Da Crna Gora živi potpunu institucionalnu anarhiju i da nosioci vlasti u ovoj zemlji ne haju za zakone i propise, već se vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, pokazuje i slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je nevjerovatnih mjesec bez direktora i maltene blokiran od 30. aprila, a nakon što je istekao „vd“ mandat Agronu Ibrahimiju. Na koji način funkcioniše ova institucija, s obzirom na to da nemaju direktora i da samim tim u Fondu niko ne smije potpisati bilo kakav akt, Portal ETV nije dobio odgovore na pitanja koja smo im uputili još prije dvije sedmice. Prema riječima nezvaničnih izvora Portala ETV, u ovakvu situaciju Fond je došao, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“. &nbsp; - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kažu nezvanični sagovornici Portala ETV iz Fonda za manjine. Objašnjavaju da je Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Emina Skenderović"> <figcaption>BEZ PODRŠKE UPRAVNOG ODBORA: Emina Skenderović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Brujić je potom 23. maja zakazao elektronsku sjednicu, ali samo sa tačkom koja se odnosila na prestanak njegovog mandata. - Tada je imenovana nova predsjednica Upravnog odbora Suada Begović i nije bilo riječi o izboru direktora Fonda – objašnjavaju naši izvori. A članovima Upravnog odbora juče je stigao dopis Uprave za ljudske resurse, kojim obavještavaju Brujića, koji više nije predsjednik Upravnog odbora, da dostavljaju „listu kandidata“, iako nema nikakve liste već je jedan kandidat – Dženis Nurković, za direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a po javnom konkursu objavljenom još 2. oktobra prošle godine. Nevjerovatnih čak sedam mjeseci bilo je potrebno Upravi za ljudske resurse da okonča procedure i dostavi Fondu listu kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241" data-rendition-name="original" width="1692" height="2048" loading="lazy" alt="JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković"> <figcaption>JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković(Photo: Radio Rožaje)</figcaption> </figure>  Ova uprava tek 16. maja je utvrdila listu kandidata, odnosno jednog kandidata, čije kompetencije, znanje i sposobnosti je testirala dan ranije – 15. maja. U dopisu Upravnom odboru Fonda za maninje nijesu objasnili zašto im je bilo potrebno čak sedam mjeseci da organizuju testiranje.&nbsp; - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kategorični su naši sagovornici. Sljedeća sjednica Upravnog odbora biće održana u petak, 30. maja. - Ibrahimi je odustao od kandidature nakon što su se Albanci i Bošnjaci, odnosno njihovi politički lideri dogovorili da Nurković bude izabran za direktora Fonda. Ibrahimi je u međuvremenu, 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Hoće li Nurković biti izabran za novog direktora Fonda za manjine izvori Portala ETV nemaju pouzdane informacije. Upravni odbor ima 12 članova, tako da bi on trebalo da dobije podršku najmanje sedam. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. On je predsjednik Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bošnjačka stranka ne da svoju „zlatnu koku“

Upravni odbor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava odbio je svih 28 žalbi na Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata manjinskih naroda i zajednica ocjenjujući ih neosnovanim. U dokumentu objavljenom na sajtu Fonda, koji je potpisao predsjednik Upravnog odbora Đorđije Brujić, ističe se da će se smtarati da su danom objavljivanja „žalbe lično dostavljene žaliocima“. <h2> Ibrahimi sada ćuti</h2> - Protiv ove odluke može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Crne Gore u roku od 20 dana od dana objavljivanja odluke – piše u uputstvu o pravnoj zaštiti. Najviše novca, kako smo pisali, dodijeljeno je pojedinačno projektima koji promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi nedavno je za Portal ETV kazao da ni on lično nije „saglasan sa iznosom sredstva ili brojem bodova koji su dobili određeni aplikanti“, ali da nije u mogućnosti da se miješa u rad drugih organa, u konkretnom slučaju Upravnog odbora Fonda. - Takođe, nijesam zadovoljan sa iznosom sredstva koje dobija albanska zajednica, ali očekujem da u budućnosti ima mjesta za poboljšanje i u tom aspaktu – istakao je Ibrahimi. On je tada najavio da će u narednih nekoliko sedmica pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o manjinskim pravima i slobodama i drugih podzakonskih akata. U međuvremenu prestao je da odgovora na naše pozive i poruke. Portal ETV objavio je 28. novembra da je i ovogodišnjom raspodjelom novca za projekte za podršku manjinskim narodima i nacionalnim zajednicama nezadovoljan znatan broj aplikanata i da traže poništavanje konkursa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216221244_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>VIŠE SE NE JAVLJA: Agron Ibrahimi</figcaption></figure>  Objavili smo da je organizacija Društvo srpskih domaćina dobila čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“, koliko je pripalo i Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine... Kako smo pisali, jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura, NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. <h2> Finansiranje „srpskog svijeta“</h2> Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Đurašević, ocijenio je ranije za Portal ETV, da činjenica da je znatan dio novca dodijeljen projektima koji promovišu jednu nacionalnu skupinu, „što je stavlja u privilegovan položaj, neminovno otvara pitanje o tome da li je Komisija, u okviru svojih kriterijuma, vodila računa i o balansu sredstava za različite grupacije, kao i što su bili ključni indikatori po kojima se procjenjivao kvalitet projekta“. - Usmjeravanje sredstava dominantno prema jednoj nacionalnoj zajednici, i to onda kada istraživanja javnog mnjenja pokazuju na percepciju ukupne privilegovanosti upravo te nacionalne zajednice, s pravom izaziva nepovjerenje kod drugih manjina i ostavlja utisak da to nije bila poštena konkurencija – upozorio je Đurašević. U Digitalnom forenzičkom centru uradili su analizu koja je pokazala da je ove godine 189.150 eura organizacijama koje su povezane sa istim osobama, kako su istakli, predstavnicima srpske zajednice u Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216221244_2f6eab9fa07b9748e94f2e203722b91fcdd385adea1f43eebf4094b19a0edf7f" data-rendition-name="original" width="1003" height="753" loading="lazy" alt="Šema DFC"></figure>  To su organizacije - Društvo srpskih domaćina Crne Gore, Srpsko kulturno društvo Vuk, Srpski informativno-kulturni klub Sveti Sava, NVO Kulturna scena, S-Mediji, Srpsko narodno vijeće Crne Gore, NVO Bisernica, Srpska književna zadruga i Konferencija srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona. - Iako organizacije djeluju kao odvojeni subjekti, njima u stvarnosti upravljaju ili ih kontrolišu iste osobe, čime se umnožava pristup resursima bez suštinske razlike u ciljevima i projektima koje realizuju - naglasili su iz DFC-a. Sve ove organizacije, pokazala je njihova analiza, djeluju u okviru Srpske kuće. - Grupa ljudi koji su osnivači pomenutih organizacija su Momčilo Vuksanović, Tatijana Raspopović, Ivana Kruščić, Đorđe Grujić, Ljubomir Peković, Božidar Leovac i Predrag Milačić. Značajnu podršku pomenutim organizacijama pruža i Srpska pravoslavna crkva i njeno sveštenstvo u Crnoj Gori – naveli su iz DFC-a. Istovremeno, istakli su oni, te organizacije su 2024. godine aplicirale kod Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, gdje su im dodijeljena novčana sredstva u iznosu od 2.600.000 dinara (više od 22.000 eura) za projekte sa sličnom tematikom. Finansiranje nevladinih organizacija sa srpskim predznakom u Crnoj Gori, kako od crnogorskih tako i srpskih institucija, upućuje, prema ocjeni DFC-a, na koordinisanu strategiju promovisanja narativa koji podržavaju srpski nacionalizam, unitarizam i ideju „srpskog svijeta“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241216221244_52fc773b28874a2461292ed58ddc420408dfc8a3857d07896de36dcb8c68bc7b" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="Odluke Upravnog odbora"></figure>  - Analizirana praksa finansiranja ne samo da narušava principe transparentnosti, već ima i šire geopolitičke implikacije, jer predstavlja instrument širenja uticaja režima u Beogradu i posredno Rusije na društveno-političke prilike u Crnoj Gori. Stoga je nužno preispitati kriterijume dodjele sredstava, pojačati kontrolu realizacije projekata i osigurati da oni zaista doprinose očuvanju multikulturalnog i građanskog društva u Crnoj Gori - zaključili su iz DFC-a. Više učesnika konkursa zahtijevalo je da se on poništi i novac vrati u Budžet države, ali i da se uključi tužilaštvo i istraži potencijalne zloupotrebe u Komisiji koja je odlučivala o raspodjeli. Na konkurs je stiglo 385 projektnih prijava, od kojih je 292. ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Komisija je podržala 221 projekat kojima je podijeljeno ukupno 1.591.125 eura.

1250x600

Ko hoće da se žali, sljedeća adresa Upravni sud

Raspodjela novca Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava organizacijama i pojedincima za finansiranje projekata značajnih „za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica“ i ove godine izazvala je buru i mnogi najavljuju žalbe, a neki zahtijevaju da se konkurs poništi. Grupa nevladinih organizacija i pojedinačnih aplikanata iz Ulcinja tvrde da su diskriminisani. <h2>Oštre poruke iz Ulcinja</h2> - Nevladine organizacije iz Ulcinja su krajnje ogorčene neobjektivnim, nekorektnim, neprofesionalnim i tendencioznim ocjenjivanjem njihovih projekata na javnom konkursu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2024. godinu – istakli su oni u reagovanju. Kako tvrde, „ovo nije prvi put da se ovako nešto događa, jer je diskriminacija projekata nevladinih organizacija i pojedinaca iz Ulcinja, ali i projekata Albanaca uopšte, postala uobičajena praksa Fonda za manjine, ali ovoga puta to je učinjeno na najdrastičniji način, prevazilazeći svaku granicu“. Objašnjavaju da su podržana samo tri projekta iz Ulcinja, i to, kako kažu, s minornim iznosima, neki ni s 20 odsto od traženog iznosa, što te projekte čini a priori neostvarivim. Ukazuju i da je 21 projekat (od toga devet nevladinih udruženja) eliminisan iz tehničkih razloga, uz obrazloženje - „zbog nedostatka dokumentacije“. Tvrde „da je u pojedinim njihovim projektima komisija za ocjenu projekata utvrdila nepostojeće nepravilnosti, samo da bi našla povod (izgovor) za njihovo eliminisanje“. Prema njihovim riječima, dodatnu sumnju pobuđuje činjenica „ekspresno ocjenjivanje“ Komisije - nepunih deset dana, „jer prijedlozi projekata aplikanata, posebno oni na albanskom jeziku, nijesu mogli biti prevedeni niti pročitani u tako kratkom intervalu“. - Favorizovanje projekata nekih pojedinaca i NVO svjedoči o dvostrukim standardima ocjenjivanja i izaziva sumnju u zloupotrebe. Ovo postaje još opasnije kada, kako pokazuju rezultati poslednjeg konkursa, poprimi u neku ruku oblik nacionalne, jezičke i regionalne diskriminacije – upozoravaju oni. Oni traže od direktora i Upravnog odbora Fonda za manjine da ponište konkurs za 2024. godinu, a od poslanika iz Ulcinja, albanskih i drugih poslanika u Skupštini Crne Gore da pokrenu pitanje funkcionisanja Fonda za manjine, sa posebnim akcentom na posljednji konkurs. Od Skupštine Crne Gore zahtijevaju da razriješi članove Komisije za vrjednovanje projekata „zbog evidentnih kršenja prilikom ocjenjivanja projekata, koje se dešavaju kontinuirano“. Od tužilaštva traže da inicira istragu javnih konkura Fonda za manjine, a zahtjevaju i hitan sastanak sa direktorom Fonda za manjine, kao i sa predsjednikom Nacionalnog savjeta Albanaca. Zahtijevaju i izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju projekata, koja bi predvidjela mogućnost dopune dokumentacije u zadatom roku, što je, ističu oni, predviđeno Zakonom o upravnom postupku i koje sprovode sve druge državne institucije. Žalbe su najavile ili podnijele još neke nevladine organizacije i pojedinci koji su aplicirali za finansijsku podršku Fonda. <h2>Obrazloženje Fonda</h2> Mjerila za projekte, kako su saopštili iz Fonda u obrazloženju odluke, bila su: očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice; kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade; doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance; promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja; transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta; i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta. Komisija za vrjednovanje projekata konstatovala je da je od 385 blagovremenih projektnih prijava, njih 292 ispunilo uslove konkursa, dok 93 nijesu. Od 292 prijave Komisija je podršku dala za 221 projekat, dok, kako su obrazložili, „71. projektna prijava nije podržana s obzirom na broj dodijeljenih bodova“. Za odobrenih 221 projekat izdvojeno je 1.591.125 eura. Prijave je ocjenjivala Komisija za vrjednovanje projekata, tako što je svaki član ovog tijela ocjenjivao svaki projekat koji je ispunjavao ulsove, a onda se konačan skor dobijao sabiranjem ocjena i dijeljenjem sa brojem članova Komisije. V. d. direktora Fonda Agron Ibrahimi donio je 20. novembra Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje projekata za podršku aktivnostima iz člana 36 stav 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama za 2024. godinu. On je Portalu ETV obećao odgovore na pitanja o odluci koju je potpisao i tužbama na nju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241127211112_708a0703e8c48a7240a2ca9dc8cbd0f68f8571ea26480b0aa5878f530494575b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Agron Ibrahimi"><figcaption>Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Srpska „manjina“ prošla najbolje</h2> I na ovaj konkurs, kao i na sve prethodne, od osnivanja Fonda 2008. godine prijavio se znatan broj organizacija i pojedinaca koji se zalažu za velikosrpski projekat „srpski svijet“ i ne smatraju da su nacionalna manjina u Crnoj Gori, ali, kada je novac u pitanju, redovni su aplikanti Fonda za manjine. I tako građanke i građani Crne Gore godinama finansiraju njihove projekte falsifikovanja istorije naše zemlje, njenog identiteta, kulture, činjenica o našoj kulturnoj i sakralnoj baštini... I ove godine njihove organizacije pojedinačno su dobile najviše novca. Odnosno, najveći iznos pripao je NVO Građanska alijansa, čiji je osnivač i na čijem je čelu bio Boris Raonić, koji je, nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske političko-društvene elite imenovan za direktora RTCG. Dobili su za svoj projekat 23.500 eura, a poslije njih ubjedljivo najviši novčani iznosi pripali su projektima koji nedvosmisleno promovišu takozvani „srpski svijet“ i Crnu Goru u njemu. Izvjesna organizacija Društvo srpskih domaćina dobila je čak 19.600 eura za projekat „Obilježavanje srpskih nacionalnih praznika u Crnoj Gori“?! Isto toliko novca pripalo je Srpskom kulturnom društvu „Vuk“ za projekat – Audio serijal „Srpske crkve i manastiri u Crnoj Gori“. Srpski kulturno-informativni klub „Sveti Sava“ Podgorica dobio je 21.550 eura za projekat Magazin „Srpske novine“, dok je NVO Kulturna scena za projekat Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu dobila 20.450 eura. Organizacija S-Mediji Podgorica dobila je 21.500 eura za projekat Produkcija srpskog radija „Ćirilica“, a Srpsko narodno vijeće dobilo je 22.500 eura za audio serijal „Srpska savremena književnost u Crnoj Gori“. NVO „Bisernica“ dobila je 22.400 eura za projekat „Manifestacija srpskih pjevačkih društava“, a Srpska književna zadruga u Crnoj Gori - 21.550 za izdavačku djelatnost. Konferenciji srpskih nacionalnih organizacija iz zemalja regiona, Podgorica pripalo je 20.000 eura za akademske tribine...  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241127211120_3a844032999f1c9c75cba66f1076394a20cc8f3933b0fa27aa9fe1e148ed1004" data-rendition-name="original" width="1080" height="2194" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Znatan iznos pripao je i izvjesnoj Goradni Zečević za projekat „Prava Srba u Crnoj Gori: Analiza i perspektive“, za koji joj je odobreno čak 9.100 eura. Još jedan, projekat, moglo bi se tumačiti i prijetećeg naziva u odnosu na ostale nacije u našoj zemlji, finansiraće građanke i građani Crne Gore - „Promocija srpske baštine u Bijelom Polju kao preduslov zajedničkog suživota, demokratizacije i razvoja cjelokupnog društva“... Izvjesnom Dragu Zekoviću za ovo je odobreno 2.450 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241127211124_ea97c0b31816b0d4fd9f0de5b8cde0862552c326b47043569dcae873233e34fd" data-rendition-name="original" width="1080" height="2400" loading="lazy" alt="odluka o dodjeli sredstava"></figure>  Jedine organizacije koje su dobile više od 15.000 eura, a da se ne bave pitanjima srpskog identiteta i kulture, su NVO „Mladi Romi Podgorice“ koja je za projekat „Zvuci tišine: Očuvanje romske pisane riznice“ dobila 18.600 eura i NVO Hrvatska krovna zajednica „Dux Croatorum“ - Radio DUX, kojoj je odobreno 16.500 eura za projekaat obilježavanja 15 godina Radija Dux, zatim NVO „Inicijativa za bolje i humanije društvo“ Plav, kojoj je za projekat „Ukusi Prokletija“ dodijeljeno 16.450 eura, te NVU „Integracija Roma“ za projekat „Savorengo Lil“ časopis na romskom jeziku - 15.850 eura. Još dvije organizacije uspjele su da dobiju iznose blizu 15.000 eura - NVU „Savremene inicijative za bolje sjutra“, kojoj je pripalo 14.100 eura za projekat „Obrazovanje mladih kroz koncept interkulture“ i NVU „Asocijacija za međukulturno djelovanje“, koja je za projekat „Dijalog sa povodom o identitetu“ dobila 14.400 eura. Nevladinom udruženju „Pogled“, za projekat „Zajedno u različitosti“ dodijeljeno je 13.500 eura. Sadržaj projekata koje će finansirati Fond za manjine nije dostupan na sajtu ove institucije.

Srpskim organizacijama pojedinačno najviše novca

Za vršioca dužnosti direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava izabran je doktor Agron Ibrahimi. Za njega je glasalo sedam članova Upravnog odbora, a četiri su bila uzdržana. To je u izjavi za Portal RTCG rekao član Upravnog odbora Đorđe Brujić.
Ibrahimijev izbor su, između ostalih, podržali predstavnici srpskog, muslimanskog, bošnjačkog i albanskog nacionalnog vijeća. Predstavnik hrvatske manjine bio je opravdano odsutan.
Prethodno je šest zaposlenih u Fondu, koji su imali zakonsko pravo i uslove za kandidaturu pred članovima Odbora potpisalo pisanu izjavu da ne prihvataju kandidaturu.
- Sjednici je prisustvovalo šest zaposlenih koji su ispunjavali uslove za v.d. direktora Fonda, i svi su odbili da prihvate kandidaturu. Uslove je pored šest prisutnih zaposlenih ispunjavala i jedna zaposlena, koja je na trudničkom odsustvu. Lično sam tražio da nam pravna služba dostavi imena svih zaposlenih u Fondu koji ispunjavaju uslove na ovo mjesto. Svaki zaposleni je svojeručno, pred svim članovima UO potpisao pisanu izjavu da ne želi da prihvati kandidaturu - kaže Brujić.
Prema njegovim riječima, Ibrahimija je predložio predstavnik Albanske nacionalne zajednice. Ibrahimi je, kako kaže, doktor nauka koji predaje na tri univerziteta, sa impresivnom biografijom.
Dio članova UO tražio je da se o ovom pitanju raspravlja naknadno.
- Za izbor Ibrahimija je glasalo sedam članova, a niko od onih koji su tokom rasprave iznosili argumente protiv njegovog imenovanja nije glasao protiv, već su svi bili uzrdžani - kaže Brujić.

Portal ETV

Ibrahimi v.d. direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Aerodromi u Vilnjusu i Kaunasu u Litvaniji zatvoreni su večeras zbog meteoroloških balona koji su stigli iz Bjelorusije, saopštilo je ministarstvo saobraćaja Litvanije, poslije trećeg takvog poremećaja saobraćaja ovog mjeseca, prenosi Rojters.
Avijacija u evropskom prostoru je posljednjih nedjelja više puta bila u haos zbog registrovanja dronova i drugih vazdušnih upada, uključujući aerodrome u Kopenhagenu, Minhenu i baltičkom regionu.
Ministarstvo saobraćaja Litvanije saopštilo je da je saobraćaj na dva aerodroma obustavljen do 22 časa po lokalnom vremenu.
Nacionalni centar za upravljanje krizama saopštio je da su “desetine balona” primijećene na radaru.
Aerodrom u Viljnusu zatvoren je u utorak i 5. oktobra, kada su krijumčarski baloni ušli u vazdušni prostor glavnog grada noseći švercovane cigarete iz Bjelorusije, saopštile su vlasti.
Litvanska premijerka Inga Ruginjene izjavila je u srijedu da će baltička zemlja zatvoriti granicu s Bjelorusijom ako baloni krijumčara ponovo uđu iz susjedne zemlje.

Litvanija zatvorila aerodrome zbog balona iz Bjelorusije

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Turska će sjutra biti domaćin drugog kruga pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu, objavilo je pakistansko Ministarstvo vanjskih poslova.
Portparol Ministarstva Tahir Husein Andrabi rekao je novinarima u Islamabadu da je cilj sjutrašnjeg sastanka uspostavljanje konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja za suzbijanje prekograničnog terorizma, prenosi Anadolija.
- Pozdravljamo sporazum između Pakistana i Avganistana koji je finalizovan u Dohi 19. oktobra kao prvi korak u osiguravanju regionalnog mira i stabilnosti - rekao je Andrabi.
On je dodao da se Pakistan raduje uspostavljanju konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja na sljedećem sastanku, kojem će Turska biti domaćin, kako bi se riješila prijetnja terorizma koja dolazi s avganistanskog tla prema Pakistanu i spriječili dalji gubici života Pakistanaca.
Nakon višednevnih smrtonosnih graničnih sukoba, prošle sedmice Doha je bila domaćin pregovora između Islamabada i Kabula, uz posredovanje Katara i Turske, a dvije strane su postigle primirje koje je trenutno na snazi.
Kabul još nije objavio saopštenje o subotnjem sastanku.

Istanbul sjutra domaćin pregovora između Pakistana i Avganistana

Tema seksualnog zlostavljanja unutar vjerskih zajednica pravoslavne orijentacije u regionu i šire dugo je bila taboo. U Crnoj Gori je to dodatno osjetljiva stvar jer se Srpska pravoslavna crkva (SPC) doživljava kao politički faktor. Zato se, kaže u intervjuu za Televiziju E Bojan Jovanović, bivši sveštenik SPC, danas generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske, odlikovanje Amfilohiju tumači kao politička poruka u kontinuitetu saradnje države i crkve.
U Crnoj Gori, kaže, žive oni koji su bili organizatori seksualnih zlostavljanja unutar SPC. Sveštenik, koji je uhapšen u Beogradu sa filmovima u kojima se prikazuje kako episkop SPC seksualno opšti sa maloljetnikom, sada služi u Crnoj Gori.
- I vašoj djeci pripovijeda o hrišćanstvu, ljepoti vjere, krsti, predaje im vjeronauku. To je apsurd. U toku te istrage prikupili smo i druge dokaze i druge svjedoke. Mnogi putevi vode do sadašnjeg takozvanog mitropolita Joanikija i nadam se da će uskoro svi odgovorni sjesti pred policijske organe i reći ono što znaju - tvrdi Jovanović.
TVE: &nbsp;Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno je odlikovao mitropolita Amfilohija Radovića najvišim državnim odličjem. U otvorenom pismu Milatoviću upozoravate, između ostalog da je Amfilohije Radović dugi niz godina prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po manastirima. Pominjete Cetinjski manastir i manastir Dajbabe. Zbog čega ste se odlučili da to uradite i kakve dokaze imate za to što govorite u otvorenom pismu?
Jovanović: Ove godine sam napisao preko 200 tekstova na temu Srpske pravoslavne crkve (SPC) i ti tekstovi su objavljeni od Njujork Tajmsa pa do Australije, davao saopštenja za 30 medija, od čega su 16 u Sjedinjenim Američkim državama, u Austriji, Njemačkoj i tako dalje. Ovo pismo upućeno gospodinu Milatoviću nijesam napisao radi neke lične afirmacije, već isključivo zbog moralne obaveze. Odluka da se Amfilohije Radović posthumno odlikuje najvišim državnim odlikovanjem bila je udarac na mnoge žrtve koje su decenijama pokušavale da progovore. Radi se o čovjeku koji je godinama imao vrhunski autoritet u SPC i koji je prema svjedočanstvima, koje sam prikupio od strane sveštenika i žrtava, prikrivao slučajeve pedofilije, podvođenja i seksualnog nasilja u manastirima. Naveo sam Cetinjski manastir i manastir Dajbabe, međutim to nije sve, ima toga još o čemu ćemo pričati. Konkretno sam spomenuo manastir Dajbabe, tu je pokojni iguman Teodosije dovodio momke tu sam bio dvorski đakon, tako da je to jedan od primjera za koje sam siguran da se desio, da ne pričamo o istrazi u Cetinjskom manastiru koja je takođe kasnije vođena. Dokazi o kojima govorim nijesu senzacionalni, postoje svjedočanstva bivših sveštenika, sadašnjih sveštenika, izjave žrtava, postoje zapisi sa komisija koje su vođene i koje su služile za razotkrivanje svih tih stvari, međutim, institucije nažalost nijesu nikada to procesuirale. Dio tih informacija već je objavljen u međunarodnim dokumentarnim filmovima, koje emitovao BBC na srpskom, Al Jazeera Balkans i druge. Tema seksualnog zlostavljanja unutar vjerskih zajednica pravoslavne orijentacije u regionu &nbsp;i šire dugo je bila taboo tema, u Crnoj Gori je to dodatno osjetljiva stvar jer SPC se doživljava kao politički faktor, zato se i odlikovanje Amfilohiju tumači kao politička poruka u kontinuitetu saradnje države i Srpske pravoslavne crkve.
TVE: Jeste li očekivali bilo reakciju predsjednika Milatovića na vaše otvoreno pismo, ali i na apel desetina nevladinih organizacija da ne dodjeljuje odlikovanje Amfilohiju Radoviću i ako nijeste zašto?
Jovanović: Iskreno da vam kažem, ja to pismo nisam napisao da očekujem neku reakciju. Znao sam da će bilo kakva reakcija da izostane. Gospodin Milatović je svjestan političke težine odnosa sa crkvom i nadam se makar da će ga savjest natjerati da pocrveni i da shvati da ćutanje o zločinima ne znači pomirenje, već produžava patnju samih žrtava. Ipak izostanak bilo kakve reakcije pokazuje da vlast još nije spremna da se suoči sa odgovornošću u crkvenim institucijama i sa zločinima u njima. Gospodin Milatović je pristao da balansira između građanskog i tradicionalnog dijela biračkog tijela i kritika SPC mogla bi da ga politički oslabi, što njemu apsolutno ne ide u prilog, pa se nažalost odlučio za tišinu. Međutim, to produbljuje nepovjerenje civilnog sektora prema državnim institucijama. Prije dvije godine sam gospodinu Milatoviću uputio pismo, poslije jednog samita koji je organizovala nevladina organizacija Eka global iz Sijetla, koji je održan u Rimu, Vatikanu, Ujedinjenim nacijama u Ženevi i Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Uputio sam molbu da mu pošaljemo zaključak koji je sertifikovan od strane američkih advokata, a u čijem stvaranju su učestvovali i građani Crne Gore. Nikada nije odgovorio ne na zahtjev, nego na molbu. Tako da ne očekujem ja za sada ništa da će državni organi ne samo Crne Gore, nego bilo koje &nbsp;države u okruženju da pokrenu nešto dok ne budu na to primorani.
TVE: U otvorenom pismu takođe pišete da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru Srpske pravoslavne crkve i da mnogi, "putevi i putići vode u Crnu Goru“. Gdje i do koga vode ti putevi?
Jovanović: Prije nekoliko mjeseci, posle dugogodišnje borbe i kucanja na mnoga vrata, dobio sam poziv da dođem u policiju u Beogradu, gdje danas živim. Oni su me pitali da li znam zašto sam došao i ja sam rekao da ne znam, rekli su mi da su me zvali po nalogu tužilaštva, da je Interpol pokrenuo istragu o pedofiliji u SPC i ubistvu djeteta u manastiru te crkve. Svjedočio sam tri sata i 15 minuta, dobio sam pohvale od policijskih organa za iznalaženje dokaza, istrajnosti i sami su rekli da je to bio policijski posao, a ne posao jednog sveštenika i pojedinca. Sada čekam dalje korake Interpola i tužilaštva, nastavak razgovora, a to je jako bitno jer se ne radi o pojedinačnim slučajevima, nego se radi o cjelokupnoj mreži u SPC koja vodi i do Crne Gore. Da znate doći će trenutak kada će i državni organi Crne Gore morati da pokrenu istragu, da izvrše radnje po nalogu Interpola, ali ću vam reći da će se tu uključiti druge policije iz regiona i šire, jer ta priče ide čak i u Evropsku uniju i kad bude počela kompletna istraga o svemu tome znajte da će to uzdrmati veoma srpsku vlast, a i samu SPC. Vi u Crnoj Gori imate ljude koji su bili organizatori svega toga. Sveštenik koji je uhapšen u Beogradu sa filmovima gdje episkop SPC seksualno opšti sa maloljetnikom. Postoji izjava tog djeteta, on je sada punoljetan, postoje svi dokazi, postoji film. Taj čovjek je uhapšen kada je pokušao meni da proda te filmove. To je vjerovatno jedinstveni primjer u istoriji policije, da nakon takve akcije svi dokazi nestanu. Nikad nijesu stigli u tužilaštvo, a počiniocu je dopušteno da ode iz pritvora i da napusti zemlju. Taj čovjek sada služi u Crnoj Gori i vašoj djeci pripovijeda o hrišćanstvu, ljepoti vjere, krsti, predaje im vjeronauku. To je apsurd. U toku te istrage prikupili smo i druge dokaze i druge svjedoke. Mnogi putevi vode do sadašnjeg takozvanog mitropolita Joanikija i nadam se da će uskoro svi odgovorni sjesti pred policijske organe i reći ono što znaju.
TVE: Da se vratimo dvadeset godina unazad u Bosnu i Hercegovinu, tačnije Bijeljinu i slučaj tadašnjeg vladike zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende. Vi ste sa slučajem Kačavende pokrenuli priču o zlostavljanju pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Međutim, Vasilija Kačavendu, bez obzira na snimke koje ste objavili 2011. kada ste ga i optužili za pedofiliju, razvrat i umiješanost u ubistvo, Sinod SPC nije kaznio. Šta vama to govori i kakav je stav tada bio mitropolita Amfilohija Radovića prema tome?
Jovanović: Slučaj Kačavenda je ogledalo sistema koji štiti moćne, a kažnjava one koji o tome govore. U saradnji sa policijom, tužilaštvom i sa samom SPC sam radio na tom slučaju, prikupljao dokaze i na kraju smo objavili i film o tome svemu. To je samo jedan djelić filma koji je zarobila srpska policija i Sinod je stao u njegovu odbranu. Amfilohije Radović, koji je prvo pričao da on treba da bude kažnjen izašao je iz te cijele priče i počeo da brani samu instituciju - SPC. Nije stao na stranu žrtava. Time je poručio da je crkveni autoritet iznad pravde i da se zločini mogu skrivati ako neko ima mantiju. Slučaj vladike Vasilija Kačavende bio je prvi ozbiljan test moralne odgovornosti SPC i umjesto transparentne istrage uslijedilo je njegovo povlačenje i njegov odlazak u penziju. Takav pristup pokazuje obrasce. Reći ću vam da su takve istrage vođene i prije i poslije slučaja Kačavende i da to nije jedini i najgori slučaj. Upravo ti novi slučajevi, gdje su cjelokupni papiri kod mene, što ćemo priložiti Interpolu i nadležnim organima, otvoriće širom tu već otvorenu Pandorinu kutiju. Oni su samo pokušavali na neki način da zataškaju, a možda je i bolje što taj slučaj Kačavenda tada nije završen do kraja, jer bi oni tada uspjeli da zatvore neke stvari. Ovako smo dobili mnogo veću i širu sliku i uspjećemo da razotkrijemo kompletnu veliku mrežu koja se već godinama, odnosno decenijama bavi tim stvarima. Imam dokaze od 1978.godine do današnjeg dana na preko šest hiljada strana.&nbsp;
TVE: Već godinama se borite protiv zlostavljanja i pedofilije u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Na sve to SPC, ali i pravosudne institucije u regiji ćute. Šta to govori i vjerujete li da će zločini o kojima govorite ikada biti kažnjeni?
Jovanović: Ćutanje je saučesništvo, to su ljudi koji prikrivaju zločin i oni će zajedno sa Kačavendom i sa svim drugim ljudima biti kažnjeni. To što ćute naše institucije to nije pitanje jedne korumpirane birokratije, to je pitanje zločinačkog sistema. SPC i srpska Vlada to prikrivaju zajednički. Međutim cijela ta priča je došla na međunarodni nivo. Strani mediji već dosta pričaju o tome, a ja sam prošle godine učestvovao u stvaranju jednog registra osoba koje su povezane sa pedofilijom i seksualnim zlostavljanjem u vjerskim organizacijama pravoslavne orijentacije. &nbsp;Prijavi se samo pet odsto slučajeva - to je preko 17.000 žrtava. Na drugom mjestu posle Ruske pravoslavne crkve je Srpska pravoslavna crkva sa 21,3 odsto učešća. To je ogroman broj ljudi koji su prošli seksualno zlostavljanje, psihološka vještačenja. Svi imaju najteža psihička oštećenja, to su takozvane F dijagnoze. Država na njih uopšte ne obraća pažnju, sjutra kad se ti ljudi nađu u nekom od krivičnih djela niko ne obraća pažnju da se to desilo zbog nekih posljedica. Već dva puta sam bio u Istanbulu kod ljudi koji su ugledni u turskom društvu i koji su saradnici vaseljenskog patrijarha. Napisao sam pismo i dato je direktno vaseljenskom patrijarhu na ruke, o ovim stvarima na Balkanu. Apelovao sam da se on uključi u sve te slučajeve i evo sada čekam prijem i u Evropski parlament, gdje ću široko otvoriti tu polemiku i nadam se da će oni imati instrumente kojima ćemo moći da sve te slučajeve privedemo kraju.&nbsp;

Jovanović: Doći će dan kad će državni organi Crne Gore morati da pokrenu istragu po nalogu Interpola o pedofiliji i seksualnom zlostavljanju u SPC

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Tag: agron-ibrahimi