Non pejper Evropske komisije (EK) bih posmatrao kao jedno važno upozorenje Evropske unije u ključnom trenutku procesa naših integracija - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na novinarska pitanja tokom konferencije sa estonskim kolegom Alarom Karisom na Cetinju.
Volio bi, ističe Milatović, da Vlada, prije svega, to upozorenje vrlo ozbiljno shvati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I da prosto promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u Non pejperu, a koja se tiče segmenata iz poglavlja 23 i 24. Što prije se promijeni praksa i u određenim segmentima u oblasti vladavine prava i počnu primjenjivati istinki EU standaradi - to će naš EU put biti brži. Mislim da je formula data, na nama je da je primijenimo - jasan je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnon-pejper-ek-crnoj-gori-je-za-reforme-potreban-intenzivniji-rad-i-politicka-posvecenost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je pozvao sve donosiocime odluka u Crnoj Gori da se dodatno odgovornije odnose prema procesu evropskih integracija.
<h2>POJAČATI PRITISAK NA RUSIJU</h2>
Karis, koji je prvi put u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, poručio je da Estonija vrednuje to što je Crna Gora dala utočište ukrajinskim izbjeglicama i pridružila se sankcijama protiv Rusije.
Moramo, podvlači on, da pojačamo pritisak na Rusiju.
- I nastavimo da dajemo podršku Ukrajini tokom primirja i nakon toga. Mir mora biti pravedan, zasnovan na međunarodnom pravu i ukrajinskom suverenitetu - dodao je Karis.
Estonija će, kako je saopštio, izdvojiti pet odsto BDP-a za odbranu.
<h2>INTENZIVIRANJE KOMUNIKACIJE</h2>
On je ukazao da je Estonija prva zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom, te da jako podržava naš evropski put.
- Ovo je značjna prekretnica u produbljivanju naših veza. Mi možemo da potvrdimo našu podršku i to smo uradili podizanjem zastave 2017. godine kad ste postali članica NATO. Siguran sam da će brzo doći dan kad će se pridružiti EU i kad ćemo moći u vašu čast da ponovo podignemo zastavu. Podstičemo vas da nastavite reforme koje ste započeli - poručio je Karis.
Ocijenio je da je neophodno intezivirati komunikaciju na svim nivoima, uključujući uspostavljanje kontakata između predstavnika lokalnih vlasti i institucija.
- Želimo da pomognemo cilju da zaključite pregovore do kraja 2026. godine. Imamo zajedničke strateške ciljeve - naveo je on.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Karis je poručio da je svako poglavlje za pristupanje EU važno.&nbsp;
- Pitanje viza je teško pitanje jer Crna Gora još nije dio EU. Istovremeno je bitno da se ovaj problem viznog režima riješi na neki način - rekao je on.
<h2>PRVA ZVANIČNA POSJETA</h2>
Milatović je saopštio da je ovo prva zvanična posjeta estonskog predsjednika Crnoj Gori, te poručio da su naši odnosi primjer partnerske saradnje dvije države koje, uprkos svojoj veličini, razmišljaju strateški i djelujući odlučno.
- Moram da kažem da današnja psojeta ima dodatnu istorijsku simboliku jer je riječ o prvoj zvaničnoj posjeti predsjednika Estonije Crnoj Gori. Doduše i prethodni predsjednik je kratko posjetio Crnu Goru 2008. godine, ali ne u okviru zvanične posjete. Upravo Estonija je bila prva država sa kojom je Crna Gora uspsotavila diplomatske odnose 13. juna 2006. godine, kao i prva članica EU koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je urezano u temelje našeg prijateljstva - podvukao je Milatović.
Naša evropska perspektiva će, dodaje on, biti potvrđena i na Samitu EU - Zapadni Balkan čiji će Crna Gora biti domaćin na jesen 2026.&nbsp;
- Cijenimo to što Estonija prepoznaje našu zemlju kao najuspješnijeg kanditata u evropskom integracionom procesu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji na Cetinju.
Posebno ga, kaže, raduje što se posjeta realizuje nedugo nakon susreta na marginama Samita Tri mora.
- To potvrđuje kontituitet i intezitet političkih odnosa - dodao je on.
<h2>OTVORENI ZA ESTONSKE INVESTICIJE</h2>
Crna Gora i Estonija baštine, kako je rekao, uzajamno poštovanje privrženost evropskim i evroatlanskim principima.
- Zajednički treba da radimo na jačanju naše ekonomske saradnje. Crna Gora je više nego otvorena za estonske investicije. Iz toga sam Karisu predložio i organizaciju jednog poslovnog foruma koji bi se ticao saradnje naše dvije zemlje - naveo je Milatović.
Turizam je, ističe on, još jedna oblast za izraženim potencijalom.
&nbsp;- I zahvaljujući liniji Talin - Tivat, svjedočimo sve većem interesovanju estonskih turista. To nas dodatno motiviše da radimo na snažnijoj turističkoj saradnji. Ova avio linija je i prilika za sve građane Crne Gore da posjete Estoniju i upoznaju njene ljepote - ocijenio je Milatović.
<h2>DA UČIMO OD NAJBOLJIH U DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI</h2>
Crna Gora, poručuje on, želi da uči od najboljih.
- Stoga je važno da inteziviramo saranju u domenu digitalne transformacije. Estonija je lider u ovoj oblasti i upravo iz tog razloga ćemo imati jedno zajedničko predavanje u okviru Fonda za inovacije - rekao je on.
Pored liderstva u digitalnoj transformaciji Estonija, kako je ukazao Milatović, postiže dobre rezultate u PISA testiranjima.
- Mislim da i tu možemo dosta da naučimo od njih. Razgovor ćemo danas imati sa našom ministarkom prosvjete - rekao je Milatović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović o Non pejperu EK: Važno upozorenje EU, volio bih da Vlada to vrlo ozbiljno shvati

Predsjednik Republike Estonije Alar Karis boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Karisa je, kako je saopšteno, u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao Milatović.
Nakon upisivanja u knjigu gostiju, sastanka dva zvaničnika i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posadiće drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju.
Zvanična posjeta predsjednika Estonije predstavlja potvrdu odličnih i savezničkih odnosa dvije zemlje, kao i podsticaj težnjama Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije.

Portal ETV

Milatović dočekao Karisa na Cetinju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Republike Estonije Alar Karis održaće danas, s početkom u 12.30 sati, zajedničko predavanje u Fondu za inovacije Crne Gore, u Naučno-tehnološkom parku.
Kako je saopšteno, tema predavanja biće: „Crna Gora i Estonija – partneri u digitalnoj budućnosti“, a događaj je otvoren za javnost.
- Predstojeće predavanje realizuje se u okviru zvanične posjete predsjednika Karisa Crnoj Gori. Zvanična posjeta predsjednika Estonije predstavlja važan podsticaj nastojanjima Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

„Crna Gora i Estonija – partneri u digitalnoj budućnosti“ tema zajedničkog predavanja Milatovića i Karisa

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiću Crnu Goru u junu - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Podsjeta Karisa će, kako dodaju u saopštenju, biti dodatni podsticaj unapređenju bilateralnih odnosa Crne Gore i Estonije.&nbsp;
Milatović i Karis su, kako se navodi, održali sastanak na marginama Samita Inicijative Tri mora u Varšavi.
- Na sastanku su potvrđeni prijateljski odnosi dvije zemlje i zajednička opredijeljenost ka daljem jačanju saradnje na osnovama međusobnog povjerenja i zajedničkih euroatlantskih vrijednosti - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Crna Gora je, ističu, izrazila zahvalnost Estoniji na snažnoj podršci našoj kandidaturi za sticanje statusa pridružene članice Inicijative Tri mora.&nbsp;
- Milatović je poručio da se vizija ove inicijative, koja uključuje jačanje infrastrukturne i digitalne povezanosti, ekonomskog razvoja, energetske bezbjednosti i sajber otpornosti, u potpunosti podudara sa strateškim ciljevima Crne Gore u okviru evropske integracije - navodi se u saopštenju.
U razgovorima je posebno istaknuta kontinuirana podrška Estonije procesu evropske integracije naše zemlje.&nbsp;
- Milatović je kazao da Crna Gora cijeni spremnost Estonije da nastavi pružanje stručne pomoći, posebno u oblastima vladavine prava, zaštite životne sredine, održivog razvoja i efikasnog korišćenja fondova Evropske unije - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Nedavna posjeta aktuelne Visoke predstavnice za vanjsku i bezbjednosnu politiku EU i bivše premijerke Estonije Kaje Kalas Crnoj Gori ocijenjena je kao snažan signal podrške evropskom putu naše zemlje i njenoj posvećenosti zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU.
- Sagovornici su potvrdili i zajedničku posvećenost euroatlantskim vrijednostima i nastavku saradnje u okviru NATO saveza. Poseban akcenat stavljen je na sajber bezbjednost, imajući u vidu članstvo Crne Gore u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Talinu od 2020. godine, kao i značajnu ulogu estonske Akademije za elektronsko upravljanje (eGA) u jačanju sajber kapaciteta Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem dodatnog unapređenja bilateralne saradnje, istaknuta je potreba za snaženjem ekonomske saradnje i privlačenjem estonskih investicija, posebno u oblastima digitalne transformacije, turizma i održive infrastrukture.
- Milatović i Karis izrazili su spremnost da nastave sa zajedničkim aktivnostima koje doprinose stabilnosti, razvoju i evropskoj budućnosti regiona - rekli su iz Kabineta predsjednika.

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiće Crnu Goru u junu

Aerodrom u Briselu zatvoren je danas nakon što su primijećena najmanje tri drona, saopštili su belgijska kontrola leta i aerodrom.
- Avioni trenutno niti slijeću, niti polijeću - kazala je portparolka aerodroma, dodajući da ne može procijeniti koliko će dugo aerodrom biti zatvoren.
Iz aerodroma u Liježu, koji je manji od onog u Briselu, takođe je saopšteno da je trenutno zatvoren nakon što su primijećeni dronovi.
Portparol belgijske kontrole leta Kurt Vervilidžen rekao je da je nešto prije 19 sati po lokalnom vremenu u blizini briselskog aerodroma viđen dron, zbog čega je aerodrom zatvoren.
Aerodromi u Kopenhagenu i Oslu morali su u septembru biti nakratko zatvoreni zbog dronova, a prošlog vikenda dronovi su viđeni i iznad belgijske vazdušne baze.

Zbog dronova zatvoren aerodrom u Briselu

Nije se moglo naslutiti da je neko u stanju da tako bestijalno orgija pred ženom, majkom koja je spremna da se, rizikujući život, bori za pravdu i istinu o smrti svoga djeteta. Nije se moglo naslutiti da dijelimo vazduh i prostor sa takvim bezdušnicima. Režim Aleksandra Vučića je probio svije moralno dno, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Skupštini Srbije, Srđan Milivojević.
Dijana Hrka traži pravdu za svoje dijete, sina kojeg je izgubila kada se srušila nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu. Dijana, nakon godine borbe za pravdu na ulici, sa hiljadama studenata i garđana, sada danima štrajkuje glađu majka ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Poslanik Srđan Milivojević kaže da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije savladan bolom jedne majke, već je nečovječno dozvolio da se pušta muzika i igraju kola, pred Dijanom Hrkom. Tako nešto, kako kaže, Srbija nije zapamtila ni u vrijeme većih zvjerstava, većih i gorih okupatora.
- Riječ je o ljudima koji nemaju nikakvu etičku kočnicu, koji snagom nagomilane bahatosti i primitivizma pokušavaju da utišaju narodnu pobunu i gnijev. Kao građanina Srbije, čovjeka čija porodica generacijama, vjekovima živi ovdje, zaprepastilo me je da imamo ljude na vlasti koji se prema građanima Srbije ophode gore nego što su to radili mnogi okupatori koji su prokrstarili ovom teritorijom. Za šezdeset godina sam se svega nagledao, a ovo je jedan ogorman civilizacijski korak unazad, bruka koja će pratiti pokoljenja onih koji ovo rade Dijani Hrki - rekao je Milivojević.
Kaže i da se u takozvanom Ćacilendu pred očima policije dešavaju brojna krivična djela - napadaju novinari i građani, ispaljuju pirotehnička sredstva, što pokazuje da je režim ušao u političko minsko polje i da je spreman da se detonira.
- Moj zadatak kao predsjednika Demokratske stranke je da ne dozvolim da u taj sunovrat povuku i Srbiju i ne daj bože region. Jednostavno, Aleksandar Vučić je uvijek ovakve krize rješavao tako što bi je proširio na čitav region. On sada već uveliko nišani i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a možda i Sjevernu Makedoniju. Dobro je što su političke prilike kod susjeda koliko-toliko stabilne, tako da vjerujem da njegov pokušaj neće uroditi plodom. Ali, zabrinjava činjenica da je Aleksandar Vučić i dalje spreman da krizu ne rješava političkim sredstvima nego nasiljem. Nasilje nije teren na kojem ćemo se takmičiti sa Aleksandrom Vučićem, jer naš protest je i dalje nenasilan - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je Vučić nekada govorio da će se osvetiti novinaru Slavku Ćuruviji, pa je onda i ubijen 1999. godine, kao i da je govorio “da za jednog ubijenog Srbina treba ubiti stotinu Muslimana”. Smatra da Vučićevo izvinjenje studentima služi samo da pokaže svom biračkom tijelu kako je on, navodno, veliki i plemenit čovjek.
- To je isti onaj Šešeljev šegrt, glasnogovornik, pomoćnik i trbuhozborac koji jednako mrzi sve građane Srbije, bez obzira da li se oni krste, križaju ili klanjaju. To je protivnik ljudskog roda i civilizacijskog napretka ove zemlje. To je čovjek koji svjesno radi licemjerno, samosažaljivim plačnim glasom. Meni je prosto neshvatljivo da ima ljudi i političkih snaga u Crnoj Gori koje podržavaju Aleksandra Vučića. Ja mislim da svako ko voli Srbiju ne može da bude za Aleksandra Vučića. Aleksandar Vučić je razorio temelje naše nacionalne politike, to je čovjek koji ugrožava vitalne interese Republike Srbije i svako ko podržava tog čovjeka radi na štetu i na uštrb interesa države - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je rezolucijom Evropskog parlamenta o stanju u Srbiji, Vučić najbolje raskrinkan. Smatra i da to što su Crna Gora i Albanija daleko pretekle Srbiju u evropskim integracijama, Vučić doživljava kao svoju noćnu moru. Vjeruje i da će Vučić učiniti sve što je u njegovoj moći da destabilizuje Crnu Goru i spriječi je da prije Srbije pristupi Evropskoj unij.
- On je preko Šešeljevog šinjela obukao evropski frak. Ali, ispod tog fraka i dalje viri taj šinjel i jasno se vidi da je ta zarđala kašika, kojom je prijetio Hrvatima, Bošnjacima, Crnoj Gori, BiH i Albancima, i dalje je u njegovom rukama, spremna da zamijeni neko ubojitije oružje. Evropa i svijet su jasno shvatili sa kakvim diktatorom, tiraninom i autokratom imamo posla. To je čovjek koji više ne može da pokaže da ima podršku bilo koga u svijetu. Ono što je nekada obećavao u Briselu, na engleskom jeziku, nije uspijevao da prevede na ruski kada ode u Moskvu. Ono što je obećavao u Moskvi, na ruskom jeziku, nije uspijevao da prevede na srpski kada dođe u Beograd. Srbija ovoga trenutka ima sankcije međunarodne zajednice u vezi sa naftnom industrijom, pred dubokom je ekonomskom krizom koja će samo upotpuniti sliku opšte krize koja vlada u Srbiji - naglasio je Milivojević.
Prema njegovim riječima, Srbija bi trebalo što prije da raskrsti sa Vučićevm režimom i gradi, dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, kako bi jedni drugima bili oslonac na evropskom putu.
- Ključna stvar u Srbiji je to što Aleksandar Vučić ima veliki nespokoj jer svi građani, koji su protiv njega, ovu zemlju doživljavaju kao svoju. Iz Srbije se šalju nevjerovatne slike u svijet, neki mladi ljudi, Bošnjaci iz Novog Pazara su 16 dana, u pomen 16 žrtava, skoro 400 kilometara pješačili do Novog Sada - zaključio je Milivojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKgCtJjD4sw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milivojević: Vučićev režim je probio svoje moralno dno, neshvatljivo je da ima političkih snaga u Crnoj Gori koji ga podržavaju

U Sloveniji od 11. novembra na snagu stupa potpuna zabrana stalnog vezivanja pasa.
To znači da vlasnici više neće smjeti držati pse na lancu, užetu ili bilo kakvom drugom obliku priveza koji ograničava njihovo slobodno kretanje.&nbsp;
Novi propis predviđa i visoke kazne, a za kršenje zabrane vlasnicima prijeti novčana kazna do 1.600 eura.
Prema novim pravilima, psi moraju imati ograđen prostor koji im omogućava slobodno kretanje, zaklon od vremenskih uslova i sigurnost od bijega.&nbsp;
I dalje ostaje obaveza držanja psa na povocu kada se nalazi na javnim mjestima, ali u dvorištima i okućnicama više nije dopušteno stalno vezivanje.
U obrazloženju odluke navodi se da su psi koji su stalno na lancu često izloženi stresu, patnji i problemima u ponašanju i da takav način držanja ugrožava i njihovo fizičko i psihičko zdravlje.
Slična zabrana postoji i u Hrvatskoj, ali još nije u potpunosti sprovodiva u praksi. Prema Zakonu o zaštiti životinja (NN 102/17), zabranjeno je držati psa stalno vezanog ili u prostoru koji mu ne omogućuje slobodno kretanje.
Za fizičke osobe koje prekrše ovu odredbu predviđena je novčana kazna od 2.600 do 6.600 eura, dok je za pravne osobe kazna od 2.000 do 4.000 eura.
Usprkos zakonskoj zabrani, u Hrvatskoj je i dalje čest slučaj da psi, posebno u ruralnim područjima, cijeli život provedu na lancu.&nbsp;
Stručnjaci i udruženja za zaštitu životinja upozoravaju da se zakon mora strože provoditi, jer stalno vezivanje pasa dovodi do ozbiljnih posljedica po njihovo zdravlje i ponašanje, prenosi Index.

Slovenci uvode kazne: Za držanje psa na lancu i do 1.600 eura

Crnogorski džudista Srđan Mrvaljević osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu za veterane u Parizu.
On je večeras u finalnom meču kategorije do 90 kilograma, u konkurenciji džudista do 45 godina, pobijedio Japanca Naokija Nakatu.
Dugogodišnji crnogorski reprezentativac na putu do finala eliminisao je Francuze Gregorija Teresa, Tijerija Bailea i Žakea Linažea, Brazilca Rafaela Sampaja i u polufinalu njegovog sunarodnika Robsona Žotu.
- Zaista sjajan uspjeh, prezadovoljan sam. Ostvario sam šest pobjeda na veteranskom prvenstvu svijeta, osvojio zlatnu medalju, prvu u istoriji za Crnu Goru sa veteranskih šampionata svijeta - rekao je Mrvaljević agenciji MINA.
On je kazao da se u Parizu i zvanično kao takmičar oprostio od džudoa. 
- Bio je to moj posljednji meč kao takmičar i sigurno me više nećete vidjeti kao takmičara. Bilo je to veoma emotivno za mene, jedno dugo putovanje je završeno. Nadam se da sam dao svoj skroman doprinos pozitivnoj promociji Crne Gore - rekao je Mrvaljević.
On je kazao da sve što je uradio tokom karijere i svaka njegova borba bila je usmjerena ka promociji svoje države.
- Medalju posvećujem mojoj djeci iz Džudo kluba Ippon. Naravno i rukovodstvu kluba i roditeljima, ali prije svega djeci. Oni me inspirišu i zahvaljujući njima sam svakog dana u kimonu. Nadam se da će ih medalja inspirisati da što duže ostanu u džudou, a siguran sam da će prevazići svog trenera - rekao je Mrvaljević. 
Pariz je grad najvećeg uspjeha Mrvaljevića u karijeri, u kojem se nakon 14 godina ponovo vratio na pobjedničko postolje.
On je 25. avgusta 2011. godine bio finalista Svjetskog prvenstva u kategoriji do 81 kilogram.
U velikom finalu tada je uspješniji bio Jo Bum Kim iz Južne Kore.
U karijeri bio je juniorski prvak Evrope 2003, ima evropsko mlađe seniorsko srebro 2006. i zlato sa pet svjetskih kupova. 
Ima i bronze sa tri grend slema, bio je mediteranski pobjednik 2013. i osvajač zlatnih odličja na Igrama malih zemalja Evrope, a tri puta bio je učesnik Olimpijskih igara. 
Od početka februara ove godine i zvanično pokrenuo je novu priču - Džudo klub Ippon.

Mrvaljeviću zlatna medalja na SP za veterane u Parizu

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Ulog od pola milijarde eura: Da li Crna Gora može sačuvati turske investicije?

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Dajana Ćujić za Televiziju E: Napadač mi je došao na kućnu adresu, policija nije reagovala

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Tag: alar-karis