Predsjednik Sirije Ahmed al-Šara oglasio se nakon potpisivanja sporazuma o primirju između centralne vlasti i Kurda te je rekao kako država ulazi u novu eru.
Između ostalog objavljen je i snimak iz palate predsjednika Sirije na kojem se može vidjeti kako Al-Šara potpisuje sporazum o primirju.
- Preporučujem potpuno primirje u ovom trenutku. Takođe pozivam naša arapska plemena tamo da ostanu mirna i spokojna, te da omoguće postepenu primjenu odredbi sporazuma dok ne postignemo potpuni mir u Siriji. Sirijske institucije će ući na cijelu sirijsku teritoriju u regiji, ali postoje neke osjetljivosti u određenim područjima. Sigurnosno osoblje će biti povučeno iz tih područja kako bi se spriječile bilo kakve borbe - rekao je predsjednik Sirije.
U vezi sa sastankom s komandantom Sirijskih demokratskih snaga, Mazlumom Abdijem, Al-Šara je rekao da je odgođen za sjutra zbog loših vremenskih uslova, napominjući da će sporazum uključivati ​​svojevrsnu stvarnu integraciju sirijske situacije te da gubernije Deir ez-Zor, Raka i Hasakah sada imaju odgovarajuću priliku da održe izbore za Narodnu skupštinu i učestvuju u predstavljanju kao i ostale gubernije.
Al-Šara je istakao da su mnoge zemlje širom svijeta zainteresovane za sirijsko pitanje i njihovi lideri bili u stalnom kontaktu tokom dana koji su prethodili postignutom cilju, a među njima su najistaknutiji američki predsjednik Donald Tramp, njegov potpredsjednik Džej Di Vens i specijalni izaslanik SAD-a za Siriju Tomas Barak.
Razgovori su uključivali i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, predsjednika kurdske regije Masuda Barzanija, Turske i utjecajnih arapskih zemalja poput Saudijske Arabije, Katara i Hašemitske Kraljevine Jordan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Al-Šara nakon sporazuma s Kurdima: Pozvao arapska plemena na mir

Sirijska vlada na čelu s predsjednikom države Ahmedom al Šarom objavila je kako je postignuto primirje sa sirijskim snagama (SDF) na svim frontovima.
Prema reakciji iz kabineta sirijskog predsjednika, strane su postigle dogovor da se sve snage SDF-a povuku u područje istočno od Eufrata.
- Dogovorena je administrativna i vojna predaja gubernija Deir ez-Zor i Raka sirijskoj vladi u cijelosti odmah, uključujući predaju svih civilnih institucija i objekata, uz trenutno donošenje odluka o potvrđivanju trenutnih zaposlenika u nadležnim ministarstvima sirijske države te obavezu vlade da neće nanositi štetu zaposlenicima i borcima SDF-a i civilnoj administraciji u dvije gubernije - saopšteno je.
Takođe, u sporazumu se navodi kako će se integrisati sve civilne institucije u guberniji Al-Hasakah u institucije sirijske države.
- Sirijska vlada preuzela je kontrolu nad svim graničnim prelazima i naftnim i plinskim poljima u regiji, te osigurala njihovu zaštitu redovnim snagama kako bi osigurala povratak resursa sirijskoj državi - pojasnili su.
Sporazum sadrži i integraciju SDF-a u sirijsku vojsku.
- Integracija svih vojnih i sigurnosnih elemenata SDF-a u strukturu sirijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova na individualnoj osnovi nakon sprovođenja potrebnih sigurnosnih provjera, uz dodjeljivanje vojnih činova i materijalnih i logističkih prava prema potrebi, a istovremeno zaštita privatnosti kurdskih regija - pojasnili su.
Sirijski ministar unutrašnjih poslova Anas Katab izjavio je da su sigurnosne snage u potpunosti raspoređene u područjima u koja je nedavno ušla Sirijska arapska vojska.
- Naše sigurnosne snage su raspoređene s visokom efikasnošću u novim područjima u koja je ušla Sirijska arapska vojska, kao dio svojih dužnosti da osiguraju stanovništvo, uspostave stabilnost i održe sigurnost, čime se osigurava sigurnost građana i kontinuitet javnog života u svim područjima - rekao je u izjavi za Iks (X).

Sirijska vlada i Kurdi potpisali primirje, objavljeni detalji: Damask dobija punu kontrolu nad naftom i plinom

Američki predsjednik Donald Tramp je danas, posle sastanka u Vašingtonu sa predsednikom Sirije Ahmedom Al Šarom, izjavio da je njegov sagovornik “vrlo snažan lider”.
- Dolazi sa vrlo surovog mjesta - rekao je Tramp, uz konstataciju da je Al Šara “čvrst momak” i poruku: “Dopada mi se”.
Al Šara je imao tešku prošlost, ali svi smo imali tešku prošlost, izjavio je Tramp, javlja AP.
- Učinićemo sve što možemo da učinimo Siriju uspješnom - poručio je Tramp. 
&nbsp;

Tramp nakon sastanka sa predsjednikom Sirije: Vrlo snažan lider, dolazi sa surovog mjesta

Sastanak sirijskog predsjednika Ahmeda al Šaraa s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući u ponedjeljak zaokružuje zapanjujuću godinu za bivšeg pobunjenika koji je postao vladar, srušio dugogodišnjeg autokratskog lidera i od tada putuje svijetom tražeći kraj međunarodne izolacije Sirije.
Tramp će dočekati Šaru u prvoj posjeti jednog sirijskog predsjednika Bijeloj kući, šest mjeseci nakon njihovog prvog susreta u Saudijskoj Arabiji i samo nekoliko dana nakon što je Vašington saopštio da bivši član Al Kaide više nije specijalno označeni globalni terorista.
Šara je preuzeo vlast prošle godine nakon što su njegovi borci pokrenuli munjevitu ofanzivu iz svoje enklave na sjeverozapadu Sirije i samo nekoliko dana kasnije, 8. decembra, srušili dugogodišnjeg sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
Regionalno preustrojavanje Sirije od tada se odvija vrtoglavom brzinom, udaljavajući se od Asadovih ključnih saveznika Irana i Rusije, a okrećući se prema Turskoj, Zalivu i Vašingtonu.
Sigurnost će vjerovatno biti jedan od glavnih fokusa sastanka u ponedjeljak. SAD posreduju u razgovorima između Sirije i Izraela o mogućem sigurnosnom paktu, a Rojters je izvijestio da SAD planiraju uspostaviti vojno prisustvo na aerodromu u Damasku.
Sirija je takođe spremna da se pridruži koaliciji predvođenoj SAD-om za borbu protiv Islamske države, što bi moglo biti formalno objavljeno na ponedjeljkovom sastanku u Bijeloj kući.
Dan prije sastanka, Tramp je novinarima u Bijeloj kući rekao da je postignut veliki napredak u vezi sa Sirijom.
- Mislim da radi vrlo dobar posao. To je teško okruženje, a on je tvrd čovjek, ali dobro sam se slagao s njim - rekao je Tramp.
Nakon što su se Šara i Tramp sastali u Rijadu u maju, američki predsjednik je najavio da će ukinuti sve sankcije Siriji.
Međutim, najstrože mjere, poznate kao Zakon o sankcijama Cezar, zahtijevaju ukidanje od strane Kongresa. Bijela kuća i Stejt department javno podržavaju njihovo ukidanje prije kraja 2025. godine, ali stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje vlade moglo uticati na taj vremenski okvir.
Očekuje se da će Šara snažno zagovarati ukidanje sankcija, što će pomoći u poticanju globalnih ulaganja u zemlju razorenu 14 godina rata, a prema procjenama Svjetske banke, za njenu obnovu biće potrebno više od 200 milijardi dolara.
Šaraov vlastiti preokret nije ništa manje impresivan od preokreta njegove zemlje. Pridružio se Al Kaidi u Iraku u vrijeme američke invazije 2003. godine i proveo je godine u američkom zatvoru, prije nego se vratio u Siriju i pridružio pobuni protiv Asada.
Tokom 2013. godine, SAD su Šaru, tada poznatog kao Abu Mohamad al-Golani, označile kao teroristu zbog njegovih veza s Al Kaidom. Prekinuo je veze s grupom 2016. godine i konsolidovao svoj uticaj na sjeverozapadu Sirije.
SAD su u decembru uklonile nagradu od 10 miliona dolara za Šara, a prošle sedmice Vijeće sigurnosti UN-a ukinulo je sankcije povezane s terorizmom njemu i njegovom ministru unutrašnjih poslova Anasu Katabu.
Nakon poteza UN-a, Britanija i SAD ukinuli su sankcije ovoj dvojici. U Vašingtonu je to uključivalo uklanjanje oznaka "Specijalno označeni globalni terorista."

Nekada terorista "vrijedan" 10 miliona dolara, danas počasni gost: Ahmed al Šara dolazi u posjetu Trampu

Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je sirijskog predsjednika Ahmeda al-Šaraa u posjetu kako bi razgovarali o deportaciji sirijskih građana.
Kada je riječ o deportacijama, one se odnose na sirijske građane koji imaju kriminalni dosije u Njemačkoj.
- Naravno, nastavit ćemo deportirati kriminalce u Siriju. To je plan. Sada ćemo to provesti na vrlo konkretan način - rekao je Merc.
Dodao je da Njemačka želi pomoći u stabilizaciji zemlje i kazao da da namjerava razgovarati sa Šaraom "kako to mogu zajedno riješiti".
Mercova prethodnica Angela Merkel je prije 10 godina vodila istorijsku politiku otvorenih vrata prema izbjeglicama, dočekavši oko milion migranata u Njemačkoj, od kojih su mnogi bili Sirijci koji su bježali od građanskog rata.
Od tada je podrška krajnjoj desnici porasla, a konzervativna stranka CDU pod Mercom zauzela je daleko oštriji stav o sigurnosti granica i migracijama, obećavajući ubrzanje deportacija.

Spremaju se deportacije: Njemački kancelar zvao u posjetu sirijskog predsjednika

Novi predsjednik Sirije Ahmed Al-Šara održao je govor u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija što je ujedno i istorijsko obraćanje jednog sirijskog predsjednika nakon 60 godina odsustva iz ove institucije.
Kao prvi lider ove zemlje koji se nakon 60 godina obraća UN-u, Al-Šara je rekao kako je sirijska priča prožeta emocijama.
- Sirijska priča prožeta je emocijama. To je priča boli i nade. To je priča o dobru i zlu. Naša priča je jedna od lekcija istorije. Došao sam iz Damaska, glavnog grada velikih civilizacija. Sirija je 60 godina bila pod represivnim režimom koji je obezvrijedio sve vrijednosti. Mnogo godina trpjeli smo nepravdu i represiju. Prošli režim je koristio najgore metode ugnjetavanja ljudi kao što su hemijsko oružje, upotreba droga protiv ljudi itd. To je rastrgalo našu zemlju - rekao je Al-Šara.
Rekao je kako je sirijski narod vratio svoja prava.
- Asadov režim ubio je više od milion ljudi i demolirao više od dva miliona stambenih objekata. Napadali su žene i djecu, a sve kako bi utišali istinu. Uprkos svemu, ljudi su morali sebe organizovati i vojno kako bi zbacili kriminalni režim. To je bila vojna operacija koja je bila prožeta milošću. Vratili smo naše pravo i pobijedili smo za sve ljude svijeta i našu djecu. Uništili smo trgovinu drogom. Sirija je od mjesta krize postala mjesto nade za regiju - poručio je Al-Šara.
Osvrnuo se i na izraelske napade na Siriju.
- Izraelski napadi protiv moje zemlje se nastavljaju i njihova politika je kontradiktorna, što prijeti do pokretanja novih kriza i poteškoća u regiji. Sirija je posvećena dijalogu i pozivamo međunarodnu zajednicu da stane uz nas u jeku ovih napada. Sada težimo ka izborima novih predstavnika u vlasti. Kroz diplomatsku aktivnost, vratili smo naše međunarodne odnose i globalno partnerstvo. Pozivamo na potpuno ukidanje sankcija kako više ne bi remetili sirijski narod. Međunarodne kompanije već su počele ulaziti na sirijsko tržište. Sirija želi izgraditi novu državu i institucije koje će garantovati prava svih građana - ističe sirijski predsjednik.
Na kraju, Al-Šara je rekao i to kako Sirija zaslužuje da bude slobodna zemlja.
- Zemlja zaslužuje biti pravna država koja će garantovati prava za sve. Istina je došla, a laž je nestala. Ova objava je glas našeg naroda, koji je ustao iz ropstva kako bi vratio svoj dignitet i prava. Izražavam zahvalnost svima koji su stali uz Sirijce i koji su ih udomili u svojim zemljama. Mi smo među ljudima koji su svjesni ratnih razaranja. Zbog toga, stojimo čvrsto uz narod Gaze. Pozivamo da se odmah rat okonča. Neka mir bude s vama - zaključio je sirijski predsjednik.

Istorijsko obraćanje predsjednika Sirije u UN-u: Istina je došla, a laž nestala, narod je ustao iz ropstva

U Njujorku je održan godišnji samit Konkordia, a jedan panel je bio posebno interesantan jer su na njemu učestvovali predsjednik Sirije Ahmed al-Šara i bivši direktor CIA-e David Petraeus.
Ovaj panel je bio interesantan zbog činjenice da je Petraeus bio američki general koji je predvodio vojsku SAD-a u Iraku, kada je al-Šara bio na drugoj strani.
Al-Šara je tada bio i uhvaćen na ratištu te je proveo nekoliko godina u američkom zarobljeništvu.
Nešto više od 14 godina nakon što su ga njegove snage pustile, Petraeus je ugostio Al-Šaru na panelu u Njujorku, te ga je čak pohvalio.
Između ostalog, bivši direktor CIA-e je sebe nazvao "jednim od najvećih pristalica Al-Šare", dok je sirijski predsjednik govorio o budućnosti ove zemlje nakon okončanja 14-godišnjeg građanskog rata.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fs_m_marandi%2Fstatus%2F1970160065324671131%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970160065324671131%7Ctwgr%5Eb544930388b7be4b02e1c7b176553ce38f914d24%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Dobro je da smo prešli s ratovanja na dijalog. Neko ko je prošao rat zna šta znači mir - rekao je Al-Šara.
Takođe, govorio je i o odnosima s Izraelom, rekavši kako je Sirija s ovom zemljom u "ozbiljnim razgovorima o sigurnosti", ali da bilo kakav dogovor neće biti dio Abrahamskih sporazuma zbog "ljutnje prema Izraelu u arapskom svijetu".

Nevjerovatna scena u Njujorku: Predsjednik Sirije održao panel s generalom čije trupe su ga zatvorile u Iraku

De fakto vođa Sirije Ahmed al-Šara izjavio je da je zemlja iscrpljena dugotrajnim ratom i da ne predstavlja prijetnju svojim susjedima ni Zapadu. U intervjuu za BBC u Damasku pozvao je na ukidanje sankcija protiv Sirije.
Al-Šara je predvodio munjevitu ofanzivu koja je prije manje od dvije sedmice srušila režim Bašara al-Asada. Trenutno je lider Hajat Tahrir al-Šama (HTS), dominantne grupe unutar pobunjeničkog saveza, a ranije je bio poznat pod ratnim pseudonimom Abu Mohammed al-Džolani.
Zatražio je da se HTS skine s popisa terorističkih organizacija. HTS su kao terorističku organizaciju označili UN, SAD, EU, Velika Britanija i mnogi drugi jer je nastao kao odvojena frakcija Al-Kaide, od koje se distancirao 2016. godine.
Šara je odbacio optužbe da je HTS teroristička grupa.

Vođa pobunjenika: Sirija nije prijetnja svijetu

Bivša predsjednica Skupštine Danijela Đurović nova je savjetnica aktuelnog prvog čovjeka zakonodavnog doma Andrije Mandića.
Tu odluku jednoglasno je su podržali poslanici većine na sjednici Administrativnog odbora Skupštine.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Velimir Đoković kazao je da je Đurović dugi niz godina u politici, "na izuzetno visokim pozicijama".
- Svi znamo da je bila predsjednica Skupštine, što dodatno govori o njenim kvalitetima i siguran sam da će ovo rješenje, kao i sva dosadašnja koja je predložio predsjednik parlamenta, biti na opšti kvalitet rada, ne samo Kabineta, već i 26. saziva parlamenta - rekao je Đoković.
Uskoro opširnije...

Danijela Đurović nova savjetnica Andrije Mandića

U padu bolničkog aviona u indijskoj državi Džarkand sedam osoba je poginulo, saopštile su danas indijske vlasti.
U nesreći, koja se dogodila u ponedjeljak, poginula su dvojica članova posade, pacijent i četvoro članova njegove porodice, javlja Rojters.
Avion “Bičkraft C90” je sa pacijentom povrijeđenim u požaru letio iz grada Rančija prema Nju Delhiju, ali je ubrzo zatražio promjenu putanje zbog oluje, a zatim je nestao sa radara.
Olupina aviona je pronađena u oblasti Čatra, prenosi N1.

U padu bolničkog aviona u Indiji poginulo sedam osoba

Bivši britanski premijer Boris Džonson koji je bio na funkciji pre četiri godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, izjavio je danas da se Ukrajinci "bore kao heroji dok se Zapad nećka".
- Kako ovaj užasan i nepotreban rat ulazi u svoju petu godinu. Zapad, a posebno Sjedinjene Američke Države, moraju da shvate jednu istinu, (ruski predsednik Vladimir) Putin ne želi da okonča ovaj rat. Putin ne želi mir. Neće zaustaviti pokolj dok se ne suoči sa mnogo većim pritiskom - napisao je Džonson na platformi X.
Bivši britanski premijer je pozvao da se zapleni cela ruska "fantomska" flota koja se koristi za zaobilaženje sankcija.
- Hajde i da odmrznemo svu rusku zamrznutu imovinu i predamo je Ukrajini. Hajde da damo Ukrajincima oružje koje im je potrebno da unište sve ruske fabrike dronova. Hajde da sve ovo uradimo sada - dodao je Džonson.
Ruska ekonomija je u krizi, ruski gubici su značajni, rekao je bivši konzervativni britanski premijer.
- Međutim, na ovu tužnu godišnjicu Putinove invazije, fundamentalni problem ostaje isti kao što je bio i u protekle četiri godine. Ukrajinci se herojski bore dok mi na Zapadu odugovlačimo i odlažemo odluke. Zapad može da okonča rat ove godine ako prestanemo da se nećkamo - dodao je Džonson.

Bivši britanski premijer Džonson: Ukrajinci se bore kao heroji dok se mi na Zapadu nećkamo

Odnosi Crne Gore i Hrvatske u protekle četiri decenije prošli su put od rata i izvinjenja do partnerske saradnje u NATO i EU integracijama, ali su danas ponovo opterećeni političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja mogu biti zloupotrijebljena za pritiske i ucjene, ocijenjeno je u izvještaju Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvještaj pod nazivom Crna Gora i Hrvatska: Novi i stari problemi i njihova evropska dimenzija, čiji su autori izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica i glavna urednica Faktografa Sanja Despot, analizira ključne tačke odnosa dvije države – od raspada zajedničke države i napada na Dubrovnik, do savremenih političkih sporova.
Kako se navodi, najmračniji dio odnosa predstavlja period početka devedesetih godina, kada je tadašnje crnogorsko rukovodstvo, uključujući Momira Bulatovića i Mila Đukanovića, konstruisalo narativ o neposrednoj prijetnji iz Hrvatske, uz medijske manipulacije o navodnim desetinama hiljada naoružanih ustaša i terorista, što je kulminiralo napadom na Dubrovnik.
Uslijedilo je izvinjenje Hrvatskoj, ali i, kako se konstatuje, nedovoljno suočavanje crnogorskog društva sa počinjenim nedjelima. Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine i brzog priznanja od strane Hrvatske, uslijedio je period stabilnijih odnosa, tokom kojeg je Hrvatska, kao članica EU i NATO-a, pružala podršku Crnoj Gori u procesu integracija.
Međutim, odnosi su ponovo zaoštreni usvajanjem rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, koja je, kako se navodi u izvještaju, bila nedvosmisleno usmjerena prema Hrvatskoj, uprkos naknadnom dodavanju Dahaua i Mauthauzena u njen naziv. Rezolucija je usvojena uz snažnu kampanju Demokratskog fronta i podršku zvanične Srbije.
Hrvatska je reagovala zabranom ulaska u zemlju liderima partija koje su podržale rezoluciju – Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću – a potom i blokadom zatvaranja pregovaračkog poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, uprkos ranijim najavama da bilateralna pitanja neće biti prepreka evropskom putu Crne Gore.
U izvještaju se podsjeća da dobrosusjedski odnosi predstavljaju ključni princip politike proširenja EU, ali se upozorava i na mogućnost neprimjerenih pritisaka, kakvi su viđeni u ranijim fazama proširenja, poput slovenačke blokade Hrvatske.
Istovremeno, autori ukazuju da se otvorena bilateralna pitanja mogu koristiti i u unutrašnjopolitičke svrhe, kao instrument za jačanje partijskih pozicija i rejtinga, kroz tumačenje i primjenu evropskih pravila.
CDT zaključuje da aktuelni odnosi između dvije države ostavljaju prostor i za konstruktivno rješavanje otvorenih pitanja, ali i za njihovu politizaciju, zloupotrebu i potencijalne ucjene u okviru evropskog procesa.

Tag: ahmed-al-sara