Najmanje šestoro ljudi ubijeno je, a 22 povrijeđeno kada su trojica militanata Džaiš el-Adla napala sudnicu u Zahedanu, glavnom gradu pokrajine Sistan-Balučistan na jugoistoku Irana. 
 
Iransko ministarstvo pravde je u današnjem saopštenju napad nazvalo terorističkim, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Džaiš el-Adl, balučka separatistička militantna grupa za koju se vjeruje da djeluje iz susjednog Pakistana, preuzela je odgovornost za napad u izjavi na svom Telegram kanalu. 
 
Grupa je poručila pravosudnim radnicima da Sistan-Balučistan "više nije sigurno mjesto" za njih. 
 
Iranski mediji su izvijestili da su sva tri napadača ubijena u napadu. 
 
To je najsmrtonosniji napad militantne grupe u Iranu od oktobra 2024. godine, kada su militanti Džaiš el-Adla iz zasjede napali policijski konvoj i ubili deset policajaca. 
 
Džaiš el-Adla, koju su i Iran i Sjedinjene Američke Države označili kao terorističku organizacju, više se puta sukobljavao sa bezbjednosnim snagama i iranskim graničarima u pokrajini Sistan-Balučistan. 
 
Pripadnici manjine Baludž, od kojih su mnogi sunitski muslimani u većinski šiitskom Iranu, dugo se suočavaju s nesrazmjernom diskriminacijom i nasiljem od strane vlasti. 
 
Područje je takođe dugo bilo ključna tranzitna ruta za narkotike krijumčarene iz Avganistana prema Zapadu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U napadu na sud u Iranu ubijeno šestoro ljudi

Oko 70 osoba ubijeno je ove sedmice u opsežnom napadu ogranka Al Kaide u glavnom gradu Malija, Bamaku, rekli su danas diplomatski i bezbjednosni izvori, dok vlada nije saopštila broj žrtava.
Militanti su u utorak napali elitnu policijsku akademiju za obuku i aerodrom, pokazujući sposobnost da napadnu na srce glavnog grada te afričke države, navodi Rojters.
Zemlja se bori protiv pobune koja se ukorijenila prije više od deset godina na njenom sušnom sjeveru.
Vladajuća hunta u Maliju tvrdi da se bezbjednost poboljšala otkako je isterala francuske i američke snage i umjesto toga se za osiguranje bezbjednosti zemlje obratila Rusiji.
Odgovornost za napad od utorka preuzeo je Al Kaidin ogranak Džama Nusrat ul-islam va al-muslimin (JNIM).
Od izbijanja sukoba u Maliju, nasilje, u kojem učestvuju borci Al Kaide ili Islamske države, proširilo se na susjede u regionu Sahel sve do sjevera priobalnih zemalja.
U tom nasilju je hiljade ljudi ubijeno, a milioni raseljeni.
Vladajuća hunta saopštila je povodom posljednjih napada da je pretrpjela određene gubitke, ne navodeći pojedinosti, dok je tamošnja štampa izvijestila da je u četvrtak organizovana sahrana za oko 50 policijskih kadeta.
Samo nekoliko dana ranije, vođa malijske hunte Asimi Goita, koji je preuzeo vlast državnim udarom 2021. godine, rekao je da je njegova vojska znatno oslabila naoružane grupe protiv kojih se bori uz pomoć Rusije.
Do napada je došlo poslije bitke s velikim gubicima u avgustu, kada su pobunjenici eliminisali više iskusnih ruskih plaćenika i pripadnika malijskih snaga u borbama blizu sjeverne granice Malija sa Alžirom.

Diplomatski izvori: U napadu Al Kaide u Maliju ubijeno oko 70 osoba

Prije dva dana Sjedinjene Američke Države upozorile su Srbiju da građani, na pumpama obuhvaćenim sankcijama prema Naftnoj industriji Srbije (NIS), ne mogu plaćati račune čak ni nacionalnim DINA karticama. Vlast je uvjeravala javnost da se sankcije ne odnose na domaću karticu, pa se s pravom može postaviti pitanje – koje nas to sljedeće neprijatno iznenađenje čeka iza ugla?
Pored otvorenih, direktnih neistina, režim obilato koristi još podliji oblik komunikacije s javnošću – prećutkivanje.
<h4>Povratak na fabrička podešavanja iz 1992.</h4>
Dakle, došlo je vrijeme da se srpska politička elita – u suštini isti stranački korpus iz devedesetih, samo s promijenjenim ulogama i imenima – vrati na fabrička podešavanja iz 1992. godine, kada je međunarodna zajednica Miloševićevoj Srbiji uvela sveobuhvatne sankcije.
Iako danas nema onih koji će prkosno poručiti da su „spremni jesti korijenje“ u odbranu srpstva, mediji i analitičari bliski vlasti ubjeđuju građane da će sve biti u redu – bar do kraja godine.
<h4>Zmija, gušter i kolektivni refleks</h4>
Nove sankcije možda još nemaju dubinu i obim onih prethodnih, ali psihološki efekat samog pominjanja sankcija kod starijih građana, koji ih pamte iz prve ruke, jednako je snažan. Kako narod kaže – koga je zmija ujela, taj se i guštera plaši.
Nećemo se ovoga puta baviti tehničkim detaljima američkih sankcija, već pokušati da identifikujemo mračni unutrašnji mehanizam koji Srbiju, i u miru, iznova dovodi u sukob s cijelim svijetom – ili bar s najvećom svjetskom silom.
<h4>Kako smo sami sebi uveli sankcije</h4>
Sankcije koje je Savjet bezbjednosti UN uveo 31. maja 1992. bile su posljedica procesa započetog Miloševićevim državnim udarom na ustavni sistem, čime su suštinski izmijenjeni autonomni statusi Kosova i Vojvodine.
Još 1989. uvedene su ekonomske sankcije Sloveniji – što demantuje tvrdnje da Srbija „nikada nikome nije uvodila sankcije“. Tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sankcije su pogađale i neposlušne Srbe s druge strane Drine i Dunava.
Uslijedilo je finansijsko urušavanje štampanjem preko četiri milijarde njemačkih maraka u dinarima, što je bila priprema za rat. Kada je sukob zahvatio i Bosnu, stigle su međunarodne sankcije – koje su Srbiju izolovale u jednoj od najvažnijih decenija u savremenoj istoriji.
<h4>Rusija tada i sada – stari refleksi u novom ruhu</h4>
Politički akteri tog doba, poput tadašnjeg omladinca Ivice Dačića, kasnije su priznali da je Srbija tada loše procijenila globalne promjene koje je donio pad Berlinskog zida 1989. godine. U trenutku raspada SSSR-a, Milošević je podržao protivnike Borisa Jeljcina, pa je i Jeljcinova Rusija 1992. podržala sankcije SR Jugoslaviji.
<h4>Tramp, Putin i konfuzija</h4>
Zato današnje sankcije, koje su Sjedinjene Države i Rusija faktički istovremeno nametnule Srbiji, izazivaju konfuziju kod tzv. „trumputinoida“ – onih koji se istovremeno dive i Putinu i Trampu. U slučaju NIS-a, i Moskva i Vašington „drže i nož i pogaču“, a Rusija je hladno reagovala na očekivanja Beograda da će ga zaštititi.
Dodatnu zabrinutost izazvalo je odlaganje potpisivanja povoljnog dugoročnog gasnog sporazuma s Rusijom, koji je sada sveden na samo nekoliko mjeseci.
<h4>Ljubavi koje bole: Putin, Tramp i Si</h4>
Srbija se sada pita – šta smo pogriješili? Zar Putin i Tramp nijesu bile naše najveće političke ljubavi?
Putinu je, bez nadoknade, prepušten NIS, a zauzvrat nema ni podrške ni razumijevanja. Trampu su mnogi u Srbiji otvoreno navijali u kampanji, iako je uveo jedne od najvećih carina na svijetu. Ni Kina ne pokazuje spremnost da bude siguran saveznik – uprkos „čeličnom prijateljstvu“ koje Beograd često pominje.
<h4>Svijet se okreće, a mi stojimo</h4>
Pandemija iz Kine, ruska agresija na Ukrajinu i mogući povratak Trampa na vlast promijenili su svjetski poredak. Kao i 1989, srpska politička elita ne razumije zašto joj se svijet ponovo urušava pred očima.
<h4>Plačipičkasta strategija i autoimuni sindrom nacije</h4>
Strategija oslanjanja na „to na koju će nogu ustati Tramp ili Putin“ vodi Srbiju u novi istorijski i civilizacijski poraz. Rješenje nije u spoljnim okolnostima, već u unutrašnjem suočavanju s vlastitim obrascima ponašanja.
Vrijeme je, možda posljednji put, za potpuno okretanje Zapadu – sa svim njegovim manama – jer to ne znači samo više standarde i bolji život, već i napuštanje autoritarnog ruskog modela koji Srbiju vječno sukobljava s modernim svijetom.
Rusija će, po svemu sudeći, izgubiti ovaj rat – ali tek kad prestane da se puca.
Ostaje pitanje: hoće li Srbija do tada pronaći „antivirus“ za sopstveni autoimuni sindrom koji je razara već 35 godina, ili će nastaviti da luta istorijskim stranputicama – kao Odisej koga više niko ne čeka na kraju puta?

Srbija pod novim sankcijama: Povratak u 1992. i stari refleksi nacije

Finansijska konsultantkinja i kolumnistkinja Antene M, Ana Nives-Radović, ocijenila je da je finansijska situacija u Crnoj Gori izuzetno teška i komplikovana, te upozorila da se rast rashoda ne prati rastom prihoda iz realne ekonomije, već novim zaduživanjem države.
- Rast rashoda bez rasta prihoda od proizvodnje, ili stvaranja neke nove vrijednosti, znači da se rashodi koji se povećavaju finansiraju iz zaduživanja - kazala je Nives-Radović gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Ona je istakla da ekonomska pitanja nijesu samo stvar brojki, već i psihološkog efekta koji novac, cijene i potrošnja imaju na građane.
- Sve što je vezano za novac, ličnu potrošnju i cijene ima psihološki efekat, gdje same brojke ne znače mnogo ako postoji osjećaj nelagode, krivice zbog potrošnje i nedovoljnih prihoda. U tom slučaju, nečije tabelice i brojke postaju manipulacija i velika drskost - rekla je ona.
Govoreći o zaduženjima države, Nives-Radović je podsjetila da u uslovima inflacije vraćanje prethodnih dugova postaje jeftinije, ali da to građanima ne donosi korist.
- Ako nemamo nijednu novu vrijednost koju smo stvorili, ako nemamo ni jedan kapitalan projekat za svo ovo vrijeme, onda je jasno gdje odlaze ta sredstva koja se akumuliraju zaduživanjem. Priča da se zadužujemo za otplatu starih dugova ponavlja se godinama - kazala je ona.
Nives-Radović je podsjetila da je i prvo zaduženje neposredno nakon formiranja 42. Vlade bilo praćeno „mistikom i nejasnoćama“, bez transparentne komunikacije prema javnosti.
- Tadašnje opravdanje bilo je da se time otplaćuju dugovi prethodnih vlada, ali detalji nikada nijesu jasno saopšteni. U međuvremenu smo slušali o investicijama i milijardama koje su samo što nijesu stigle – od japanske milijarde, do ulaganja u Pljevljima. Međutim, ponovo imamo novo zaduženje i istu priču – da se pozajmljuje kako bi se vraćali stari dugovi - navela je ona.
Komentarišući povećanje PDV-a u turističkom sektoru, Nives-Radović je rekla da je ta odluka izazvala domino efekat na rast cijena, što je, prema njenim riječima, negativno uticalo na konkurentnost crnogorske turističke ponude.
- Postajemo skupa destinacija koja ne nudi kvalitet skupe destinacije. Povećanje PDV-a opteretilo je poslodavce i hotelijere, koji su morali da finansiraju povećane zarade i troškove nametnute ad hoc odlukama. To je izazvalo lančano poskupljenje koje će se, nažalost, nastaviti - upozorila je.
Prema njenim riječima, iako je vrhunac turističke sezone prošao, trend rasta cijena neće stati.
- Cijene se neće vraćati na nivo iz proljeća, već će galopirajući trend rasta trajati ko zna dokle. Finansijska slika Crne Gore je izuzetno teška i komplikovana, a poruke da su standard, plate i kupovna moć veći – čista su manipulacija. Ako ste iskreni prema građanima, trebalo bi što prije da prestanete da im to govorite - zaključila je Nives-Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0mIT1e6VUhg%3Fsi%3Dpu_7osMPrhA95JFb&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nives-Radović: Finansijska slika Crne Gore izuzetno teška i komplikovana

Jedan njemački par platio je 50.000 eura za „usluge“ surogat-majke u Argentini. To je razotkrilo mrežu sumnjivih agencija, ali i otvorilo veliku dilemu – da li surogat-majčinstvo treba legalizovati ili zabraniti svuda?
U novembru 2023. godine, njemački par Hajke i Klod otputovali su u Buenos Ajres kako bi dočekali svoju bebu, Rabi*, koju je rodila surogat-majka u Argentini. Hajke i Klod tada su već bili u kasnim pedesetim godinama. Bebu su naručili preko agencije i za to platili gotovo 50.000 eura.
Po povratku u Njemačku, Rabi se prehladila. Hajke je odvela, tada šesto­nedeljnu bebu, u bolnicu zbog problema s disanjem. Osoblje je ostalo zatečeno – dijete je imalo samo argentinske dokumente.
Činjenica da je Hajke u poznim godinama, uz njenu nesigurnost u ophođenju s bebom, izazvala je sumnju osoblja. Bolnica je kontaktirala Centar za socijalni rad, koji se zabrinuo za dobrobit djeteta i preuzeo Rabi u starateljstvo.
<h3>„Nova dimenzija“</h3>
Njemačke vlasti o svemu su obavijestile kolege u Argentini. Tamo je slučaj Rabi postao „caso zero“ – „nulti slučaj“, što je dovelo do opsežne istrage o poslovima sa surogat-majčinstvom.
Rezultat su optužbe za trgovinu ljudima i iskorišćavanje ranjivih žena u 48 slučajeva, otkriva istraživački tim njemačkog javnog servisa NDR.
Prema navodima argentinskog tužilaštva, kriminalna mreža profitirala je od želje stranih parova da imaju djecu. Mreža se protezala od klinika i notara do posredničkih agencija, objašnjava Veronika Toler, direktorka Odbora za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu nacionalne bezbjednosti Argentine.
„Ove aktivnosti i mreže“, kaže Toler, „predstavljaju novi oblik trgovine ljudima.“ Dokumenta u koja je NDR imao uvid pokazuju da se ekonomski ugrožene žene sistematski regrutuju kao surogat-majke.
<h3>Zabranjeno u Njemačkoj</h3>
Surogat-trudnoće u Njemačkoj su zakonom zabranjene. Međutim, parovi poput Hajke i Kloda koji angažuju surogat-majke u inostranstvu ne čine krivično djelo. Ne postoje precizni statistički podaci o tome koliko djece godišnje na taj način dolazi u Njemačku.
Prema procjenama instituta za istraživanje tržišta Global Markets Insights i Precedence Research, globalni prihodi od surogat-majčinstva prošle godine iznosili su skoro 19 milijardi eura – i nastavljaju da rastu. Međunarodni sporazumi koji bi to regulisali – ne postoje.
Istraživanje NDR-a pokazuje da mnoge komercijalne agencije zloupotrebljavaju pravne praznine u nacionalnim zakonima, a ponekad ih i otvoreno krše. Tako je, na primjer, jedna agencija koja posluje u Grčkoj novinarima NDR-a priznala da dovodi surogat-majke iz inostranstva avionom, te da im isplaćuje novac tek nakon što se vrate kući – iako je plaćanje za nošenje trudnoće u Grčkoj zakonom zabranjeno. Kasnije su tvrdili da se radi o „nadoknadi troškova“, a ne o honoraru.
Argentina, pak, ima pravnu prazninu – surogat-majčinstvo tamo nije ni izričito dozvoljeno ni zabranjeno. Ipak, budući da argentinski ustav zabranjuje prodaju tijela, državno tužilaštvo plaćeno surogat-majčinstvo tretira kao neustavno.
<h3>„Za njih sam Bog“</h3>
Karlos Leiva, predstavnik agencije koja je organizovala Rabino rođenje, u razgovoru za NDR kaže da je „otkrio Argentinu kao tržište surogat-majki“. Rođen u toj zemlji, Leiva tvrdi da u ovom poslu radi 15 godina i da je pomogao više od 400 porodica da dobiju djecu. „Za njih sam Bog“, rekao je u intervjuu.
Leiva negira da su on i s njim povezane agencije nudili komercijalne usluge. Navodi da ne postoji „komercijalni ugovor“ i da je Rabina surogat-majka potpisala samo „obrazac medicinskog pristanka“.
Međutim, prema istraživanju novinara NDR-a, surogat-majka jeste primila novac. Alehandri M. ponuđeno je 10.000 dolara, od čega je dio isplaćen u gotovini. „Trebali su mi novci“, rekla je samohrana majka.
Leiva, pak, tvrdi da se ne radi o honoraru, već o „nadoknadi troškova“. „Sve u životu je komercijalno“, dodaje. Protiv njega se vodi istraga u više od 20 slučajeva.
<h3>Složene poslovne mreže</h3>
Agencija za koju Leiva radi kao zamjenik generalnog direktora dio je složene međunarodne poslovne strukture.
Kompanija MAHRTA LLC ima sjedište u američkoj saveznoj državi Delaver, poznatoj po registraciji fiktivnih firmi. Agencija navodno ostvaruje promet veći od četiri miliona američkih dolara.
Njemački par Hajke i Klod, međutim, najprije je stupio u kontakt s drugom agencijom – GAIA. Ta agencija, sa sjedištem na Kipru, na jednom sajmu plodnosti u Njemačkoj predstavila im je takozvani „argentinski program“, a potom ih uputila na MAHRTA LLC. GAIA nije odgovorila na pitanja novinara.
<h3>Kritike zbog nedostatka nadzora</h3>
Parovi i aktivisti koji se zalažu za legalizaciju surogat-majčinstva upozoravaju na nedostatak zakonske regulative i kontrole nad agencijama. Zabrana u Njemačkoj, kažu, ne odvraća parove od traženja ovih usluga u inostranstvu.
„To je realnost života u Njemačkoj“, kaže Tobias Devot iz Udruženja za promovisanje legalizacije surogat-majčinstva.
Nedavna presuda Saveznog suda pojednostavila je proces pravnog priznanja roditeljstva za djecu rođenu od surogat-majki u inostranstvu, ali standardi i propisi – poput provjera budućih roditelja – za komercijalne agencije i dalje ne postoje.
„U Njemačkoj smo još u fazi rasprave ’da ili ne’, umjesto da govorimo o tome – kako“, kaže Devot.
Advokat za porodično pravo, Marko Oldenburger, koji savjetuje parove o surogat-majčinstvu u inostranstvu, smatra da nedostaje „hrabrih pravnih odluka“.
<h3>Zakon iz 1990. godine</h3>
Zakon o zaštiti embriona, koji zabranjuje surogat-majčinstvo, usvojen je 1990. godine. Leni Brajmajer, bivša poslanica Bundestaga i portparolka za žensku politiku SPD-a, ističe da je medicina od tada znatno napredovala, ali smatra da zabranu u Njemačkoj treba zadržati – kako bi se spriječila eksploatacija surogat-majki i zaštitila prava djece.
„Novac se isplaćuje, a dijete se predaje. To je trgovina ljudima“, rekla je Brajmajer.
Njemačko Ministarstvo za porodicu saopštilo je da još nije razmotrilo nalaze komisije za surogat-majčinstvo, koja je formirana tokom prethodne vlade.
<h3>Gdje bi Rabi trebalo da živi?</h3>
Njemački sudovi još raspravljaju o tome gdje bi mala Rabi trebalo da odrasta. Centar za socijalni rad smatra da Hajke i Klod nijesu sposobni da se staraju o djetetu. Prema njemačkom zakonu, biološka majka Alehandra M. i dalje se vodi kao zakonska majka.
Postupak traje više od godinu i po, što je, prema riječima službi, neuobičajeno dugo. Rabi trenutno živi s hraniteljicom.
Istraga u Argentini i dalje traje. Karlos Leiva tvrdi: „Nijesam uradio ništa loše.“
Dodaje da više ne posluje u Argentini i da mu je „Kolumbija sljedeće veliko tržište“.

Materica u najam: Između želje za đecom i kriminala

Finansijskom revizijom je utvrđeno da je Građanski pokret URA u poslovnim knjigama evidentirala troškove u iznosu od 4.620,61 eura koje nije dokumentovala, dok je u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta prihode iskazala u manjem iznosu za 18.807,64 eura.
Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović – član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.
Finansijskom revizijom je utvrđeno da Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu nije u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način, u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti su utvrđene neusklađenosti poslovanja Građanskog pokreta “URA” koje se odnose na nedosljednu primjenu: Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (čl. 14, 24, 48 i 49), Zakona o obligacionim odnosima, Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica, Pravilnika o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica, internog Pravilnika o potrošnji goriva, i internog Pravilnika o troškovima poslovne reprezentacije.
Kako se ističe iz DRI, u poslovnim knjigama Partije iskazane su neizmirene obaveze po osnovu lokalnih izbora u Podgorici u iznosu od 33.432,30 eura, koje nijesu izmirene do zatvaranja izbornog žiro računa.
- Takođe, Partija nije obezbijedila vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, dok troškove u ukupnom iznosu od 40.119,09 eura nije evidentirala na odgovarajuća konta. Utvrđene su i nepravilnosti u dijelu evidentiranja i popisa imovine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, u odnosu na sedamnaest izdatih preporuka, Građanski pokret “URA”, kao subjekt revizije, dužan je da do 16. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka iz Izvještaja o reviziji.
- Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, Konačan izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu, Državna revizorska institucija je dostavila Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, a shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i Državne revizorske institucije, i Agenciji za sprječavanje korupcije, na upoznavanje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: URA bez dokumentacije za 4,6 hiljada eura troškova, prihode prikazala manjim za skoro 19 hiljada

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.