Grupa građana i građanski aktivisti, koji su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade, održaće protest danas ispred zgrade Uprave policije u 11:55 sati.
- Okupljamo se mi koji smo digli glas protiv sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću. Bićemo tu da potpišemo Upitnik za samoprijavljivanje i predamo ga na ruke v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću koji je po nalogu Demokrata odlučio da goni 35 nevinih ljudi - kazali su organizatori skupa.
Napominju da je Tužilaštvo jasno reklo da u njihovim radnjama nema krivičnog djela. Ipak, ističu, policija selektivno kažnjava 35 građana zbog mirnog protesta.
- To nije pravda. Mnogo nas je više. Ako se gone 35, odgovor je solidarnost svih - poručili su oni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danas protest ispred UP zbog procesuiranja 35 osoba: Mnogo nas je više, odgovor je solidarnost svih

Pred Višim sudom u Novom Sadu počinje suđenje pripadnicima Pokreta slobodnih građana (PSG) Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću, Mariji Vasić, Ladu Jovoviću i Davoru Stefanoviću, kao i aktivisti neformalne organizacije STAV Lazaru Diniću.
Sudski proces, ali u odsustvu, počinje i za Dinićeve kolege iz STAV-a koji nisu u Srbiji i za kojima je raspisana potjernica, odnosno za Branislava Đorđevića, Doroteju Antić, Milu Pajić, Anju Pitulić, Jovana Dražića i Dejana Bagarića.
<h2>Nezakonit postupak?</h2>
Oni se terete da su, kako je navedeno u optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, a u koju je Dojče vele imao uvid, 12. marta ove godine u prostorijama PSG-a u Novom Sadu „dogovarali i planirali“ da tokom protesta 15. marta u Beogradu „silom pokušaju da promijene ustavno uređenje Srbije“, kao i da „svrgnu najviše državne organe i predstavnike tih organa“ – Skupštinu, Vladu i predsjednika države.
U obrazloženju optužnice opisan je njihov razgovor koji je prisluškivala Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), a koji je u martu emitovan na nekoliko televizija s nacionalnom frekvencijom. Od tada u dijelu javnosti bliskoj vlastima nisu prestajali komentari da je riječ o „teroristima“ koji su planirali sprovođenje „obojene revolucije“ i „prizivali građanski rat“.
Od kada je protiv njih podnijeta krivična prijava, mnogi pravnici ukazivali su da je riječ o nezakonitom postupku, pošto se krivična prijava zasniva na audio-snimku prisluškivanog razgovora, koji nije pribavljen u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, pa da se zbog toga ne može koristiti za vođenje krivičnog postupka.
- Postupak koji se u suštini oslanja na jedan nezakonit dokaz ne može da opstane pred mjerilima zakonitog i pravičnog postupka - kaže za Dojče vele advokat Filip Lazić.
Do snimka razgovora aktivista PSG-a i STAV-a došlo se slučajno – u optužnici piše da se do saznanja o tom razgovoru došlo na osnovu „izvještaja BIA o rezultatima primjene posebne mjere kojom se odstupa od načela nepovrjedivosti tajne pisama i drugih sredstava opštenja prema (narodnoj poslanici i potpredsjednici PSG-a) Ani Oreg“.
Ona je na društvenoj mreži X 4. novembra napisala da za sprovođenje mera pod kojima je ona bila ili je i dalje, „treba da postoji osnovana sumnja da je neko prijetnja po nacionalnu bezbjednost“.
- To je u mom slučaju potpuna izmišljotina. Tvrdim da su ove mjere tu da bi se prisluškivao rad opozicije - navela je Oreg.
PSG je ranije zatražio obustavu postupka protiv njihovih aktivista i aktivista grupe STAV „zbog nelegalno prikupljenih dokaza“.
- Ukoliko pravosuđe pod pritiskom režima ostane pri svojim stavovima, zahtijevamo da suđenje bude otvoreno za javnost kako bi ista mogla da dobije odgovore na pitanja ko je, zašto i pod kojim obrazloženjem praćen i sniman - naveo je PSG.
<h2>Argumenti odbrane</h2>
Advokat Predrag Bogovac za Dojče vele kaže da će se odbrana Marije Vasić zasnivati između ostalog na tome što „iz priče – možda bismo mogli da napravimo neku akciju, npr. prilazak RTS-u ili pojavljivanje na RTS-u (što se pominje u prisluškivanom razgovoru) – ne proizilazi planiranje rušenja vlasti i promjene ustavnog poretka“.
- To je odbrana Marije Vasić i mislim da će to manje-više biti i odbrana drugih optuženih. Advokat Aleksandar Petrović i ja ćemo sve što je Marija rekla objasniti sudu. Dakle, šta znači to što je rekla i zašto je to rekla. Ne bježimo od izgovorenih riječi, ali moramo objasniti sudu kako bi dobio pravi kontekst i kako bi shvatio o čemu je riječ. Računam da će sud to i shvatiti - kaže Bogovac.
<h2>Sedam mjeseci pritvora</h2>
Pet pripadnika PSG-a i Lazar Dinić proveli su najprije u pritvoru, a onda u kućnom pritvoru po sedam mjeseci.
Iako je Evropski parlament 7. maja usvojio rezoluciju kojom je tražio oslobađanje pritvorenih aktivista, sud im je 13. maja treći put produžio pritvor na po 30 dana. Marija Vasić je tada počela štrajk glađu i žeđu, poslije čega je prebačena u zatvorsku bolnicu u Beogradu. Poslije toga je njoj, Jovoviću i Diniću određen kućni pritvor, a takva odluka kasnije je donijeta i za Cvijetića, Srđana Đurića i Davora Stefanovića.
- Bila sam, naravno, neupućena u tretman pritvorenika; nisam znala da se prilikom svakog izlaska iz ustanove, kao što je odlazak kod ljekara ili na ročište, pritvorenicima stavljaju lisice na ruke i noge, da žene imaju pravo na tri tuširanja nedjeljno, da nema fena za kosu, da se kosa suši na radijatoru, da su vrata od WC-a koji je u sobi namjerno pretesterisana da nemate ni tu privatnost, da nemate pravo na bilo kakvo dezinfekciono sredstvo, da ne smijete da razgovarate ni sa kim na hodniku i da kada neko naiđe, morate da gledate u zid - kaže za Dojče vele Marija Vasić.
Dodaje da su pisma koja je dobijala putovala po mjesec dana.
- Mnogo toga nema nikakvog smisla osim da vas dehumanizuju i psihički polome. Poslije trećeg produženja pritvora stupila sam u najrigorozniji oblik štrajka, glađu i žeđu. I to je jedino izvuklo svih nas šestoro odatle - kazala je ona.
Navodi da nema nikakva predviđanja kada je riječ o tome kako će se odvijati suđenje.
- Naučili smo da sve može da se desi, kao što se do sada sve dešavalo kada smo se najmanje nadali i ništa kada smo očekivali. Tako se mora živjeti kada ste u rukama našeg pravosuđa - ocjenjuje Marija Vasić.
<h2>U egzilu</h2>
Doroteja Antić jedna je od šest aktivista grupe STAV kojima će se suditi u odsustvu i za kojima je raspisana potjernica.
- Na moju veliku žalost, s obzirom na to da je Srbija postala moderna diktatura u kojoj vlada princip bezakonja, od suđenja za sada nemam velika očekivanja. Da je tužilaštvo adekvatno radilo svoj posao od početka, naš slučaj bi odavno pao pošto ne postoji nijedan validan dokaz na osnovu kog bismo mogli biti osuđeni - kaže za Dojče vele Doroteja Antić.
Dodaje da nije mogla da pretpostavi da će se naći u „političkom egzilu“.
- Iako je ovo iskustvo bilo psihički opterećujuće i u najmanju ruku stresno, smatram da su moji saborci koji su ostali u Srbiji i proveli više od sedam mjeseci u pritvoru prošli pravi pakao. Na sreću, prije nekoliko nedjelja su pušteni da se brane sa slobode i to mi je bilo ogromno olakšanje - navodi Antić.
Odgovarajući na pitanje da li razmišlja o traženju političkog azila, kaže da se ona i njenih pet kolega „de fakto nalaze u političkom egzilu“.
- Mi smo na nacionalnoj potjernici u Srbiji i u nemogućnosti da se vratimo u državu bez momentalnog privođenja, ali u mojim očima, kao i u stvarnosti, egzil nije jednako azil. Proces traženja azila veoma je dugačak i komplikovan proces koji za sada nisam ozbiljnije razmatrala, međutim ta opcija nije isključena ukoliko suđenje ne bude išlo dobro - kazala je Antić.
Tužilac je u optužnici naveo da za sve optužene traži po pet godina zatvora.
- Za razliku od našeg suđenja, za koje nema nijedan zakonit dokaz, za pad nadstrešnice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi itekako ima dokaza. To sve govori o ovom društvu - zaključuje za Dojče veče Marija Vasić.

Suđenje novosadskim aktivistima - politika iznad prava?

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Aktivisti iz 44 zemlje su se nedavno okupili u Tunisu kako bi se pripremili za koordinisano pomorsko putovanje čiji je cilj razbijanje izraelske blokade Gaze.
Radi se o osobama iz Evrope, Afrike, Azije, Latinske Amerike i arapskog svijeta. Među njima će biti, kako je i najavila, švedska aktivistkinja Greta Tunberg koja je nedavno posjetila i Bosnu i Hercegovinu.
- 31. avgusta pokrećemo najveći pokušaj ikada da razbijemo ilegalnu izraelsku opsadu Gaze sa desetinama brodova koji plove iz Španije. Upoznaćemo još desetine 4. septembra ploveći iz Tunisa i drugih luka. Takođe mobilizujemo više od 44 zemlje na istovremene demonstracije i akcije kako bismo prekinuli saučesništvo u znak solidarnosti sa palestinskim narodom! Pridružite se ovoj inicijativi u ovom odlučujućem trenutku! - poručila je ona putem Instagram profila. Misija, koju predvode civili, nosiće pakete hrane, formule za bebe, medicinske potrepštine i drugu neophodnu robu.
Organizatori kažu da je akcija u potpunosti mirna i nenasilna, a više od 6.000 aktivista iz 44 zemlje već se prijavilo putem interneta za učešće u događaju.
Prvi brodovi će isploviti iz španskih luka 31. avgusta, nakon čega slijedi drugo lansiranje iz tuniskih luka 4. septembra.
Objava dolazi nakon što su izraelske pomorske snage 26. jula presrele humanitarni brod Handala dok se približavao Gazi, prateći ga do luke Ašdod. Brod je stigao do oko 70 nautičkih milja od enklave, premašivši udaljenost koju je prešao Madlin, koji je prešao 110 milja prije nego što je zaustavljen, prema Međunarodnom odboru za prekid opsade Gaze.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNLM5mMKoie%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Greta Tunberg se pridružuje aktivistima 44 zemlje na putu ka Gazi: Najveći pokušaj da razbijemo izraelsku opsadu

Trojica aktivista iz Novog Sada koji su okrivljeni za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka pušteni su iz zatvorskog pritvora i određena im je mjera kućnog pritvora uz elektronski nadzor, potvrđeno je za N1.
Riječ je o aktivistima Mladenu Cvijetiću, Srđanu Đuriću i Davoru Stefanoviću iz Pokreta slobodnih građana.
Šestoro aktivista Pokreta slobodnih građana i organizacije Studenti protiv autoritarne vlasti (STAV) više od dva mjeseca su se nalazili u pritvoru, optuženi za pokušaj rušenja ustavnog poretka zbog navodnog planiranja upada u Skupštinu Srbije i Radio-televiziju Srbije, ali je Apelacioni sud u Novom Sadu ranije ovog mjeseca pritvor za prvo troje aktivista zamijenio kućnim, dok je odluka o Cvijetiću, Đuriću i Stefanoviću vraćena na ponovno odlučivanje.

Kućni pritvor i za preostalo troje aktivista iz Novog Sada

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović podržava inicijativu stanara Beogradske ulice i svih građana koji se zalažu za očuvanje zelenih površina i planski razvoj grada, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Mujović, kako se navodi, smatra da su zahtjevi stanara opravdani.
- Kao gradonačelnik, u potpunosti podržavam protest građana protiv izgradnje zgrade iza hotela Ziya. Smatram da je zahtjev opravdan jer bi realizacija ovog projekta značila narušavanje postojeće zelene površine i prostornog ambijenta koji su decenijama dio svakodnevnog života stanara tog područja. Važno je da djelujemo zajedno – građani, struka i uprava – kako bismo očuvali kvalitet života i prostor. Gradska uprava radiće u interesu zelenog, urednog i planski uređenog okruženja. To je pravac kojem ću, kao gradonačelnik, nastaviti da težim i kojem ostajem posvećen, u skladu sa mogućnostima koje imamo - poručio je Mujović.
Podsjećamo, neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su se juče okupili i poručili iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp;
Oni su pozvali i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mujović: Podrška stanarima Beogradske ulice - zajedno za planski, uređeni i zeleni grad

Ministar javne uprave Maraš Dukaj saopštio je da pozdravljaju odluku Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi da pitanja razgraničenja i podjele imovine povjere arbitraži.&nbsp;
- Otvoren je put za konačno rješavanje ovog važnog pitanja, čime je učinjen važan korak ka obezbjeđivanju pravne sigurnosti i osiguravanju razvojnih pretpostavki za obje jedinice lokalne samouprave - kazao je Dukaj na mreži Iks.&nbsp;
Kako dodaje, važećim zakonom propisano je da se postupak arbitraže može pokrenuti isključivo uz saglasnost obje strane, što ovu odluku čini pozitivnim primjerom.&nbsp;
- Opština Tuzi je i u prethodnom periodu u više navrata predlagala da se otvorena pitanja riješe putem arbitraže. Ovaj dogovor je važan institucionalni iskorak ka konačnom i zakonitom rješenju razgraničenja - navodi.
Dukaj pojašnjava da je predviđeno da arbitražu čine predstavnici strana u sporu, predstavnici Vlade i jedan član iz reda stručnjaka za oblast imovinskog prava, koji ujedno predsjedava arbitražom - pri čemu se odlučuje isključivo o pitanjima koja su strane u sporu povjerile arbitraži.
On je naglasio da je Ministarstvo javne uprave stava da je nezavisna arbitraža najsigurniji put u obostrano cjelishodna rješenja.&nbsp;
- Kompromis umjesto sporenja, razvoj umjesto zaostajanja - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Arbitraža za razgraničenje Podgorice i Tuzi najsigurniji put

Britanska vlada razmatra uvođenje zakona kojim bi se bivši princ Endrju Mauntbeten-Vindsor uklonio iz linije kraljevskog naslijeđivanja. Ministar odbrane Luk Polard rekao je za BBC da je taj potez, koji bi spriječio Endrjua da ikada postane kralj, bio ispravan, bez obzira na ishod policijske istrage.
Trenutno je Endrju osmi u redu za prijestolje uprkos tome što su mu prošlog oktobra oduzete titule, uključujući i titulu princa, nakon pritiska zbog njegovih veza sa seksualnim prestupnikom Džefri Epstinom.
U četvrtak veče, Endru je pušten iz pritvora nakon istrage, tačno 11 sati nakon hapšenja zbog sumnje na zloupotrebu javne funkcije. On je negirao bilo kakvu nezakonitu radnju.
Govoreći u programu BBC-a, Polard je potvrdio da je vlada apsolutno sarađivala sa Bakinghamskom palatom na planovima da se spriječi da bivši princ "potencijalno bude na korak od prijestolja".
Vladin prijedlog dolazi nakon što su neki zastupnici, uključujući Liberalne demokrate i SNP, signalizirali svoju podršku takvom zakonu. Neki laburistički parlamentarci koji su kritikovali monarhiju rekli su za BBC da su manje uvjereni da je taj potez bio potreban – dijelom i zato što je vrlo malo vjerovatno da će bivši vojvoda od Jorka ikada doći do trona.
Bakinghamska palata nije javno komentarisala planove vlade da ukloni Endrua iz linije nasljeđivanja. Posljednji put je linija nasljeđivanja promijenjena aktom Parlamenta 2013. godine, kada je Zakon o nasljeđivanju krune vratio pravo na prestolonasljedstvo osobama koje su prethodno bile isključene jer su se vjenčale s katolikom.

Britanska vlada razmatra uklanjanje bivšeg princa Endrjua iz kraljevske linije nasljedstva

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković ocijenio je zakonitim postupanje glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića po čijem nalogu su od njihove sada odbjegle koleginice Lidije Mitrović, 24. novembra 2022. godine, oduzeti kompletni spisi predmeta protiv bivše ministarke odbrane i aktuelne ambasadorke Crne Gore u Belgiji Olivere Injac.&nbsp; To proizlazi iz odgovora koje je Vrhovno državno tužilaštvo juče poslalo <a href="https://www.adria.tv/udarna-vijest/vdt-za-adriu-markovic-sproveo-vanredni-nadzor-pa-utvrdio-da-je-novovic-postupio-po-zakonu/">portalu Adria</a>. Portal Adria je tužilaštvo kojim rukovodi Marković pitao da li će se baviti službenom zabilješkom u kojoj je odbjegla tužiteljka Mitrović navela da joj je tužilac Jovan Vukotić, po Novovićevom nalogu, tokom njenog odsustva i bez njenog znanja, iz kancelarije oduzeo spise predmeta protiv Olivere Injac. Od VDT-a je zatražen odgovor i da li će preispitati postupanje tužilaca Vukotića i Novovića u kompletnom slučaju, a povodom optužbe Mitrović da je glavni specijalni tužilac štitio bivšu ministarku Injac od krivičnog gonjenja. - Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je, povodom navoda koje je iznijela bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, sproveo vanredni nadzor i zatražio izjašnjenje glavnog specijalnog tužioca. Nakon izvršenog uvida u dostavljeno izjašnjenje i obavezna uputstva, vrhovni državni tužilac je našao da je postupanje glavnog specijalnog tužioca bilo pravilno i zakonito - piše u odgovoru VDT-a. Tužilac Marković je, kazali su juče portalu Adria, o svemu tome, dan ranije, upoznao članove Tužilačkog savjeta. Portal Adria objavio je 17. aprila službenu zabilješku koju je tužiteljka Mitrović sačinila nakon što su joj iz kancelarije, kako tvrdi, oduzeti spisi predmeta protiv Injac. To je, navela je Mitrović u zabilješci, urađeno istog dana kada je protiv bivše ministarke predala optužnicu pisarnici Specijalnog državnog tužilaštva kako bi bila proslijeđena Višem sudu u Podgorici. <h2>Za šta je Mitrović teretila Injac?</h2> U toj optužnici, u koju je portal Adria imao uvid, tužiteljka Mitrović je Injac na teret stavila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Optužnica protiv Injac Foto: Screenshot/Adria U tom optužnom aktu piše da je Injac, od decembra 2020. do februara 2021. godine, kao ministarka odbrane, protivpravno iskoristila službeni položaj kako bi pribavila korist penzionisanom zastavniku Vojske Crne Gore Miodragu Jokanoviću. Ona je, navodno, sa Jokanovićem zaključila ugovor o djelu za poslove koji, prema propisima i Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva odbrane, spadaju u osnovnu djelatnost tog resora i popunjavaju se putem javnog oglasa, a ne ugovorom o djelu. Ugovor je, navela je Mitrović u optužnici, važio od 21. decembra 2020. do 21. marta 2021. godine, uz mjesečnu naknadu od 300 eura. Međutim, piše u optužnom aktu, ugovor je sporazumno raskinut 31. januara 2021. godine, ali to, navodno, nije evidentirano u protokolima ministarstva. Injac je, tvrdi Mitrović, uprkos tome, 30. januara i 26. februara 2021. godine, potpisala zahtjeve Državnom trezoru za isplatu naknada Jokanoviću, čime mu je “pribavljena protivpravna imovinska korist od 480 eura mjesečno”. Tužiteljka Mitrović optužila je Injac i da je, suprotno Zakonu o državnim službenicima kojim je zabranjeno zapošljavanje penzionera, te zakona o vojsci i vojno-obavještajnim poslovima, donijela rješenja kojima je Jokanovića, &nbsp;korisnika starosne penzije i bivšeg pripadnika Vojske Crne Gore, zaposlila na neodređeno vrijeme u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu Ministarstva odbrane. Iako, tvrdi Mitrović, nije ispunjavao zakonske uslove za upućivanje u misiju, niti je bio pripremljen i obučen u skladu sa standardima međunarodne organizacije pod čijim se mandatom misija sprovodi, Jokanović je upućen u međunarodnu misiju KFOR na Kosovu u trajanju od godinu, uz pravo na dnevnicu od 70 eura i druga primanja. Time je, piše u optužnici protiv Injac, Jokanoviću pribavljena protivpravna imovinska korist od 29.304 eura, a na štetu &nbsp;Ministarstva odbrane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022110020_01e091b93fbd981c4de55af9b82af97b7fd4523b8ea928e31747327d36447c03.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022110020_01e091b93fbd981c4de55af9b82af97b7fd4523b8ea928e31747327d36447c03" data-rendition-name="original" width="698" height="704" loading="lazy" alt="injac"> <figcaption>Foto: Portal Adria</figcaption> </figure>  Injac je, tokom istrage, sve optužbe negirala. <h2>Od Injac, preko Vardara, Klapa i Bore, do bjekstva</h2> Nekoliko mjeseci nakon što joj je, kako tvrdi u službenoj zabilješci, oduzet predmet Olivere Injac, protiv Mitrović je pokrenuta istraga zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj u drugom predmetu – “Vardar-Klap-Bora“. Istraga je završena podizanjem optužnice protiv Mitrović, koju je potpisao njen kolega Miloš Šoškić, a sudski postupak, koji je uslijedio, okončan je osuđujućom presudom – Mitrović je 2. novembra 2023. godine kažnjena sedmomjesečnim zatvorom zbog zloupotrebe službenog položaja. Odlazak u Spuž, u januaru ove godine, izbjegla je – bjekstvom, nakon čega je za njom raspisana međunarodna potjernica Interpola. Iz bjekstva se javnosti, 8. februara, obratila pismom u kojem je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića označila odgovornim za, kako je navela, njen progon i stradanje, optuživši ga da je štitio bivšu ministarku Oliveru Injac od krivičnog gonjenja. Novović je sve to negirao, uzvrativši optužbama da je Mitrović prilikom postupanja u predmetu protiv Injac “učinila brojne povrede Zakona o državnom tužilaštvu, Zakonika o krivičnom postupku, Pravilnika o unutrašnjem poslovanju državnog tužilaštva i Godišnjeg rasporeda poslova“. Zbog toga joj je, tvrdi, izdao pisana dva uputstva za postupanje. - Mitrović nije završila rad na krivičnom predmetu do trenutka udaljenja od dužnosti zbog pokretanja krivičnog postupka protiv nje odlukom Tužilačkog savjeta - poručili su, početkom mjeseca, iz SDT-a. Tužilački savjet je Mitrovićevu suspendovao 23. juna 2023. godine. Dvije godine kasnije, 5. juna 2025, razriješena je dužnosti. Šta se, u međuvremenu, dogodilo sa predmetom protiv Injac, nije saopšteno.

Marković sproveo vanredni nadzor, pa utvrdio da je Novović postupio po zakonu

Krivičnu prijavu protiv ovlašćenog procjenitelja, N.N. službenih lica u Sekretarijatu za imovinu, Radoša Zečevića, direktora Puteva, i drugih N.N. lica, Specijalnom državnom tužilaštvu podnio je Dražen Milačić, advokat, koji zastupa više stotina mještana Kuča koji se protiv gradnji kamenoloma.
Krivična prijava je, kako piše <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/zbog-gradnje-kamenoloma-u-kucima-zecevic-prijavljen-sdt-u-on-najavljuje-tuzbu-5338454">Dan</a>, podnijeta zbog postojanja osnova sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, zbog nesavjesnog rada u službi, falsifikovanja službene isprave, ali i prevare u službi i stvaranje kriminalne organizacije, ukoliko se utvrdi organizovanost.
Sa druge strane strane Radoš Zečević poručuje da će protiv advokata Dražena Milačića podnijeti tužbu za lažno prijavljivanje.
–Nije bitno šta piše u krivičnoj prijavi, nego ko piše. Molim javnost neka na internetu ukuca ime advokata pa onda neka sudi meni i njemu. Odbacujem sve navode koje se spominju u krivičnoj prijavi i protiv advokata ću podnijeti tužbu za lažno prijavljivanje pa neka dokaže tvrdnje – poručio je Zečević.
U prijavi je naznačeno da je Skupština Glavnog grada donijela odluku o davanju saglasnosti za sporazumno rješavanje imovinsko -pravnih odnosa sa fizičkim licem radi gradnje kamenoloma u Kučima.
– Iz sadržine odluke proizilazi da je procjenu vrijednosti nepokretnosti izvršio ovlašćeni procjenitelj, da je razmjena obrazložena svrhom izgradnje kamenoloma i da je Skupština na odlučivala na osnovu podataka iz predloga Sekretarijata za imovinu – piše u prijavi advokata Milačića.
Milačić je objasnio odgovornost svih lica koja su obuhvaćena krivičnom prijavom. Tako je za procjenitelja naznačeno da postoji osnov sumnje da je, u dogovoru sa direktorom Puteva Radošem Zečevićem ili drugim licama, sačinio procjenu vrijednosti nepokretnosti koja nije zasnovana na tržišnoj vrijednosti, nije uzela u obzir plansku namjenu zemljišta, nije izvršena u skladu sa pravilima struke, ali i da predstavlja osnov za nanošenje imovinske štete Glavnom gradu.
U prijavi sumnja da je Skupština Glavnog grada dovedena u zabludu
U krivičnoj prijavi advokat se osvrnuo na N.N. službena lica u Sekretarijatu za imovinu koja su, kako je naveo, u predlogu odluke navela da je svrha razmjene zemljišta - izgradnja kamenoloma.
– Važećim Prostorno-urbanističkim planom Podgorice za predmetnu lokaciju predviđa obradivo zemljište i šume, na toj lokaciji nije planirana eksploatacija mineralnih sirovina te je takva namjena u suprotnosti sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Eskploatacija mineralnih sirovina podliježe posebnim procedurama i koncesionom režimu. Time su Skupštinu Glavnog grada doveli u zabludu, omogućili donošenje odluke zasnovane na netačnim i pravni neodrživim pretpostavkama i potencijalno pribavili korist privatnim licima, a nanijeli štetu javnoj imovini – navodi Milačić.
Objasnio je i odgovornost direktora Puteva Radoša Zečevića.
– Postoje osnovi sumnje da Radoš Zečević učestvuje u koordinaciji i organizaciji spornih radnji, prikriva dokaze krivičnih djela, u javnosti iznosi netačne podatke o razmjeni zemljišta i pokušava da relativizuje protivpravnost postupanja – piše u prijavi.
Milačić traži hitno postupanje SDT-a.
– Zahtijevamo hitno postupanje SDT-a, imajući u vidu da se radi o raspolaganju javnom imovinom velike vrijednosti i potencijalnoj sistemskoj zloupotrebi – piše u krivičnoj prijavi.
Prema odluci o davanju saglasnosti za rješavanje imovinsko pravnih odnosa za potrebe kamenoloma zemljište u Kučima je procijenjeni na 449.600 eura. Vlasnik je dobio parcelu vrijednu 585.168 hiljada u Podgorici, DUP 1.maj, sa obavezom da razliku uplati u budžet grada.

Tag: aktivisti