Al Jazeera Balkans večeras će u ponoć i zvanično prestati s emitovanjem signala što predstavlja i zvanično gašenje ove TV kuće.
U ponoć, signal će biti ugašen, a samim tim i cijeli program.
Povodom gašenja Al Jazeere Balkans ranije se oglasila i Al Jazeera Media Network iz Dohe.
Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme, čime će Al Jazeera ostati predvodnica u medijskom krajoliku koji se brzo razvija.
- Od trenutka pokretanja ovaj je kanal igrao ključnu ulogu u izvještavanju s Balkana, predstavljajući raznolikost multietničkog novinarstva i priča koje odjekuju izvan regije. Al Jazeera izražava najdublju zahvalnost upravi, novinarima, osoblju, partnerima i vjernim gledateljima na Balkanu na podršci i povjerenju. Dok Mreža kreće putem širenja digitalnog traga, Al Jazeera potvrđuje da će i dalje predano izvještavati o Balkanu i regiji na drugim platformama - naveli su.
Izvršni direktor Al Jazeere Balkans Edhem Fočo ranije je u Klix Studiju govorio o gašenju televizije.
- Svake godine kada se ravna budžet u maju, oni su razmišljali mogu li zadržati Al Jazeeru Balkans. Nekako smo uspjeli preživjeti. Ove godine je takva situacija da to više nije bila opcija. S druge strane, što se tiče zaposlenika, mi smo prijatelji i porodica, nismo htjeli da ih stavimo u situaciju da znaju da se to zatvara dok nisu završeni pregovori s Dohom - kazao je ranije Fočo i dodao da svi zaposleni rade do kraja augusta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Al Jazeera Balkans večeras u ponoć i zvanično prestaje s radom

SafeJournalists mreža izrazila je duboku zabrinutost i solidarnost sa više od 200 novinara/ki i medijskih radnika/ca pogođenih iznenadnom najavom gašenja Al Jazeere Balkans nakon 14 godina kontinuiranog rada, koje predstavlja i udar na kritički diskurs u regionu, slobodu govora, javnog interesa i ljudskih prava.
- Ovo nije samo kraj jednog uglednog regionalnog medija — to je ozbiljan udarac za medijski pluralizam, slobodu izražavanja i pravo javnosti na informisanje širom Zapadnog Balkana. Više od decenije, Al Jazeera Balkans bila je sinonim za profesionalno, nezavisno i kvalitetno novinarstvo, koje je iz regionalne perspektive pokrivalo ključna politička, ekonomska i društvena pitanja. Njeno gašenje predstavlja gubitak za demokratiju, transparentnost i kritički diskurs u regionu u kojem je medijska nezavisnost sve ugroženija- navodi se u saopštenju.
Mreža je posebno uznemirena načinom na koji je odluka saopštena. Naime, kako ističu, više od 200 zaposlenih j, za gašenje saznalo putem medija, a ne zvaničnim internim kanalima. Ovakav nedostatak transparentnosti i nepoštovanje prava radnika, smatraju iz SafeJournalists je neprihvatljiv i ukazuje na širu ranjivost novinara i novinarki u regionu.
- Iako je kompanija kao razlog gašenja navela poslovne razloge, ovaj potez izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa dugoročnom održivošću nezavisnog novinarstva, čak i u medijima koji su se do sada smatrali finansijski i uređivački stabilnim. Iznenadno gašenje tako snažnog regionalnog glasa takođe otvara pitanja o posvećenosti vlasnika i međunarodnih aktera zaštiti novinarskih prava, integriteta i rada u interesu javnosti- poručili su iz SafeJournalists.
Gašenje Al Jazeere Balkans, navode dalje, prati zabrinjavajući obrazac u regionu. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim zemljama, medijski pluralizam je u stalnom opadanju. Nedavne promjene vlasništva i menadžmenta na televiziji N1, kao i pojačani politički pritisci na nezavisne medije u Srbiji, dodatno ugrožavaju prostor za kredibilno novinarstvo. Nestanak još jednog velikog medija ostavio bi građane bez pouzdanih izvora informacija i dodatno produbio demokratski deficit u regionu.
- Pozivamo rukovodstvo Al Jazeere Balkans da vodi otvoren i pravedan proces sa svojim zaposlenima i da obezbijedi da se eventualni otkazi sprovode u skladu sa radnim zakonima, uz poštovanje prava i dostojanstva svih radnika. Takođe apelujemo na vlade u regionu, institucije EU i međunarodne partnere da ovu situaciju shvate ozbiljno. Zaštita medijskog pluralizma i uslova rada novinara/ki zahtijeva hitne i konkretne mjere, a ne samo deklaracije. Neophodno je uspostaviti pravne mehanizme koji će spriječiti iznenadno zatvaranje medija bez adekvatne zaštite za zaposlene, kao i garantovati finansijsku i uređivačku nezavisnost medija koji djeluju u javnom interesu- apelovali su iz mreže.
Na kraju, Mreža SafeJournalists izražava punu solidarnost sa novinarima/kama i svim ostalim medijskim radnicima/cama i osobljem Al Jazeere Balkans i spremna je da im pruži podršku putem pravnih, profesionalnih i zagovaračkih kanala.
- Ovo nije samo priča o jednoj redakciji. Ovo je upozorenje da je nezavisno novinarstvo u regionu pod sve većom prijetnjom — i da je bez njega i sama demokratija ugrožena. Svaki napad na novinare i novinarke — uključujući ekonomske i strukturalne — jeste napad na demokratiju, javni interes i osnovna ljudska prava- zaključuje se u saopštenju.

SafeJournalists: Gašenje Al Jazeere Balkans ozbiljan udarac za medijske slobode i pluralizam u regionu

Medijska kuća Al Jazeera Balkans je danas, u 12:25 sati, a nakon 14 godina, zvanično prestala sa radom.
Osnovana 2011. u Sarajevu kao dio Al Jazeera Media Network iz Dohe, mreža je osim svjetskih, pokrivala događaje u regionu Balkana, sa kancelarijama u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini.
- Cijeli kolektiv Al Jazeere Balkans, ponosan je na svaki od 4.970 dana koji smo proveli služeći gledaocima i čitaocima. Trudili smo se uvijek biti glas onih čiji se glas ne čuje, ostrvo istine, kulture dijaloga i etičkog novinarstva. Ništa od toga ne bismo mogli bez vašeg povjerenja i podrške. Hvala vam što ste bili uz nas - poručila je Dalija Hasanbegović Konaković u posljednjim vijestima iz studija u Sarajevu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fbalkans.aljazeera.net%2Fvideo%2F2025%2F7%2F12%2Fodjava-programa-al-jazeere-balkans-hvala-na-povjerenju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Informacija o gašenju Al Jazeera Balkans bila je najavljena prije nekoliko dana.
Na društvenim mrežama brojni radnici Al Jazeere Balkans oprostili su se od svojih kolega i gledalaca, čime su potvrdili kraj emitovanja.
Al Jazeera Balkans imala je sjedište u Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, oko 200 zaposlenih ostaće bez posla nakon gašenja kanala.
Rukovodstvo Al Jazeere još saopštilo zvaničan razlog za ovakvu tešku odluku, ali se pretpostavlja da je riječ o poslovnoj odluci centrale u Dohi uslijed finansijskih razloga.
U prethodnih 14 godina Al Jazeera Balkans je posebno bila prepoznatljiva po originalnom sadržaju koji se odnosi na dokumentarni segment, ali i niz drugih projekata. To je prva televizija koja je emitovala program na nekom drugom jeziku osim arapskog i engleskog.
Al Jazeera Balkans je pokrivala regionalno tržište sa redakcijama u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini.
Al Jazeera Balkans prisutna je u Sarajevu od sredine septembra 2010, kad je od kompanije "PEP" u vlasništvu Adila Kulenovića kupila lokalnu TV-stanicu NTV Studio 99 za 2,3 miliona maraka, koliko su iznosili dugovi te TV-kuće prema državi.

Prestala sa radom Al Jazeera Balkans: "Ponosni smo na svaki od 4.970 dana koji smo proveli služeći gledaocima i čitaocima"

Medijska kuća Al Jazeera Balkans danas će prestati s radom, a posljednje vijesti biće emitovane u 12 sati, potvrđeno je iz nezvaničnih izvora.
Ova informacija bila je najavljena prije nekoliko dana, a sada se i praktično ostvaruje.
Na društvenim mrežama brojni radnici Al Jazeere Balkans oprostili su se od svojih kolega i gledalaca, čime su potvrdili kraj emitovanja.
Podsjećamo, Al Jazeera Balkans imala je sjedište u Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, oko 200 zaposlenih ostaće bez posla nakon gašenja kanala, prenosi Avaz.

Al Jazeera Balkans gasi se danas u podne, 200 radnika ostaje bez posla

U Evropskom savezu su ocijenili da je današnja javna rasprava pred Ustavnim sudom o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) razbila u paramparčad neutemeljene tvrdnje da je ovaj sporazum kompatibilan sa Ustavom i osnovnim pravnim principima naše države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.9524%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdanas-javna-rasprava-pred-ustavnim-sudom-o-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Izrečeni stavovi stručne javnosti jasno potvrđuju da su ranije kritike i upozorenja Evropskog saveza bili opravdani i dobro argumentovani - decidni su oni.
Evropski savez je, kako su kazali, s najvećom pažnjom ispratio javnu raspravu tokom koje je stručna javnost jasno istakla ozbiljne pravne i ustavnopravne dileme koje se odnose na ovaj sporazum.
- Što potvrđuje ispravnost ranijih stavova Evropskog saveza u vezi sa ovim pitanjem - dodali su oni.
Većina izloženih stručnih mišljenja tokom javne rasprave ukazala je, cijene oni, da sporazum zadire u imovinska prava stranaca i da je način na koji je usvojen u parlamentu, bez jasnog poštovanja ustavnih odredbi o dvotrećinskoj većini, duboko sporan kako sa ustavnopravnog aspekta, tako i iz suštinskih razloga zaštite državnih i javnih interesa.
- Izneseni argumenti pravnih stručnjaka pokazuju da postoje ozbiljni pravni i proceduralni propusti koji su pratili usvajanje ovog neustavnog akta - istakli su u Evropskom savezu.
Evropski savez poziva Ustavni sud da, u svojoj daljoj analizi, u potpunosti uzme u obzir sva pravna i ustavnopravna pitanja koja su istaknuta tokom rasprave i da u najkraćem roku donese odluku koja će uvažiti ne samo pravne argumente, već i šire interese države i njenih građana.

Evropski savez: Sporazum sa UAE razbijen u paramparčad, potvrđena ispravnost naših stavova

Ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama, sa minorim budžetom, sa prljavim ulicama, lošom infrastrukturom i bez mogućnosti da se bilo šta uradi. Puko i tiho egzistiranje u fotelji ne prihvatam i to neću dozvoliti - istakao je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Referendum u Zeti o izgradnji postrojenja u Botunu otvorio je dilemu o tome koliko takvo izjašnjavanje građana može imati pravnu snagu van granica opštine. Gradonačelnik Mujović u izjavi za RTV Podgorica poručuje da odluka sa referenduma ne proizvodi obaveze za Podgoricu, uz upozorenja da bi eventualno zaustavljanje projekta imalo ozbiljne posljedice.
Nakon završenog referenduma u Zeti, otvoreno je pitanje kakav pravni i politički efekat takva odluka ima na Glavni grad i državu. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović za RTV Podgorica ponavlja da rezultat ne može biti pravno obavezujući za Podgoricu.
- Mislim da stav gospodina Asanovića nije pravno utemeljen i da ovaj referendum nije obavezujući za Glavni grad. U skladu s tim ćemo se i ponašati. Ovo može biti određeni input, način razmišljanja građana Zete, ali nikako nešto što je obavezujuće za Glavni grad, a posebno ne za državu Crnu Goru - kazao je Mujović.
Projekat postrojenja ne može se posmatrati van šireg evropskog konteksta, jer je riječ o, kaže Mujović, jednom od ključnih uslova u procesu evropskih integracija Crne Gore.
- Moram reći da mi smeta to koketiranje sa demokratijom i Evropom. Kada nam nešto iz Evrope odgovara i ide u korist, tada je to afirmativno i poželjno. Međutim, kada nešto ne ide u prilog lokalnim interesima, onda se to ignoriše. Svi smo deklarativno za evropske integracije, ali ovo je projekat koji je sastavni dio tih integracija i jedan od osnovnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i elementarna civilizacijska norma - poručuje Mujović.
Ocjenjuje da se referendum, kao demokratski mehanizam, ne smije koristiti za pitanja koja imaju jasan i logičan odgovor, ali u razvijenim evropskim državama.
- Jeste, referendum jeste evropska tekovina, ali u razvijenoj Evropi se na referendumima ne postavljaju pitanja ovog tipa, jer ona imaju logičan odgovor. Ako vas neko pita da li ste za izgradnju postrojenja koje doprinosi zdravlju vas, vaše porodice, okoline i ekologiji grada i države u kojoj živite - kazao je Mujović.
U slučaju zaustavljanja projekta, upozorava prvi čovjek Podgorice, finansijski kolaps je neminovan.
- Da li želimo da pratimo volju građana Zete, ali onda moramo biti spremni da se odreknemo između 150 do 200 miliona eura i faktički potpišemo kapitulaciju Glavnog grada. Da naredne godine nema plata, nema projekata, asfaltiranja ili bilo čega - istakao je Mujović.
U tom kontekstu, ističe - odgovorno upravljanje gradom bilo bi značajno ograničeno.
- Ne mogu voditi Grad na takav način i ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama, sa minorim budžetom, sa prljavim ulicama, lošom infrastrukturom i bez mogućnosti da se bilo šta uradi. Puko egzistiranje u fotelji ne prihvatam i to neću dozvoliti - kazao je Mujović.
Poruka iz Glavnog grada je da se pitanje postrojenja u Botunu ne može svesti samo na lokalno izjašnjavanje, već da mora biti sagledano u širem pravnom, finansijskom i evropskom kontekstu.

Mujović: Ne želim da budem gradonačelnik sa vezanim rukama i koji će tiho egzistirati u fotelji

Jedno auto prevrnulo se večeras oko 18.15 sati na Bulevaru Ivana Crnojevića u centru Podgorice - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
U ovoj nezgodi, kako nam je rečeno, povrijeđena je jedna osoba koja se javila u Urgentni centar.
U OKC-u nijesu imali više informacija o tome kako se desila ova saobraćajka.

Prevrnulo se auto na Bulevaru Ivana Crnojevića, jedna osoba se javila u Urgentni centar

Sadašnji Ustav, donijet od strane jedne parlamentarne većine, ne oslikava stvarno stanje u našoj zemlji. Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, a među kojima je i status srpskog jezika - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
Istinski mu je, kaže, žao što „pojedini nedobronamjerni ljudi pokušavaju da negativno predstave namjeru da se Ustav upodobi tako da u cjelosti preslikava ono što je stvarnost“.
- Građani Crne Gore ne traže čuda već samo da sadašnji najviši pravni akt predstavlja stvarnost ove zemlje. Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu mijenja, ali vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda stvorena od strane ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao naši preci koje danas ovdje pominjemo - rekao je Mandić.
U tome, kaže, uloga Skupštine ostaje od presudnog značajna.
- Parlament je mjesto dijaloga i sučeljavanja ideja. On mora biti ogledalo društva, ali i njegov korektiv - naveo je Mandić.
120 godina kasnije, kaže on, Crna Gora stoji pred istorijskim izazovima.&nbsp;
- I danas je ključ u snazi institucija i povjerenja građana u njihovu zemlju - dodao je Mandić.
Nikoljdanski ustav, kaže on, nije samo jedan akt i podsjećanje na pravi dokument i okvir.
- Već susret sa trenutnkom u kojem je crna gora kao slobodna država zakoračila u krug modernih evropskih ustavnih poredaka - naveo je Mandić.

Mandić: Veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost, među njima i status srpskog jezika

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: al-jazeera-balkans