Al Jazeera Balkans večeras će u ponoć i zvanično prestati s emitovanjem signala što predstavlja i zvanično gašenje ove TV kuće.
U ponoć, signal će biti ugašen, a samim tim i cijeli program.
Povodom gašenja Al Jazeere Balkans ranije se oglasila i Al Jazeera Media Network iz Dohe.
Odluka je dio šire strategije jačanja digitalnog prisustva i širenja na nove medijske platforme, čime će Al Jazeera ostati predvodnica u medijskom krajoliku koji se brzo razvija.
- Od trenutka pokretanja ovaj je kanal igrao ključnu ulogu u izvještavanju s Balkana, predstavljajući raznolikost multietničkog novinarstva i priča koje odjekuju izvan regije. Al Jazeera izražava najdublju zahvalnost upravi, novinarima, osoblju, partnerima i vjernim gledateljima na Balkanu na podršci i povjerenju. Dok Mreža kreće putem širenja digitalnog traga, Al Jazeera potvrđuje da će i dalje predano izvještavati o Balkanu i regiji na drugim platformama - naveli su.
Izvršni direktor Al Jazeere Balkans Edhem Fočo ranije je u Klix Studiju govorio o gašenju televizije.
- Svake godine kada se ravna budžet u maju, oni su razmišljali mogu li zadržati Al Jazeeru Balkans. Nekako smo uspjeli preživjeti. Ove godine je takva situacija da to više nije bila opcija. S druge strane, što se tiče zaposlenika, mi smo prijatelji i porodica, nismo htjeli da ih stavimo u situaciju da znaju da se to zatvara dok nisu završeni pregovori s Dohom - kazao je ranije Fočo i dodao da svi zaposleni rade do kraja augusta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Al Jazeera Balkans večeras u ponoć i zvanično prestaje s radom

SafeJournalists mreža izrazila je duboku zabrinutost i solidarnost sa više od 200 novinara/ki i medijskih radnika/ca pogođenih iznenadnom najavom gašenja Al Jazeere Balkans nakon 14 godina kontinuiranog rada, koje predstavlja i udar na kritički diskurs u regionu, slobodu govora, javnog interesa i ljudskih prava.
- Ovo nije samo kraj jednog uglednog regionalnog medija — to je ozbiljan udarac za medijski pluralizam, slobodu izražavanja i pravo javnosti na informisanje širom Zapadnog Balkana. Više od decenije, Al Jazeera Balkans bila je sinonim za profesionalno, nezavisno i kvalitetno novinarstvo, koje je iz regionalne perspektive pokrivalo ključna politička, ekonomska i društvena pitanja. Njeno gašenje predstavlja gubitak za demokratiju, transparentnost i kritički diskurs u regionu u kojem je medijska nezavisnost sve ugroženija- navodi se u saopštenju.
Mreža je posebno uznemirena načinom na koji je odluka saopštena. Naime, kako ističu, više od 200 zaposlenih j, za gašenje saznalo putem medija, a ne zvaničnim internim kanalima. Ovakav nedostatak transparentnosti i nepoštovanje prava radnika, smatraju iz SafeJournalists je neprihvatljiv i ukazuje na širu ranjivost novinara i novinarki u regionu.
- Iako je kompanija kao razlog gašenja navela poslovne razloge, ovaj potez izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa dugoročnom održivošću nezavisnog novinarstva, čak i u medijima koji su se do sada smatrali finansijski i uređivački stabilnim. Iznenadno gašenje tako snažnog regionalnog glasa takođe otvara pitanja o posvećenosti vlasnika i međunarodnih aktera zaštiti novinarskih prava, integriteta i rada u interesu javnosti- poručili su iz SafeJournalists.
Gašenje Al Jazeere Balkans, navode dalje, prati zabrinjavajući obrazac u regionu. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugim zemljama, medijski pluralizam je u stalnom opadanju. Nedavne promjene vlasništva i menadžmenta na televiziji N1, kao i pojačani politički pritisci na nezavisne medije u Srbiji, dodatno ugrožavaju prostor za kredibilno novinarstvo. Nestanak još jednog velikog medija ostavio bi građane bez pouzdanih izvora informacija i dodatno produbio demokratski deficit u regionu.
- Pozivamo rukovodstvo Al Jazeere Balkans da vodi otvoren i pravedan proces sa svojim zaposlenima i da obezbijedi da se eventualni otkazi sprovode u skladu sa radnim zakonima, uz poštovanje prava i dostojanstva svih radnika. Takođe apelujemo na vlade u regionu, institucije EU i međunarodne partnere da ovu situaciju shvate ozbiljno. Zaštita medijskog pluralizma i uslova rada novinara/ki zahtijeva hitne i konkretne mjere, a ne samo deklaracije. Neophodno je uspostaviti pravne mehanizme koji će spriječiti iznenadno zatvaranje medija bez adekvatne zaštite za zaposlene, kao i garantovati finansijsku i uređivačku nezavisnost medija koji djeluju u javnom interesu- apelovali su iz mreže.
Na kraju, Mreža SafeJournalists izražava punu solidarnost sa novinarima/kama i svim ostalim medijskim radnicima/cama i osobljem Al Jazeere Balkans i spremna je da im pruži podršku putem pravnih, profesionalnih i zagovaračkih kanala.
- Ovo nije samo priča o jednoj redakciji. Ovo je upozorenje da je nezavisno novinarstvo u regionu pod sve većom prijetnjom — i da je bez njega i sama demokratija ugrožena. Svaki napad na novinare i novinarke — uključujući ekonomske i strukturalne — jeste napad na demokratiju, javni interes i osnovna ljudska prava- zaključuje se u saopštenju.

SafeJournalists: Gašenje Al Jazeere Balkans ozbiljan udarac za medijske slobode i pluralizam u regionu

Medijska kuća Al Jazeera Balkans je danas, u 12:25 sati, a nakon 14 godina, zvanično prestala sa radom.
Osnovana 2011. u Sarajevu kao dio Al Jazeera Media Network iz Dohe, mreža je osim svjetskih, pokrivala događaje u regionu Balkana, sa kancelarijama u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini.
- Cijeli kolektiv Al Jazeere Balkans, ponosan je na svaki od 4.970 dana koji smo proveli služeći gledaocima i čitaocima. Trudili smo se uvijek biti glas onih čiji se glas ne čuje, ostrvo istine, kulture dijaloga i etičkog novinarstva. Ništa od toga ne bismo mogli bez vašeg povjerenja i podrške. Hvala vam što ste bili uz nas - poručila je Dalija Hasanbegović Konaković u posljednjim vijestima iz studija u Sarajevu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fbalkans.aljazeera.net%2Fvideo%2F2025%2F7%2F12%2Fodjava-programa-al-jazeere-balkans-hvala-na-povjerenju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
Informacija o gašenju Al Jazeera Balkans bila je najavljena prije nekoliko dana.
Na društvenim mrežama brojni radnici Al Jazeere Balkans oprostili su se od svojih kolega i gledalaca, čime su potvrdili kraj emitovanja.
Al Jazeera Balkans imala je sjedište u Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, oko 200 zaposlenih ostaće bez posla nakon gašenja kanala.
Rukovodstvo Al Jazeere još saopštilo zvaničan razlog za ovakvu tešku odluku, ali se pretpostavlja da je riječ o poslovnoj odluci centrale u Dohi uslijed finansijskih razloga.
U prethodnih 14 godina Al Jazeera Balkans je posebno bila prepoznatljiva po originalnom sadržaju koji se odnosi na dokumentarni segment, ali i niz drugih projekata. To je prva televizija koja je emitovala program na nekom drugom jeziku osim arapskog i engleskog.
Al Jazeera Balkans je pokrivala regionalno tržište sa redakcijama u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini.
Al Jazeera Balkans prisutna je u Sarajevu od sredine septembra 2010, kad je od kompanije "PEP" u vlasništvu Adila Kulenovića kupila lokalnu TV-stanicu NTV Studio 99 za 2,3 miliona maraka, koliko su iznosili dugovi te TV-kuće prema državi.

Prestala sa radom Al Jazeera Balkans: "Ponosni smo na svaki od 4.970 dana koji smo proveli služeći gledaocima i čitaocima"

Medijska kuća Al Jazeera Balkans danas će prestati s radom, a posljednje vijesti biće emitovane u 12 sati, potvrđeno je iz nezvaničnih izvora.
Ova informacija bila je najavljena prije nekoliko dana, a sada se i praktično ostvaruje.
Na društvenim mrežama brojni radnici Al Jazeere Balkans oprostili su se od svojih kolega i gledalaca, čime su potvrdili kraj emitovanja.
Podsjećamo, Al Jazeera Balkans imala je sjedište u Sarajevu, a prema dostupnim informacijama, oko 200 zaposlenih ostaće bez posla nakon gašenja kanala, prenosi Avaz.

Al Jazeera Balkans gasi se danas u podne, 200 radnika ostaje bez posla

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: al-jazeera-balkans