Više od 1.100 stambenih zgrada u Kijevu biće bez grijanja najmanje dva mjeseca usred zime, jer je termoelektrana koja ih je snabdijevala pretrpjela "kritičnu" štetu u nedavnom ruskom napadu.
To je danas izjavio gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
- Objekat je pretrpio kritičnu štetu i biće potrebno najmanje dva mjeseca da se obnove njegovi sistemi i oprema. Grad je postavio dodatne grijne punktove u školama u naseljima gdje zgrade ostaju bez grijanja - napisao je Kličko na društvenim mrežama.
Trenutno postoji pet dodatnih punktova, povezanih sa mobilnim grijnim jedinicama, gdje je moguće ostati danju i noću, dodao je gradonačelnik Kijeva dok su u Abu Dabiju održani dvodnevni pregovori između ukrajinskih, ruskih i američkih predstavnika o postizanju mira.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Kijevu će više od hiljadu zgrada biti bez grijanja najmanje dva mjeseca

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

1250x600

1084x550

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je nove vojne poteze na frontu i odlučan odgovor na svaki ruski napad, poručivši da je situacija na ključnim tačkama bojišta pod kontrolom.
- Danas sam primio izvještaje Vojske i Službe bezbjednosti Ukrajine. Situacija na frontu, naročito u sektoru Pokrovska i okolnim oblastima, kao i u Kupjansku, pograničnim dijelovima Harkivske i Sumske oblasti, te u Zaporožju, pod kontrolom je. Zahvalan sam svakoj našoj jedinici na izdržljivosti. Pripremamo određene korake na frontu i odgovaramo na svaki ruski udar - rekao je Zelenski.
<h2>„Vraćamo Rusiju u realnost“</h2>
Ukrajinski predsjednik naveo je da je s vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandrom Sirski, razgovarao o jačanju dalekometnih sposobnosti.
- Povećali smo domet i preciznost naših napada. Gotovo svakog dana ili svaka dva dana pogađamo ruske rafinerije. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost - istakao je Zelenski.
<h2>Zahvalnica borbenim jedinicama</h2>
Zelenski je pohvalio ukrajinske snage koje djeluju na pravcu Kupjanska, posebno ističući 13. operativnu brigadu Nacionalne garde i 92. jurišnu brigadu.
- Tamo su takođe uspješne i 127. mehanizovana brigada, jedinice Snaga za specijalne operacije, Služba bezbjednosti Ukrajine i Vojna služba za sprovođenje zakona. Hvala vam svima, ratnici! - poručio je Zelenski.
<h2>Jačanje saradnje sa Zapadom</h2>
Predsjednik je najavio nastavak saradnje sa partnerima kako bi se proširila inicijativa Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PUR) i povećala nabavka američkog oružja.
- Posebno to uključuje sisteme protivvazdušne odbrane i naše dalekometne udarne kapacitete. Sljedeće sedmice razgovaraćemo s partnerima u Evropi o novim doprinosima. Takođe, privodimo kraju važne sporazume s nekoliko država o oružju i odbrambenim tehnologijama - kazao je Zelenski.
U zaključku je dodao da se finalizuje sporazum na kojem se mjesecima radilo, a koji će dodatno osnažiti ukrajinske vojne kapacitete.
Prema prethodnim izvještajima, samo u protekla 24 časa registrovano je 223 borbena sukoba duž cijele linije fronta, s najžešćim okršajima u pravcu Pokrovska.

Zelenski: Pripremamo nove vojne akcije, odgovaramo na svaki ruski udar

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je gotovo 60 odsto oružja koje koristi ukrajinska vojska domaće proizvodnje, čime je premašen cilj postavljen prije samo dva mjeseca, piše Rojters.&nbsp;
- Tokom ovog rata, Ukrajina je došla do tačke gdje je gotovo 60 odsto oružja koje imamo, oružja u rukama naših vojnika, ukrajinske proizvodnje - poručio je Zelenski u video obraćanju, dodajući da je riječ o moćnom oružju.&nbsp;
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici već dugo naglašavaju jačanje domaće proizvodnje naoružanja kao ključan element za osiguravanje budućnosti odbrane zemlje.
U svom je obraćanju takođe spomenuo zajednički projekat pokretanja proizvodnje oružja u Danskoj.
Podsjetimo, Zelenski je u julu pozvao svoju vladu da preduzme korake kako bi se udio domaće proizvedenog oružja povećao na više od 50 odsto. Tada je izjavio da ukrajinsko oružje čini oko polovinu naoružanja koje se koristi na bojištu, što je više nego ikad od sticanja nezavisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Ukrajina se posebno fokusirala na proizvodnju dronova i jačanje protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila intenzivnim ruskim napadima bespilotnim letjelicama i projektilima.
Zvaničnici su istakli i razvoj dronova presretača kao učinkovit i isplativ način odbrane od ruskih vazdušnih udara.

Zelenski: Ukrajinska vojna industrija je ostvarila ogroman napredak

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pozvala je Rusiju da pokaže dobru volju i dogovori se o prekidu vatre u Ukrajini. 
 
Kalas je kazala da su vraćanje ukrajinske djece koja su deportovana u Rusiju i oslobađanje ratnih zarobljenika primjeri gestova koje Rusija može da učini da pokaže dobru volju. 
 
Ona je, govoreći pred sastanak evropskih ministara spoljnih poslova u Madridu, na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini, pozvala Sjedinjene Američke Države (SAD) da izvrše pritisak na Kremlj da stavi tačku na trogodišnji sukob, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Rojters piše da američki predsjednik Donald Tramp postaje sve više frustriran zbog nedostatka pomaka u njegovim naporima da postigne mirovni sporazum, nakon što je zauzeo pomirljiviji stav prema Rusiji, što je naišlo na oprez kod evropskih saveznika. 
 
Tramp je u nedjelju rekao da će nametnuti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ukoliko se pokaže da predsjednik Rusije Vladimir Putin blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine. 
 
On je rekao da je bio "jako ljut" kad je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla istisnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Kalas: Rusija da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Evropa od 1945. godine gradi svijet u kojem predatori više ne bi trebalo da budu gospodari života i koji se zasniva na principima prava, pravde, slobode i humanizma - a danas ga na komade razbijaju dva nitkova - jedan u Kremlju, a drugi u Vašingtonu. Tim riječima je disident iz sovjetske ere Aleksander Skobov (67) u petak započeo završni govor prije nego je osuđen na 16 godina zatvora jer se nije libio da na društvenim mrežama objavljuje antiratne stavove. On je i tu priliku iskoristio da se jasno i otvoreno usprotivi režimu Vladimira Putina i njegovoj invaziji na Ukrajinu, ali i novoj američkoj administraciji koju predvodi Donald Tramp. Skobov je tako ustvrdio da Putin nije jedini koji baštini fašističke stavove. &nbsp;- Ljudi sa profašističkim vrijednostima su došli na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Svjedoci smo odvratnog pokušaja, čisto imperijalističke zavjere između dva predatora - poručio je Skobov. <h2>HITLER NOVOG DOBA</h2> U sudnici se obratio i simpatizerima Putinovog režima. - Danas će me pitati hoću li da se izjasnim krivim. Pa i ja ovdje iznosim optužbu: Optužujem cijelu Putinovu vladajuću kliku, koja je izgrađena na leševima, da priprema, pokreće i vodi agresorski rat. Optužujem ih za ratne zločine u Ukrajini, za politički teror u Rusiji i za korupciju mog naroda. Pitam i sluge Putinovog režima koji su ovdje prisutni: izjašnjavate li se krivim sa saučesništvo u njegovim zločinima? - podvukao je Skobov.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250323180344_e9011e63a18f50e65e80aaefb98bc151a70047ab4b5bcf19caeb7f5ee3f8a4e5" data-rendition-name="original" width="1960" height="1307" loading="lazy" alt="Skobov"> <figcaption>Svjedoci smo čisto imperijalističke zavjere dva predatora: Aleksander Skobov(Photo: SOTA/Meduza)</figcaption> </figure>  On je ponovio svoju podršku Ukrajini zbog koje je i osuđen, i tom prilikom Putina uporedio sa Adolfom Hitlerom. - Smrt rusko-fašističkim osvajačima! Smrt Putinu, novom Hitleru, ubici i nitkovu. Slava Ukrajini! Slava herojima! - zaključio je Skobov. Njegove riječi objavljene su u <a href="https://meduza.io/en/feature/2025/03/21/death-to-putin-the-new-hitler">ruskom slobodnom mediju „Meduza“ </a>koji tamošnja vlast uporno pokušava da ugasi. Doniranje ovom mediju u Rusiji &nbsp;je zabranjeno, ali i dijeljenje njihovih objava. <h2>ISTORIJA SE PONAVLJA</h2> Skobov je krajem sedamdesetih i osamdesetih više puta osuđivan za „antisovjetsku propagandu i agitaciju“ i podvrgivan prinudnom psihijatrijskom liječenju. Kao nastavnik istorije devedesetih, Skobov je ostao uporni kritičar ruskih vlasti, govoreći protiv rata u Čečeniji i organizujući mitinge opozicije u Sankt Peterburgu. Protivio se ruskoj aneksiji Krima 2014. Iste godine, dva neidentifikovana muškarca napala su ga noževima ispred kuće - nakon čega je izgubio vid na jednom oku. Njegovi prijatelji i porodica vjeruju da je napad 2014. bio osveta za njegovu kritiku Putinovog režima. Ipak, Skobova to nije spriječilo da se otvoreno suprotstavlja ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine. On je uhapšen početkom aprila prošle godine pod optužbom da je „opravdao terorizam“ u svojim objavama na društvenim mrežama stavljajući se na stranu Ukrajine, a rusko ministarstvo pravde ga je proglasilo „stranim agentom“. U komentaru za Gardijan nakon saslušanja u petak, Tanja Lokšina iz Human Rights Watch ocijenila je da je kazna koja mu je izrečena drakonska, ali i simbolična za „rat ruskih vlasti protiv neslaganja“ unutar zemlje. - Posebno je dirljivo to što je Skobov proveo godine u sovjetskom zatvoru jer je koristio svoju slobodu mišljenja svih tih godina - a decenijama kasnije istorija se ponavlja - ukazala je ona.

Anja Ivanović

Dva nitkova iz Kremlja i Vašingtona danas na komade razbijaju svijet koji je građen od 1945. godine

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se nada da je Zapad ozbiljno shvatio nedavnu rusku upotrebu hipersonične rakete protiv Ukrajine i upozorio da je Rusija spremna da upotrijebi sva sredstva da se odbrani.
- Sjedinjene Države i njihovi saveznici koji dugometnim oružjem snabdijevaju režim u Kijevu, moraju da shvate da smo spremni da upotrijebimo sva sredstva da im ne dozvolimo da uspiju u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije - rekao je Lavrov u intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom objavljenom u četvrtak u Moskvi.
Lavrov je rekao i da je za Rusiju ključno da Ukrajina ne bude u NATO-u jer taj savez „ne smije biti na granicama Rusije“.

Lavrov: Rusija spremna da se brani svim sredstvima

Ukrajina je učinila sve što je bilo moguće da izbjegne uvlačenje Amerike u rat, ali ako Rusiji bude dozvoljeno da pobijedi, to će imati katastrofalne posledice po samu Ameriku, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uoči posjete Sjedinjenim Državama.
Kako je rekao u intervjuu za „Njujorker“, da Ukrajina nije pružila otpor, Putin bi krenuo dalje.
- Prvo, oko 40 miliona imigranata bi došlo u Evropu, Ameriku i Kanadu. Drugo, izgubili biste najveću državu u Evropi – ogroman udarac američkom uticaju na kontinentu. Rusija bi sada imala puni uticaj tamo. Izgubili biste sve. Poljsku, Njemačku i vaš uticaj bi bio ravan nuli - rekao je Zelenski.
On je naglasio da američka javnost mora da shvati da sama činjenica postojanja Ukrajine nije problem, ali je istovremeno otpor Ukrajine omogućio Americi da riješi mnoge druge probleme.
Rusija bi umjesto Ukrajine mogla da napadne Poljsku ili baltičke zemlje koje su članice NATO, a za SAD bi to bila „katastrofa, udarac ispod pojasa“.
- U ovom slučaju, sigurno ćete biti uključeni u rat punih razmjera – sa trupama na terenu, finansiranjem, investicijama, a američka ekonomija bi prešla na ratne noge. Dakle, reći da ste bili uključeni u ovaj rat dugo vremena jednostavno nije tačno: vjerujem da smo mi spasili Ameriku od totalnog rata - naglasio je Zelenski.
On je takođe kazao da ako podrška Ukrajini oslabi, Rusija može „odlučiti da je to dovoljno i da napadne Poljsku, na primjer, kao odgovor na neku vrstu provokacije od strane Bjelorusije“, prenio je Unian.
- I sada, posle dvije i po godine vaše podrške i ulaganja, na čemu smo veoma zahvalni, možete sve to da pomnožite sa nulom. Amerika bi morala da počne da ulaže od nule i to u ratu potpuno drugog kalibra. Američki vojnici će se boriti protiv toga i sve ovo, dodao bih, donijeće ogromnu korist Rusiji - naglasio je predsjednik Ukrajine.

Zelenski: Ako se Rusiji dozvoli da pobijedi, to će imati katastrofalne posljedice po SAD

Britanski premijer Kir Starmer i američki predsjednik Džozef Bajden odgodili su danas donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa - koje je dobila od zapadnih zemalja za napade na ruskoj teritoriji. Taj plan je izazvao ozbiljne prijetnje Moskve da slijedi ruski rat sa NATO.
Starmer je novinarima u Bijeloj kući rekao da je imao sveobuhvatne razgovore o strategiji sa Bajdenom, ali da u pitanju nije bio sastanak "o konkretnom kapacitetu".
Prije sastanka, zvaničnici su najavili da će Starmer izvršiti pritisak na Bajdena da podrži njegov plan za slanje britanskih projektila "Storm šedou" Ukrajini, kako bi mogla da vrši napade dublje unutar Rusije, dok raste zabrinutost saveznika zbog situacije na ratištu Rusije i Ukrajine.
Međutim, on je nagovijestio da će sa Bajdenom razgovarati o tom planu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku naredne sedmice, sa "većom grupom pojedinaca".
Dok su Bajden i Starmer sa svojim saradnicima razgovarali u Bijeloj kući, Bajden nije želio da prida veliki značaj upozorenju ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi dozvola Ukrajini da koristi zapadno oružje dugog dometa u Rusiji značilo da je Zapad "u ratu" sa Rusijom.
- Ne razmišljam mnogo o Vladimiru Putinu - rekao je Bajden kada su ga novinari pitali o komentarima ruskog predsjednika.
Međutim, iako je Bajden rekao da je "jasno da Putin neće pobijediti u ovom ratu", vjeruje se da američki predsjednik nije još spreman da popusti pred insistiranjem Ukrajine da joj se dozvoli da projektile dugog dometa ATACMS američke proizvodnje koristi na ruskoj teritoriji.
Američki zvaničnici vjeruju da upotreba tih projektila ne bi načinila veliku razliku u vojnoj kampanji Ukrajine, a takođe žele da se postaraju da američke zalihe oružja ne budu ispražnjene.
Dvojica lidera kažu da su takođe razgovarali o ratu u Gazi. Britanija je nedavno suspendovala isporuke oružja Izraelu zbog strahovanja da bi moglo da bude upotrijebljeno u situacijama koje predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Sjedinjene Američke Države, koje su glavni vojni i diplomatski saveznik Izraela, još se nisu odlučile na taj korak.
Bajden i Starmer su se saglasili da su "čvrsto posvećeni" Izraelu, ali su naglasili "hitnu potrebu" da se postigne sporazum o prekidu vatre, i da postoji potreba da "Izrael čini više da zaštiti civile" u Gazi, navodi se u saopštenju Bijele kuće poslije sastanka.
Uoči susreta Bajden-Starmer, Bijela kuća je nagovijestila da neće biti nekog velikog saopštenja koje se odnosi na odluku o ukrajinskom korišćenju oružja dugog dometa.
- Nema promjene našeg stava o obezbjeđivanju kapaciteta za napade dugog dometa koje bi Ukrajina koristila unutar Rusije. Ne očekujem neku značajnu najavu u tom pogledu - rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.

Bajden i Starmer odgodili donošenje odluke o tome hoće li dozvoliti Ukrajini da koristi rakete dugog dometa

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: agresija-na-ukrajinu