Vlada Crne Gore podržava sve institucije da rade svoj posao - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević odgovarajući na pitanje jesu li su nedavna hapšenja u akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) od značaja za evropski put Crne Gore.
Vjeruju, kaže, da su sve ovo dobri pomaci s obzirom da se najviše vodi računa i najviše se govori o vladavini prava i poglavljima 23. i 24.
- Ono što očekujemo u narednim danima i mjesecima jeste da imamo još više ovakvih akcija iz prostog razloga što postoji veliki broj slučajeva koji negdje nisu zatvoreni, koji postoje, i te kako se govorilo prethodnih godina i kroz medije i negdje šira javnost zna. Dakle, što se tiče Vlade mi zaista ne želimo da se miješamo niti da na bilo koji način utičemo kako će ishod biti u konkretnim slučajevima. Mi apsolutno podržavamo sve institucije da rade svoj posao, naše je da ih dodatno jačamo i dodatno pomažemo kroz donošenje određenih strateških dokumenata i zakona - naglasila je Gorčević u izjavi za Radio televiziju Nikšić.
Rezultati po pitanju borbe protiv kriminala i korupcije su vidljivi, kaže Gorčević pa dodaje da očekuju pohvale od Brisela.
- Očekujemo da u narednom periodu dobijemo na kraju i pohvale od samog Brisela jer ono što se od nas očekuje jeste da zaista postoje određeni, da kažem, rezultati po pitanju i organizovanog kriminala i borbe protiv korupcije. Tako da što se nas tiče kao Crne Gore mislim da su ovo sve one stvari koje negdje Evropa od nas očekuje. Zaista bez nekog previše uplitanja u samu temu jer su još procedure u toku, istraga je u toku, ali što se tiče same Vlade mi dajemo podršku da svak radi svoj posao - kazala je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević o nedavnim hapšenjima: Očekujemo još akcija, Vlada podržava sve institucije da rade svoj posao

Djelovi optužbe u kojima se pojedinim nezavisnim medijima na teret stavlja da su dio organizovane kriminalne grupe moraju izazvati sumnju - ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan komentarišući posljednju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Naredba za istragu, kako je ustvrdio, uključuje isključivo medije koji nijesu bili medijska poluga litijaške revolucije i koji nijesu na linijama podrške politikama vlada od 2020, na način kako „avgustovci“ to žele.
- I uvaženi pravnici tvrde da je SDT ovim ušao na veoma klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije crnogorskog društva, obezbjeđivanja slobode i nezavisnosti medija, slobode govora i ukupno ljudskih prava - naglasio je Belan.
Ustvrdio je da se privode takozvani mimeri samo sa opozicionog pola političke scene i podsjetio da su „mim grupe“ bile takođe jedna od važnih poluga litijaške revolucije i promjena 2020.&nbsp;
- Da SDT želi zaista da se obračuna sa kriminalnim uticajem na medije u Crnoj Gori, ako ga je identifikovao, kako to da se taj uticaj nalazi isključivo kod medija koji se kritički odnose prema „avgustovskim“ vladama, a ne i kod medija koji kontinuirano promovišu govor mržnje, šovinizam, fašizam, targetiraju građane i funkcionere građanske, proevropske i suverenističke orijentacije - naveo je Belan gostujući u emisiji Link na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG).
Ako uzmemo matricu koju je SDT postavio, Belan je za primjer uzeo slučaj sa Belvedera iz 2022. godine kada je Javni servis objavio da je pucano na policiju.&nbsp;
- Zašto je već prošlo četiri godine da osoba ili grupa koja je pucala nije uhapšena, a ako takvih nema onda je vijest bila lažna i opravdano je da se pitamo ko iza takve vijesti stoji i da li je tu postojala određena grupa koja je informaciju izmislila, organizovano plasirala u etar na Javnom servisu i sa kojim ciljem - naveo je Belan.
<h2>Parlamentanoj većini voda došla do nosa</h2>
Vladajuća parlamentarna većina je, cijeni on, svjesno i sa namjerom dovela Ustavni sud u stanje nefunkcionalnosti.
- Sada im je pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen „voda došla do nosa“ i po ko zna koji put moraju se „prodati“ kao proevropski političari“ - rekao je Belan.
On je naglasio da kao „čisti politički bezobrazluk“ vidi optužbe da opozicija opstruira izvršenje obaveza iz EU agende time što ne želi glasati za kandidate za sudije Ustavnog suda koje nameće parlamentarna većina.
- Aktuelni momenat sa predlaganjem dva kandidata ne može posmatrati izolovano, već kao dio ukupne destrukcije koju proizvodi parlamentarna većina, a čiji su elementi i protiv ustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, odugovlačenje izbora sudije nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, izbjegavanje da na dnevni red Skupštine uopšte i dođe glasanje o kandidatkinji koju je predložio predsjednik Milatović - rekao je Belan.
&nbsp;Opozicija je, podvlači on, upravo zarad EU agende u svemu tome bila i suviše konstruktivna i strpljiva.

Belan: SDT ušlo na klizav teren koji može negativno uticati na dalje procese demokratizacije, slobode govora, nezavisnosti medija i ljudskih prava

Advokat Borivoje Borović kazao je da akcija Specijalnog državnog tužilaštva u kojoj su procesuirani biznismen Aleksandar Mijajlović, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Drago Spičanović i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, asedam medija targetirano, predstavlja udar i pokušaj diskvalifikacije kroz mogući sudski postupak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpodmetacina-sdt-a-optuzuju-mijajlovica-da-je-februara-2024-uticao-na-uredivacku-politiku-portala-etv-osnovanog-septembra-iste-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On smatra da se ne može sve podvesti pod napad na ustavno uređenje, ali da se ne može ni praviti paralela sa državnim udarom u kojem su procesuirani ljudi tadašnje opozicije - a današnje vlasti.
- Meni ovo sve liči na neki osvetnički pokušaj da se prosto, zahvaljujući toj paraleli proganjaju ljudi koji pripadaju opoziciji - istakao je Borović za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, neko ko se bavi medijskom kampanjom ili pak okolnostima kako to treba da izgleda, ne može se sumnjičiti za krivično djelo, a kamoli za zločinačko udruživanje, gdje se navodno, koriste mediji.
- Da takva praksa postoji u Srbiji, bio bi kompletan SNS u pritvoru i predsjednik države Srbije, što znači da su rastegljive teze po tom pitanju - dodao je advokat.
Govoreći o medijskim spekulacijama da je moguće hapšenje visokih funkcionera DPS-a, Borović je kazao da se nada da se to neće desiti jer bi to bio ozbiljan udar na demokratiju.

Borović: Akcija SDT-a udar na medije i pokušaj diskvalifikacije kroz mogući sudski postupak

Kada su Crveni Kmeri preuzeli vlast u Kambodži, prvo su pobili ljude koji su nosili naočare - smatrali su ih obrazovanima, opasnima po ideologiju. Na sličan način, danas Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ruši sve što ima predznak crnogorskog, pokušavajući da ućutka kritički nastrojene medije.
SDT, na čijem je čelu Vladimir Novović, direktno orkestrira akciju kompromitacije i poniženja procrnogorskih medija. Jasno je da tužilaštvo, u obrazloženju optužnog predloga, nastoji da preuzme ulogu cenzora, pa čak i glavnog i odgovornog urednika - umjesto da djeluje kao institucija koja treba da štiti pravo i zakon. U suprotnom, teško je razumjeti dio pun nelogičnih konstrukcija, međusobno nespojivih teza i dezinformacija, kojima se na najgrublji način zadire u privatnost i tajnost novinarskih izvora, kao i u način na koji novinari obavljaju svoj posao.
Opasno je što tužilaštvo, umjesto da se bavi rasvjetljavanjem teških oblika organizovanog kriminala, svoju oštricu i resurse usmjerava prema urednicima i novinarima nezavisnih medija. Ideja SDT-a, čini se, jeste da u narednim nedjeljama i mjesecima javnost zasipa porukama iz telefona biznismena Aleksandra Mijajlovića, dok istovremeno na taj način otupljuje kritičku oštricu nezavisnih redakcija. Plasiranjem dekontekstualizovanih poruka - na isti način na koji je to ranije činjeno sa komunikacijama iz aplikacije Sky - pokušava se kreirati slika o dijelu medija koji izvještavaju kritički prema vlasti.
Tužilaštvo to postiže tako što u sam tekst optužnog predloga unosi čisto novinarske relacije, koje nemaju nikakve veze sa onim što bi trebalo da bude posao tužilaštva. Upravo u tome leži suština njihove namjere - i suština njihove zloupotrebe.
S druge strane, crnogorski novinari i urednici ne smiju da upadaju u zamku pritisaka, niti da se pravdaju i ulaze u rasprave o tome da li su i u kojoj mjeri sarađivali ili komunicirali sa pomenutim biznismenom. Najmanje bi trebalo da preuzimaju model ponašanja opozicije: ekspresno odricanje od onoga ko je u nevolji.
Zamka koju je tužilaštvo postavilo pred novinare i urednike crnogorskih medija ogleda se upravo u tome što ih uvlači u raspravu o temama koje ne smiju biti ni predmet javne polemike, a još manje djelovanja SDT-a. Na isti način, po istom receptu, prije nekoliko dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bacio je prašinu u oči javnosti kada je volšebno objavio snimak opozicionog aktiviste neposredno prije tragedije u Novom Sadu. Recept je isti - kreiranje teme koja će narednih dana usmjeravati javnu raspravu, umjesto da oštrica kritike ostane okrenuta prema onome što je suština.
A suština je jasna: tužilaštvo je ovim potezom pokušalo grubo da naruši principe slobodne riječi. Istovremeno, ovaj pritisak na crnogorske medije pokazuje da je tužilačko-bezbjednosni aparat bezrezervno stavljen u službu dnevne politike.
Nastavlja se praksa u kojoj moćnici, zloupotrebljavajući resurse vlasti, pokušavaju da sprovode etnički, politički i društveni inženjering - naravno, na štetu države Crne Gore i vrijednosti na kojima je ona obnovljena 2006. godine.
Jedini ispravan odgovor na takvo ponašanje mora biti prezir i odlučno odbacivanje, a ne ulazak u njihovu igru. Jer svaka polemika vođena na njihov teren urušava sam koncept slobodnog i odgovornog novinarstva - jedinog istinskog bedema protiv autoritarizma i institucionalnog nasilja nad istinom.

Tužilačka zamka

Tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić potvrdio je da će urednici određenih medija i političari biti saslušani u okviru akcije u kojoj su procesuirani biznismen Aleksandar Mijajlović, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Drago Spičanović i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić.
- Određena lica koja se pominju u naredbi za sprovođenje istrage moraće se saslušati kao svjedoci u daljem toku krivičnog postupka - rekao je Radonjić za Televiziju Vijesti.
Tročlani tužilački tim SDT-a Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić, na čijem je čelu Vladimir Novović, je na 82 strane spojio nevjerovatne i neodržive konstrukcije, sa ciljem diskreditacije okrivljene šestorke, sedam kritičkih medija, ali i najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista. Valjda u cilju pritiska na istražnog sudiju koji je trebalo da odlučuje o tužilačkom zahtjevu za pritvor, Naredba za sprovođenje istrage, za koju je advokatima okrivljenih rečeno da je tajna, osvanula je dijelom u uslužnom mediju - koncernu Vijesti. &nbsp;
Redakcija tog medija je odmah akciju SPO i SDT ocijenila ,,najvećom ikad”. U danu hapšenja na portalu Vijesti osvanula je i informacija o hapšenju Milovana Pavićevića, iako je u tom času bio ispred jednog lokala u ,,Master kvartu” u Podgorici.
Kako je Portal ETV već pisao, koliko je zahtjev za pritvaranjem “opasne šestorke” bio osnovan, pokazuje i odluka sudije Gorana Šćepanovića: pritvor je određen Mijajloviću i Spičanoviću, kućno zadržavanje Pavićeviću i Lazoviću, dok su Nastić i Bošković pušteni na slobodu, uz obavezu da se jednom mjesečno javljaju policiji.
U naredbi SDT-a targetira se sedam medija. &nbsp;
- Aleksandar Mijajlović ,,kroz formiranje ili neformalno upravljanje mrežom medija utiče, kao organizator kriminalne organizacije, radi realizacije kriminalnog plana da kroz protivpravno iskorišćavanje položaja i ovlašćenja lica koja su zaposlena u državnim organima ili su nosioci javnih funkcija na uređivačku politiku “Mportala”, Portala “ETV”, “CDM”, “Standarda”, “Portal Analitike”, “Antene M”, koristi tako dobijene podatke radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje...” &nbsp;
Još je opasniji nastavak optužbe za što su mediji trebalo da posluže: ,,u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija, čije je djelovanje u suprotnosti sa ciljevima i interesima kriminalne organizacije”. &nbsp;
Nije eksplicitno rečeno, ali tužilačka trojka podstiče na takav zaključak - šestočlana kriminalna organizacija, koristeći sedam uticajnih medija, ima namjeru da promijeni političku i društvenu scenu. &nbsp;
Naredba za sprovođenje istrage se bazira, najvećim dijelom, na porukama iz telefona Aleksandra Mijajlovića. Koje baš i ne liče na poruke kojima se otkriva pokušaj destabilizacije države. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpodmetacina-sdt-a-optuzuju-mijajlovica-da-je-februara-2024-uticao-na-uredivacku-politiku-portala-etv-osnovanog-septembra-iste-godine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radonjić potvrdio: Urednici medija i političari biće saslušani u okviru akcije SDT-a

Odluka administracije Donalda Trampa da se distancira ili povuče podršku Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove, u simboličkom, političkom i finansijsko-upravnom smislu, predstavlja nastavak dugogodišnjeg američkog skepticizma prema međunarodnim sudskim institucijama koje ograničavaju apsolutni suverenitet država. Taj skepticizam ne može se pripisati isključivo Trampovoj administraciji, jer Sjedinjene Američke Države (SAD) nijesu podržale, niti danas podržavaju, stalni Međunarodni krivični sud (MKS) od njegovog osnivanja 2002. godine.
Velike sile – Rusija i Kina – nikada nijesu prihvatile stvaranje globalnog poretka međunarodne krivične pravde. Sada im se u tom pogledu, bez ikakvih kočnica, pridružuju i SAD. U tom smislu svjedočimo svojevrsnoj „zoni sumraka“ međunarodnog krivičnog prava, u kojoj se postojeće institucije formalno još održavaju, ali im se sistematski potkopava finansijska, politička i moralna osnova.
Povlačenje administracije Donalda Trampa iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove posebno je znakovito i predstavlja konkretnu istorijsku prekretnicu. Iako su SAD imale ključnu ulogu u osnivanju i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu (MKSR) 1993, odnosno 1994. godine, to razdoblje podrške je iza nas. Ova Trampova uredba nije došla kao grom iz vedra neba. Obznanjena je već 4. februara 2025. godine, a njena primjena stupa na snagu 4. februara 2026. SAD time šalju poruku da daju prioritet nacionalnim interesima i unutrašnjopolitičkoj logici nad multilateralnim mehanizmima međunarodne pravde, čak i kada je riječ o instituciji poput Mehanizma, koji je pravni nasljednik sudova osnovanih uz snažnu američku podršku.
SAD su se decenijama pozicionirale kao ključni zagovornik međunarodne pravde i vladavine prava, naročito u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata te tokom osnivanja ad hoc sudova za ratne zločine nakon završetka Hladnog rata, početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Slabljenjem podrške Mehanizmu, SAD rizikuju gubitak moralnog autoriteta i kredibiliteta u budućim raspravama o ljudskim pravima, ratnim zločinima i odgovornosti političkih i vojnih elita. Istovremeno, takav potez može ohrabriti druge države da preispitaju ili smanje sopstvenu saradnju s međunarodnim sudovima, pozivajući se upravo na američki primjer, čime se dodatno urušava autoritet, prije svega Međunarodnog krivičnog suda.
SAD time šalju poruku da se međunarodne obaveze mogu relativno lako suspendovati iz unutrašnjopolitičkih razloga, bez obzira na to što to dugoročno potkopava stabilnost međunarodnog poretka i vodi njegovom urušavanju od strane velesile koja ga je i uspostavila. Jedan se poredak urušava, a nema nikakvih naznaka čime će biti zamijenjen. Ovakav razvoj događaja dodatno potvrđuje koliko je sistem međunarodne pravde i multilateralne saradnje ranjiv na političke promjene velikih sila. Za žrtve ratnih zločina i za države koje se oslanjaju na mehanizme Ujedinjenih nacija, poruka je izuzetno zabrinjavajuća: međunarodna pravda i globalna solidarnost nijesu zagarantovane, već zavise od trenutne političke volje i oportunističkih prioriteta zasnovanih na nacionalnim interesima.
Za Međunarodni rezidualni mehanizam, američko povlačenje iz finansiranja ove institucije Ujedinjenih nacija predstavlja ozbiljan finansijski i reputacioni udar. Politička podrška pojedinačnih država članica UN-a bila je i ostala ključna karika njegovog legitimiteta, finansiranja i sprovođenja mandata. Povlačenje SAD-a ipak ne znači nužno i trenutnu institucionalnu paralizu. Mehanizam nikada nije ni trebalo da bude trajna institucija u okviru UN-a i, po prirodi svog mandata, od samog početka nalazi se u fazi postepenog zatvaranja kroz smanjenje obima rada. Pitanje je, međutim, koliko će gubitak finansijske podrške jedne od najvećih donatorki, u samoj završnici, dodatno otežati izvršavanje preostalih zadataka – od nadzora nad izvršenjem kazni do zaštite arhiva i svjedoka.
<h3>Gase se svjetla: jedno po jedno</h3>
Činjenica da se čak 31 agencija sistema Ujedinjenih nacija nalazi na istoj listi pokazuje da ne govorimo o izolovanom potezu, već o potencijalnoj paralizi velikog dijela operativnog rada UN-a. UN nema mehanizam kojim bi kratkoročno mogao finansijski nadomjestiti izostanak američkih sredstava za projekte tih agencija. Posljedice su zamrzavanje programa, odlaganje isplata, rezanje terenskih operacija i smanjenje prisustva UN-a upravo u najosjetljivijim regionima svijeta. U praksi to znači da se međunarodna pravda, humanitarna pomoć, razvojni projekti i zaštita ljudskih prava direktno dovode u pitanje – ne iz pravnih, već iz finansijskih razloga, zbog odluke jedne države.
Pitanje je u kojoj mjeri ova administracija SAD-a finansijske razloge koristi kao smokvin list pred američkim građanima kako bi zapravo legitimisala urušavanje multilateralizma. Jedan od najefikasnijih, ali i politički najtiših načina da se „ugase svjetla“ u rijetkim preostalim institucijama međunarodne pravde upravo je ukidanje ili drastično smanjenje finansiranja. Bez otvorenog ukidanja mandata i bez formalnog povlačenja potpisa, institucije se dovode u stanje funkcionalne paralize.
<h3>Ko će zaključati vrata zgrade i baciti ključ?</h3>
Važno je naglasiti da se Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove već od februara 2025. godine postepeno priprema za zatvaranje, ali taj proces prate brojna ozbiljna i zasad neriješena pitanja, kao i nezavršeni projekti. Ključni projekat odnosi se na arhivsku zaostavštinu – jedan od najvažnijih, ali i najskupljih segmenata rada Mehanizma.
U kontekstu drastičnih finansijskih rezova, sve je izvjesnije da će se arhiv tretirati prvenstveno kroz prizmu minimizacije troškova, što otvara zabrinjavajuće dileme: u kojoj mjeri će se arhivska građa reducirati, selektovati ili ograničiti u pristupu, te da li će kriterijumi biti vođeni istorijskim i pravnim značajem ili isključivo finansijskom logikom.
Dodatni problem predstavlja pitanje institucionalne i tehničke održivosti pristupa arhivu. Čak i ako arhiv formalno ostane pod okriljem Ujedinjenih nacija, pristup toj građi nije moguć bez stalnih institucionalnih i uslužnih kapaciteta – od stručnog osoblja, digitalne infrastrukture i bezbjednosnih protokola do pravnih mehanizama koji regulišu korišćenje osjetljivih podataka.
Arhiv Mehanizma nije samo administrativna zaostavština, već temeljni resurs za istoričare, pravnike, novinare, istraživače i same žrtve. Njegova sudbina direktno utiče na mogućnost budućeg suočavanja s prošlošću, utvrđivanja činjenica i sprečavanja revizionizma.
U trenutku kada se istovremeno smanjuju sredstva za desetine agencija UN-a, ostaje otvoreno pitanje da li će UN uopšte biti u stanju da dugoročno obezbijedi smislen, funkcionalan i transparentan pristup arhivu Mehanizma. Bez stabilnog finansiranja postoji realna opasnost da arhiv, iako formalno očuvan, u praksi postane teško dostupan, fragmentisan ili sveden na simboličan nivo.
U tom kontekstu, sudbina arhiva i memorijalizacija zgrade postaju više od tehničkog pitanja nekretnine. To prerasta u test političke volje međunarodne zajednice da sačuva institucionalno pamćenje i normativnu vrijednost međunarodne krivične pravde.
Kraljevina Holandija, Evropska unija ili države sljednice bivše Jugoslavije, na čijim su se teritorijama vodili ratovi i koje imaju neposredan interes za očuvanje arhiva kao dijela kulturne i istorijske baštine, imaju posebnu odgovornost u tom procesu.
Sama zgrada bivšeg Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju nedavno je otkupljena od dugogodišnjeg zakupodavca, osiguravajućeg društva Aegon, i sada je u vlasništvu holandske države, odnosno Ministarstva pravde i bezbjednosti Holandije. Trenutno se vode rasprave o mogućnosti da se u tu zgradu smjesti Direktorat Evropske unije za carine, čime bi objekat dobio novu administrativnu funkciju. Ukoliko do toga ne dođe, postoji realna opcija proširenja kapaciteta Europola, čije se sjedište već nalazi u neposrednoj blizini.
Istovremeno ostaje otvoreno jedno od najosjetljivijih pitanja: da li će se, i na koji način, dio zgrade prenamijeniti u spomen-obilježje i otvoriti za javnost. Upravo se o toj simboličkoj i memorijalnoj dimenziji zgrade trenutno pregovara, ali je ishod krajnje neizvjestan.
Kada je riječ o državama sljednicama bivše Jugoslavije, njihove inicijative nijesu samo poželjne, već i obavezujuće prema sopstvenim građanima. Koliko se država do sada javilo s ponudom da smjesti arhivsku građu u svoje nacionalne arhive? Da li se to uopšte dogodilo? Ispada da je svima najlakše da za sve okrive Donalda Trampa.

Zona sumraka međunarodne kaznene pravde

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region - poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.&nbsp;
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živio šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Vjeruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tužio je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo.
U tužbi za naknadu nematerijalne štete, bivši premijer precizirao je da ga je Šćepanović, u svojstvu direktora policije, vrijeđao i klevetao 28. jula tokom zasjedanja Skupštine i televizijskog prenosa uživo na Javnom servisu RTCG.
- Tuženi Lazar Šćepanović, u svojstvu direktora Uprave policije, iznio je neistinite i uvredljive tvrdnje na račun tužioca, izjavivši: ‘Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim’. Ove riječi bile su jasno upućene tužiocu, izrečene bez ikakvog povoda, dokaza, ni pravnog, niti činjeničnog osnova. Cjelokupan događaj je bio direktno prenošen na Javnom servisu, te je navedena izjava postala dostupna široj javnosti. Osim toga, istu su prenijeli i brojni online mediji, uključujući i portal dnevnog lista Pobjeda, gdje se i danas nalazi objavljen predmetni članak - piše u tužbi u koju “Vijesti” imaju uvid.

Abazović tužio Šćepanovića, tvrdi da su mu povrijeđeni ugled i čast

Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Tag: akcija-sdt