Non pejper Evropske komisije (EK) bih posmatrao kao jedno važno upozorenje Evropske unije u ključnom trenutku procesa naših integracija - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na novinarska pitanja tokom konferencije sa estonskim kolegom Alarom Karisom na Cetinju.
Volio bi, ističe Milatović, da Vlada, prije svega, to upozorenje vrlo ozbiljno shvati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I da prosto promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u Non pejperu, a koja se tiče segmenata iz poglavlja 23 i 24. Što prije se promijeni praksa i u određenim segmentima u oblasti vladavine prava i počnu primjenjivati istinki EU standaradi - to će naš EU put biti brži. Mislim da je formula data, na nama je da je primijenimo - jasan je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnon-pejper-ek-crnoj-gori-je-za-reforme-potreban-intenzivniji-rad-i-politicka-posvecenost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je pozvao sve donosiocime odluka u Crnoj Gori da se dodatno odgovornije odnose prema procesu evropskih integracija.
<h2>POJAČATI PRITISAK NA RUSIJU</h2>
Karis, koji je prvi put u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, poručio je da Estonija vrednuje to što je Crna Gora dala utočište ukrajinskim izbjeglicama i pridružila se sankcijama protiv Rusije.
Moramo, podvlači on, da pojačamo pritisak na Rusiju.
- I nastavimo da dajemo podršku Ukrajini tokom primirja i nakon toga. Mir mora biti pravedan, zasnovan na međunarodnom pravu i ukrajinskom suverenitetu - dodao je Karis.
Estonija će, kako je saopštio, izdvojiti pet odsto BDP-a za odbranu.
<h2>INTENZIVIRANJE KOMUNIKACIJE</h2>
On je ukazao da je Estonija prva zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom, te da jako podržava naš evropski put.
- Ovo je značjna prekretnica u produbljivanju naših veza. Mi možemo da potvrdimo našu podršku i to smo uradili podizanjem zastave 2017. godine kad ste postali članica NATO. Siguran sam da će brzo doći dan kad će se pridružiti EU i kad ćemo moći u vašu čast da ponovo podignemo zastavu. Podstičemo vas da nastavite reforme koje ste započeli - poručio je Karis.
Ocijenio je da je neophodno intezivirati komunikaciju na svim nivoima, uključujući uspostavljanje kontakata između predstavnika lokalnih vlasti i institucija.
- Želimo da pomognemo cilju da zaključite pregovore do kraja 2026. godine. Imamo zajedničke strateške ciljeve - naveo je on.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Karis je poručio da je svako poglavlje za pristupanje EU važno.&nbsp;
- Pitanje viza je teško pitanje jer Crna Gora još nije dio EU. Istovremeno je bitno da se ovaj problem viznog režima riješi na neki način - rekao je on.
<h2>PRVA ZVANIČNA POSJETA</h2>
Milatović je saopštio da je ovo prva zvanična posjeta estonskog predsjednika Crnoj Gori, te poručio da su naši odnosi primjer partnerske saradnje dvije države koje, uprkos svojoj veličini, razmišljaju strateški i djelujući odlučno.
- Moram da kažem da današnja psojeta ima dodatnu istorijsku simboliku jer je riječ o prvoj zvaničnoj posjeti predsjednika Estonije Crnoj Gori. Doduše i prethodni predsjednik je kratko posjetio Crnu Goru 2008. godine, ali ne u okviru zvanične posjete. Upravo Estonija je bila prva država sa kojom je Crna Gora uspsotavila diplomatske odnose 13. juna 2006. godine, kao i prva članica EU koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je urezano u temelje našeg prijateljstva - podvukao je Milatović.
Naša evropska perspektiva će, dodaje on, biti potvrđena i na Samitu EU - Zapadni Balkan čiji će Crna Gora biti domaćin na jesen 2026.&nbsp;
- Cijenimo to što Estonija prepoznaje našu zemlju kao najuspješnijeg kanditata u evropskom integracionom procesu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji na Cetinju.
Posebno ga, kaže, raduje što se posjeta realizuje nedugo nakon susreta na marginama Samita Tri mora.
- To potvrđuje kontituitet i intezitet političkih odnosa - dodao je on.
<h2>OTVORENI ZA ESTONSKE INVESTICIJE</h2>
Crna Gora i Estonija baštine, kako je rekao, uzajamno poštovanje privrženost evropskim i evroatlanskim principima.
- Zajednički treba da radimo na jačanju naše ekonomske saradnje. Crna Gora je više nego otvorena za estonske investicije. Iz toga sam Karisu predložio i organizaciju jednog poslovnog foruma koji bi se ticao saradnje naše dvije zemlje - naveo je Milatović.
Turizam je, ističe on, još jedna oblast za izraženim potencijalom.
&nbsp;- I zahvaljujući liniji Talin - Tivat, svjedočimo sve većem interesovanju estonskih turista. To nas dodatno motiviše da radimo na snažnijoj turističkoj saradnji. Ova avio linija je i prilika za sve građane Crne Gore da posjete Estoniju i upoznaju njene ljepote - ocijenio je Milatović.
<h2>DA UČIMO OD NAJBOLJIH U DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI</h2>
Crna Gora, poručuje on, želi da uči od najboljih.
- Stoga je važno da inteziviramo saranju u domenu digitalne transformacije. Estonija je lider u ovoj oblasti i upravo iz tog razloga ćemo imati jedno zajedničko predavanje u okviru Fonda za inovacije - rekao je on.
Pored liderstva u digitalnoj transformaciji Estonija, kako je ukazao Milatović, postiže dobre rezultate u PISA testiranjima.
- Mislim da i tu možemo dosta da naučimo od njih. Razgovor ćemo danas imati sa našom ministarkom prosvjete - rekao je Milatović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović o Non pejperu EK: Važno upozorenje EU, volio bih da Vlada to vrlo ozbiljno shvati

Predsjednik Republike Estonije Alar Karis boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Karisa je, kako je saopšteno, u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, dočekao Milatović.
Nakon upisivanja u knjigu gostiju, sastanka dva zvaničnika i sastanka dvije delegacije, šefovi država će imati izjave za javnost i posadiće drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju.
Zvanična posjeta predsjednika Estonije predstavlja potvrdu odličnih i savezničkih odnosa dvije zemlje, kao i podsticaj težnjama Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije.

Portal ETV

Milatović dočekao Karisa na Cetinju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i predsjednik Republike Estonije Alar Karis održaće danas, s početkom u 12.30 sati, zajedničko predavanje u Fondu za inovacije Crne Gore, u Naučno-tehnološkom parku.
Kako je saopšteno, tema predavanja biće: „Crna Gora i Estonija – partneri u digitalnoj budućnosti“, a događaj je otvoren za javnost.
- Predstojeće predavanje realizuje se u okviru zvanične posjete predsjednika Karisa Crnoj Gori. Zvanična posjeta predsjednika Estonije predstavlja važan podsticaj nastojanjima Crne Gore da do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

„Crna Gora i Estonija – partneri u digitalnoj budućnosti“ tema zajedničkog predavanja Milatovića i Karisa

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiću Crnu Goru u junu - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Podsjeta Karisa će, kako dodaju u saopštenju, biti dodatni podsticaj unapređenju bilateralnih odnosa Crne Gore i Estonije.&nbsp;
Milatović i Karis su, kako se navodi, održali sastanak na marginama Samita Inicijative Tri mora u Varšavi.
- Na sastanku su potvrđeni prijateljski odnosi dvije zemlje i zajednička opredijeljenost ka daljem jačanju saradnje na osnovama međusobnog povjerenja i zajedničkih euroatlantskih vrijednosti - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Crna Gora je, ističu, izrazila zahvalnost Estoniji na snažnoj podršci našoj kandidaturi za sticanje statusa pridružene članice Inicijative Tri mora.&nbsp;
- Milatović je poručio da se vizija ove inicijative, koja uključuje jačanje infrastrukturne i digitalne povezanosti, ekonomskog razvoja, energetske bezbjednosti i sajber otpornosti, u potpunosti podudara sa strateškim ciljevima Crne Gore u okviru evropske integracije - navodi se u saopštenju.
U razgovorima je posebno istaknuta kontinuirana podrška Estonije procesu evropske integracije naše zemlje.&nbsp;
- Milatović je kazao da Crna Gora cijeni spremnost Estonije da nastavi pružanje stručne pomoći, posebno u oblastima vladavine prava, zaštite životne sredine, održivog razvoja i efikasnog korišćenja fondova Evropske unije - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Nedavna posjeta aktuelne Visoke predstavnice za vanjsku i bezbjednosnu politiku EU i bivše premijerke Estonije Kaje Kalas Crnoj Gori ocijenjena je kao snažan signal podrške evropskom putu naše zemlje i njenoj posvećenosti zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU.
- Sagovornici su potvrdili i zajedničku posvećenost euroatlantskim vrijednostima i nastavku saradnje u okviru NATO saveza. Poseban akcenat stavljen je na sajber bezbjednost, imajući u vidu članstvo Crne Gore u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Talinu od 2020. godine, kao i značajnu ulogu estonske Akademije za elektronsko upravljanje (eGA) u jačanju sajber kapaciteta Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem dodatnog unapređenja bilateralne saradnje, istaknuta je potreba za snaženjem ekonomske saradnje i privlačenjem estonskih investicija, posebno u oblastima digitalne transformacije, turizma i održive infrastrukture.
- Milatović i Karis izrazili su spremnost da nastave sa zajedničkim aktivnostima koje doprinose stabilnosti, razvoju i evropskoj budućnosti regiona - rekli su iz Kabineta predsjednika.

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiće Crnu Goru u junu

Najava državnog sekretara u Ministarstvu finansija Tarika Turkovića da bi cijena bureka do ulaska Crne Gore u Evropsku uniju mogla dostići četiri eura ukazuje na očekivani višegodišnji rast cijena i na potrebu građana da se naviknu na poskupljenja, ocjenjuju u kompaniji za poslovno savjetovanje Fidelity Consulting.
Prema njima, burek u toj izjavi služi samo kao simbol, dok poruka koju šalje država znači da će život građana postajati sistemski skuplji.
- U prevodu: građane čeka galopirajuća inflacija. Burek je u toj poruci samo simbol, ali poruka je jasna: život će postajati skuplji i to sistemski- navode iz Fidelity Consultinga.
Kada se burek od četiri eura uzima kao normalan scenario, to ukazuje na dramatično poskupljenje hrane, uključujući hljeb, pekarske proizvode, brzu hranu, mliječne proizvode, meso, ulje i jaja, koja ulaze u trajnu spiralnu poskupljenja.
- Kada se kao normalan scenario najavljuje burek od četiri eura, jasno je da hrana dramatično poskupljuje: Hljeb, pekarski proizvodi, brza hrana, mliječni proizvodi, meso, ulje i jaja ulaze u trajnu spiralu poskupljenja i to ne kratkoročno već na novi cjenovni nivo- ističu.
Građani će se morati naviknuti na ove nove cijene, dok poskupljenja neće zahvatiti samo hranu.
- No, neće poskupjeti samo hrana: frizerske i kozmetičke usluge, kafići, restorani, servisi i zanatlije će neminovno povećati cijene- navode u objavi na mreži X.
Rast troškova života dodatno će se osjetiti u kirijama, održavanju stanova, komunalijama i računima za struju.
- Može se očekivati povećanje kirija, kvadrata stana, održavanje zgrada, komunalija i struje- dodaje se u objavi.
Na cijenu svih proizvoda utiče i prevoz i logistika, kroz poskupljenje goriva, javnog prevoza i dostave.
- Prevoz i logistika dodatno pojačavaju pritisak na standard. Gorivo, javni prevoz i dostava ugrađuju se u cijenu gotovo svega što kupujemo. Inflacija se na taj način širi tiho, ali nemilosrdno- pojašnjavaju u Fidelity Consultingu.
Krajnja poruka o bureku od četiri eura sugeriše da nominalni rast plata neće pratiti realnu kupovnu moć građana, posebno srednje klase.
- Poruka o bureku od četiri eura do ulaska u EU znači jedno: plate mogu rasti nominalno, ali realna kupovna moć građana pada- ističe se u objavi.
Burek sam po sebi nije problem – on simbolizuje novu ekonomsku paradigmu vlasti.
- Na kraju, burek nije problem sam po sebi. Burek je nova ekonomska paradigma ekipe na vlasti- zaključuje Fidelity Consulting.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F2018633363129614390%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2018633363129614390%7Ctwgr%5E09b75779810abddaf8f19bb6796f919f717e1027%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Država je u bureku

Za predsjednicu Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge izabrana je prof. dr Andrijana Nikolić, saopšteno je iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Ona je izabrana većinom glasova na 428. sjednici Savjeta , održanoj 3. februara.
Sjednici Savjeta prisustvovali su članovi: dr Branko Bošković, prof. dr Andrijana Nikolić, Edin Koljenović, Dragoljub Duško Vuković i Niko Martinović.
- Savjet Agencije nastavlja da djeluje u okviru svojih zakonskih nadležnosti, sa ciljem unapređenja &nbsp;regulatornog okvira i dosljedne primjene principa slobode medija i profesionalnih standarda u oblasti &nbsp;audiovizuelnih medijskih usluga- poručuju u saopštenju.

Andrijana Nikolić nova predsjednica Savjeta AMU

Uprava za saobraćaj je tokom prošle godine realizovala je i započela jedan od najintenzivnijih investicionih ciklusa u putnoj infrastrukturi.
Iz Uprave je saopšteno da je izgrađeno i rekonstruisano oko 90 kilometara magistralnih i regionalnih puteva širom države.
&nbsp;- Kroz završene projekte unaprijeđena je bezbjednost, protočnost i kvalitet saobraćaja na ključnim pravcima, uključujući rekonstrukciju magistralnih puteva Nikšić – Kuside, Rožaje – Špiljani, odnosno dionice Rožaje – Most Zeleni, te Slijepač Most - Ribarevnine - Berane, kao i izgradnju magistralnog puta Cetinje – Čevo, kojim je formirana funkcionalna obilaznica oko Cetinja i rasterećen gradski saobraćaj- navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Uprave.
&nbsp;Takođe, završen je i put Vrulja – Mijakovići. Značajni radovi realizovani su na sjeveru Crne Gore kroz adaptaciju i rekonstrukciju puteva Andrijevica – Mateševo preko Trešnjevika, kao i Slijepač Most – Pavino Polje – Trlica.
&nbsp;Uprava za saobraćaj je tokom godine sanirala i više klizišta na kritičnim lokacijama Dobrakovo, Polica i Provalija, čime je uklonjen višegodišnji rizik po bezbjednost saobraćaja.
&nbsp;- Istovremeno, unaprijeđena je bezbjednost u tunelima ugradnjom nove rasvjete, uključujući tunel Mogren, dok je kroz investiciono presvlačenje obnovljen kolovoz na većem broju saobraćajnica širom Crne Gore- rekli su iz Uprave.
&nbsp;Posebna pažnja posvećena je i unapređenju saobraćajne signalizacije na 20 ključnih raskrsnica, kroz obnovu vertikalne i horizontalne signalizacije, postavljanje novih informativnih tabli i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti.
&nbsp;Paralelno sa završenim investicijama, u prošloj godini započeti su radovi na nizu novih i strateških projekata.
&nbsp;Među njima se izdvajaju izgradnja Bulevara Vojislavljevića u Podgorici, rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari, sanacija mosta Kruče na magistralnom putu Bar – Ulcinj, kao i rekonstrukcija puta Bioča – Petnjica i dionice Bijele Poljane – Riđani u Prijestonici Cetinje.
&nbsp;Nastavljeni su i ranije započeti projekti na izgradnji Bulevara Tivat – Jaz, te puteva Zaborje – Jasenovo Polje i Kamenicki most – Krute.
&nbsp;- Realizacijom ovih projekata Uprava za saobraćaj potvrđuje opredijeljenost ka dugoročnom razvoju saobraćajne infrastrukture, unapređenju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju i jačanju regionalne povezanosti, sa jasnim ciljem – moderni, sigurni i funkcionalni putevi kao osnova ekonomskog razvoja, turizma i boljeg kvaliteta života građana- zaključuje se u saopštenju.

Uprava za saobraćaj: Tokom prošle godine izgrađeno i rekonstruisano oko 90 kilometara puteva širom Crne Gore

The entry of Serbian nationals Veljko Belivuk and Marko Miljković was an operational activity, and the lifting of the measure was justified given that three criminal offenses were prevented at the time. Had I been the one handling that case, I would have acted in exactly the same way. Former official Zoran Lazović never asked me to grant privileges to anyone. I never heard, nor did I have any operational knowledge, that Zoran Lazović and his son Petar had any links to criminal activities - former Acting Director of the Police Directorate Vesko Damjanović stated before the High Court.
He testified today at the trial of former senior police official Zoran Lazović, former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and suspended prosecutor Saša Čađenović, whom the Special State Prosecutor’s Office (SDT) charges with subordinating their official positions to the „Kavač“ criminal clan, allegations they have denied in their defenses.
- Veljko Belivuk and Marko Miljković were persons of security interest, associated with the Grobari supporters’ group and also believed to cooperate with the „Kavač“ criminal clan. When they entered Montenegro in January 2021, we had no information about Ritopek, nor that they had illegally entered Montenegro six months earlier and committed criminal offenses - Damjanović said.
Regarding the entry of Miljković and Belivuk, he explained that he was informed by the head of the Herceg Novi Security Center or by one of the officers from Tivat.
Damjanović then, as he said, contacted the then Assistant Director of the Police Directorate Enis Baković, who informed him that the Boka Security Branch was undertaking certain activities.
- Zoran Lazović came to me and informed me in detail about the activities underway. They had information that a liquidation of Belivuk and Miljković was being planned, the second activity was aimed at preventing the murder of Slobodan Kašćelan, and the third at preventing the liquidation of Marko Ljubiša Kan in Budva - Damjanović said.
At that point, he stated, he told Lazović that Miljković and Belivuk should be kept under 24-hour surveillance to prevent them from being killed.
In response to a question from one of Lazović’s defense attorneys Zoran Piperović, the witness said that members of several organizational units participated in the Belivuk-Miljković operation.
- I believe that officers of the Criminal Police Sector, headed by Enis Baković, also participated in the operational activities related to the Belivuk and Miljković operation - Damjanović said while answering attorney Piperović’s question.
According to the witness, Baković should have known that his officers were involved in surveillance activities.
Damjanović reiterated that he had no information that Zoran or Petar Lazović had any involvement with organized criminal groups, including Radoje Zvicer, whom police identify as one of the leaders of the „Kavač“ criminal group.
The witness made this statement after attorney Piperović presented excerpts from the indictment.
In response to a question from attorney Nikola Martinović, Damjanović was categorical that there was no rulebook governing the placing of individuals under operational measures.
- As we placed them under measures, so we removed them - Damjanović said, adding that there was no regulation prescribing either the imposition or the lifting of such measures.
In these cases, he explained, no decision banning entry into the country was issued.
In response to a question from the defendant Lazović, the witness said that he informed him that Belivuk and Miljković were under 24-hour surveillance and that their contacts were being monitored.
After the conclusion of the testimony, prosecutor Šoškić stated that Damjanović had repeatedly said that the ban had been lifted and that his testimony was consistent with the testimony of the now-deceased S. Đ. and with the provisions of the Law on Foreigners.
In response, attorney Piperović pointed out that although the testimony was consistent with that of S. Đ, it was not consistent with two crucial matters.
- He does not agree with the operative part of the indictment at all, he is completely at odds with it. Where does the Law on Foreigners come from now, because if I read correctly, that law is not mentioned in the operative part of the indictment. Witness Damjanović confirmed what Zoran Lazović stated in his defense - Piperović said.
The attorney asked what purpose these and future witnesses serve, given that there are no legal consequences.
Attorney Stefan Jovanović stated that the „lifting of the ban on entry into Montenegro“ was an operational activity and that witness Damjanović had indicated it was a successful operation.
- The operational activity was not accompanied by a formal decision on a ban on entry - Jovanović said.
In addition to Damjanović, witness Nikola Žižić was also examined today. He has been employed in the Department for the Fight Against Crime since 2020. He was categorical that he had never heard, nor had anyone ever asked him, to ensure that a person was not prosecuted - neither Zoran Lazović nor Čađenović, and that he had never discussed cases with them.
The trial continues tomorrow with the examination of witnesses Jovanka Krunić and Milan Mrvaljević.

Tag: alar-karis