Na štandu Televizije E tokom Diplomatskog bazara biće proizvodi od preko 80 partnera - saopštila je urednica u TV E Ajda Ljuljanović.
Uvijek je, kaže, čast kad smo dio neke lijepe ideje i dio ljudi koji se trude da doprinesu današnjici na jedan od najljepših načina.
- Ovo je mogućnost da se uveže humana priča sa svim onim što bi nam danas moralo biti važno, a to je druženje, neposredna komunikacija, odnosno razmjenjivanje nekih ideja. Jako mi je drago, i baš sam uzbudjena što ćemo sjutra biti dio diplomatskog Bazara, i što će naš štand, zaista, imati šta da ponudi, ne samo zbog nas, i zbog toga što smo se već mjesec dana vrlo konkretno bavili ovom temom, već zbog broja partnera E Televizije, koji su odlučili da nam ustupe fenomenalan asortiman koji ćemo sjutra prodavati na štandu, tako da će se naći mnogo toga, preko 80 partnera je u pitanju - rekla je Ljuljanović.
Na štandu Televizije E će se naći tradicionalni crnogorski proizvodi, ističe Ljuljanović, kao što su domaće maslinovo ulje, sok od šipka, biće pršute i ostalih ukusnih proizvoda.
- Biće i lijepe, kvalitetne garderobe, domaće proizvodnje. Sa druge strane, biće veliki broj unikatnih predmeta koji će se prodavati. Šareno, svega u izobilju, po cijenama, koje će, vjerujem, biti adekvatne za sve džepove - poručila je Ljuljanović.
Po nekoj statistici, podsjeća Ljuljanović, smatra se da su ljudi u Crnoj Gori otuđeni, preopterećeni &nbsp;obavezama, bez, ističe ona, vremena za ljude iz bliskog okruženja.
- Meni je drago što pripadam kolektivu u kojem je to vrlo jasno definisano, da smo tu da bismo bili na usluzi građanima u tom smislu, kako informacijom, tako djelovanjem u pravcu humanitarnih akcija. Nije ovo prva, i sigurno neće biti posljednja, u kojoj Televizija E učestvuje, tako da vjerujem i znajući kakve prihode je i sami Bazar ostvarivao u prethodnim godinama, koji je to broj, naročito djece, kojima je uljepšan život, uljepšana svakodnevica, i sve to uz pomoć građana, zaista jesmo empatično društvo - istakla je Ljuljanović.
Velika je uloga medija u podsticanju humanosti, smatra Ljuljanović, naročito tradicionalnih medija poput, dodaje ona, televizije, radija, štampe i mediji su prava, kako kaže, poveznica između ideje organizatora i onoga što su građani.
- Mediji su tu da izvještavaju, da informišu, ali su i mediji tu, nadam se i da nam približe neke lijepe strane života i naših ličnih odabira, tako da vjerujem da će to sjutra &nbsp;biti na visokom nivou realizovano, sa jedne strane po pitanju organizacije i ponude, sa druge strane po pitanju ljudi koji će doći i podržati. I muzika, kompletan program, ljudi vole tu lutriju, ali voljeće, sigurna sam i sve što nudi Televizija E sjutra na svom štandu. Pomenuli smo da će biti prehrambeni proizvodi, garderobe, ali ono što je ostavilo utisak na nas je broj preduzetnika, naročito preduzetnica, koje Crna Gora ima - zaključila je Ljuljanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dnrg8ZegBCFc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ljuljanović: Na štandu Televizije E biće proizvodi od preko 80 partnera

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da su uništena još četiri drona koja su letjela ka Moskvi, čime su oborene ukupno 32 bespilotne letjelice koje su letjele ka ruskoj prijestonici.
- Sistemi protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane oborili su četiri bespilotne letjelice koje su letjele ka Moskvi. Službe za vanredne situacije rade na mjestu pada - napisao je Sobjanjin na svom Max kanalu, prenosi Interfaks.
Gradonačelnik Moskve je ranije rekao da su snage protivvazdušne odbrane Ministarstva odbrane uništile 28 bespilotnih letjelica koje su letjele ka ruskoj prijestonici.

Sobjanjin: Oborene 32 bespilotne letjelice koje su se kretale ka Moskvi

Svrgavanje predsjednika Nikolas Madura izvelo je u prvi plan dugu krizu Venecuele – jednu od najvećih neriješenih suverenih nesolventnosti na svijetu.
Nakon godina ekonomske krize i američkih sankcija koje su odvojile zemlju od međunarodnih tržišta kapitala, Venecuela je u kasnoj 2017. godini proglasila nesolventnost nakon što je propustila plaćanja međunarodnih obveznica koje je izdala vlada i državna naftna kompanija Petroleos de Venecuela, poznata kao PDVSA.
Od tada, akumulirana kamata i pravni zahtjevi vezani za ranije eksproprijacije povećali su neplaćeni glavni dug, čineći ukupne spoljne obaveze mnogo većim od nominalne vrijednosti originalnih obveznica.
Dugovi u problemu Venecuele porasli su od kada je američki predsjednik Donald Tramp došao na vlast u januaru 2025. godine, dok su spekulanti kladili na mogućnost političkih promjena.
Ispod je pregled koji subjekti duguju novac, šta bi moglo biti uključeno u restrukturiranje i ko bi mogao zakucati na vrata Karakasa da naplati.
<h3>Koliko Venecuela duguje?</h3>
Analitičari procjenjuju da Venecuela ima oko 60 milijardi dolara neplaćenih obveznica. Međutim, ukupni spoljni dug, uključujući obaveze PDVSA, bilateralne zajmove i arbitražne nagrade, iznosi približno 150–170 milijardi dolara, zavisno od načina računanja akumulirane kamate i sudskih presuda, prema analitičarima.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje nominalni BDP Venecuele za 2025. na oko 82,8 milijardi dolara, što implicira odnos duga i BDP-a između 180%-200%.
PDVSA obveznica koja je prvobitno dospjela 2020. bila je osigurana većinskim udjelom u američkoj rafineriji Citgo, koja je u konačnici u vlasništvu PDVSA sa sjedištem u Karakasu. Citgo je sada sredstvo koje je u središtu sudski nadgledanih napora povjerilaca da povrate vrijednost.
<h3>Ko šta drži?</h3>
Godine sankcija, uključujući zabranu trgovine dugom Venecuele, otežale su praćenje vlasništva.
Najveći dio komercijalnih povjerilaca vjerovatno čine međunarodni vlasnici obveznica, uključujući specijaliste za problematični dug, poznate i kao „fondsovi lešinari“.
Među povjeriocima je grupa kompanija kojoj je dodijeljena naknada putem međunarodne arbitraže nakon što su imovina eksproprisana od strane Karakasa. Američki sudovi su potvrdili višemilijardne nagrade ConocoPhillipsu i Crystallexu, između ostalih, pretvarajući te zahtjeve u obaveze duga i omogućavajući povjeriocima da potražuju venecuelanske imovine.
Rastući broj sudski priznatih tražilaca konkuriše za povrat od matične kompanije Citgo kroz američke pravne postupke. Sud u Delaveru registrovao je oko 19 milijardi dolara zahtjeva za aukciju PDV Holdinga, matične kompanije Citgo, što višestruko premašuje procijenjenu vrijednost ukupne imovine Citgoa. PDV Holding je u potpunom vlasništvu PDVSA-e.
Karakas također ima bilateralne povjerioce, prvenstveno Kinu i Rusiju, koji su odobrili zajmove kako Maduru tako i njegovom mentoru, bivšem predsjedniku Ugu Čavezu.
Tačne brojke je teško provjeriti jer Venecuela godinama nije objavljivala sveobuhvatne statistike duga.
<h3>Daleko restrukturiranje?</h3>
S obzirom na mnoštvo zahtjeva, pravnih postupaka i političku neizvjesnost, formalno restrukturiranje očekuje se da će biti složeno i dugotrajno.
Rješavanje suverenog duga moglo bi biti zasnovano na MMF-ovom programu koji postavlja fiskalne ciljeve i pretpostavke održivosti duga. Međutim, Venecuela nije imala godišnju konsultaciju sa IMF-om skoro dvije decenije i ostaje zatvorena za finansiranje ovog fonda.
Američke sankcije su još jedna prepreka. Od 2017. godine, ograničenja nametnuta od strane i republikanske i demokratske administracije značajno su ograničila sposobnost Venecuele da izda ili restrukturira dug bez eksplicitnih dozvola Ministarstva finansija SAD.
Nije jasno šta će biti sa američkim sankcijama. Za sada, predsjednik Donald Tramp je rekao da će SAD „voditi“ ovu naftnu zemlju.
<h3>Koje su vrijednosti povrata?</h3>
Obveznice su u 2025. godini vratile oko 95% na indeksnom nivou. Mnogima se sada trguje po cijeni između 27-32 centa po dolaru, pokazuju podaci MarketAxessa.
Analitičari Citigroupa u novembru su procijenili da bi smanjenje glavnice od najmanje 50% bilo potrebno za obnavljanje održivosti duga i zadovoljenje potencijalnih uslova IMF-a.
Po osnovnom scenariju Citigroupa, Venecuela bi mogla ponuditi povjeriocima 20-godišnje obveznice sa kamatom od oko 4,4%, zajedno sa 10-godišnjom obveznicom bez kupona za nadoknadu za neplaćenu kamatu. Koristeći izlazni prinos od 11%, Citi procjenjuje neto sadašnju vrijednost paketa na sredinu 40-ih centi po dolaru, sa potencijalnim povratima do visokih četrdesetih centi ako Venecuela izdaje dodatne uslovne instrumente, poput obveznica vezanih za naftu.
Drugi investitori vide širi raspon. Aberdeen Investments je u septembru prvobitno procijenio povrate od oko 25 centi po dolaru za venecuelanske obveznice, ali poboljšani politički i sankcijski scenariji mogli bi povećati povrate u niske do srednje 30-e, zavisno od strukture bilo kakvog dogovora i upotrebe instrumenata vezanih za naftu ili BDP.
<h3>Koja je ekonomska situacija Venecuele?</h3>
Pretpostavke o povratu stoje na tmurnom ekonomskom horizontu.
Ekonomija Venecuele dramatično je opala nakon 2013. godine, kada je proizvodnja nafte naglo pala, inflacija se ubrzala, a siromaštvo poraslo. Iako je proizvodnja donekle stabilizovana, niže globalne cijene nafte i popusti na venecuelansku naftu ograničavaju povećanje prihoda, ostavljajući malo prostora za servisiranje duga bez dubokog restrukturiranja. Nedavna američka blokada tankera sa sankcionisanom naftom pogoršala je situaciju.
Tramp je rekao da su američke naftne kompanije spremne da se upuste u težak zadatak ulaska u Venecuelu i investiranja u obnovu proizvodnje, ali detalji i rokovi ostaju nejasni. Chevron je u ovom trenutku jedina američka velika kompanija koja radi na naftnim poljima Venecuele.

Kome Venecuela duguje milijarde

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost razmatrane tri ključne teme – regionalna vojna i politička bezbjednost sa osvrtom na situaciju u Evropi i svijetu, energetska bezbjednost i američka akcija na teritoriji Venecuele.
Vučić je naglasio da je Srbija svjesna složenosti svoje pozicije na jugoistoku Evrope, ističući da se, kako je naveo, „ruši stari svjetski poredak“ i da međunarodna pravila više ne važe.
„Moramo sebi priznati da Povelja Ujedinjenih nacija više ne funkcioniše, posebno nakon akcije Sjedinjenih Američkih Država u Venecueli. Danas u svijetu dominira pravo sile – ko je jači, taj tlači“, rekao je Vučić.
On je ocijenio da reakcije predstavnika Evropske unije na dešavanja u Venecueli pokazuju da se rukovode sopstvenim interesima, navodeći da ih, između ostalog, brine pitanje Grenlanda.
Predsjednik Srbije izrazio je zabrinutost zbog, kako je rekao, ubrzanog naoružavanja Prištine, koje se, prema njegovim riječima, odvija suprotno Povelji UN, uz značajnu ulogu Turske. Takođe je naveo da Priština, Tirana i Zagreb rade na razvoju „kompleksnog vojnog sistema“.
„Pripremamo se za odbranu od onih koji otvoreno prijete našoj zemlji“, poručio je Vučić, dodajući da se na sjednici razgovaralo o daljem jačanju odbrambenih kapaciteta Srbije.
U narednih godinu i po dana, istakao je Vučić, „udvostručićem vojne kapacitete, a ljudske kapacitet će povećati za trećinu“.
“Use i u svoje kljuse”, naveo je Vučić, te istakao da i „ako da krene neko iz regiona protiv nas, niko nam neće pomoći osim nas samih“.
Neće nas da napada Amerika ili neka velika sila…, dodao je.
“Čuvamo mir ne napadajući nikoga, ali imamo veliku odvraćajuću snagu. U ovom trenutku ne postoji opasnost od agresora. Naša snaga je veća od opasnosti potencijalnog agresora “, rekao je Vučić.
Govoreći o energetskoj bezbjednosti, Vučić je ukazao na velike promjene u svijetu, navodeći da je američki predsjednik Donald Tramp osnovao Agenciju za dominaciju SAD u oblasti energetike. Ocijenio je da SAD teže potpunoj dominaciji u energetskom sektoru, ističući Venecuelu kao ključni primjer.
Vučić je najavio i da će Rafinerija početi sa radom 17. ili 18. januara, te da se očekuje dolazak prvih 85.000 tona sirovine do sredine mjeseca.
Osvrćući se na međunarodne primjere iz prošlosti, Vučić je govorio o sudbini bivših lidera poput Slobodana Miloševića, Muamera el Gadafija i Bašara el Asada, ocjenjujući da se danas više ne vodi računa o međunarodnim normama, već isključivo o interesima i kontroli resursa.
„Srbija čuva mir i ne prijeti nikome, ali ima snažnu odvraćajuću moć. U ovom trenutku ne postoji neposredna opasnost od agresije“, zaključio je Vučić.

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

Muška U18 reprezentacija Crne Gore pobijedila je u Podgorici selekciju Kosova 3:0 (25:6, 25:17, 25:16), u drugom kolu grupe A zonskog BVA turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Tom pobjedom, drugom na turnru, izabranici selektora Miljana Boškovića došli su na korak od polufinala.
Na startu turnira slavili su protiv Turske.&nbsp;
Kosovo nije bio dorastao rival crnogorskoj selekciji, posebno ne u prvom setu.
Dvije velike serije – 6:0, pa 9:0, ostavile su rivala na samo šest poena.
Tim koji vodi nekadašnji selektor mlađih selekcija Crne Gore Darko Prebiračević probudio se tokom drugog seta – ili su se domaći odbojkaši uspavali, kako god – tek Bošković je morao da reaguje tajm-autom kada je Kosovo povelo 9:5.
Ubrzo su stvari vraćene u normalu, Aleksa Kovačević je bio sjajan na servisu, Mihailo Grupković i Aleksa Radić u polju, pa je serijom 5:0 Crna Gora povela 10:5 i vođstvo više nije ispuštala do kraja.
Serija 6:0 – od 17:16, do 23:16, bila je dovoljna da se efektno i ubjedljivo završi i taj dio igre.
U trećem setu, Kosovo se držalo do 9:8 – bilo je potom 16:9, pa 23:11, na kraju malo opuštanje Crne Gore za konačnih 25:16.
Grupković je sa deset poena bio najefikasniji u crnogorskom timu, Vuk Ojdanić i Filip Radić upisali su po sedam, a Aleksa Kovačević šest, a poen manje Vasilije Božović.
Crna Gora sjutra u 18 sati igra sa Rumunijom, a pobjedom u tom duelu donijela bi prvo mjesto u grupi.
Prvo mjesto donosi polufinalni duel sa drugoplasiranim u grupi B, u kojem se Bugarska i Srbija bore za čelnu poziciju.
Samo pobjednik turnira ide direktno na Evropsko prvenstvo.

Crna Gora savladala Kosovo, otvorena vrata polufinala

Američka intervencija u Venecueli samo je početak nove ere odnosa na zapadnoj hemisferi, a ono što smo vidjeli u Venecueli početak je primjene (nove) strategije Donalda Trampa za nacionalnu bezbjednost koja se zasniva na doktrini predsjednika Džejmsa Monroa iz 1823. godine, ocijenio je u intervjuu za Jutarnji list poslanik HDZ-a u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir.
"Ovo je tek početak, Sjedinjene Države nastaviće da grade svoju hegemoniju na cijelom američkom kontinentu, kao što su SAD to radile i u 19. vijeku", rekao je.&nbsp;
Kao iskusni diplomata koji je rođen u Buenos Airesu, Štir je jedan od najkvalifikovanijih sagovornika u Hrvatskoj kada je riječ o političkim odnosima u Latinskoj Americi i odnosima tih zemalja sa Sjedinjenim Državama koje, kako Štir kaže, namjeravaju da potisnu Kinu sa južnoameričkog kontinenta i ponovo nametnu svoju hegemoniju.
Kako gledate na pravnu i političku legitimnost i zakonitost američke operacije na teritoriji Venecuele?
– Sasvim je sigurno da je riječ o operaciji koja je zbog legitimnosti izazvala velike rasprave u svijetu, ali i u samim SAD-u. Činjenica je da za takvu intervenciju nije bilo prethodne saglasnosti Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali je isto tako činjenica da je Savjet bezbjednosti UN-a već duže vrijeme blokiran u svom radu. Smatram da će čak i u ovakvoj situaciji – gdje je SAD demonstrirao silu – ipak biti potrebna određena razina legitimizacije. To znači da bi trebalo priznati da je legitimni predsjednik Venecuele Edmundo Gonsales Urutija, koji je pobijedio na posljednjim izborima, ali nije postao predsjednik jer je Maduro te izbore očigledno pokrao. Mislim da je i unutar same Venecuele ključno da Gonsales Urutija ima takav legitimitet.
SDP i Možemo! žestoko su osudili Trampovu akciju. Smatraju da ona krši međunarodno pravo i pitaju se da li je Grenland sljedeća meta.
– Volio bih da su bili jednako glasni i kada je Maduro pokrao predsjedničke izbore. Nažalost, evropska ljevica imala je određene odnose sa tim i takvim Madurom, a tek su se u kasnijoj fazi njegove vladavine distancirali od njega i njegovog režima. Do posljednjeg trenutka evropska ljevica nije htjela da prizna da je Edmundo Gonsales Urutija bio pobjednik tih izbora, iako su svi dokazi o krađi izbora bili jasno vidljivi i dokumentovani. Isto tako, važno je reći da Evropa mora jasno naznačiti da je nedopustiva bilo kakva povreda autonomije i suvereniteta Grenlanda od bilo koje velike sile, pa tako i SAD-a.
Da li vas je iznenadila izuzetno mlaka reakcija institucija Evropske unije koje nastavljaju da „pažljivo prate razvoj situacije“, dok situacija, čini se, izmiče kontroli?
– Ne bih rekao da situacija izmiče kontroli, barem kada je riječ o sprovođenju onoga što je američki predsjednik Donald Tramp naumio da uradi. Ono što smo vidjeli u Venecueli početak je primjene njegove (nove) strategije nacionalne bezbjednosti koja se zasniva na doktrini predsjednika Monroa iz 1823. godine.
Dakle, možemo li očekivati Trampove intervencije i u drugim zemljama Latinske Amerike? Da li je kubanski režim prvi na redu?
– SAD se vratio Monroovoj doktrini, koja je bila koncipirana na ideji da se evropske kolonijalne sile izbace sa američkog kontinenta. Danas je ta doktrina koncipirana na ideji da se iz Latinske Amerike izbace ruski i kineski interesi. Ovo je tek početak. Da, Sjedinjene Države nastaviće da grade svoju hegemoniju na cijelom američkom kontinentu, kao što je to SAD radio i u 19. vijeku. A što se Kube tiče, ona nije jedina. Tu je i Nikaragva, a mislim da će (Trampova administracija) pokušati da spriječi i kineski strateški projekat izgradnje željezničke pruge koja bi povezivala Brazil sa Čankajem, golemom lukom koju je Kina izgradila u Peruu. Takođe, SAD će učiniti sve kako bi ograničio kineski uticaj na tom kontinentu, jer je danas Kina najveći spoljnotrgovinski partner gotovo svih južnoameričkih zemalja.
Imate li saznanja kako „dišu“ građani Venecuele nakon Trampove otmice Madura?
– Većina građana je na prošlim predsjedničkim izborima odbila Madura i izabrala opozicionog kandidata Gonsalesa. Možemo, dakle, zaključiti da je većina zadovoljna time što je Maduro svrgnut s vlasti. Građane najviše brine to što ne znaju kako će politička tranzicija u Venecueli izgledati i što još uvijek nije jasno hoće li se ljudi iz Madurovog režima zadržati na pozicijama moći. Ne mislim tu samo na Madurovu potpredsjednicu, već i na ministra unutrašnjih poslova i ministra odbrane. To je trio koji drži sve poluge moći u tom režimu.

Štir: Venecuela je samo početak, SAD se vraćaju Monroovoj doktrini

U 10 sati počela je sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koju je juče hitno zakazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Zvaničan povod za sastanak na najvišem nivou nije saopšten, mada se može pretpostaviti da bi tema mogao da bude i hapšenje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.
Sjedinjene Američke Države (SAD) juče su u napadu na Venecuelu zarobile predsjednika te države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Silviju Flores, zbog optužbi za uvoz kokaina u SAD i trgovinu drogom. Oni se nalaze u Metropolitanskom pritvorskom centru u Bruklinu, gdje čekaju pojavljivanje pred sudom.
O hapšenju Madura juče su se izjašnjavali brojni svjetski zvaničnici, dok je Vučić prilikom posjete kasarni „Vasa Čarapić“ u Beogradu samo kratko rekao:
„Nadam se da će da se smiri situacija u Južnoj Americi i da će prestati napadi na Venecuelu.“
Potom je hitno zakazao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a da javnosti nije saopšteno šta je tema. Režimski mediji nezvanično su objavili da je sjednica zakazana zbog „nezapamćenih zločina na međunarodnoj političkoj sceni“.
Predsjednik Srbije i drugi državni funkcioneri bili su u odličnim odnosima sa uhapšenim Madurom. Venecuelanski predsjednik se početkom 2025. godine sastao sa predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić, koja je doputovala u Karakas. Maduro je tokom razgovora ponovio riječi Brnabić o prijateljskim odnosima dvije zemlje i potvrdio da će Venecuela učestvovati na izložbi EXPO 2027.
Brnabić je tada uputila čestitke Madu povodom početka mandata, uz želje za uspješan rad, i prenijela poruke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. U njima je naglašen značaj unapređenja političkog dijaloga i dalje izgradnje saradnje između Srbije i Venecuele, kao i zajednička posvećenost razvoju prijateljskih odnosa.
Istom prilikom Brnabić je izjavila da joj je predsjednik Venecuele rekao da se „divi“ Vučiću i „prati sve njegove poteze“.
Ispričala je i, kako je tvrdila, anegdotu iz Karakasa:
„Dok smo stajali na ulici, prišao nam je jedan vojnik koji nas je prepoznao i samo nam je rekao ‘Aleksandar Vučić – amigo!’“
Maduro je zahvalio na čestitkama i porukama predsjednika Vučića, za koga je rekao da ga doživljava kao „velikog prijatelja Venecuele“ i njenog naroda.
Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je u Karakasu sa predsjednikom Bolivarske Republike Venecuele Nikolasa Madurom.
I kao što je Maduro Vučića nazvao „velikim prijateljem Venecuele“, slične riječi stigle su i od našeg predsjednika, šest mjeseci kasnije.
Njihov razgovor uslijedio je nakon što su 8. avgusta SAD udvostručile nagradu za informacije koje bi dovele do hapšenja predsjednika Venecuele na 50 miliona dolara, optužujući ga da je „jedan od najvećih narko-trgovaca na svijetu“.
„Dobar i sadržajan razgovor sa velikim prijateljem Srbije predsjednikom Madurom o aktuelnim globalnim izazovima, potrebi očuvanja multilateralizma i jačanju bilateralnih odnosa naših zemalja“, naveo je Vučić tada na Instagram profilu „buducnostsrbijeav“.

Počela sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost: Vučić zabrinut zbog Madura, Tramp uhapsio čovjeka kojeg je nazivao „velikim prijateljem Srbije“

Evropske banke bi do 2030. godine mogle ukinuti više od 200 hiljada radnih mjesta, što je oko deset odsto zaposlenih u 35 najvećih banaka, kako bi ubrzale uvođenje vještačke inteligencije i zatvaranje poslovnica.
Analiza Morgan Stanleya, na koju se poziva Financial Times, pokazuje da će najveći udar osjetiti zaposleni u back-office operacijama, upravljanju rizicima i segmentu usklađenosti, gdje se očekuje da će algoritmi zamijeniti ljude u obradi podataka i kontrolnim procedurama.
Prema toj analizi, banke računaju na povećanje efikasnosti i do 30 odsto, zahvaljujući novim tehnološkim rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, prenosi Klix.ba.
Pojedine institucije već realizuju najavljene mjere štednje. Holandska banka ABN Amro planira da smanji broj zaposlenih za petinu do 2028. godine, dok je izvršni direktor francuske banke Societe Generale poručio da "ništa nije sveto" kada je riječ o restrukturiranju troškova i broja radnika.
Ovakve najave ilustruju dubinu transformacije kroz koju sektori bankarstva prolaze pod pritiskom nove tehnologije.
Istovremeno, dio evropskih bankarskih lidera poziva na oprez u prebrzom oslanjanju na algoritme.
Jedan od rukovodilaca JPMorgan Chasea izjavio je za Financial Times da bi industrija mogla snositi posljedice ako mlađi bankari, zbog oslanjanja na AI alate, nikada ne savladaju osnovne principe zanata.
Upozorava se da bi dugoročni gubitak stručnog znanja i iskustva mogao umanjiti otpornost finansijskog sistema u kriznim periodima.

Evropske banke uz pomoć vještačke inteligencije planiraju ukidanje 200 hiljada radnih mjesta

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro do početka suđenja dane će provoditi u strogo obezbijeđenom objektu u Bruklinu, u Njujorku. Budući da optužbe protiv njega potiču iz Njujorka, to je omogućilo organima reda da ga smjeste u taj objekat. Metropolitan Detention Center, u kojem je bio smješten i ozloglašeni vođa kartela Hoakin „El Čapo“ Gusman prije nego što je osuđen na doživotnu kaznu, bio je privremeni dom i za Šona „Didija“ Kombsa, Gislejn Maksvel, R. Kelija i Sema Bankman-Frida .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104100128_2c741d657e6f15533bd60de6b7e6368f39178a043fedce406c5c3606dc6c7203" data-rendition-name="original" width="8640" height="5760" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Iako je ovaj pritvorski objekat posebno opremljen za smještaj visokorizičnih pritvorenika, on je ujedno i jedini savezni pritvorski centar za najveći grad u SAD, nakon što je Zavod za zatvore zatvorio kompleks na Menhetnu poslije samoubistva Džefrija Epstina u tom zatvoru — događaja koji je skrenuo pažnju javnosti na brojne probleme u toj ustanovi. Prije nekoliko godina, u tom objektu uvedene su posebne mjere kako bi se smjestio El Čapo, koji je ranije uspijevao da pobjegne iz zatvora u Meksiku. Suosnivač njegovog kartela Sinaloa, Ismael „El Maho“ Sambada Garsija, takođe je bio držan u tom pritvoru prije nego što je priznao krivicu po povezanim optužbama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260104100128_1327219e68eb0f202089c9cf630946ef4d542a38df7b5a8f16d856588035ceed" data-rendition-name="original" width="8589" height="5726" loading="lazy" alt="Zatvor u kojem je smješten Maduro "> <figcaption>AP photo/Yuki Iwamura(Photo: AP photo/Yuki Iwamura)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ipak, kako piše CNN, SAD rizikuju time što predsjednika druge države drže u tako gusto naseljenom metropolitanskom području, što nosi niz bezbjednosnih pitanja koja prevazilaze samu bezbjednost zatvorenika i osoblja pritvora.

Tag: ajda-ljuljanovic

Ljuljanović: Na štandu Televizije E biće proizvodi od preko 80 partnera

Sobjanjin: Oborene 32 bespilotne letjelice koje su se kretale ka Moskvi

Kome Venecuela duguje milijarde

Vučić o intervenciji SAD u Venecueli, predviđa pokušaje napada iz regiona na Srbiju

Crna Gora savladala Kosovo, otvorena vrata polufinala

PRATITE TVe UŽIVO