Olivera Injac predala je akreditivna pisma kralju Filipu, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Kraljevini Belgiji.&nbsp;
U, kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, srdačnom i sadržajnom razgovoru, kralj Filip je čestitao ambasadorki Injac stupanje na dužnost, izrazivši uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem jačanju bilateralnih odnosa između dvije države.
- Istakao je da Crna Gora ima status predvodnika u procesu evropske integracije i ponovio spremnost Belgije da pruži punu podršku u ostvarenju tog cilja - navedeno je u saopštenju.
Injac je zahvalila na kontinuiranoj podršci Belgije evropskom putu Crne Gore, te ukazala na reforme koje naša država sprovodi u cilju što skorijeg pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp;
- Naglasila je da će njen mandat biti posvećen daljem razvoju prijateljskih odnosa i jačanju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, investicija, turizma, energetike i obrazovanja - ističe se u saopštenju MVP-a.
Tokom razgovora je ocijenjeno da Crna Gora i Belgija njeguju bliske odnose, utemeljene na NATO savezništvu i zajedničkim evropskim vrijednostima, te da dijele posvećenost stabilnosti, demokratiji i vladavini prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Injac predala akreditivna pisma kralju Filipu: "Mandat će biti posvećen razvoju prijateljskih odnosa i jačanju saradnje"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora: Kraljevine Belgije Frederika Develtera, ambasadora Narodne Republike Kine Šufeng Čena i ambasadora Republike Indonezije Andreana Ervina, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.&nbsp; Kao se dodaje, u odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, predsjednik Milatović poželio im je dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije. - Tokom sastanka sa ambasadorom Belgije, potvrđeni su odlični prijateljski i saveznički odnosi. Predsjednik Milatović je ukazao na značaj kontinuirane podrške Belgije evropskom putu Crne Gore. Ambasador Belgije je istakao da Crna Gora ima ključnu ulogu u regionu kada je riječ o evropskim integracijama i istakao spremnost njegove zemlje da pruži pomoć Crnoj Gori u ostvarenju njenog cilja - članstva u EU do 2028. godine - ističe se u saopštenju.&nbsp; Takođe, istaknuta je obostrana zainteresovanost za intenziviranje ekonomske saradnje i privlačenje belgijskih investicija, kao i saradnje u oblastima informacionih tehnologija, poljoprivrede i turizma. Tokom razgovora sa ambasadorom Kine, naglašeno je da je Crna Gora posvećena saradnji sa Kinom. Ambasador Kine je zahvalio na podršci Crne Gore principu jedne Kine, ali i prenio zainteresovanost za unaprjeđenje bilateralne saradnje u domenu infrastrukture, kulture i obrazovanja. Tokom sastanka sa ambasadorom Indonezije, istaknuto je da Crna Gora i Indonezija njeguju dugogodišnje prijateljstvo. Takođe, ukazano je na potrebu intenziviranja političkog dijaloga na visokom i najvišem nivou, kao i mogućnost unaprjeđenja odnosa dvije države u oblasti ekonomije i turizma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908130928_d974c79237765595a67dd2a4c40d05132de7200af4ae7db81dc5649e7e32c8ab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908130928_d974c79237765595a67dd2a4c40d05132de7200af4ae7db81dc5649e7e32c8ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović "> </figure>  Uz zahvalnost predsjedniku Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom svojih diplomatskih mandata posvećeno raditi na daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa. Predsjednik države je ambasadore upoznao i sa vanjskopolitičkim prioritetima koji se zasnivaju na stremljenjima da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, da kao članica NATO jača svoj kredibilitet, da dodatno unaprijedi dobrosusjedsku saradnju, kao i svoju poziciju u multilateralnim okvirima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908130928_ba53b63a33677e97ebc1a04ad0254b6c171ba174308ee47f7c4338901bf409aa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250908130928_ba53b63a33677e97ebc1a04ad0254b6c171ba174308ee47f7c4338901bf409aa" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović "> </figure>

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Belgije, Kine i Indonezije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora: Komonvelta Australije Pitera Džordža Trasvela, ambasadorke Južnoafričke Republike Lindive Msengana Ndlele, ambasadora Kralljevine Tajland Prom Phaholpolphajuhasena i ambasadora Republike Kirgistan Ruslana Kazakbaeva.
- U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, &nbsp;Milatović im je poželio dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije - kazali su u njegovom kabinetu.
Tokom sastanaka su konstatovani dobri i prijateljski odnosi Crne Gore sa državama koje predstavljaju, te istaknuta potreba daljeg jačanja bilateralne saradnje.
- Predsjednik Milatović je ambasadore upoznao sa glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore: članstvom u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanjem kredibilnosti Crne Gore kao članice NATO saveza i snaženjem dobrosusjedskih odnosa - istakli su u njegovom kabinetu.
Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.

Milatović primio akreditivna pisma novih ambasadora Australije, Južnoafričke Republike, Tajlanda i Kirgistana

Ambasadorka Crne Gore u Kraljevini Danskoj Snežana Radović predala je akreditivna pisma danskom kralju Frederiku X, čime je zvanično stupila na dužnost prve rezidentne ambasadorke Crne Gore u ovoj zemlji - kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Kralj Frederik je, kako ističu, izrazio punu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore, istakavši značaj daljeg jačanja bilateralne saradnje.&nbsp;
- Posebno je naglasio važnost stabilnosti i bezbjednosti Evrope, te zajedničke interese i napore Danske i Crne Gore u tom pravcu - navodi se u saopštenju.
Radović je, kako dodaju iz MVP, upoznala kralja sa vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su očekivanja da naša država bude spremna za članstvo u EU do 2028. godine.&nbsp;
- Kazala je da joj predstavlja posebnu čast što, kao prva rezidentna ambasadorka Crne Gore u Danskoj, ima priliku da radi na daljem snaženju prijateljskih odnosa i intenziviranju političkog dijaloga, kao i ekonomske saradnje i sveukupnih veza između dvije države - rekli su iz MVP.

Ambasadorka Snežana Radović predala akreditivna pisma danskom kralju Frederiku X

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Grčke Dimitriosa Giodasisa, Uzbekistana Ajbeka Šahavdinova, Kraljevine Holandije Martajna Elhersme i ambasadora Moldavije Viktora Kirila. U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, predsjednik Milatović poželio im je dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Grčke, potvrđeni su tradicionalno prijateljski odnosi Crne Gore i Grčke - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. Milatović je naglasio da Grčka već više od dvije decenije zauzima posebno mjesto u integracionim procesima za zemlje kandidate, naročito kada je u pitanju evropska perspektiva za zemlje regiona Zapadnog Balkana. Podsjetio je i značaj odlične savezničke saradnje sa Grčkom u okvirima NATO-a. Takođe, obostrano je iskazana zainteresovanost za jačanjem ekonomske saradnje, posebno u domenu povećanja priliva grčkih direktnih investicija.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Uzbekistana konstatovani su prijateljski odnosi dvije države i naglašena potreba za njihovim daljim intenziviranjem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Na sastanku je bilo riječi i o nedavnom susretu predsjednika Milatović i predsjednika Mirzijojeva, na marginama klimatske konferencije - COP29 u Bakuu.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Holandije, predsjednik Milatović je ukazao da odlične međudržavne odnose, karakteriše značajna podrške Holandije našem evropskom putu, te snažno savezništvo u okviru NATO-a - ističe se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929" data-rendition-name="original" width="1031" height="673" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorom Holandije"> </figure>  Takođe, izrazio je očekivanje da će Holandija nastaviti da pruža ekspertsku pomoć crnogorskim institucijama, posebno u oblastima koje su ključne za jačanje vladavine.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Moldavije, Milatović je izrazio zadovoljstvo povodom strateške opredijeljenosti Moldavije nastavku evropske integracije ove zemlje.&nbsp; Poručio je da je Crna Gora, kao lider u integracionom procesu s EU, spremna da podijeli svoja iskustva stečena na dosadašnjem reformskom i pregovaračkom procesu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1070" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.&nbsp; - Predsjednik države je ambasadore upoznao i sa vanjskopolitičkim prioritetima koji se zasnivaju na stremljenjima da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, da kao članica NATO jača svoj kredibilitet, da dodatno unaprijedi dobrosusjedsku saradnju, kao i svoju poziciju u multilateralnim okvirima - zaključeno je u saopštenju.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Grčke, Uzbekistana, Holandije i Moldavije: Obećali rad na unaprjeđenju međudržavnih odnosa

Slovenci su u nedjelju na referendumu odbacili zakon o potpomognutom okončanju života koji je njihov parlament usvojio u julu.
Protiv zakona glasalo je 53,07 odsto birača i time je ostvaren kvorum za njegovo odbacivanje, prema djelimičnim, nezvaničnim rezultatima na osnovu većine prebrojanih glasačkih listića.
Za zakon je glasalo 46,93 odsto birača.
Zakon se na referendumu odbacuje ukoliko protiv njega glasa većina birača, pod uslovom da je protiv najmanje petina svih upisanih birača. Prema posljednjim podacima o broju birača, ovog puta je protiv moralo glasati najmanje 339.205 građana, dok je, prema djelimičnim nezvaničnim rezultatima nakon 95 odsto prebrojanih listića, protiv glasalo 346.815 birača.
Prema posljednjim nezvaničnim podacima, na referendumu je učestvovalo 40,31 odsto birača sa pravom glasa.
Birači su danas odlučivali o sudbini zakona o potpomognutom dobrovoljnom prekidu života, koji bi lucidnim, terminalno oboljelim pacijentima, čije je zdravstveno stanje ili patnja nepodnošljiva, dao pravo da okončaju život, isključujući slučajeve mentalnih bolesti.

Pao zakon o eutanaziji u Sloveniji: Građani glasali protiv odluke parlamenta

Srbiju potresaju protesti, ali predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić kao da ne mari i upravo radi na tome da učvrsti svoju vlast i da se izmjenom Zakona o Vojsci i zvanično proglasi za vrhovnog zapovjednika oružanih snaga, a kadrovskim promjenama i za šefa policije, piše danas austrijski dnevnik OE24 (Österreich 24).
- Izmjena zakona, koju će parlament vjerovatno uskoro usvojiti, predviđa da šef Generalstaba i glavni oficiri treba da vode oružane snage u skladu sa zakonom i sa odlukama predsjednika. U važećem zakonu, predsjednik se u tom kontekstu ne spominje - piše OE24.
Međutim, to preuzimanje kontrole ne važi samo za vojsku, jer se na osnovu najnovijih kadrovskih promjena u policiji može pretpostaviti da će sada i policija biti pod punom kontrolom šefa države Vučića, piše dnevnik. 
 
OE24 prenosi ocjenu beogradskog političkog nedjeljnika Radar da je "gotovo završen put ka pretvaranju policije u filijalu Srpske napredne stranke koji je počeo 2014. godine".
Najnovije kadrovske promjene svjedoče da se čak "više ni ne glumi profesionalnost" i da "sve izmjene samo odražavaju želju Vučića", prenosi OE24 pisanje Radara i ocjenjuje da je najbolji primjer za to šef specijalne jedinice za zaštitu objekata Marko Kričak koji će biti unaprijeđen, iako se posebno istakao po brutalnosti u obračunu sa pobunjenim studentima.
List prenosi ocjenu vojnog analitičara Aleksandra Radića da izmjena zakona o vojsci znači povratak u 1990-te godine, kada je Glavni štab vojske bio podređen tadašnjem šefu države Slobodanu Miloševiću.
OE24 preosi i ocjenu penzionisanog generala Momira Stojanovića da je ta izmjena zakona "apsurdna" jer je Srbija zemlja sa parlamentarnim sistemom vlasti. 
 
- Možda je to tako, ali samo na papiru. Zato što je većini ljudi u Srbiji odavno jasno da ne može da se donese bilo kakva odluka bez blagoslova predsjednika - ocjenjuje dnevnik Österreich 24.

Austrijski dnevnik: Vučić preuzima vojsku i policiju, kao nekada Milošević

Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković obznanio je da je jedan od potpisnika otvorenog pisma upućenog predsjedniku SAD Donaldu Trampu, u kom je zatražena pomoć Amerike u agresiji Rusije na Ukrajinu.
Vuković je u objavi na mreži X da naveo da je pismo potpisao zajedno sa članovima organizacije “United for Ukraine”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1992669161613623632%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1992669161613623632%7Ctwgr%5E5c5c2992be28ed5d8536d7a8b88004cc2336f2d1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U pismu se navodi da je opstanak Ukrajine ugrožen zbog brutalne i ničim izazvane ruske agresije, koja prijeti i evropskoj i globalnoj bezbjednosti.
Autori upozoravaju da bi svaki pritisak na Ukrajinu ili popuštanje Rusiji predstavljalo moralni pad i ohrabrilo autoritarne režime. Ističe se da su snažno američko vođstvo i podrška Ukrajini ključni za očuvanje slobode, demokratije i međunarodnog poretka. Zaključak pisma je da strategija mora biti jasna: Ukrajina i slobodni svijet moraju pobijediti, a Rusija i osovina njenih zli saveznika izgubiti.

Vuković jedan od potpisnika pisma Trampu: Ukrajina i slobodni svijet moraju pobijediti

Bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i predsjednik SNSD Milorad Dodik proglasio je pobjedu Siniše Karana, kandidata ove stranke za predsjednika tog entiteta na prijevremenim izborima.
- Na današnjim izborima pobijedio je nas kandidat za 9.984 glasa zasad. Hvala svima koju si omogućili da ovaj dan bude korektan - rekao je Dodik medijima
U bh. entitetu Republika Srpska u 19 sati je zatvoreno 2.211 biračkih mjesta na vanrednim predsjedničkim izborima, na kojima su pravo glasa imala 1.264.364 birača.
Dodik je kazao da bi na kraju razlika trebalo da bude oko 12.000 glasova, te da je izlaznost bila svega 37 odsto.
- Opozicija je uspjela da izvuče sve svoje ljude na izbore, mi nismo zbog bunta građana, &nbsp;prije svega naših ljudi - kazao je Dodik.
Ranije, oko 21:30 sati, SNSD je proglasio pobjedu na osnovu 92,93 odsto obrađenog izbornog materijala.
- Obrađeno je 93 posto biračkih mjesta. Prednost Siniše Karana je oko 6.500 glasova - naveli su iz SNSD-a.
Istovremeno, iz SDS su izjavili kako je Branko Blanuša pobijedio u Banjaluci.
- Sa trenutno preko 13.000 razlike u glasovima, prof. dr Branko Blanuša izborio dominantnu pobedu u Banjaluci - objavio je Draško Stanivuković koji je poručio kako su ovim pokazali "da njihov grad ostaje bastion opozicione borbe, najjači pokretač promjena i neosvojiva tvrđava za SNSD!"
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.4956%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdraskostanivukovicbl%2Fposts%2F1415998019889407%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, danas je na izborima za predjsednika RS glasalo 443.472 birača, što je 35,78 odsto. Za poređenje, na Opštim izborima 2022. godine u RS glasalo je oko 53 odsto birača.
CIK je saopštio da će prve preliminarne rezultate objaviti u 23 sati.
SNSD je proglasio pobedu u Brodu i Doboju, što je i prva pobjeda ove stranke u Brodu od 2010. godine, prenosi N1 Sarajevo.
<h2>SDS: Blanuša vodi za 17 hiljada glasova</h2>
Stranka SDS saopštila je da je njihov predsjednički kandidat Branko Blanuša vodi za 17 hiljada glasova u 11 lokalnih samouprava.
- Trend je izuzetno dobar za našeg kandidata i gajimo optimizam - rekao je Želimir Nešković i dodao da “samo čudo” može da doprinese da rezultati budu izmijenjeni, a da oni ne budu u korist Blanuše.
Iz SNSD-a kažu da je ovo "oprobani manir opozicije" i da navode samo mjesta na kojima znaju da će dobiti većinu, te da je Siniša Karan "voljom građana pobjednik".
Portparol SNSD-a Radovan Kovačević obratio se medijima iz Izbornog štaba ove stranke. Rekao je da vjeruje kako će vrlo brzo biti proglašena pobjeda. Zahvalio se svima koji su glasali, ali i onima koji nisu, za koje je dodao da su "na jedan specifičan način razumjeli situaciju".
Na glasačkim listićima je bilo šest kandidata za predsjednika RS: Siniša Karan iz SNSD, Branko Blanuša iz SDS, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije RS i nezavisni kandidati Igor Gašević i Slavko Dragičević.

SNSD proglasio pobjedu Karana: Blanuša ubjedljivo prvi u Banjaluci

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, Dalibor Šaban potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv Vuka Borilovića podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.
On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.
Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).
Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.
On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.
Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.
- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.
Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.
Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.
- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.
Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.
Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada Oliveri Krivokapić nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.
Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.
- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.
Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.
- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.
- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.
- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Tag: akreditivna-pisma