Za nekoga ko tvrdi da nema nikakve veze sa kriminalom, Nikšićanin Miloš Nilović Runjo ima previše problema sa zakonom. Kada ga je u petak uveče privela beogradska policija, Nilović je morao da ima utisak već viđenog imajući u vidu da je to treći put da se nalazi u pritvoru zbog sličnih optužbi, piše Insajder.
Kako je saopštilo srpsko tužilaštvo, Nilović se sumnjiči za neovlašćeno držanje oružja, a u vozilu u kojem se nalazio pronađena su tri pištolja – poluatomatska “Češka zbrojevka“ sa 15 metaka, poluatomatski “Walther“ sa osam metaka, kao i revolver Taurus sa pet metaka. Na Waltheru i zbrojevki su bili uklonjeni fabrički brojevi, navodi Insajder.
Nilović je kratko negirao krivicu u tužilaštvu, odbijajući da dalje detaljnije iznosi odbranu i da odgovara na pitanja tužioca. Tužilaštvo je tražilo pritvor, a na potezu je sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu.
U kom god pravcu da ovaj slučaj krene, bilo da se ide na podizanje optužnice ili na odustajanje od gonjenja – Nilović je već njime prošao.
Njegovo ime se u medijima prvi put pojavilo 2017. godine, kada je bio jedan od desetorice uhapšenih kada je policija u sred dana upala u poznati novobeogradski restoran “Durmitor“. I iako je akcija bila medijski atraktivna i potencirana kao udar na škaljarski klan, rezultat je bila tanka optužnica za nedozvoljeno posjedovanje oružja.
Policija je ispod stola pronašla dva pištolja, a optužnica je teretila Nilovića i Mitra Muratovića za nelegalno posjedovanje. Adut tužilaštva bila je činjenica da je na jednom od pištolja pronađen Nilovićev DNK-a trag, ali se cijela konstrukcija raspala kada je Muratović prihvatio krivicu za oba pištolja. Na kraju, Nilović je 2021. godine pravosnažno oslobođen krivice.
Dok je trajao ovaj postupak, Nilović je na Jahorini 2020. godine bio suočen sa identičnim optužbama, imajući u vidu da je u hotelskoj sobi u kojoj se nalazio pronađen nelegalni pištolj. Ipak, kao i u slučaju “Durmitor”, i ovde je druga osoba preuzela odgovornost, pa je tužilaštvo obustavilo postupak protiv Nilovića.
A osim što je u više navrata bio hapšen zbog nelegalnog oružja, Nilovićevo ime se u medijima spominjalo i po drugim osnovama.
U decembru 2018. godine u vračarskom kafiću “Kafeteka“ dva napadača su ubila Vladimira Popovića Popa, vlasnika kazina “Havana“ i tom prilikom ranila još jednu osobu. Za stolom je sjedio i Nilović, ali je on prošao bez povreda. A osim poznanstva, Popovića i Nilovića povezivala je još jedna okolnost – obojicu je pred sudom zastupao Dragoslav Miša Ognjanović, poznati advokat koji je ubijen u julu 2018. godine.
Nilović je i u maju 2020. godine bio svjedok incidenta koji je pukim slučajem ostao bez žrtava. On je sa bivšim pripadnikom Žandarmerije Vojislavom Kostićem sjedio u vračarskom kafiću “Le Petit Bistro” kada je u kafić ušao muškarac sa silikonskom maskom na licu i automatskim oružjem. Nilović i Kostić su ga ugledali i brzo pobjegli sa lica mjesta, a napadač je ubrzo napustio kafić.
Tom prilikom je Nilović za medije izjavio da je samo mirno sjedio i pio kafu, da nikakve veze nema sa “škaljarskim” kriminalnim klanom i da se bavi zidanjem zgrada. Sam napadač je ubrzo uhapšen u “štek“ stanu, gdje je pronađeno oružje i silikonska maska koju su u ranijim napadima koristili pripadnici škaljarskog i kavačkog klana.
Novo svjetlo na ovaj slučaj bacila je optužnica protiv grupe “vračarci“ koja se označava kao jedna od grupa koja je sarađivala sa kavačkim klanom. Naime, u optužnici protiv grupe, navodi se da su oni planirali ubistvo Nilovića, te da su za tu likvidaciju bili spremni da izdvoje 150 hiljada eura.
Ukoliko tužilaštvo podigne optužnicu protiv Nilovića, prijeti mu zatvorska kazna u trajanju od dvije do dvanaest godina.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Beogradu uhapšen Nikšićanin Miloš Nilović Runjo: Nelegalno oružje, veze sa “škaljarcima”…

Policijski službenici su efikasnim aktivnostima koje su koordinirano i planski sproveli, osujetili N.P. (19) iz Beograda i N.P. (28) iz Šapca, u namjeri da sprovedu kriminalne aktivnosti povezane sa teškim i organizovanim kriminalom, kazao je načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Petar Rolović povodom akcije policije u kojoj su uhapšena dva državljanina Srbije i član kriminalne grupe iz Budve.
Rolović je podsjetio da je policija, sprovodeći pojačane aktivnosti usmjerene na djelovanje organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantih lica, pronašla motor za koji se sumnja da je trebalo da bude iskorišćen u izvršenju teškog krivičnog djela.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsena-dva-drzavljana-srbije-i-clan-kriminalne-grupe-iz-budve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U kratkom &nbsp;oku smo identifikovali lice – &nbsp;N.P. (19) iz Beograda, koji je pomenuti motor, bez registarskih oznaka i sa ključem u bravi, pripremio i sakrio na jednoj nenaseljenoj lokaciji. Ubrzo je pronađen i N.P. (28) iz Šapca, koji je isto ilegalno boravio na našoj teritoriji, a čija se povezanost sa ovim prvim licem utvrđuje - naveo je Rolović.
On je istakao da se radi o višestrukim povratnicima u izvršenju krivičnih djela na teritoriji Srbije.&nbsp;
- Sprovođenjem niza aktivnosti, utvrđeno je da je osumnjičeni N.P. koristio stanove na tri različite lokacije u Budvi, gdje je, po dobijanju naredbi nadležnog suda, izvršen pretres kada je pronađena izvjesna količina narkotika - naglasio je Rolović.
On je podsjetio da je uhapšen i Budvanin I.P. (35), koji slovi za člana jedne organizovane kriminalne grupe, zbog ometanja policijskih službenika u vršenju službene radnje.
Rolović je rekao da je I.P. prilikom započinjanja pretresa prišao i ometao policijske službenike, u namjeri da ostvari kontakt sa N.P. (28).&nbsp;
- Takođe, daljim provjerama je utvrđeno da je za N.P. (28) aktivna međunarodna potjernica, koja je raspisana od strane NCB Interpola Beograd, radi izdržavanja kazne zatvora izrečene zbog krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga - rekao je Rolović.
Poručio je da nastavljaju policijsko – tužilačke i istražne aktivnosti, u cilju utvrđivanja svih okolnosti boravka i djelovanja ovih osoba na našoj teritoriji, kao i aktivnosti koje se odnose na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje najtežih krivičnih djela i djelovanja kriminalnih grupa.
- Ove aktivnosti predstavljaju još jedan primjer odlučnog i koordinisanog odgovora Uprave policije na izazove koje postavlja organizovani kriminal - poručio je Rolović.
<h2>Šaranović: Država čuva leđa službenicima policije i čvrsto je uz njih</h2>
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, komentarišući ovo hapšenje, službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva i Sektora za borbu protiv kriminala uputio zahvalnost što ulažu maksimalne napore u borbi sa kontinuiranim bezbjednosnim izazovima koji, kako je naveo, postoje kao posljedica međusobnih obračuna organizovanih kriminalnih grupa nastalih za vrijeme bivšeg sistema.
- Srećan sam sto ću službenicima policije pružiti ruku za ovakav doprinos državi i poručiti im da im država čuva leđa i čvrsto je uz njih. Čestitam vam u ime svakog građanina Crne Gore koji se zbog vas osjeća sigurno - poručio je Šaranović.

1250x600

1084x550

Rolović: Osujećene kriminalne aktivnosti, jedan od uhapšenih koristio stanove na tri lokacije u Budvi

Službenici granične policije na GP Božaj uhapsila je dva turska državljanina zbog krijumčarenja ljudi, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, kako su iz policije objasnili, oni su skrivali treće lice u gepeku i pokušali da ga ilegalno prebace u Crnu Goru.
- Službenici granične policije su, naime, sinoć, 25.04.2026. godine, oko 20,50 časova na graničnom prelazu Božaj, kontrolisali lice T.C (27), koji je upravljao vozilom VW Polo crnogorskih registarskih oznaka i E.K (29), saputnika u vozilu, turske državljane sa privremenim boravkom u Crnoj Gori. Pregledom vozila, koji su službenici Stanice granične policije izvršili zajedno sa službenikom Uprave carina, pronađeno je sakriveno mlađe muško lice koje se nalazilo u prtljažnom prostoru prekriveno ćebetom. Policijski i carinski službenici su navedeno lice izveli iz prtljažnika i doveli ga u službene prostorije na graničnom prelazu, a nakon toga pregledom, odnosno pronalaskom putne isprave ustanovili da se radi o licu M.A. (19), takođe turskom državljaninu- kazali su iz policije.
Daljim provjerama utvrđeno je da je licu M.A, istog dana, oko 15 časova, prilikom kontrole na istom graničnom prelazu, na izlazu iz Crne Gore, od strane službenika granične policije izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o strancima jer nije prijavio boravak u zakonskom roku nakon ulaska u državu, nakon čega je M.A. napustio teritoriju Crne Gore. On je, međutim, nešto kasnije, istog dana, oko 17.00 časova, pokušao da uđe u Crnu Goru preko GP Sukobin, prilikom čega mu povratak u našu zemlju nije dozvoljen i tada mu je izdato rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru, koja zabrana je i unijeta u njegovu putnu ispravu.&nbsp;
- Zbog nemogućnosti povratka u Crnu Goru, T.C. i E.K. su, kako se sumnja, pokušali da M.A. prokrijumčare u Crnu Goru iste večeri, sakrivenog u prtljažniku vozila- kažu iz policije.
O svemu navedenom je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se od ova tri lica prikupe obavještenja, nakon čega se državni tužilac izjasnio da se T.C. i E.K. liše slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Oni su, uz krivičnu prijavu, danas privedeni nadležnom tužiocu, dok je licu M.A. dozvoljen nastavak kretanja uz obavezu da se javi u prostorije državnog tužilaštva. Vozilo kojim je izvršeno krivično djelo je privremeno oduzeto, zaključuje se u saopštenju.
&nbsp;

Božaj: Uhapšena dva turska državljanina zbog krijumčarenja trećeg

Osnovni državni tužilac u Bijelom Polju odredio je zadržavanje M.M. zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, saopšteno je ODT u tom gradu.
Iz ODT Bijelo Polje navode da im je juče policija dostavila krivičnu prijavu protiv M.M. iz koje proizilazi osnovana sumnja da je izvršeno krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
- Osumnjičeni je juče oko 03:45 časova, u prostorijama dežurne službe OB Bijelo Polje, prijetio da će napasti policijskog službenika V.N, koji je zajedno sa kolegom preduzimao radnje u cilju sankcionisanja M.M. zbog vožnje pod dejstvom alkohola, tako što mu je nakon uvreda uputio i prijetnje „da će ga ubiti“- kazali su iz ODT Bijelo Polje.
Državni tužilac je juče nakon saslušanja M.M. odredio zadržavanje u trajanju do 72 sata.

Bijelo Polje: Pijan prijetio policajcu da će ga ubiti

Službenici policije u Tivtu uhapsili su profesora koji se sumnjiči za seksualno uznemiravanje učenica.&nbsp;
- Sumnja se da je P.Š. (49) izvršio krivično djelo seksualno uznemiravanje na način što je, kao zaposleni profesor u jednoj osnovnoj školi u Tivtu, tokom trajanja časa, oštećenoj maloljetnoj osobi uputio riječi neprikladne sadržine. Od njega je policija oduzela mobilni telefon i po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru ga lišila slobode- navodi se u saopštenju.
Iz policije napominju da je ovo lice je policija prethodno procesuirala i 27. januara zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, preciznije zbog toga što je tokom trajanja jednog časa u pomenutoj osnovnoj školi, fizički napao učenika te škole – vukao ga za uši.
- On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost- poručili su iz policije.

Tivat: Uhapšen profesor osumnjičen za seksualno uznemiravanje

Kriminalistička policija je, sprovodeći aktivnosti iz svoje nadležnosti, rasvijetlila osam krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta i lišila slobode četiri lica od kojih su dva maloljetna, saopšteno je iz Uprave policije.
- Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iznuda slobode je lišen D.P (41). On je ovo krivično djelo, kako se sumnja, izvršio na način što je pozvao oštećenog, sa kojim je suvlasnik jednog ugostiteljskog objekta, i u telefonskom razgovoru mu saopštio da ukoliko bude odlučio da izađe iz pomenutog suvlasništva, da će mu dugovati 50.000 eura, a ukoliko ga prijavi da će biti primoran da svakoga dana D.P. uplaćuje iznos od 1.000 eura- kazali su iz policije.
U saopštenju se navodi da je uhapšeni oštećenom saopštio da će određenim danima dolaziti u njegov restoran koji se nalazi u drugom gradu, da od njega uzima pazar, nakon čega mu je uputio riječi prijeteće sadržine po njegov život i tijelo. On je uz krivičnu prijavu priveden tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu Podgorici na dalju nadležnost.&nbsp;
Takođe, kako iz policije navode, slobode je lišen J.Z. (26) zbog krivičnog djela krađa koje je izvršio na način što je od jednog lica otuđio putničko motorno vozilo.
- Zbog pet krivičnih djela teška krađa službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su lišili slobode dva maloljetna lica stara 15 i 16 godina koja su izvršili na način što su zajedno sa još jednim maloljetnim licem koje se potražuje, nasilnim putem ulazili u poslovne prostore u Podgorici, iz čije su unutrašnjosti otuđivali novac u ukupnom iznosu od oko 2.000 eura- navode iz policije.
Takođe, zbog krađe je podnijeta krivična prijava protiv D.R. (44). On je iz jednog parkiranog vozila otuđio alternator, alanser, turbinu i druge djelove, kazali su iz Uprave policije.

Podgorica: Rasvijetljeno osam krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta

Okrivljeni S.G. (1969) iz Kelna, oglašen je krivim i u dva odvojena postupka i osuđen na ukupno 4000€ pred odjeljenjem u Ulcinju, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Njemu je dana 04.01.2024.godine dežurna sutkinja Anka Kekić izrekla novčanu kaznu u iznosu od 2000 € zbog posjedovanja određene količine narkotika (hašiš i marihuana) u vozilu kojim je upravljao na magistralnom putu u mjestu Sukobin, opština Ulcinj.&nbsp;
U drugom postupku izrečena mu je kazna u istovjetnom iznosu, jer je utvrđeno da je iste prilike upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge (marihuana). 
 Uz kazne, koje su mu odmah po izricanju naplaćene, izrečene su mu i zaštitne mjere: oduzimanje opojnih droga, kao i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od 6 mjeseci, navodi se u saopštenju.
&nbsp;

Ulcinj: Njemačkom državljaninu ukupno 4.000 € novčana kazna zbog prekršaja u vezi sa posjedovanjem opojnih droga

Tokom vikenda, od 22. do 25. novembra, na crnogorskim putevima evidentirano je 46 saobraćajnih nezgoda, u kojima nije bilo stradalih , osam osoba je zadobilo teške, a 11 lake tjelesne povrede.
U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 133 prekršajne prijave, izdali 759 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 11 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Uhapšeno je 63 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
- Od tog broja njih 29 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, 18 vozača je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, i 16 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Od ukupnog broja uhapšenih, njih 27 je lišeno slobode u Podgorici, od čega 10 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini i četiri zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci. Osam vozača uhapšeno je u Nikšiću, od čega dva vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini i pet vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci
Uprava policije ponovo je apelovala na sve učesnike u saobraćaju da strpljivom i opreznom vožnjom prilagođenom uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju poštujući saobraćajne propise.
- Napominjemo vozače da je od 15. novembra stupila na snagu Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, pa savjetujemo da se vozila na vrijeme pripreme za zimsku upotrebu - poručuju iz Uprave policije.

Tokom vikenda 46 saobraćajke, 63 vozača uhapšena zbog alkohola i droge

Crna Gora se budi i ide još snažnije protiv svih oblika kriminala i korupcije - poručile su Demokrate osvrnuvši se na današnju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) u kojoj su uhapšeni Strahinja Koprivica, Marinko Koprivica, Nikola Vukotić, Blažo Đurković i privedena još jedna osoba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pocela-privodenja-u-specijalno-policijsko-odjeljenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Današnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva i SPO Uprave policije još jednom nas je podsjetila na surovu istinu - bezbjednosni sektor, koji bi trebalo da štiti građane Crne Gore, u prethodnih trideset godina je služio kriminalnim strukturama - navele su Demokrate.
Narko-klanovi, korupcija i pohlepa su, cijene oni, razorili ključne stubove naše države.
- I ovo nije izolovan slučaj - to je sistemski problem koji se godinama ignorisao, dok su pošteni ljudi trpjeli posljedice. Danas smo svjedoci da oni koji su nas trebali braniti, nisu služili zakonu i građanima, već kriminalnim strukturama. Vrijeme je da to promijenimo - dodale su Demokrate.
Neće, poručuju, dozvoliti da se institucije Crne Gore koriste kao privatni servis za kriminalce.
- Ujedinjeni i odlučni, kao građani Crne Gore i institucije ove zemlje će stati na put korupciji, kriminalu i svim deformacijama koje su nas unazadile. Nikšić, Podgorica, Cetinje, Budva i cijela Crna Gora zaslužuju bezbjednosni sektor koji radi isključivo za interes građana, a ne za interes kriminalnih klanova - naveli su u saopštenju.
Podvukli su da je poruka jasna.
- SDT i bezbjednosni sektor čiste Crnu Goru od narko-klanova i njihovih zaštitnika unutar sistema. Oni koji su se obogatili na račun budućnosti naših porodica, naših gradova i naše djece, moraju odgovarati. Kriminalci i njihovi zaštitnici neće više vladati ovom zemljom. Crna Gora se budi i ide još snažnije protiv svih oblika kriminala i korupcije - zaključili su u saopštenju.

Demokrate: Crna Gora se budi i ide još snažnije protiv svih oblika kriminala

I pored konstantnog pritiska Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, uprkos značajnom intenziviranju aktivnosti Uprave carine nakon imenovanja Maje Vučinić za v.d. direktorku, država Crna Gora i nakon dvije godine nije obavila popis zaplijenjene robe, dok izvori Portala ETV ističu da je u međuvremenu nestao dio kontigenta iz Bara i uhodanim kanalima šverca transportovan uglavnom na teritoriju bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
Da Britanci insistiraju na što skorijem uništenju kontigenta zaplijenih cigareta u Baru, posredno je priznala prije desetak dana, 25. jula, novozabrana čelnica Uprave carina, nakon sastanka sa ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Crnoj Gori Don Meken u Podgorici.
,,Poseban osvrt je stavljen na aktivnosti Uprave carina u okviru Koordinacionog tijela za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni Luka Bar i planiranim daljim koracima”, kazala je Vučinić.
Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave carina Vučinić propustila je, vjerovatno da ne bi rušila diplomatski protokol, da javnosti saopšti neke neprijatne činjenice.
<h2>Kad državne institucije ne rade svoj posao</h2>
Prije svega, podatak da Koordinaciono tijelo Vlade Crne Gore, na čijem je čelu demokrata Momo Koprivica, za prethodnih pet mjeseci nije ništa preduzelo da obavi zadatak za koji je osnovano – da popiše zaplijenjene cigarete koje se nepune tri godine skladište u Baru.
I ne samo to: direktorica UC Vučinić još nije izabrana u sastav Koordinacionog tijela kojim predsjedava Koprivica, jer Agencija za nacionalnu bezbjednost nije završila bezbjednosne provjere?!
Istovremeno, čudno je ponašanje jedne druge važne državne institucije u ignorisanju uputstava naših zapadnih saveznika. Specijalno državno tužilaštvo Vladimira Novovića i Specijalno policijsko odjeljenje kojim rukovodi Predrag Šuković – iako su imali precizne podatke od britanskih obavještajnih eksperata stacioniranih u Crnoj Gori – nijesu nastavili da sprovode akciju započetu hapšenjem vrha tadašnje Uprave carina i prihoda polovinom i krajem 2022. godine.
Nakon što je decembra 2022. godine uhapšen i pritvoren tada prvi čovjek UPC Rade Milošević, zbog sumnje da je na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta nakon lažnog paljenja u Nikšiću, Specijalno tužilaštvao je naglo, bez vidljivog razloga, obustavilo istragu.
Tako da, uprkos operativnim podacima crnogorskih partnera sa Zapada - koji su ukazivali na kontroverzne biznismene iz Nikšića koji su bili upleteni u lanac krijumčarenja cigareta iz Luke Bar - Specijalno državno tužilaštvo nije sprovodilo dalje akcije.
U međuvremenu, Milošević je izašao iz pritvora i nema naznake da je protiv njega i ljudi oko njega spremna optužnica iako je od hapšenja proteklo više od 20 mjeseci.&nbsp;
<h2>Država obezbjeđuje profit privatniku</h2>
I dok državne institucije ništa ne preduzimaju, rastu troškovi, svakog mjeseca za desetak hiljada eura!
Prema informacijama Portala ETV, Evropska unija je obezbijedila novčana sredstva potrebna za transport i uništenje zaplijenjenih duvanskih proizvoda iz Luke Bar. Sve je to trebalo da predstavlja dodatni podsticaj nadležnim crnogorskih instititucija da se uništenje nelegalnih cigareta obavi u što kraćem roku.&nbsp;
Država, međutim, ništa do sada nije preduzela, pa su troškovi zakupa magacina i čuvanja zaplijenjenih cigareta u međuvremenu narasli na više od 300.000 eura.
Prema podacima redakcije ETV, država je svojevremeno dogovorila sa vlasnikom kompanije Pacorini, alijas PGS Montenegro, Aleksandrom (Milanom) Adamovićem zakup zaplijenjenih cigareta. Mjesečna faktura, kažu izvori Portala ETV, iznosi 9.400 eura, a kompanija ,,Pacorini", alijas PGS Montenegro, svoj dio posla obavlja shodno ugovoru.
Upravo zato, zbog dugovanja, vlasnik skladišta je pri stavu da neće dozvoliti ni da se obavi popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda - a posebno ne njihov transport radi uništenja - dok se prema njemu ne izmire sva obaveze.
Procjenjuje se da će, osim 300 hiljada na ime skladištenja, država morati da plati i dodatne troškove u iznosu od oko 20 hiljada eura za iznajmljivanje viljuškara za premještanje paleta sa cigaretama, kao i za radnu snagu koja će biti neophodna za manipulaciju.&nbsp;
<h2>Ćutanje institucija</h2>
Brojna su pitanja o ulozi države za sada ostala bez dogovora kada je riječ o skladištenju zaplijenjene robe.
U kom postupku i proceduri su odabrani skladište kompanije ,,Pacorini“? Izvori Portala ETV navode da nije bio raspisan tender i da je odluku o izmještanju robe iz carinskog skladišta u prostor ,,Pacorinija“ dogovoran u doba kada je na čelu Uprave carina i prihoda bio upravo Rade Milošević.&nbsp;
Nepoznato je i ko je i kada potpisao ugovor ili ugovore o skladištenju niti je objavljena godišnja vrijednost ugovora. FKako su nam rekli stručnjaci koji prate rad carine, trošak skladištenja zaplijenjene robe, shodno carinskom zakonu, ne smije da snosi država već se vrši proporcionalna raspodjela i zadužuju se držaoci skladišta Slobodne zone Bar čija je akcizna roba premještena.
Nepoznati su i sljedeći podaci. Recimo: Koliko je skladišnica od strane kompanije ,,Pacorini“ izdato Upravi prihoda i carine, shodno zakonu - ,,kao potvrda o činjeničnom stanju preuzetih i uskladištenih cigareta i duvanskih proizvoda pojedinačnih vlasnika cigareta“?
A za Specijalno državno tužilaštvo bi od posebne važnosti bilo da ispita da li je i, ako jeste, kada je skladište kompanije ,,Pacorini“ stavljeno pod video nadzor i da li je neko obavljao kontrolu vido zapisa?
Ili je, možda, neka ekipa mogla neometano da izvlači cigarete i dalje ih ,,distribuira“ u nelegalne tokove?
<h2>Planeri bez dobrog plana</h2>
Prema saznanjima Portal ETV, vršiteljka dužnosti direktorice UC Vučinić je, povodom rješavanja problema sa robom u Baru, direktno kontaktirala Moma Koprivicu sa kojim je i upriličila sastanak radi postizanja dogovora oko preduzimanja konkretnih koraka.
U Upravi carina su, kaže naš izvor, sačinili plan za uništenje i dostavili ga Koprivici ali SDT još uvijek nije odradilo ključnu pripremu jer je prisustvo predstavnika tužilaštva neophodno da bi se utvrdilo da li je bilo zloupotreba prilikom zapljenjivanja, transporta i skladištenja.
Prema izvorima Portala ETV Specijalno tužilaštvo je ranije planiralo da obavi popis zaplijenjenih duvanskih proizvoda. Zapadni partneri su sugerisali SDT-u da se svaki paket otvori i napravi popis po vrsti i količini cigareta. To, međutim, nije realizovano iako je, kažu izvori, bilo planirano u vrhu SDT-a.
U međuvremenu, raspoloživi podaci ukazuju da u skladištu gdje su lagerovanje cigarete nedostaje značajna količina, te da je sasvim izvjesno da će popis pokazati da postoji razlika u količini cigareta na dan kada su zaplijenjene u odnosu kada će se vršiti pomenuti popis.
,,Uprkos jasnom pritisku iz Ambasade Velike Britanije da se ova aktivnost što prije realizuje i intenziviranja aktivnosti koje su evidentne od dolaska Maje Vučinić za v.d.direktora, te upućenog poziva predstavnicima NVO sektora radi praćenja popisa, popis robe u skladištu u Baru neće početi prije septembra ove godine“, zaključuje izvor Portala ETV.&nbsp;
Da li će u međuvremenu bilo ko biti pozvan na odgovornost zbog toga što se pred očima države odvijaju aktivnosti s one strane zakona?
(Sjutra: Zašto Novović neće ni da sasluša Davidovića zbog šverca cigareta?)

Draško Đuranović

Ko je iz države omogućio kompaniji ,,Pacorini“ da zaradi 300.000 eura?

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić 14. maja uputio je zahtjev predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić u kojem je zatražio da u skladu sa odredbom člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku omogući javno emitovanje njegove odbrane – kazao je za Portal ETV Katnićev branilac, advokat Ljubomir Raković. Protiv Katnića, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića i susupedovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića 9. maja pred vijećem sudije Veljka Radovanovića počelo je suđenje optuženima koje SDT tereti da su svoje položaje zloupotrijebili u korist kavačkog mafijaškog klana. Nakon okončanja prvog ročišta emitovan je snimak na sajtu Višeg suda u trajanju od sat, 47 minuta i 38 sekundi, javnost je mogla čuti samo detalje iz optužnice tužioca Miloša Šoškića i izjašenje optuženih da ne priznaju krivicu, te da će iznijeti odbrane, ali ne i samu odbranu Lazovića. Iz Vrhovnog suda objasnili su odobreno audio-vizuelno snimanje u dijelu „početka glavnog pretresa - konstatovanjem prisustva stranaka, čitanja i pojašnjenja optužnice, izjašnjavanja optuženih o krivici u smislu člana 339 Zakonika o krivičnom postupku, kao i u dijelu davanja završnih riječi i izricanja i objavljivanja presude“. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518120540_1170c096e60a404204c82158c2d7b62d4d85cc21ed13906ec0fa9d9846b7a8da" data-rendition-name="original" width="1243" height="1600" loading="lazy" alt="Ljubomir Raković"> <figcaption>Ljubomir Raković</figcaption> </figure>  Raković je kazao da odredbom 339 Zakonika o krivičnom postupku predviđeno je da će predsjednik vijeća nakon pojašnjenja optužnice pozvati optuženog da se, ako to želi, izjasni povodom svake tačke optužbe, da li priznaje da je učinio djelo za koje je optužen i da li priznaje svoju krivicu kao i da, u slučaju priznanja, pruži potrebna objašnjenja, a u slučaju poricanja, iznese svoju odbranu. - &nbsp;&nbsp;Iz ove odredbe proizilazi da nije moguće poricati krivicu a ne iznijeti svoju odbranu, što znači da izjašnjavanje o krivici podrazumijeva i iznošenje odbrane ako je optuženi prethodno negirao krivicu. Međutim, iako je prvobitno bio objavljen snimak glavnog pretresa održanog 9. maja ove godine, on je poslije nekoliko sati uklonjen i zamijenjen novim skraćenim snimkom na kojem je izostala odbrana optuženog Zorana Lazovića, što znači da odbrane optuženih Milivoja Katnića i Saše Čađenovića neće biti snimane, niti javno prikazane – kazao je Raković. On je istakao da je ovakvim postupanjem grubo povrijeđeno osnovno pravo optuženog na procesnu ravnopravnost sa tužiocem. Advokat je kazao da je tužiocu omogućeno da 70 minuta čita optužnice i upozna cjelokupnu javnost sa njenim sadržajima, dok je optuženima data samo mogućnost da se u svega nekoliko minuta izjasne o krivici, bez javnog prikazivanja njihove odbrane, što je suprotno Zakoniku o krivičnom postupku. - Ukazujem da je bilo dozvoljeno javno prikazivanje cjelokupnog toka jednog krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici, pa je nejasno zbog čega u ovom slučaju ne bi moglo biti javno prikazano makar iznošenje odbrane optuženih, a u smislu odredbe člana 339 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku koja jasno predviđa da optuženi u slučaju poricanja krivice iznosi svoju odbranu. Kako su okrivljeni odlučno negirali krivicu za sva krivična djela koja su im stavljena na teret, potrebno je obezbijediti javno prikazivanje njihove odbrane jer bi se samo na taj način obezbijedila potpuna ravnopravnost tužioca i optuženih – naveo je advokat Raković. Omogućavanjem javnog prikazivanja čitanja i pojašnjenja optužnice i istovremenim uskraćivanjem javnog prikazivanja odbrane optuženih bila bi, prema njegovim riječima, povrijeđena jednakost tužioca i optuženih kao stranaka u krivičnom postupku.&nbsp; - To bi značilo davanje prednosti tužiocu koji je imao mogućnost da pred cjelokupnom javnošću pročita i pojasni optužnicu i dovođenje u neravnopravan položaj optuženih kojima nije data mogućnost da pred javnošću iznesu svoju odbranu, čime bi bilo povrijeđeno načelo istine i pravičnosti koje nameće obavezu sudu da strankama i braniocu obezbijedi jednake uslove u pogledu predlaganja dokaza i pristupa dokazima i njihovom izvođenju – naglasio je advokat Raković. On smatra i da bi ovakvim postupanjem bilo povrijeđeno i načelo javnosti suđenja kao jedno od temeljnih načela procesnog prava koje je garantovano kako Zakonikom o krivičnom postupku tako i Ustavom. - Očigledno je veliko interesovanje javnosti za ovaj krivični postupak o tome govori podatak da je do sada skraćeni snimak glavnog pretresa imao više od 20.000 pregleda. Javno prikazivanje iznošenja odbrane optuženih ne bi ni na koji način moglo uticati na postupanje stranaka u postupku, niti bi moglo voditi odugovlačenju suđenja, već bi naprotiv zadovoljilo ogromnu znatiželju javnosti i doprinijelo njenom upoznavanju sa detaljima ovog slučaja.U duhu stare latinske izreke Audiatur et altera pars (Neka se čuje i druga strana) neophodno je da se javnosti omogući da čuje odbranu Milivoja Katnića i ostalih optuženih i da se javnim prikazivanjem njihove odbrane obezbijedi ravnopravan položaj tužioca i optuženih u ovom krivičnom postupku – zaključio je advokat Raković.

Katnić ponovo uputio zahtjev Pavličić i traži da budu emitovana njegova odbrana

U Crnoj Gori, pored niza inicijativa i dokumenata, i dalje izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja romsko-egipćanske (RE) zajednice, smatra Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. 
 
On je na okruglom stolu pod nazivom „Položaj romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, koji je organizovao Juventas, poručio da se napredak ne može svesti samo na statističke pokazatelje i formalna poboljšanja u oblasti obrazovanja. 
 
- Već mora biti vidljiv i opipljiv u svim segmentima društvenog života, od pristupa zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, do osnovnih uslova stanovanja i učešća u donošenju odluka- istakao je Bjeković. 
 
Kako je saopšteno iz Juventasa, on je upozorio da je nedostatak senzibiliteta i empatije prema problemima RE zajednice duboko ukorijenjen u društvu, kao i da nerijetko postoji otpor da se sagleda stvarna složenost izazova sa kojima se suočavaju. 
 
- Uprkos tome, izrazio je nadu koju vidi u sve većem broju mladih pripadnika i pripadnica RE zajednice koji se obrazuju i aktivno uključuju u društvene procese, posebno na univerzitetskom nivou- navodi se u saopštenju. 
 
Institucije, kako je poručio Bjeković, moraju pokazati veću odgovornost, ali i spremnost da konkretno djeluju kako bi svako dijete, bez obzira na porijeklo, imalo jednake šanse da razvija potencijale. 
 
Iz Juventasa su naveli da se predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Svetlana Drobnjak osvrnula na konkretne mjere koje preduzimaju u oblasti predškolskog obrazovanja. 
 
- U okviru postojećih kapaciteta, Ministarstvo je nastojalo da doprinese integraciji RE populacije u obrazovni sistem, naročito kroz obezbjeđivanje besplatnog boravka u predškolskim ustanovama za svu djecu iz te zajednice- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je kao važan segment prepoznato uspostavljanje registra djece koja su pristigla za upis i da su, kako bi se podstaklo veće uključivanje u sistem, sprovedene promotivne kampanje u 12 opština, i to na romskom, crnogorskom i albanskom jeziku. 
 
Drobnjak je, kako je saopšteno, istakla napore koji se ulažu u identifikaciju djece iz RE populacije koja su uključena, ali i onih koja nijesu obuhvaćena sistemom predškolskog obrazovanja. 
 
- Takav registar omogućava pravovremeno djelovanje, unapređenje položaja djece i prevenciju napuštanja obrazovanja tokom školovanja- rekla je Drobnjak. 
 
Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević ukazala je na ozbiljnost situacije u kojoj se društvo nalazi, “da ni za 1,17 odsto ukupnog stanovništva, koliko broji RE populacija, još nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo osnovne uslove za dostojanstven život”. 
 
Ona je istakla da je potrebno da svako, iz svoje pozicije, da doprinos ovoj temi, jer je riječ o pitanju koje se tiče svih. 
 
Dokle god to ne postane kolektivna obaveza, ozbiljni pomaci će, kako je zaključeno, izostajati. 
 
Rakočević je rekla da čak tri odsto djece iz RE populacije koja upišu osnovnu školu napuštaju obrazovanje već nakon prvog razreda. 
 
- Nakon završetka osmog ili devetog razreda, više od 80 odsto djece prekida školovanje, a procenat je još veći kada su u pitanju djevojčice- navela je Rakočević. 
 
Direktorica Juventasa Ivana Vujović istakla je da i pored vidljivog napretka, on i dalje nije dovoljan. 
 
- Progres postoji i ne možemo ga negirati, ali nije dovoljno brz da odgovori na potrebe novih generacija- kazala je Vujović. 
 
Ona je upozorila da se u nekim segmentima stanje čak pogoršava, naročito kada je riječ o uslovima stanovanja. 
 
- Zajednice koje žive na rubu siromaštva često su prinuđene na rizične strategije preživljavanja, što povećava stopu kriminaliteta, a institucije nijesu učinile dovoljno da to spriječe- ocijenila je Vujović. 
 
Ona je poručila da je, u odnosu na obrazovanje, potrebno obezbijediti pristup sadržajima za najmlađe na maternjem jeziku, poboljšati kvalitet dopusnke nastave, podržati i proširiti programe podrške u učenju i poboljšati ptistup kvalitetnom i besplatnom produženom boravku koji uključuje podršku u završavanju domaćih zadataka. 
 
U okviru drugog panela, koji je bio fokusiran na terenska iskustva, govorili su programski direktor Juventasa Jovan Bojović i Nikola Raičević iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana. 
 
Bojović je istakao da obrazovanje ima presudnu ulogu u stvaranju temelja za uspješnije školovanje romske djece. 
 
Kako je rekao, kroz kvalitetan obrazovni proces moguće je umanjiti razlike koje se javljaju tokom školovanja, a koje često proizilaze iz nepovoljnih početnih uslova. 
 
- Učenje i usvajanje vještina u obrazovnom okruženju pomaže djeci romske nacionalnosti da lakše savladaju jezik, što direktno utiče na njihov školski upsjeh i opštu integraciju- naveo je Bojović. 
 
On je upozorio da sistemska pravna podrška romskoj djeci i njihovim porodicama još nije dovoljno razvijena. 
 
- Mehanizmi poput besplatne pravne pomoći često nijesu prilagođeni realnim potrebama zajednice, pristup im je otežan jezičkim barijerama, komplikovanim procedurama i nedostatkom povjerenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Raičević ukazao na pozitivna iskustva iz Berana, gdje je postignut napredak u upisu romske djece u vrtiće i predškolske ustanove. 
 
On je rekao da njihova organizacija, iako relativno mlada, značajno doprinosi unapređenu stepena upisa RE zajednice u sve nivoe i sisteme školstva i obrazovanja. 
 
Raičević je kazao da se, uz podršku relevantnih institucija, trude da svako dijete završi makar osnovno obrazovanje. 
 
- Ključnu ulogu u tome imaju romski medijatori u obrazovnim ustanovama, koji doprinose motivaciji djece, kao i boljoj komunikaciji sa roditeljima i zajednicom- naveo je Raičević. 
 
Događaj je realizovan u sklopu projekta “Dječija animirana serija na romskom jeziku”, koji sprovodi Juventas, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Bjeković: Izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja RE zajednice

Amerikanac Robert Prevost inaugurisan je na velikoj inauguracionoj misi na trgu Svetog Petra u Vatikanu, za 267. papu, Lava XIV. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada je novom papi dodijeljena papske insignija vlasti, Ribarski prsten. Papa je prilikom ustoličenja održao govor, u kojem je posebno kritikovao globalnu ekonomiju koja izrabljuje planetu i gura najsiromašnije na marginu. Istovremeno je upozorio na opasnost od centralizacije unutar Vatikana, poručivši da će svoju službu posvetiti tome da uvijek odli iskušenju da upravlja Vatikanom autokratkski.&nbsp; Upozorio je i na opasnost vjerske propagande. - Braćo i sestre, želio bih da naša prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedništva, koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet- rekao je movi papa. Govoreći o "Petrovom služenju" – učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan – istaknuo je da se ono "odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadrške". - Budući da Crkva Rima predsjeda u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se druge osvaja silom, vjerskom propagandom ili moći. Uvijek i samo se radi o ljubavi, onako kako je to činio Isus- poručio je Lav XIV. Novi papa je na kraju pozvao vjernike da ostanu "zajedno kao jedan narod", da "koračaju prema Bogu i ljube jedni druge".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c" data-rendition-name="original" width="1122" height="618" loading="lazy" alt="Inauguracija pape"> </figure>  Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan došli su zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp; Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodi premijer Milojko Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994" data-rendition-name="original" width="1097" height="607" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaju mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7" data-rendition-name="original" width="1116" height="615" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Američku delegaciju predvodi potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio. Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f" data-rendition-name="original" width="1127" height="621" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Evharistijska proslava počela je &nbsp;danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime je papa Lav XIV svečano počeo svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Inaugurisan papa Lav XIV, primio Ribarski prsten i insignije papske vlasti

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: akcija-hapsenja