Da Crna Gora živi potpunu institucionalnu anarhiju i da nosioci vlasti u ovoj zemlji ne haju za zakone i propise, već se vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, pokazuje i slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je nevjerovatnih mjesec bez direktora i maltene blokiran od 30. aprila, a nakon što je istekao „vd“ mandat Agronu Ibrahimiju. Na koji način funkcioniše ova institucija, s obzirom na to da nemaju direktora i da samim tim u Fondu niko ne smije potpisati bilo kakav akt, Portal ETV nije dobio odgovore na pitanja koja smo im uputili još prije dvije sedmice. Prema riječima nezvaničnih izvora Portala ETV, u ovakvu situaciju Fond je došao, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“. &nbsp; - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kažu nezvanični sagovornici Portala ETV iz Fonda za manjine. Objašnjavaju da je Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Emina Skenderović"> <figcaption>BEZ PODRŠKE UPRAVNOG ODBORA: Emina Skenderović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Brujić je potom 23. maja zakazao elektronsku sjednicu, ali samo sa tačkom koja se odnosila na prestanak njegovog mandata. - Tada je imenovana nova predsjednica Upravnog odbora Suada Begović i nije bilo riječi o izboru direktora Fonda – objašnjavaju naši izvori. A članovima Upravnog odbora juče je stigao dopis Uprave za ljudske resurse, kojim obavještavaju Brujića, koji više nije predsjednik Upravnog odbora, da dostavljaju „listu kandidata“, iako nema nikakve liste već je jedan kandidat – Dženis Nurković, za direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a po javnom konkursu objavljenom još 2. oktobra prošle godine. Nevjerovatnih čak sedam mjeseci bilo je potrebno Upravi za ljudske resurse da okonča procedure i dostavi Fondu listu kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241" data-rendition-name="original" width="1692" height="2048" loading="lazy" alt="JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković"> <figcaption>JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković(Photo: Radio Rožaje)</figcaption> </figure>  Ova uprava tek 16. maja je utvrdila listu kandidata, odnosno jednog kandidata, čije kompetencije, znanje i sposobnosti je testirala dan ranije – 15. maja. U dopisu Upravnom odboru Fonda za maninje nijesu objasnili zašto im je bilo potrebno čak sedam mjeseci da organizuju testiranje.&nbsp; - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kategorični su naši sagovornici. Sljedeća sjednica Upravnog odbora biće održana u petak, 30. maja. - Ibrahimi je odustao od kandidature nakon što su se Albanci i Bošnjaci, odnosno njihovi politički lideri dogovorili da Nurković bude izabran za direktora Fonda. Ibrahimi je u međuvremenu, 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Hoće li Nurković biti izabran za novog direktora Fonda za manjine izvori Portala ETV nemaju pouzdane informacije. Upravni odbor ima 12 članova, tako da bi on trebalo da dobije podršku najmanje sedam. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. On je predsjednik Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bošnjačka stranka ne da svoju „zlatnu koku“

Upravni odbor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava odbio je svih 28 žalbi na Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata manjinskih naroda i zajednica ocjenjujući ih neosnovanim. U dokumentu objavljenom na sajtu Fonda, koji je potpisao predsjednik Upravnog odbora Đorđije Brujić, ističe se da će se smtarati da su danom objavljivanja „žalbe lično dostavljene žaliocima“. <h2> Ibrahimi sada ćuti</h2> - Protiv ove odluke može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od dana objavljivanja odluke – piše u uputstvu o pravnoj zaštiti. Najviše novca, kako smo pisali, dodijeljeno je pojedinačno projektima koji promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi nedavno je za Portal ETV kazao da ni on lično nije „saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti“, ali da nije u mogućnosti da se miješa u rad drugih organa, u konkretnom slučaju Upravnog odbora Fonda. - Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. On je tada najavio da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata. U međuvremenu prestao je da odgovora na naše pozive i poruke. Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>VIŠE SE NE JAVLJA: Agron Ibrahimi</figcaption></figure>  Objavili smo da je organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Kako smo pisali, jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. <h2> Finansiranje „srpskog svijeta“</h2> Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, ocijenio je ranije za Portal ETV, da činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, „što je stavlja u privilegovan položaj, neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević. U Digitalnom forenzičkom centru uradili su analizu koja je pokazala da je ove godine 189.150 eura organizacijama koje su povezane sa istim osobama, kako su istakli, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f" data-rendition-name="original" width="1003" height="753" loading="lazy" alt="Šema DFC"></figure>  To su organizacije - Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. - Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće. - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori – naveli su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom. Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluke Upravnog odbora"></figure>  - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Više učesnika konkursa zahtijevalo je da se on poništi i novac vrati u Budžet države, ali i da se uključi tužilaštvo i istraži potencijalne zloupotrebe u Komisiji koja je odlučivala o raspodjeli. Na konkurs je stiglo 385 projektnih prijava, od kojih je 292. ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Komisija je podržala 221 projekat kojima je podijeljeno ukupno 1.591.125 eura.

1250x600

Ko hoće da se žali, sljedeća adresa Upravni sud

Raspodjela novca Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava organizacijama i pojedincima za finansiranje projekata značajnih „za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica“ i ove godine izazvala je buru i mnogi najavljuju žalbe, a neki zahtijevaju da se konkurs poništi. Grupa nevladinih organizacija i pojedinačnih aplikanata iz Ulcinja tvrde da su diskriminisani. <h2>Oštre poruke iz Ulcinja</h2> - Nevladine organizacije iz Ulcinja su krajnje ogorčene neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem njihovih projekata na javnom konkursu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2024. godinu – istakli su oni u reagovanju. Kako tvrde, „ovo nije prvi put da se ovako nešto događa, jer je diskriminacija projekata nevladinih organizacija i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prevazilazeći svaku granicu“. Objašnjavaju da su podržana samo tri projekta iz Ulcinja, i to, kako kažu, s minornim iznosima, neki ni s 20 odsto od traženog iznosa, što te projekte čini a priori neostvarivim. Ukazuju i da je 21 projekat (od toga devet nevladinih udruženja) eliminisan iz tehničkih razloga, uz obrazloženje - „zbog nedostatka dokumentacije“. Tvrde „da je u pojedinim njihovim projektima komisija za ocjenu projekata utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje“. Prema njihovim riječima, dodatnu sumnju pobuđuje činjenica „ekspresno ocjenjivanje“ Komisije - nepunih deset dana, „jer prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni niti pročitani u tako kratkom intervalu“. - Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati poslednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – upozoravaju oni. Oni traže od direktora i Upravnog odbora Fonda za manjine da ponište konkurs za 2024. godinu, a od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini Crne Gore da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za manjine, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs. Od Skupštine Crne Gore zahtijevaju da razriješi članove Komisije za vrjednovanje projekata „zbog evidentnih kršenja prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano“. Od tužilaštva traže da inicira istragu javnih konkura Fonda za manjine, a zahtjevaju i hitan sastanak sa direktorom Fonda za manjine, kao i sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca. Zahtijevaju i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi predvidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, što je, ističu oni, predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije. Žalbe su najavile ili podnijele još neke nevladine organizacije i pojedinci koji su aplicirali za finansijsku podršku Fonda. <h2>Obrazloženje Fonda</h2> Mjerila za projekte, kako su saopštili iz Fonda u obrazloženju odluke, bila su: očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta. Komisija za vrjednovanje projekata konstatovala je da je od 385 blagovremenih projektnih prijava, njih 292 ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Od 292 prijave Komisija je podršku dala za 221 projekat, dok, kako su obrazložili, „71. projektna prijava nije podržana s obzirom na broj dodijeljenih bodova“. Za odobrenih 221 projekat izdvojeno je 1.591.125 eura. Prijave je ocjenjivala Komisija za vrjednovanje projekata, tako što je svaki član ovog tijela ocjenjivao svaki projekat koji je ispunjavao ulsove, a onda se konačan skor dobijao sabiranjem ocjena i dijeljenjem sa brojem članova Komisije. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi donio je 20. novembra Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu. On je Portalu ETV obećao odgovore na pitanja o odluci koju je potpisao i tužbama na nju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Srpska „manjina“ prošla najbolje</h2> I na ovaj konkurs, kao i na sve prethodne, od osnivanja Fonda 2008. godine prijavio se znatan broj organizacija i pojedinaca koji se zalažu za velikosrpski projekat „srpski svijet“ i ne smatraju da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ali, kada je novac u pitanju, redovni su aplikanti Fonda za manjine. I tako građanke i građani Crne Gore godinama finansiraju njihove projekte falsifikovanja istorije naše zemlje, njenog identiteta, kulture, činjenica o našoj kulturnoj i sakralnoj baštini... I ove godine njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Odnosno, najveći iznos pripao je NVO Građanska alijansa, čiji je osnivač i na čijem je čelu bio Boris Raonić, koji je, nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske političko-društvene elite imenovan za direktora RTCG. Dobili su za svoj projekat 23.500 eura, a poslije njih ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“?! Isto toliko novca pripalo je Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004" data-rendition-name="original" width="1080" height="2194" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Znatan iznos pripao je i izvjesnoj Goradni Zečević za projekat „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji joj je odobreno čak 9.100 eura. Još jedan, projekat, moglo bi se tumačiti i prijetećeg naziva u odnosu na ostale nacije u našoj zemlji, finansiraće građanke i građani Crne Gore - „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“... Izvjesnom Dragu Zekoviću za ovo je odobreno 2.450 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura i NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Još dvije organizacije uspjele su da dobiju iznose blizu 15.000 eura - NVU „Savremene inicijative za bolje sjutra“, kojoj je pripalo 14.100 eura za projekat „Obrazovanje mladih kroz koncept interkulture“ i NVU „Asocijacija za međukulturno djelovanje“, koja je za projekat „Dijalog sa povodom o identitetu“ dobila 14.400 eura. Nevladinom udruženju „Pogled“, za projekat „Zajedno u različitosti“ dodijeljeno je 13.500 eura. Sadržaj projekata koje će finansirati Fond za manjine nije dostupan na sajtu ove institucije.

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Za vršioca dužnosti direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava izabran je doktor Agron Ibrahimi. Za njega je glasalo sedam članova Upravnog odbora, a četiri su bila uzdržana. To je u izjavi za Portal RTCG rekao član Upravnog odbora Đorđe Brujić.
Ibrahimijev izbor su, između ostalih, podržali predstavnici srpskog, muslimanskog, bošnjačkog i albanskog nacionalnog vijeća. Predstavnik hrvatske manjine bio je opravdano odsutan.
Prethodno je šest zaposlenih u Fondu, koji su imali zakonsko pravo i uslove za kandidaturu pred članovima Odbora potpisalo pisanu izjavu da ne prihvataju kandidaturu.
- Sjednici je prisustvovalo šest zaposlenih koji su ispunjavali uslove za v.d. direktora Fonda, i svi su odbili da prihvate kandidaturu. Uslove je pored šest prisutnih zaposlenih ispunjavala i jedna zaposlena, koja je na trudničkom odsustvu. Lično sam tražio da nam pravna služba dostavi imena svih zaposlenih u Fondu koji ispunjavaju uslove na ovo mjesto. Svaki zaposleni je svojeručno, pred svim članovima UO potpisao pisanu izjavu da ne želi da prihvati kandidaturu - kaže Brujić.
Prema njegovim riječima, Ibrahimija je predložio predstavnik Albanske nacionalne zajednice. Ibrahimi je, kako kaže, doktor nauka koji predaje na tri univerziteta, sa impresivnom biografijom.
Dio članova UO tražio je da se o ovom pitanju raspravlja naknadno.
- Za izbor Ibrahimija je glasalo sedam članova, a niko od onih koji su tokom rasprave iznosili argumente protiv njegovog imenovanja nije glasao protiv, već su svi bili uzrdžani - kaže Brujić.

Portal ETV

Ibrahimi v.d. direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Izrael je pozvao palestinski islamistički pokret Hamas da prihvati američki prijedlog primirja u Gazi i oslobađanje talaca ili će u suprotnom biti “izbrisan”.
Izrael se suočava s rastućim međunarodnim pritiskom u vezi s ratom u Pojasu Gaze i humanitarnom situacijom na palestinskoj teritoriji, gdje je blokada koja traje više od dva mjeseca, djelimično ublažena prošle sedmice, dovela do ozbiljne nestašice hrane, ljekova i drugih osnovnih potrepština.
Izraelska vojska nedavno je intenzivirala vojne operacije u Gazi s ciljem preuzimanja kontrole nad cijelom palestinskom teritorijom i oslobađanja preostalih talaca koji se tamo još uvijek drže.
Izraelski ministar obrane Israel Katz kazao je večeras da vojska nastavlja svoje operacije “punom snagom” dok “evakuiše lokalno stanovništvo iz svake borbene zone”.
- Ubice Hamasa sada će morati da biraju: prihvatiti uslove ‘Vitkofovog sporazuma’ za oslobađanje talaca – ili biti izbrisani - &nbsp;rekao je Katz, misleći na prijedlog primirja američkog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa.

Izrael Hamasu: Prihvatite američki prijedlog ili ćete biti izbrisani

Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.
To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.
Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.
Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.
Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.
Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.
Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.
Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

Regionalna nagrada „Dialogos“ za izuzetno dostignuće u oblasti teorije i kulture medija uručena je Mirzi Mahmutoviću, vanrednom profesoru na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, za knjigu Komunikacija fotografijom. Svečana dodjela održana je u petak, 30. maja 2025. godine, u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju.
Knjiga je objavljena 2024. godine u izdanju tuzlanskog izdavača „OFF-SET“, a prema ocjeni žirija, predstavlja značajan doprinos razvoju teorijske misli i prakse u oblasti medija. Predsjednik žirija, dr. Zulfo Ahmetović, naglasio je da Mahmutovićevo djelo nudi teorijski okvir za razumijevanje fotografije kao medija komunikacije, ali i praktične smjernice koje doprinose razvoju vizuelne pismenosti u savremenom društvu.
Kako je saopšteno, nagrada „Dialogos“, koju dodjeljuju Društvo crnogorskih novinara i JU Ratkovićeve večeri poezije, obnovljena je nakon petogodišnje pauze. Nagrada prepoznaje autore koji teoriju, medije i kulturu povezuju na inovativan način, afirmišući dijalog, kritičko mišljenje i jezičku preciznost.
Pored Mahmutovića, u užem izboru za nagradu našli su se i Žarko Paić sa knjigom O filozofiji filma – Slike događaja, kao i Dobrivoje Stanojević i Lidija Mirkov sa djelom Medijski stilovi.
Ovogodišnja nagrada posvećena je prof. dr. Ratku Božoviću i novinaru Janku Nikolovskom, koji su ostavili dubok trag u razvoju medijske kulture u regionu.
Organizatori ističu da nagrada „Dialogos“ ima za cilj da afirmiše medije kao prostor društvene odgovornosti, etičkog izraza i kulturnog pamćenja, a autorski doprinos Mirze Mahmutovića potvrđuje značaj akademskog pristupa u razumijevanju savremenih oblika komunikacije.

Mirzi Mahmutoviću dodijeljena regionalna nagrada „Dialogos“ za izuzetno dostignuće u oblasti teorije i kulture medija

Velike poplave zahvatile su Rumuniju u protekla tri dana, što je izazvalo evakuacije u nekoliko regiona. Oko 400 ljudi iz četiri okruga u Rumuniji – Botosani, Brasov, Covasna i Vrancea – evakuisano je, prema podacima rumunskog Generalnog inspektorata za vanredne situacije.
Rastuće poplavne vode takođe prijete rudniku soli Praid, jednoj od najvećih rezervi soli u Evropi.
- Situacija je komplikovana. Kada voda dođe u kontakt sa solju, odmah je rastvara i stvara rupu- rekao je Sorin Rindasu, šef odeljenja za vanredne situacije u rumunskoj Upravi za vode.

Zbog poplava u Rumuniji evakuisano oko 400 ljudi

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv Dragane Knežević - bivše direktorice, ali i aktuelne Vesne Kovač, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.
U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...
U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.
- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.
Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.
- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara A.P. falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.
Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.
- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.
- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.
Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.
- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.
Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.
- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.
Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.
- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.
Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.
- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.
- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.
- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.
Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.
- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.
- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.
Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.
- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.
Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.
- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada Aleksandri Kulundžić da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.
- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.
Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.
Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.
- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.
Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.
Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.
- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.
Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.
Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: agron-ibrahimi