Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrzlo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim finansiranjem i objavljene su 19. februara.
Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.
Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu &nbsp;2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, takođe, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je takođe u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.
Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organizovanje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je prvostepeno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivice ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

Andrija Mandić i Milan Knežević dobili su danas ljudsku, moralnu i političku satisfakciju, poručio je lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Kako navodi, odluka Apelacionog suda nije potvrda njihove nevinosti, jer se od prvog dana to znalo, ali je potvrda krivice onih koji su ih progonili.
- Probali su sudovima da ih politički eliminišu, ali je narod na izborima eliminisao progonitelje. Mandiću i Kneževiću želim porodičnu sreću i uspjeh u političkom djelovanju- poručio je Dodik na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiloraddodik%2Fstatus%2F2024929467848630695%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Crnogorske odbojkaške selekcije do 18 godina ostvarile su polovičan učinak na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu.
Odbojkaši su savladali Egipat 3:1 (25:17, 23:25, 25:18 i 25:23), dok su odbojkašice selekciju iz iste države pobijedili 3:2 (26:24, 22:25, 25:15, 14:25 i 15:12).
U popodnevnom meču ekipa Miljana Boškovića izgubila je od Njemačke nakon velike borbe i preokreta, 3:2 (25:16, 17:25, 16:25, 25:20 i 15:9), dok su izabranice Milana Miloševića poražene maksimalnim rezultatom od rivalki iz iste države, 3:0 (25:19, 25:18 i 25:23).
U subotu obje crnogorske selekcije igraće sa &nbsp;Hrvatskom i nastaviti borbu za polufinale turnira.

Polovičan učinak crnogorskih selekcija na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu

Holandska brzoklizačica Antoaneta Rajpma de Jong osvojila je zlato u trci na 1.500 metara na Zimskim olimpijskim igrama Milano–Kortina 2026, sa vremenom 1:54,09 minuta.
Srebro je pripalo Norvežanki Ragne Viklund (1:54,15), koja je tako kompletirala kolekciju medalja na ovim Igrama, nakon srebra na 3.000 i bronze na 5.000 metara.
Bronzu je osvojila Kanađanka Valeri Maltez rezultatom 1:54,40, čime je stigla do drugog odličja u Milanu i Kortini, poslije bronze na 3.000 metara.
Bez postolja su ostale favorizovane Femke Kok, Britani Bou i Miho Takagi, koje su zauzele plasman od četvrtog do šestog mjesta.
Dvostruka olimpijska šampionka Frančeska Lolobriđida trku je završila na 13. poziciji, ali ova disciplina ne spada među njene najjače, pa takav ishod ne predstavlja iznenađenje.

Holanđanka De Jong osvojila zlato na 1.500 metara

Ministar trgovine Kanade Domink Le Blank rekao je danas da je odluka Vrhovnog suda SAD o ukidanju carina koje je američki predsjednik Donald Tramp uveo Kanadi i drugim zemljama, samo učvrstila stav njegove zemlje da su te carine bile "nepravedne", prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Međutim, Le Blank je dodao da ostaje da se radi na sektorskim carinama u sektoru kanadske automobilske industrije, i sektorskim carinama na čelik i alumunijum.
Prema njegovim riječima, te industrije trpe od ovih carina.
Vrhovni sud SAD ocijenio je danas da je Tramp uvođenjem carina na osnovu propisa o vanrednim situacijama iz 1977. godine prekoračio svoja ovlašćenja, jer carinska ovlašćenja potpadaju pod nadležnost američkog Kongresa.
Odlukom Vrhovnog suda SAD poništen je veći dio Trampovih carina, ali ne i sve koje je on uveo drugim zemljama.
Carine su jedno od ključnih oruđa Trampove ekonomske politike u njegovom drugom predsjedničkom mandatu.

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: al-nusra

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

Dodik: Odluka Apelacionog suda nije potvrda nevinosti Mandića i Kneževića već krivice onih koji su ih progonili

Polovičan učinak crnogorskih selekcija na otvaranju Zimskog kupa nacija u Pordenoneu

Holanđanka De Jong osvojila zlato na 1.500 metara

Kanada: Vrhovni sud SAD potvrdio da su Trampove carine bile nepravedne

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO