko-fašističkim osvajačima! Smrt Putinu, novom Hitleru, ubici i nitkovu. Slava Ukrajini! Slava herojima! - zaključio je Skobov. Njegove riječi objavljene su u <a href="https://meduza.io/en/feature/2025/03/21/death-to-putin-the-new-hitler">ruskom slobodnom mediju „Meduza“ </a>koji tamošnja vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji &nbsp;je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava. <h2>ISTORIJA SE PONAVLJA</h2> Skobov je krajem sedamdesetih i osamdesetih više puta osuđivan za „antisovjetsku propagandu i agitaciju“ i podvrgivan prinudnom psihijatrijskom liječenju. Kao nastavnik istorije devedesetih, Skobov je ostao uporni kritičar ruskih vlasti, govoreći protiv rata u Čečeniji i organizujući mitinge opozicije u Sankt Peterburgu. Protivio se ruskoj aneksiji Krima 2014. Iste godine, dva neidentifikovana muškarca napala su ga noževima ispred kuće - nakon čega je izgubio vid na jednom oku. Njegovi prijatelji i porodica vjeruju da je napad 2014. bio osveta za njegovu kritiku Putinovog režima. Ipak, Skobova to nije spriječilo da se otvoreno suprotstavlja ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine. On je uhapšen početkom aprila prošle godine pod optužbom da je „opravdao terorizam“ u svojim objavama na društvenim mrežama stavljajući se na stranu Ukrajine, a rusko ministarstvo pravde ga je proglasilo „stranim agentom“. U komentaru za Gardijan nakon saslušanja u petak, Tanja Lokšina iz Human Rights Watch ocijenila je da je kazna koja mu je izrečena drakonska, ali i simbolična za „rat ruskih vlasti protiv neslaganja“ unutar zemlje. - Posebno je dirljivo to što je Skobov proveo godine u sovjetskom zatvoru jer je koristio svoju slobodu mišljenja svih tih godina - a decenijama kasnije istorija se ponavlja - ukazala je ona.

Anja Ivanović

Dva nitkova iz Kremlja i Vašingtona danas na komade razbijaju svijet koji je građen od 1945. godine

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se nada da je Zapad ozbiljno shvatio nedavnu rusku upotrebu hipersonične rakete protiv Ukrajine i upozorio da je Rusija spremna da upotrijebi sva sredstva da se odbrani.
- Sjedinjene Države i njihovi saveznici koji dugometnim oružjem snabdijevaju režim u Kijevu, moraju da shvate da smo spremni da upotrijebimo sva sredstva da im ne dozvolimo da uspiju u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije - rekao je Lavrov u intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom objavljenom u četvrtak u Moskvi.
Lavrov je rekao i da je za Rusiju ključno da Ukrajina ne bude u NATO-u jer taj savez „ne smije biti na granicama Rusije“.

Lavrov: Rusija spremna da se brani svim sredstvima

Ukrajina je učinila sve što je bilo moguće da izbjegne uvlačenje Amerike u rat, ali ako Rusiji bude dozvoljeno da pobijedi, to će imati katastrofalne posledice po samu Ameriku, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uoči posjete Sjedinjenim Državama.
Kako je rekao u intervjuu za „Njujorker“, da Ukrajina nije pružila otpor, Putin bi krenuo dalje.
- Prvo, oko 40 miliona imigranata bi došlo u Evropu, Ameriku i Kanadu. Drugo, izgubili biste najveću državu u Evropi – ogroman udarac američkom uticaju na kontinentu. Rusija bi sada imala puni uticaj tamo. Izgubili biste sve. Poljsku, Njemačku i vaš uticaj bi bio ravan nuli - rekao je Zelenski.
On je naglasio da američka javnost mora da shvati da sama činjenica postojanja Ukrajine nije problem, ali je istovremeno otpor Ukrajine omogućio Americi da riješi mnoge druge probleme.
Rusija bi umjesto Ukrajine mogla da napadne Poljsku ili baltičke zemlje koje su članice NATO, a za SAD bi to bila „katastrofa, udarac ispod pojasa“.
- U ovom slučaju, sigurno ćete biti uključeni u rat punih razmjera – sa trupama na terenu, finansiranjem, investicijama, a američka ekonomija bi prešla na ratne noge. Dakle, reći da ste bili uključeni u ovaj rat dugo vremena jednostavno nije tačno: vjerujem da smo mi spasili Ameriku od totalnog rata - naglasio je Zelenski.
On je takođe kazao da ako podrška Ukrajini oslabi, Rusija može „odlučiti da je to dovoljno i da napadne Poljsku, na primjer, kao odgovor na neku vrstu provokacije od strane Bjelorusije“, prenio je Unian.
- I sada, posle dvije i po godine vaše podrške i ulaganja, na čemu smo veoma zahvalni, možete sve to da pomnožite sa nulom. Amerika bi morala da počne da ulaže od nule i to u ratu potpuno drugog kalibra. Američki vojnici će se boriti protiv toga i sve ovo, dodao bih, donijeće ogromnu korist Rusiji - naglasio je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Ako se Rusiji dozvoli da pobijedi, to će imati katastrofalne posljedice po SAD

Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Džozef Bajden odgodili su danas donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa - koje je dobila od zapadnih zemalja za napade na ruskoj teritoriji. Taj plan je izazvao ozbiljne prijetnje Moskve da slijedi ruski rat sa NATO.
Starmer je novinarima u Bijeloj kući rekao da je imao sveobuhvatne razgovore o strategiji sa Bajdenom, ali da u pitanju nije bio sastanak "o konkretnom kapacitetu".
Prije sastanka, zvaničnici su najavili da će Starmer izvršiti pritisak na Bajdena da podrži njegov plan za slanje britanskih projektila "Storm šedou" Ukrajini, kako bi mogla da vrši napade dublje unutar Rusije, dok raste zabrinutost saveznika zbog situacije na ratištu Rusije i Ukrajine.
Međutim, on je nagovijestio da će sa Bajdenom razgovarati o tom planu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku naredne sedmice, sa "većom grupom pojedinaca".
Dok su Bajden i Starmer sa svojim saradnicima razgovarali u Bijeloj kući, Bajden nije želio da prida veliki značaj upozorenju ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi dozvola Ukrajini da koristi zapadno oružje dugog dometa u Rusiji značilo da je Zapad "u ratu" sa Rusijom.
- Ne razmišljam mnogo o Vladimiru Putinu - rekao je Bajden kada su ga novinari pitali o komentarima ruskog predsjednika.
Međutim, iako je Bajden rekao da je "jasno da Putin neće pobijediti u ovom ratu", vjeruje se da američki predsjednik nije još spreman da popusti pred insistiranjem Ukrajine da joj se dozvoli da projektile dugog dometa ATACMS američke proizvodnje koristi na ruskoj teritoriji.
Američki zvaničnici vjeruju da upotreba tih projektila ne bi načinila veliku razliku u vojnoj kampanji Ukrajine, a takođe žele da se postaraju da američke zalihe oružja ne budu ispražnjene.
Dvojica lidera kažu da su takođe razgovarali o ratu u Gazi. Britanija je nedavno suspendovala isporuke oružja Izraelu zbog strahovanja da bi moglo da bude upotrijebljeno u situacijama koje predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Sjedinjene Američke Države, koje su glavni vojni i diplomatski saveznik Izraela, još se nisu odlučile na taj korak.
Bajden i Starmer su se saglasili da su "čvrsto posvećeni" Izraelu, ali su naglasili "hitnu potrebu" da se postigne sporazum o prekidu vatre, i da postoji potreba da "Izrael čini više da zaštiti civile" u Gazi, navodi se u saopštenju Bijele kuće poslije sastanka.
Uoči susreta Bajden-Starmer, Bijela kuća je nagovijestila da neće biti nekog velikog saopštenja koje se odnosi na odluku o ukrajinskom korišćenju oružja dugog dometa.
- Nema promjene našeg stava o obezbjeđivanju kapaciteta za napade dugog dometa koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije. Ne očekujem neku značajnu najavu u tom pogledu - rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.

Bajden i Starmer odgodili donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potvrdio je čvrstu podršku Turske suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, naglašavajući trajnu podršku pravima krimskih Tatara.
- Naša podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine je nepokolebljiva. Povratak Krima Ukrajini je zahtjev međunarodnog prava - izjavio je Erdogan u video poruci na Četvrtom samitu lidera Krimske platforme.
Naglasio je stav Turske o Krimu, istakavši da povratak ovog poluostrva Ukrajini odgovara međunarodnim pravnim standardima.
Erdogan je zrazio uvjerenje u daljnje akcije za podršku pravima krimskih Tatara.
- Vjerujem da će dodatni koraci biti preduzeti kako bi se ojačala prava krimskih Tatara u nadolazećem razdoblju - kazao je on.
Erdogan je zahvalio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i vođi krimskih Tatara Mustafi Abdulcemilu Kirimogluu na njihovim ulogama u organizaciji saamita, koji obilježava 80. godišnjicu protjerivanja krimskih Tatara.
Poručio je da Turska nikada nije priznala aneksiju Krima, koja je dodatno otežala živote ljudi u tom regionu.
Erdogan je istaknuo prava krimskih Tatara da žive "slobodno, sigurno i mirno u svojoj domovini".
- Naša iskrena želja je da rat završi pravednim i trajnim mirom temeljenim na teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine - rekao je Erdogan.
Ruske snage su u februaru 2014. ušle na Krim, a ruski predsjednik Vladimir Putin je mjesec kasnije podijelio poluostrvo na dva odvojena federalna subjekta Ruske Federacije.
Od tada su krimski Tatari nastavili svoju borbu za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine protiv ruske okupacije.
Krimski Tatari suočavaju se sa progonom od kada je Rusija 2014. preuzela poluostrvo, što je situacija koju Turska oštro osuđuje.
Turska i Sjedinjene Države, kao i Generalna skupština Ujedinjenih nacija, smatraju aneksiju nezakonitom.
Turska i Srbija su jedine zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropsku uniju koje nisu uvele sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Erdogan: Krim se mora vratiti Ukrajini

Evropska unija treba da ukloni prepreke na unutrašnjem tržištu i tako amortizuje napetost u svjetskoj trgovini i "glatko prebrodi" efekat američkih carina, ocijenila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
- Ako učinimo samo četvrtinu toga, biće dovoljno da unutrašnju trgovinu ubrzamo toliko da potpuno potremo posljedice američkih carina po privredni rast - rekla je Lagard na Evropskom bankarskom kongresu.
Prema njenim riječima, Evropskoj uniji nije potrebna totalna harmonizacija, jer dovoljno bi bilo da nešto što jedna članica odobri ostale isto dozvole.
- U više važnih oblasti još neophodno jednoglasje u Evropskom savjetu nadalje koči naprijed ka zaokruživanju unutrašnjeg tržišta - rekla je Lagard.
Ona je navela da koraci koje moraju da učine nijesu nemogući.
- Ne zahtijevaju nove sporazume, niti radikalne izmjene naše Unije, nego samo političku volju da iskoristimo instrumente koje već imamo - poručila je Lagard.

Lagard: EU reformom može da potisne efekat američkih carina

Modna kreatorka Sanja Bobar biće gošća ovonedjeljnog izdanja astropsihološkog talk-show programa „Znak Podznak“.
Emisija će biti emitovana večeras u 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZxBfDLgLDZs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Modna kreatorka Sanja Bobar gošća emisije „Znak Podznak“

Nakon obilnih padavina proteklih dana a posebno tokom noći, došlo je do rasta vodostaja pojedinih rijeka.&nbsp;
Visina vodostaja rijeke Morače, sinoć na mjernom mjestu na Zlatici iznosila je 3.23 metra, dok je na istom mjestu trenutno 3.66. metara.&nbsp;
Sinoć je u centru izmjerena visina vodostaja Morače iznosila 6.37, jutros u šest sati vodostaj je bio 6.63, dok je trenutno 6.54 metra.
Kada je riječ o rijeci Zeti, vodostaj te rijeke, uprkos padavinama, od sinoć je u padu.&nbsp;
Na Vranjskim Njivama sinoć je izmjerena visina vode 3.55 metara, dok je danas visina vodostaja 3.35 metara.&nbsp;
Kada je riječ o rijeci Lim vodostaj je u konstantnom rastu.&nbsp;
Nakon što je juče izmjerna visina vod eiznosila 1.22 metra, vodostaj je rastao, pa je danas izmjerena visina od 1.25 metara.&nbsp;

Vodostaj nekih crnogorskih rijeka rastao, drugih padao

Na poziv Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), delegacija Crne Gore predvođena ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović učestvovala je u Madridu na globalnom skupu „I believe you“: Building Survivor-Centered Health Systems for Women and Girls. Riječ je o međunarodnom događaju posvećenom jačanju odgovora država na rodno zasnovano nasilje i unapređenju saradnje između institucija i sistema.
Inicijativu je pokrenuo direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge, uz upozorenje da rodno zasnovano nasilje pogađa svaku četvrtu ženu i djevojčicu u evropskom regionu. Učešćem na ovom skupu Crna Gora je, kako je istaknuto, potvrdila svoju posvećenost sprovođenju Istanbulske konvencije, zaštiti ljudskih prava i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, posebno Cilja 5 – rodna ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojaka.
Tokom panel diskusije, ministarka Jakšić Stojanović predstavila je reformske procese koje Crna Gora sprovodi radi ispunjenja SDG cilja 5.2, koji se odnosi na eliminaciju nasilja nad ženama i djevojčicama. Ukazala je na presudnu ulogu obrazovnog sistema u prevenciji nasilja i izgradnji kulture nenasilja.
Naglasila je važnost multisektorskog pristupa, uz zajedničko djelovanje obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih institucija, bezbjednosnih organa, međunarodnih organizacija i civilnog društva.
„Ako danas njegujemo vrijednosti poštovanja i jednakosti, gradimo društvo u kojem nijedna djevojčica i nijedna žena ne moraju da žive u strahu“, poručila je ministarka.
Istakla je i potrebu kontinuiranih ulaganja u obrazovne programe, jačanje kompetencija nastavnog kadra i unapređenje zaštitnih procedura u školama kako bi bile u potpunosti usklađene s međunarodnim standardima.
Učesnici skupa saglasili su se da je samo objedinjeno djelovanje svih društvenih aktera put ka održivom napretku i stvaranju okruženja u kojem se djeca, mladi i žene osjećaju bezbjedno, podržano i zaštićeno.

Jakšić Stojanović u Madridu: Borba protiv nasilja zahtijeva partnerstvo svih društvenih aktera

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Susret crnogorskog premijera Milojka Spajića i albanskog kolege Edija Rame postao je viralan na društvenim mrežama. Podsjetimo, lideri regiona okupili su se juče u Tirani na Samitu o Planu rasta EU za Zapadni Balkan „Naš put ka EU“.&nbsp;
Domaćin skupa Rama dočekivao je goste ispred palate, a kada je stigao Spajić uputio mu je šaljiv komentar.
Rama je Spajiću pri izlasku iz automobila rekao: "Vi ste predvodnik, kako možete da kasnite?"
Na to mu je Spajić kroz osmijeh odgovorio: "Ne, mi ne kasnimo, mi smo baš na vrijeme."
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRUB9eDCJVD%2F%3Figsh%3DMTd5M21jOHU4a2x3bw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na Samitu, pored Spajića, učestvuje evropska komesarka za proširenje Marta Kos, premijeri Srbije Đuro Macut, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Savjetu ministara BiH Borjana Krišto.
Cilj Samita je jačanje ekonomske i političke saradnje između Zapadnog Balkana i EU.

Tag: agresija-na-ukrajinu