<p>Pošto Vlada Crne Gore uporno ne prihvata sugestije i prijedloge naučne, stručne i zajednice vinogradara o akzicnoj politici i razvoju vinogradarstva u Crnoj Gori - članovi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) traže da se u Skupštini pokrene interpelacija o njihovom radu u toj oblasti.</p>
<p>Na održanom okruglom stolu pod nazivom ,,Budućnost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na Plantaže, kao nosioca razvoja“ - predstavnici naučne, akademske i stručne javnosti, državnih organa, privrednih udruženja i vinogradarskog sektora usaglasili su se da bi Vlada najkasnije do 30. novembra trebalo da podnese prijedlog izmjene Zakona o akcizama kako bi se ukinule uvedene akcize na mirna vina.</p>
<p>To, između ostalog, zahtijevaju da bi izmjene Zakona bile usvojene prije 31. decembra - tj. prije nego na snagu stupi sad važeće zakonsko rješenje.</p>
<p>Pored toga, traže da Vlada svojim dokumentama i radnjama obaveže da neće ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO-a i bivšeg IRF-a u „Plantažama“ i time da onemogući da potencijalno novi vlasnici izvrše prenamjenu zemljišta u gradsko-građevinsko zemljište u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kopleksa i drugih građevina.</p>
<p>Decidni su i u tome da bi u privrednim društvima sa strateškim značajem, u kojima država ima većinsko vlasništvo, trebalo da se angažuje profesinalni - a ne partijski menadžment.</p>
<p>- U cilju očuvanja i unapređenja rada ovih privrednih subjekata i da se propiše obaveznost sticanja licence za članove upravnih i nadzornih odbora koju bi izdavala Privredna komora Crne Gore - naveli su učesnici okruglog stola koji je organizovala STEGA.&nbsp;</p>
<h2>SMANJENA KONKURETNOST</h2>
<p>Oni su ocijenili da ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvođenja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede.</p>
<p>- Ove mjere po turizam kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i „Plantaže“ koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg povećanja dizblanasa na odnos uvoz/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda - ocijenili su stručnjaci.</p>
<p>U Crnoj Gori je, kako su podsjetili, 2017. godine urađena „Rejonizacija vinogradarskih područja Crna Gore“, kojom su definisana vinogradarska područja za gajenje vinove loze, sortiment i enološki postupci u proizvodnji vina. &nbsp;</p>
<p>- Pored toga, selekcionisani su klonovi sorte vranac, unaprijeđena kategorija proizvodnje loznog sadnog materijala. Rađeno je na introdukciji kvalitetnih sorti vinove loze i proučavanjima autohtonih sorti vinove loze (kratošija, vranac, krstač, žižak). Posebna pažnje je poklonjena radu na genetčkim resursima vinove loze koji su dio kulturne i istorijske baštine u Crnoj Gori. Njihovim proučavanjima potvrđeno je da je istorija crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama -ukazali su stručnjaci.</p>
<h2>VLADIN PLAN GODIŠNJEG PRIHODA OD ČETIRI MILIONA EURA</h2>
<p>Nasuprot svemu tome, Vlada je Fiskalnom strategijom predvidjela uvođenje akcize na „mirna vina“ - odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina.&nbsp;</p>
<p>- Kako akciza, kao poseban oblik poreza na potrošnju, ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod. U obrazloženju ovog predloga u Strategiji je navedeno da bi bilo neopravdano da na „mirna vina“, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo - naveli su oni.</p>
<p>Ranije je resorno Ministarstvo poljoprivrede upozorilo da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Fiskalnom strategijom, neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija.&nbsp;</p>
<p>Dodali su i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu.&nbsp;</p>
<p>- Resorno ministarstvo je smatralo „da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu” tj. da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači – ukazali su stručnjaci.</p>
<p>Oni su naglasili da je Vlada uvođenjem ovih akciza, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. januara iduće godine, planirala da prihoduje četiri miliona eura godišnje - ali i da je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere koje će se ogledati kroz povećanje cijene koštanja vina, povećanje marže, dodatne troškove i administrativne procedure za male proizvođače - što sve, kako su podvukli, utiče na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na domaćem i inostranom tržištu.&nbsp;</p>
<p>Proizvođač bi, kako je ukazano na današnjem okruglom stolu, akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja - kupovao akciznu markicu, a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.</p>
<h2>U OSTALIM ZEMLJAMA AKCIZE NULA EURA</h2>
<p>Kada su u pitanju „Plantaže“, stručnjaci konstatuju da one više od 60 odsto svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište.&nbsp;</p>
<p>-Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura - naglasili su oni.</p>
<p>Jedna od rijetkih država, velikih proizvođača vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi, kako je danas ukazano, tri centa po litru.</p>
<p>- U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu<b>, </b>Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura - napomenuli su stručnjaci.</p>
<p>Posljednjie dvije decenije uložen je, ističu oni, veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina.&nbsp;</p>
<p>- Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa 4, koliko smo ih imali 2007. godine na 117 u 2024. godini. &nbsp;Novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore”, ova mjera je uvedena bez saglasja kompletne vinogradarske zajednice u Crnoj Gori - istakli su.</p>
<p>Sadašnji crnogorski propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, napominje struka, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina.&nbsp;</p>
<p>- Vrijedi podsjetiti da čak u 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve iz 1423/1426. godine , tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom) - dodali su oni.</p>
<p>Iz kompanije „Plantaže“, kao i udruženja domaćih malih vinarija, upućen je Vladi veći broj su analiza i inicijativa u kojima se tražilo da se odustane od ove dažbine. U ovim analizama<b> </b>se navodi da će posljedice biti gašenje velikog broja malih proizvođača ili njihov prelazak na crno tržište, kao i da bi „Plantaže“ pretrpjele gubitak u periodu kada je počeo oporavak kompanije.&nbsp;</p>
<p>Učesnici okruglog stola su zaključili da su po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize - tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.</p>
<h2>AUTOHTONO VINOGRADARSTVO&nbsp;</h2>
<p>Kroz istraživanja potvrđeno je, navode oni, da Crna Gora predstavlja kolijevku vinogradarsta Balkana, te da u ovoj oblasti trenutno ima veće resurse nego bilo koja država u okruženju.&nbsp;</p>
<p>- Utvrđen je pedigre genetske povezanosti sorti vinove loze koji pokazuje da je struktura pedigrea slicna sa najpoznatijim vinskim regionima, Bordoom, La Riohom I Burgundijom, gdje je jedna sorta baza pedigrea a ukrstajući se sa drugim sortama &nbsp;stvarala je nove sorte. Otkrivene su 51 sorta nepoznata za nauku što predstavlja bazu razvoja vinogradarstva Crne Gore za sljedećih 150 godina - istakli su članovi STEGA.&nbsp;</p>
<p>Ove autohtone sorte, podvlače oni, predstavljaju bazu za borbu protiv klimatskih promjena koje negativno uticu na vinogradarstvo.&nbsp;</p>
<p>- Rezultatima ovih istraživanja Crna Gora ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice za svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede – ocijenili su stručnjaci.</p>
<h2>POTREBAN PODSTICAJ PRED ULAZAK U EU&nbsp;</h2>
<p>Ovi resursi su, poručuju oni, osnova za vinski turizam, imidž Crne Gore u svijetu i proizvodnju specifičnih i tipičnih vina za ovaj region predstavljajuci bazu za turizam na svjetskom nivou.&nbsp;</p>
<p>Cijene da vinogradarstvo i vinarstvo, kao najperspektivnija grana poljoprivrede, trebaju podsticaj i povećanje površina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku Uniju.</p>
<p>- Vinogradi kao dugogodišnji zasadi predstavljaju ekološki pristup borbe protiv klimatskih promjena sekvestrirajuci ugljenik i sadnja vinograda i dugogodišnjih poljoprivrednih kultura je elemenat borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući resursima i vinskom klasteru koga predvode „Plantaže“ sa privatnim proizvođačima vinogradarstvo i vinarstvo mora biti poljoprivredna, turistička i izvozna grana od največeg značaja koja zahtijeva stimulacije, ali i ekspanziju i marketing kao turistički i privredni amblem Crne Gore - jasna je struka.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

<p>Španija raspoređuje dodatnih 500 vojnika za borbu protiv šumskih požara koji su zahvatili suve šume tokom toplotnog talasa, rekao je danas premijer <b>Pedro Sančez.</b></p>
<p>Oni će se pridružiti više od 1.400 vojnika koji su već na dužnosti u gašenju šumskih požara dok se vlasti bore da obuzdaju šumske požare, posebno u sjeverozapadnom regionu Galicije i čekaju dolazak obećanog pojačanja iz drugih evropskih zemalja, piše N1.</p>
<p>Vatrogasci se bore sa 12 velikih šumskih požara u Galiciji, svi u blizini grada Orensea, rekao je šef galicijske regionalne vlade Alfonso Rueda na konferenciji za novinare sa Sančezom.</p>
<p>- Mnogi domovi su i dalje ugroženi, tako da sprovodimo evakuacije - dodao je on. Galicija se bori sa širenjem požara više od nedjelju dana.</p>
<p>Nacionalni željeznički operater Renfe saopštio je da je zbog požara obustavio saobraćaj brzih vozova Madrid–Galicija. Galicijske vlasti su savjetovale ljudima da nose maske za lice i da ograniče vrijeme provedeno napolju kako bi izbjegli udisanje dima i pepela.</p>
<p>Temperature u Španiji bi danas mogle dostići 45 stepeni Celzijusa u nekim oblastima, saopštila je španska nacionalna meteorološka agencija AEMET. U subotu je maksimalna temperatura bila 44,7 stepeni Celzijusa u južnom gradu Kordobi.</p>
<p>Požari u Španiji ove godine su izgorjeli 158.000 hektara, prema podacima Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima Evropske unije. To je područje otprilike veličine Londona.</p>
<p>Španija očekuje dolazak dva holandska aviona za gašenje požara koji bi trebalo da se pridruže avionima iz Francuske i Italije koji već pomažu španskim vlastima.</p>
<p>Očekuje se da će vatrogasci iz drugih zemalja takođe stići u region u narednim danima, rekla je šefica španske Agencije za civilnu zaštitu Virdžinija Barkones za javni emiter RTVE.</p>
<p>Evropa se zagrijeva dvostruko brže od globalnog prosjeka od 1980-ih, prema podacima Kopernikus službe EU za klimatske promjene. Naučnici kažu da klimatske promjene pogoršavaju učestalost i intenzitet vrućine i suše u dijelovima Evrope, čineći region ranjivijim na šumske požare.</p>
<p>Portugalija očekuje hladnije vrijeme u narednim danima nakon niza velikih šumskih požara. Nacionalno stanje uzbune zbog šumskih požara proglašeno je 2. avgusta i trebalo je da se završi danas, dan prije nego što je trebalo da stignu dva švedska vatrogasna aviona.</p>
<p>Kao i u Španiji, resursi Portugalije su preopterećeni. U nedjelju je raspoređeno više od 4.000 vatrogasaca i više od 1.300 vozila, kao i 17 aviona, saopštila je Agencija za civilnu zaštitu zemlje.</p>
<p>Izgorjela površina šuma u Portugaliji do sada ove godine je 17 puta veća nego 2024. godine, na oko 139.000 hektara, prema preliminarnim proračunima Instituta za zaštitu prirode i šuma.</p>
<p>Grčka, Bugarska, Crna Gora i Albanija su takođe posljednjih dana zatražile pomoć od vatrogasnih snaga EU u suočavanju sa šumskim požarima. Snage su do sredine ove godine već bile aktivirane onoliko puta koliko tokom cijele prošlogodišnje ljetnje sezone požara.</p>

Španija raspoređuje dodatnih 500 vojnika za borbu protiv šumskih požara

<p>Vatrogasne ekipe iz Austrije, koje su angažovane u gašenju požara u Crnoj Gori, nakon kiše koja je djelimično obuzdala vatrenu stihiju, danas prolaze kroz grad. Prema informacijama sa terena, ekipe su se uputile ka Danilovgradu, gdje im se nalazi baza.</p>
<p>Izgledom i zvukom sirena, pretpostavlja se da vatrogasci simbolično izražavaju zadovoljstvo zbog predaha koji je kiša donijela nakon intenzivne borbe s požarima.</p>
<p>Ovo je još jedan primjer međunarodne saradnje u suočavanju sa ekološkim krizama i važnosti pomoći u situacijama kada su lokalne snage pod velikim pritiskom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FqnnyVKrQv6s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Vatrogasci iz Austrije nastavljaju akciju nakon kiše

<p>Koncesija za kamenolom Milošev krš kod Cetinja nije dobila ekološku saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, navodi se u saopštenju mjesnih zajednica Bokovo, Đinovići i Kosijeri. </p> <p>- Dakle, Agencija je donijela Rješenje kojim DEFINITIVNO ODBIJA zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Milošev Krš”. Drugačije se nije moglo očekivati, jer koncesionar nije ništa uradio prethodnih 12 mjeseci da obezbijedi tražene analize, mjerenja i podatke o nultom stanju životne sredine, ne bi li popravio prvobitni elaborat - ističe se u saopštenju.</p> <p>Podsjećaju da je Agencija prvi put odbila elaborat u februaru 2024, ali je koncesionar uložio žalbu, pa je postupak ocjenjivanja ponovljen. </p> <p>- Potom je u junu 2024. elaborat uz 70 primjedbi vraćen na doradu, a koncesionaru je dat rok do 365 dana da otkloni nedostatke: da izvrši monitoring životne sredine kako bi utvrdio tzv. nulto stanje, a posebno meteorološke parametre i kvalitet vazduha. Pored toga, traženo je i hidrogeološko ispitivanje zbog mogućih podzemnih voda… Na najnovije Rješenje Agencije može se uložiti žalba, ali vjerujemo da bi to bilo besmisleno odugovlačenje s istim ishodom. Svakako, mi smo tu, strpljivo i spremno pratimo - poručili su građani Bokova, Đinovića i Kosijera.</p> <p>Napominju da je „dvije godine trajala ova borba“. </p> <p>- Krenuli smo od slučajno dobijene informacije u izuzetno složenu institucionalnu borbu, koja je na početku djelovala beznadežno, a sada, je, evo, dobijena! Ovo nije samo odbrana Miloševog krša, no borba za pravo svakog građanina Crne Gore da zna, da se pita i da odlučuje o svojoj životnoj sredini, na kraju – o svom imanju. Nadamo se i da naša borba može biti model. Vidimo sve više građanske hrabrosti širom Crne Gore i to je trenutno, čini se, jedina svijetla tačka u ovom društvu - istakli su građani Bokova, Đinovića i Kosijera.</p> <p>U koordinacionom timu ove tri mjesne zajednice kažu kako dobro znaju kakve su sve izazove prošli - strateške, organizacione, operativne. </p> <p>- Na FB stranicama naših sela možete se podsjetiti na intenzitet i trajanje ove kampanje, posebno u prvom periodu, od avgusta 2023. do kraja te godine, pa zatim u proljeće 2024. Sada je vrijeme da opet svi spokojno uživamo u našem miru, u čistom vazduhu i prirodi. Možda i da razmišljamo o novim akcijama, da probamo imovinu koju su nam stari ostavili – koliko god bila surova i bezvodna – radom da pretvorimo u nešto bolje. U nešto što će privući naredne generacije. Hvala svima na podršci - zaključuje se u saopštenju.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817190816_5defedb61d203aa96378ce8365a22f9a042f1bcfb55c7cf643bb2e6a3524d4ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817190816_5defedb61d203aa96378ce8365a22f9a042f1bcfb55c7cf643bb2e6a3524d4ec" data-rendition-name="original" width="832" height="661" loading="lazy" alt="dokument"></figure>

Konačna odluka Agencije zaštitu životne sredine: Neće biti kamenoloma u Miloševom kršu

<p>Međunarodni sekretar Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, <b>Miloš Đuričković</b>, uputio je poruku podrške Đolu Lutovcu putem mreže X.</p>
<p>- Podrška za Đola Lutovca. Izdrži, brate u Hristu - napisao je Đuričković.</p>
<p>On je dodao da Lutovcu, kako je naveo, njegova podrška i nije potrebna „kad ima takvu podršku od kolega iz PES-a i premijera“.</p>
<p>- Zaslužuješ i da ambasade Kvinte stanu uz tebe. Tvoj će primjer učiti pjevača kako treba s besmrtnošću zborit. Hvala ti što sačuva mir! Hvala ti što sačuva evropski put! Vile će se kroz vjekove grabit da ti vijence dostojne sapletu - poručio je Đuričković.</p>

Đuričković: Podrška za Đola Lutovca, izdrži brate u Hristu

<p>Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat <b>Đuro Grubišić</b>, inače sestrić poslanika <b>Vladimira Dobričanina</b>, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine <b>Željko Komnenović</b> nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.</p>
<p>Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.</p>
<p>Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.</p>
<p>To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.</p>
<p>- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p>
<p>Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.</p>
<p>- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.</p>
<p>Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.</p>

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

<p><b>Goran Jokić</b> ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i čelnika Uprave policije <b>Lazara Šćepanovića</b> da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp;</p> <p>Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – <b>Igora Nedovića, </b>u sred dana,<b> </b>16. jula u Staroj varoši i <b>Ivana Milačića</b>, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića<span>(Photo: UGC)</span></figcaption> </figure>  <p>Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA </b>&nbsp;</h2> <p>Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp;</p> <p>U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp;</p> <p>- Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp;</p> <h2><b>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</b></h2> <p>Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp;</p> <p>Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp;</p> <p>Jokićev rođeni brat, <b>Danilo Jokić</b>, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore <b>Gorana Danilovića</b>, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je <b>Željka Savković</b>, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije <b>Janka Vučinića,</b> kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp;</p> <p>I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <h2><b>NAREDBA ZA BELVEDER</b></h2> <p>,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!”</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.<span>(Photo: Duško Mihailović)</span></figcaption> </figure>  <p>Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp;</p> <p>- U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije <b>Joanikija Mićovića </b>u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka <b>Kaćuša Krsmanović</b>, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp;</p> <h2><b>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</b></h2> <p>Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada <b>Zdravka Krivokapića</b> je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE:   Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp;</p> <p>Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp;</p> <p>Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.</p>

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

<p>Funkcioner Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović</b> nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata <b>Veselina Radulovića</b>, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.</p>
<p>U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.</p>
<p>- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.</p>
<p>Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i direktora policije <b>Lazara Šćepanovića</b> nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije <b>Darku Mađariću</b> i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti <b>Tihomira Goranovića</b>.</p>
<p>Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.</p>
<p>Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

<p>Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.</p>
<p>Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.</p>
<p>Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???</p>
<p>Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.</p>
<p>Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.</p>
<p>Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.</p>
<p>Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...</p>
<p>Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.</p>
<p>Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.</p>
<p>Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;</p>
<p>I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.</p>

Tag: akcize-na-mirna-vina

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

Španija raspoređuje dodatnih 500 vojnika za borbu protiv šumskih požara

(VIDEO) Vatrogasci iz Austrije nastavljaju akciju nakon kiše

Konačna odluka Agencije zaštitu životne sredine: Neće biti kamenoloma u Miloševom kršu

Đuričković: Podrška za Đola Lutovca, izdrži brate u Hristu

PRATITE TVe UŽIVO