Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Pokušaj da se kroz intervju Večernjem listu, na neki način prikaže da Aleksa Bečić ima neku podršku službene hrvatske politike, ili da će se hrvatska politika zbog mišljenja Evropske komisije suštinski promijeniti prema Crnoj Gori apsolutno ne stoji. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, rekao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Dodaje da Hrvatska želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU) i podržava je na tom putu, ali ističe da se neriješena pitanja moraju rješavati.
Sokol je reagovao nakon intervjua potpredsjednika Vlade Alekse Bečića Večernjem listu i podsjetio da je on proglašen personom non grata zbog svoje politike od koje ne odstupa i poručio da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu.&nbsp;
Poruka se, kaže, odnosila, na političku opciju okupljenu oko nekadašnjeg Demokratskog fronta, ali i Demokrate, koje su se od prividne proevropske opcije profilisale, smatra on, kao jedna potpuno prosrpska opcija koja promoviše najgore elemente velikosrpske ideologije u Crnoj Gori.
- Demokrate čine sve kako bi kroz provokacije narušili odnose Crne Gore i Hrvatske, kako bi kroz to Crnu Goru vratili u interesnu sferu i zonu uticaja Beograda, odnosno Srbije. Poruka je prvenstveno namijenjena njima, onima u Beogradu na čelu s Vučićem koji politiku “srpskog sveta” guraju, a isto tako i svima onima koji unutar Crne Gore podržavaju tu politiku, koji nijesu samo političke stranke, nego i važne institucije u društvu, poput Srpske pravoslavne crkve - rekao je Sokol.
Smatra da su Demokrate radili sve da dovedu Crnu Goru u poziciju kakvu je imala ranih devedesetih i da bi ponovo bila ono što se nekad, kako kaže, posprdno zvalo “drugo oko u glavi” i poručuje da to neće proći.
- U Crnoj Gori postoje jake suverenističke, procrnogorske, proevropske snage kojima je tako nešto apsolutno neprihvatljivo. Vjerujem da su oni u većini i vjerujem da će oni biti ti koji će na kraju uspjeti spriječiti i osujetiti velikosrpske planove u Crnoj Gori - poručio je Sokol.
Kaže da se interesovanje hrvatskog Večernjeg lista za intervju sa Bečićem ne može tumačiti kao poruka službenog Zagreba, jer je to privatni medij koji ima svoju uređivačku politiku.
- Činjenica je da je intervju objavljen na jedan apologetski način, faktički su izbjegnuta sva škakljiva pitanja, ili su pitanja o nekim osjetljivim temama postavljena na način koji je omogućio Bečiću da bez kritike ispromoviše svoju verziju događaja, slobodnu verziju onoga što se događalo posljednjih godina. Međutim, ono što je jako važno je da kad pročitate taj intervju vidite da tu nema nikakvog izvinjenja, nikakvog reteriranja, nikakvog odustajanja od bilo kojeg Bečićevog stava i stava Demokrata koji je doveo do toga da je on proglašen nepoželjnom osobom u Hrvstskoj”- naglasio je Sokol.
<h2>Izostanak izvinjenja</h2>
Podsjeća da je Rezolucija o Jasenovcu bila jedan od razloga zbog kojih je Aleksa Bečić proglašen personom non grata u Hrvatskoj i da on i dalje ne odustaje od nje.
- On kaže da je možda bio sporan tajming, ali ni na koji način se ne izvinjava, niti da je to bila greška, ili bilo šta drugo. O odnosima sa Rusijom, ako pogledate, on zapravo govori na način ,,pa evo mi sad iz takvih razloga moramo pratiti zapadnu politiku prema Rusiji, dok je stanje u Ukrajini takvo kakvo jeste, dok traje rat u Ukrajini, ali čim se međunarodne okolnosti malo promjene mi ćemo se vratiti starim našim vezama koje smo imali sa Rusijom i sa ruskom vlašću. To su poruke koje se vide kad malo pažljivije pročitate”- rekao je Sokol.
Ukazuje i na neriješena pitanja koje Crna Gora i Hrvatska imaju, a koja nijesu samo bilateralna, već, kaže i civilizacijska. Među tim otvorenim pitanjima je i sudbina nestalih, odšteta logorašima, osobama koje su stradale u domovinskom ratu zbog velikosrpske agresije, koju je prezentovala na neki način i Crna Gora napadom na Dubrovnik.
Dodaje da bilo kakav intervju, a kamoli onakav kakav je Bečić dao, ne mogu uticati na službenu politiku Zagreba, ali ni to što radi Večernji list, nije na bilo koji način odraz službene hrvatske politike.&nbsp;
- On tu ne govori ništa o rješavanju tih pitanja, ništa ne govori o tome da treba ispraviti greške koje su načinjene, ne govori o tome da su ta pitanja isto tako dio temeljnih načela EU i vladavine prava, koje treba riješiti, nego se poziva na mišljenje Evropske komisije i misli da će sada to mišljenje sve probleme uvući pod tepih. Drugim riječima poruka koja je u pozadini je “mi računamo da će druge evropske zemlje napraviti pritisak na Hrvatsku i da će odustati od svih zahtjeva i jednostavno prepusti Crnu Goru velikosrpskoj politici - e pa to je ono što se sigurno neće dogoditi - izričit je Sokol.
Hrvatska, kaže, želi Crnu Goru u EU, ali neke stvari se moraju promijeniti. Mora se smanjiti velikosrpski uticaj, a problemi koji postoje, dodaje on, moraju se riješiti.
- Provokacije koje dolaze prvenstveno trenutno od Demokrata moraju stati, jer je jasno da je takva politika prema Hrvatskoj apsolutno zlonamjerna i da nema ništa pozitivno u njoj i tek kad se te stvari riješe onda će Hrvatska učiniti sve kako bi se dalje pregovori nastavili na adekvatan način. Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona iz Crne Gore, poput Demokrata, ali problemi suštinski se moraju riješiti - poručio je Sokol.
<h2>Velika šansa, ali problemi i dalje postoje</h2>
Smatra da je novi izvještaj Evropske komisije pozitivan i da ga treba tumačiti i kroz kontekst da je, nakon početka rata u Ukrajini, EU ponovo stavila proširenje visoko na listi svojih prioriteta.
Dodaje i da EU ne želi Jugoistočnu Evropu ostaviti kao neku crnu rupu koja bi potpala pod ruski, turski, kineski ili arapski uticaj, već po svaku cijenu želi, kako kaže, tu crnu rupu zatvoriti i te zemlje afirmisati da što prije postanu članice Evropske unije, gdje Crna Gora, ističe on, ima veliku šansu.
- Crna Gora jeste najdalje odmakla od svih, upoređujući situaciju sa BiH gdje je haos, u Srbiji koja je na ivici građanskog rata, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i dalje ima velikih problema u unutrašnjim odnosima. Naravno da su Crna Gora i Albanija jedine zemlje koje su nekoj fazi da se uopšte može govoriti o pristupanju…- kazao je Sokol.
Problemi, dodaje, i dalje postoje, i ističe pitanje vladavine prava, gdje je puno pitanja koa se moraju riješiti te pitanje slobode medija, koje je osjetljivo.
- Vidjeli smo šta se događalo posljednjih nekoliko nedjelja u Crnoj Gori, pogotovu vezano &nbsp;za medije koji nijesu baš apologetski raspoloženi prema vlastima i s te strane postoji prostor za poboljšanje. Treba učiniti mnogo više kako bi se smanjili strani negativni uticaj, pogotovu Srbije i Rusije - zaključio je Sokol.

Portal ETV

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru u EU bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona, poput Demokrata

Glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, u emisiji 24 sata na Televiziji E istakla je da je u najnovijem izvještaju Evropske unije o Crnoj Gori, prvi put u Poglavlju 24 - koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost korišćen termin „nazadovanje“.
- Ono što je karakteristično, a što vlast ne pominje jer im nije u interesu, jeste da se u poglavlju koje se bavi ključnim pregovaračkim pitanjima prvi put koristi ovaj termin. Izvještaji, ne samo ovaj, nego svi koji budu slijedili do članstva Crne Gore u punopravnom članstvu EU, biće sve oštriji. Retorika EU se zaoštrava i, iako zadržava diplomatski ton, upozorenja postaju sve konkretnija,“ rekla je Nikolić.
Posebnu pažnju, podsjeća Nikolić, izvještaj obraća na sektor bezbjednosti i pritiske na medije.
- U dijelu koji se odnosi na medije, nalaze se otvorene kritike upućene čelnicima sektora bezbjednosti zbog pritiska na medije. Kada čitate taj izvještaj, tu su portretisani čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata. Govorim konkretno o ministru Draganu Krapoviću i šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću. Ne pominju im se imena i neće ni biti pomenuta, ali oni su portretisani kroz taj izvještaj zbog retorike koju su koristili kada su mediji u pitanju i zbog pritisaka koje su vršili na medije u prethodnom periodu - istakla je Nikolić.&nbsp;
<h2>Proces članstva Crne Gore u EU - realni rokovi i izazovi</h2>
Nikolić je naglasila da je trenutna retorika vlasti o punopravnom članstvu 2028. godine preuranjena.
- &nbsp;To je proces koji može da potraje jako dugo, na koji može da utiče svaka država pojedinačno - kao što je bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u EU, čiji je prvi susjed Slovenija dosta držala na stendbaju njihovo punopravno članstvo. Naravno, stvari su se na kraju riješile, ali takođe moram podsjetiti da je Hrvatska u EU ušla pod mnogo lakšim pregovaračkim uslovima nego što je to slučaj sa Crnom Gorom i ostalim državama kandidatkinjama koje su danas u opticaju za punopravno članstvo - objasnila je Nikolić.
Prema njenim riječima, administrativni i zakonodavni uslovi - uključujući usvajanje zakona, uredbi i prilagođavanje evropskom zakonodavnom sistemu mogu biti ispunjeni do 2028. godine, ali to ne garantuje automatsko članstvo.&nbsp;
Više pažnje, naglašava Nikolić, mora biti posvećeno benefitima članstva za građane Crne Gore, umjesto da se fokus stavlja isključivo na formalno ispunjavanje uslova.
- Nijesam sigurna, ali administrativni uslovi - usvajanje zakona, uredbi, prilagođavanje evropskom sistemu, zakonodavnom okviru itd. – moguće je da budu ispunjeni do 2028. uz veliko insistiranje EU, jer je Briselu jako stalo da u ovom trenutku pokaže da proces pridruživanja nije mrtav. Oni priželjkuju, kako ja volim da kažem, da Evropa pokaže da su Crna Gora i dalje poželjno društvo za članstvo. Što se tiče benefita, meni se čini da se mnogo više mora govoriti o benefitima iz pozicije građanina, iz pozicije svih onih koji žive u Crnoj Gori – šta će oni dobiti članstvom u EU, nego o tome da li je sama država ispunila uslove. Ona će ih ispuniti; pod pritiskom Brisela moraće da ispuni te uslove, i sada smo već preduboko u tom procesu da bismo mogli da se vratimo nazad - dodala je Nikolić.&nbsp;
<h2>Bečićevo "nijesam ništa učinio"&nbsp;</h2>
Nikolić je govorila o izjavi potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za jedan hrvatski medij.
- Jasno je iz pitanja, tek kad pročitate i Bečićeve odgovore da je taj intervju dogovoren unaprijed. Ne znam da li je plaćen, ali je definitivno urađen onako kako je Bečićeva partija priželjkivala -sveden na mjeru marketinga. Jer imate u odgovoru na prvo pitanje koje se tiče statusa non grata da on ništa nije učinio. Ne, nije on učinio, jesu ljudi iz partije na čijem je on čelu, jesu ljudi iz vlade čiji je on potpredsjednik i ono gdje su počeli svi problemi sa Hrvatskom je bilo usvajanje Deklaracije o genocidu u Jasenovcu, Bečićeva partija je tada glasala za tu deklaraciju - pojasnila je Nikolić.&nbsp;
Nije tačno, ističe Nikolić, da nije ništa uradio, vrlo je aktivno doprinosio pogoršanju odnosa, ne izjavama i direktnim djelovanjem, nego prećutkivanjem stvari koje su radili njegovi partijski drugovi.&nbsp;
- U prvom redu Krapović, pa za njim i svi ostali. On kao potpredsjednik Vlade, i kao bivši predsjednik Skupštine, jedna od najodgovornijih osoba u ovoj državi - makar bi trebalo tako da bude - ne može na takva pitanja da odgovara rečenicama „nijesam ja ništa uradio“ - ukazuje Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, uopšte nije u pitanju on personalno, nije ni Hrvatska njemu uvela status nepoželjne osobe zbog njega lično.
- Dakle, nije u pitanju on lično, nego on kao personifikacija politike koju on predstavlja. To je ono što se u budućem članstvu CG u EU ne može dešavati. Takve politike jednostavno nijesu prihvatljive kada je u pitanju zaoštravanje odnosa sa susjedima - navela je Nikolić.&nbsp;
<h2>Vlast odsječena od realnosti&nbsp;</h2>
Glavna i odgovorna urednica M portala osvrnula se i na ponašanje poslanika u vezi sa socijalnim pitanjima, ističući kontradiktorne odluke vlasti.
- Podsjetiću vas, istoga dana kada se nije glasalo za povećanje dječijih dodataka, ti isti poslanici koji nijesu digli ruke za povećanje dječijih dodataka digli su ruke da sami sebi povećaju plate za 600 eura, u prosjeku – nekom manje, nekom više - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da takva odluka pokazuje bahatost, elementarno nevaspitanje i odsječenost od realnosti svijeta u kojem živimo.
Nikolić je naglasila i važnost kontakta političara s građanima.
- Ko god se bavi bilo kojom vrstom posla koja podrazumijeva kontekst s ljudima, kao što je novinarstvo ili politika, mora imati kontakt sa građanima svih slojeva kako bi stekao realnu predstavu o tome kako građani žive. Građani žive izuzetno loše, ne samo oni sa najnižeg sloja - najsiromašniji su uvijek najugroženiji, dodatno pogođeni inflacijom i divljanjem cijena, dok vlast ne preduzima ništa da im olakša položaj - istakla je Nikolić.&nbsp;
Urednica je posebno istakla situaciju penzionera gdje naglašava da shvata penzionere koji su zadovoljni nekim povećanjima koja je Vlada Spajića na početku mandata dala.&nbsp;
- Ali bilo bi dobro da razmisle gdje to povećanje odlazi - u ovom trenutku odlazi na ono što je za tu kategoriju stanovništva prioritet - zdravstvo. Nemamo više doprinose koji idu u Fond za zdravstvo, vidimo da postoje razni problemi, uključujući smjenu direktora, i sve više novca odvajamo od svojih primanja jer nemamo ono što nam je država donedavno garantovala - dobru ili prosječno dobru zdravstvenu zaštitu - zaključila je Nikolić.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Nikolić: Čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata portretisani u izvještaju EU zbog pritisaka na medije

Specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić, komentarisala je za portal Standard intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića, za hrvatski Večernji list, a na koji su mnogi zvaničnici Hrvatske imali oštre komentare.
Babić Galić je u izjavi za portal Standard kazala da je Republika Hrvatska sve rekla stavljanjem na popis nepoženih osoba.
Ona je navela da smo svjedoci provokacija ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, iz redova Demokrata, koji, kako je navela, ,,u pravilu radi na narušavanju odnosa“.
- Da je potpredsjedniku Vlade stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja koje opterećuju dvije zemlje - istakla je specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić.
Babić Galić je zaključila da je Republika Hrvatska zagovaratelj evropskog puta Crne Gore, te da traju razgovori o rješavanju otvorenih pitanja između dvije države.

Babić-Galić: Da je Bečiću stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja

Sokolić opet pjeva o Crnoj Gori. I to sa 0,07 odsto podrške koliko je dobio na posljednjim izborima u Hrvatskoj od ukupnog broja birača, taman koliko mu treba političkog vazduha da cvrkuće iz svakog Milovog kaveza - poručio je poslanik Demokrata Duško Stjepović u reagovanju na izjavu hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola u kojoj je ustvrdio da lider te partije Aleksa Bečić, koji je proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj, ni milimetra ne odstupa od dosadašnje politike.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stjepović je rekao da žali što ga je Bečić istinom razobličio pred hrvatskom javnošću.
- Zamislite evropskog poslanika kojeg je od 3,5 miliona birača glasalo nešto više od 2000 birača. Čovjek ispod statističke greške. Takva jedna figura ne može poremetiti ni odnose u svom kvartu, a kamoli odnose između dvije zemlje. Ma kaoliko se Sokolić trudio. U konačnom znamo da su za Sokolića Milo i Aco Mijajlović heroji, a mi problem. Jasno mu je da mi znamo i zbog čega. Zato i raste nervoza - naveo je on.

Stjepović: Bečić razobličio istinu pred hrvatskom javnošću

U današnjem broju jednog uglednog hrvatskog dnevnog lista izašao je servilni intervju s jednim crnogorskim dužnosnikom, osobom koja je istovremeno u Hrvatskoj persona non grata. Ne može u Hrvatsku fizički, no može medijski i to bez ijednog istinski važnog/opasnog pitanja - ukazao je politički analitičar Aleksandar Musić povodom intervjua lidera Demokrata i potpredsjednika crnogorske Vlade Alekse Bečića za hrvatski Večernji list.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ocijenio da stvar tek postaje interesantnija s obzirom na to da ovako odigrana situacija višestruko nadilazi sposobnosti osobe/stranke u pitanju ili dnevnu medijsku politiku.
- U proteklih nekoliko godina bilo je nekoliko televizijskih serijala, gostovanja, priloga i komentara koji su, niotkuda, iz neba u rebra, iz 0 u 100 - pričali režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori. Kao što se do avgusta 2020. o Crnoj Gori u Hrvatskoj pričalo u priglupim 2D kategorijama zelenaša/bjelaša, Crnogoraca/Srba i time promašivalo adresirati stvarne odnose, probleme i opasnosti, primjećujem da se sada sve više gura 2D priča o Mafiji na jednoj i Vitezovima Svjetla na drugoj strani. Ko god zna nešto o mafiji u Crnoj Gori, klanovima, podzemnim potocima i rijekama, odnosu mafije/a i države/a, početnim i rezervnim pozicijama, novom miješanju karata - zna koliko je ovo sadržajem fejk, no učinkom inteligentno diskvalifikujuća priča koja se na mala vrata servira hrvatskoj javnosti - istakao je Musić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexlexmusic%2Fstatus%2F1987484637480817136&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sve ovo je, cijeni on, živi primjer svima onima koji žele dobro Crnoj Gori, bili oni u vlasti ili u opoziciji - da se boj za Crnu Goru ne bije samo unutar nje, već da je odavno prešao crnogorske granice.
- U tom boju medijska politika i saveznici igraju izrazito bitnu ulogu. Pošto ne volim kuknjavu, nego proaktivu, iskreni savjet: možda je vrijeme škartati potrošene i potrošeno u medijskim istupima u zemlji i izvan nje, a saveznike tražiti u ozbiljnim ljudima, umjesto biti ubožnicom za razne beskorisne i nerijetko štetne bezveznjake iz zemlje ili 'regiona - zaključio je Musić.

Musić: Servilni intervju s Bečićem priča režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

1250x600

1084x550

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Veting je najvažniji proces u crnogorskom društvu - proces provjere integriteta, čišćenja sistema od korupcije, kriminala nedozvoljenih uticaja, kompromitovanih kadrova je najvažniji za budućnost ovog društva, jer od njega zavisi da li ćemo uspjeti da izgradimo jake i otporne institucije koje će garantovati sigurnu budućnost Crne Gore - kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. On je, u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Bogdanovića (Demokratska Crna Gora) u okviru Druge posebne sjednice, kazao da je veting zakon. - Veting je obaveza. Ovo što se sprovodi u sektoru bezbjednosti, a i tu je bilo mnogo manipulacija, to piše u zakonu države Crne Gore koji nije usvojio ovaj saziv parlamenta ili ova Vlada, već neka od ranijih, ali očito je trebalo da dođu određeni pojedinci, da se uspostavi sistem i omogući ljudima samo da primjenjuju zakonske mehanizme - istakao je Bečić. Komisija za bezbjednosne provjere, kako dodaje, funkcioniše kao profesionalno tijelo, a inicijative za provjere može da podnese isključivo neposredni starješina, odnosno prvi nadređeni. - Komisija se obraća Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koja ima rok od 90 dana da ostavi pisani izvještaj. Uprava policije ima svoje kontrole. To se upari. Suspenziju ponovo pokreće nesporedni rukovodilac, koji se obraća direktoru Uprave policije, a koji se obraća ministru, koji jedino može uraditi ono što je napisano u zakonu - naveo je Bečić. Ne može se proces vetinga, kako ističe, zaustaviti u sektoru bezbjednosti. - Potreban nam je veting u svim institucijama, a posebno u pravosuđu, jer mi zbog nedovoljnih reformi u okviru pravosuđa i neefikasnih sudskih procesa imamo, s jedne strane, vrlo često i usložnjavanje bezbjednosne situacije jer se puštaju na slobodu oni koji ponovo postaju ili potencijalne žrtve ili izvršioci teških krivičnih djeli ili, s druge strane, pravosnažne presude koje su ključ - rekao je Bečić. Analiza bezbjednosnog sektora, kako dodaje, mora polaziti od tri ključne tačke - zatečenog stanja, izazova u prethodne dvije godine i rezultata reformi koje su ostvarene za manje od 24 mjeseca. Građani, kako je ocijenio, veoma dobro znaju šta je nova vlast zatekla u sistemu bezbjednosti, ističući da je on decenijama bio “sistemski i kontinuirano urušavan”. - Zatekli smo ogromne deficite u kadrovskom i tehničkom segmentu, u normativnom okviru, ali prije svega urušen sistem vrijednosti. Vidjeli smo nedostatak policajaca, opreme, radara, uniformi, savremene tehnologije. Normativno smo bili na dnu evropske ljestvice, a danas su stvari potpuno drugačije - kazao je Bečić i najavio On je da naredne godine 54 miliona eura ide na nabavku dronova, video nadzora, biometrijskih sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Podsjetio je na potvrđene optužnice i presude protiv bivših visokih funkcionera bezbjednosnih službi. - Rezultati su jasni, a razvoj sektora nastavićemo jednako odlučno. Sistem se obnavlja, jača i nikada više neće biti u službi kriminala - istakao je Bečić. Građani, kako dodaje, svjedoče nikad jačoj borbi protiv svih vidova kriminala.&nbsp; - U borbi u kojoj nema nedodirljivh. Gotovo nedjeljno i mjesečno imate udare na narko i duvansku mafiju - istakao je Bečić. Pravda, prema njegovim riječima, nije stigla još do svih, ali nema onih koji su iznad države. Bogdanović je poručio onima sa druge strane zakona da kada država, u formalno-pravnom smislu krene, "kukala vam majka". Momčilo Leković (Demokratska Crna Gpra) pitao je Bečića o povećanim broju saobraćajnih nesreća na crnogorskim putevima, te koje mjere sektor bezbjednosti planira da preduzme povodom toga. Bečić je, pored ostalog, kazao kako je u prvih devet mjeseci ove godine po osnovu prekršaja koji se tiču bezbjednosti saobraćaja uhapšeno 5.600 osoba, odnosno 1.700 više u odnosu na prošlu godinu. Komentarišući nedavna dešavanja kaže da se manipulisalo time što su uhapšeni državljani Turske za koje se ispostavilo da nijesu učestvovali u nedavnom sukobu na Zabjelu.&nbsp; Bečić je istakao kako je policija postupila potpuno profesionalno, s obzirom na to da je, pošto je prvobitno osumnjičene prepoznao oštećeni građanin, utvrđeno da oni imaju alibi. - Utvrđuje se da je alibi bio opravdan i ukida se pritvor. U pokušaju bijega na graničnom prelazu hapse se osobe za koje se utvrđuje sve ono što su saopštili nadležni. Jasno je šta je nadležnost policije, a šta tužioca. I opet su se desile manipulacije - naglasio je Bečić. Ocjenjuju da što god se dešava u Crnoj Gori pokušava se zalijepiti etiketa sektoru bezbjednosti samo zbog rezultata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee" data-rendition-name="original" width="1052" height="588" loading="lazy" alt="Damjan Ćulafić"> <figcaption>Damjan Ćulafić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je, odgovarajući na pitanje poslanika Albina Ćemana (Demokratska Crna Gora) kazao da Vlada vodi računa o sjeveru države, te najavio, pored ostalog, zatvaranje nelegalnih deponija. Govoreći o Opštini Rožaje naveo je da je potrebno vrijeme da se kapitalni projekti, za koja su odvojena sredstva, realizuju. - Lokacija Mostina je određena kao privremeno rješenje za odlaganje otpada. Stav je da ta deponija mora biti trajno zatvorena i pitanje odlaganje otpada riješeno - rekao je Ćulafić.&nbsp; Poslanik Boris Mugoša (Socijaldemokrate) pitao je ministra vezano slučaj izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Krsta Radovića, za kojeg je ranije po mišljenju inspekcije utvrđeno da ne ispunjava uslove za tu poziciju, odnosno da li je dobio mišljenje Ministarstva rada u odnosu na žalbu koju je podnio, te u kojoj fazi je predlaganje novog Odbora direktora ovog preduzeća. Ćulafić je odgovorio da nisu upoznati s odlukom ministarstva povodom žalbe Radovića na rješenje inspektora rada, ali to je posljedica njegovog trajnog opredjeljenja da se ne miješa i komentariše rad svojih kolega. Potom je naveo rezultate koje je Radović ostvario u prethodnoj godini, te istakao da preduzeće posluje održivo. Ćulafić je podsjetio da je prijedlog za razrješenje i imenovanje članova Odbora direktora podnijet 29. maja, odnosno da je resor kojim rukovodi obavio svoj posao.&nbsp; - Većinskom odlukom Vlade taj prijedlog je povučen sa dnevnog reda. Ministarstvo će ponovo uputiti zahtjev o razrješenje i imenovanju nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima ovlašćenim za predlaganje kandidata - rekao je Ćulafić. Mugoša pita što će da se desi ako se utvrdi da je Radović nezakonito na čelu Regionalnog vodovoda i postavlja li se pitanje što će biti s odlukama koje je donosio ako je bio nezakonito na toj funkciji. - Ko će da ponese odgovornost u tom slučaju. U februaru inspektor utvrđuje da je nezakonito, a mi u novembru pričamo da ne znamo je li drugostepeni organ donio odluku. Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić u decembru prošle godine podnosi ostavku. Po zakonu za 60 dana mora da se bira novi odbor. U aprilu, šest mjeseci nakon njegove ostavke, predlažete novi odbor koji Vlada ne prihvata. Pet mjeseci nakon toga mi još nemam novi Odbor direktora - istakao je Mugoša. Smatra da je suština politička trgovina, a da se priča o vladavini prava, meritokratiji, sistemu odgovornosti, te da je ovaj slučaj primjer da sve to u našem sistemu ne postoji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7sajycfK6Vg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Bečić: Veting najvažniji proces u crnogorskom društvu; Bogdanović: Kada država krene - kukala vam majka

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu uputili su apel Dijani Hrki, majci mladića poginulog u padu nadstrešnice, da prekine štrajk glađu.
- Mi, studenti Medicinskog fakulteta u Beogradu, sa dubokom zabrinutošću pratimo Vašu borbu i Vaš, već trinaest dana dug, štrajk glađu. Svjesni smo ogromne boli koju nosite i snage koju pokazujete uprkos svemu što ste prošli. Vaša hrabrost, istrajnost i dostojanstvo već su postali simbol borbe za pravdu. Kao budući ljekari, ali prije svega kao ljudi, osjećamo odgovornost da Vam se obratimo i zamolimo Vas da sačuvate svoje zdravlje- &nbsp;poručili su studenti.
Iz ovog razloga oni su zamolili Hrku da prekine štrajk glađu i poručili joj da ostane sa njima, snažna i prisutna, kako bi zajedno nastavili borbu koju je započela, borbu koja se, kako navode, tiče svakog građanina ove zemlje.
- Ovo što tražimo nije malo, ali Vas molimo da nas poslušate jer je nama, za razliku od njih, važno zdravlje i život svakog pojedinca. Hvala Vam, majko!- navodi se na kraju studentskog apela Hrki.
Podsjećamo, Dijana Hrka već trinaest dana štrajkuje kod Skupštine Srbije, zahtijevajući da nadležni organi saslušaju i pritvore sve osobe osumnjičene za pad nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, puštanje svih pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta u Beogradu zamolili Dijanu Hrku da sačuva svoje zdravlje i prekine štrajk glađu

Podrška lokalnih samouprava često je presudna za prve korake žena u biznisu. U glavnom gradu, interesovanje za projekte namijenjene preduzetnicama raste iz godine u godinu, što potvrđuju i aktuelni konkursi, kazala je za RTV Podgorica zamjenica gradonačelnika, Nađa Ljiljanić.
- Ove godine smo opredjelili 90 hiljada za pomoć preduzetnicama, s tim što smo uvidjeli da ni ove godine to nije dovoljna cifra, tako da ćemo u narednoj godini imati 140 hiljada za isti ovaj konkurs. Novi konkurs još uvijek traje, znači 45 hiljada treba da se raspodijeli u ovom kvartalu i imamo prijavljenih 82. žene- navela je Ljiljanić. 
 
Osim finansijske podrške, sagovornice navode da je ženama u poslovnom svijetu i dalje znatno teže da usklade različite životne uloge. Teret koji nose, od brige o porodici do profesionalnih obaveza – utiče i na njihove poslovne ambicije. 
 
- Mi smo predodređene da moramo da pomirimo te neke naše uloge, one su i prirodne i društvene i porodične i nisu nametnute bilo kakvim muškim aktivnostima. Sve zavisi od nas, niko vam neće doći ni servirati ništa na tanjiru, za sve morate da se izborite- poručila je izvršna direktorka kompanije Nelt Ljiljana Pižurica. 
 
Važnu ulogu u razvoju ženskog preduzetništva, kako je naglašeno, imaju i obrazovne institucije. Kroz savremene programe i model praktičnog učenja, one stvaraju generacije mladih djevojaka koje već tokom školovanja razvijaju svoje prve poslovne ideje. 
 
- Ja moram reći da u toj dugoj istoriji postojanju ove srednje stručne škole ona je zaista iznjedrila jedan ogroman broj danas uspješnih žena, iz svijeta politike, biznisa, nauke, prava, ekonomije, sporta. Mi sad već više od 10 godina realizujemo modul preduzetništvo sa posebnim akcentom na žene, odnosno, na upravo to žensko preduzetništvo- istakla je direktorka Ekonomske škole Dijana Vujačić.
Žensko preduzetništvo u Crnoj Gori raste, ali da bi se održalo i razvijalo, potrebna je kontinuirana podrška institucija, poslodavaca i obrazovnog sistema. Jer, kako zaključuju sagovornice TV PG, žene imaju ideje, potencijal i snagu, samo im treba dati prostor da ga u potpunosti ostvare.

Ljiljanić: Naredne godine 140 hiljada za pomoć preduzetnicama

Regionalnu i svjetsku javnost ovih dana privukla je informacija da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu u slučaju "Sarajevski safari", koji se odnosi na tzv. ratne turiste. Prema krivičnoj prijavi, tokom opsade Sarajeva oni su dolazili na položaje Vojske Republike Srpske i ubijali civile. Krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH 2022. godine podnijela je tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, a do danas nije ostvaren značajan napredak u istrazi.
Nakon pokretanja istrage u Italiji, zbog sumnje da su neki od ratnih turista bili Italijani, slučaj je ponovo u fokusu javnosti. Karić ističe da je, kao i ostatak javnosti, bila šokirana onim što je vidjela. Kao gradonačelnica podnijela je krivičnu prijavu i dopunu sa imenima svjedoka.
U avgustu ove godine kontaktirao ju je italijanski novinar Ezio Gavazeni, koji je istraživao "Sarajevski safari", tražeći dokumentaciju. Karić je putem italijanske ambasade dostavila prijavu i dopunu milanskom tužilaštvu, ne objavljujući ih kako ne bi ugrozila istragu. Naglašava da postoje identifikovane osobe i živi svjedoci, te dodatne informacije do kojih je došlo tužilaštvo u Milanu.
Karić smatra da će postupci u Italiji podstaći Tužilaštvo BiH da intenzivira istragu. Navodi da će neki svjedoci svjedočiti u Milanu, a i sama je spremna biti svjedok. Ističe da su neki svjedoci već davali iskaze pred Haškim tribunalom, koji mogu biti korišćeni u ovom predmetu.
- Radi se o izuzetno ozbiljnom predmetu i važno je da svjedoci konačno ispričaju dimenziju strašnih zločina tokom opsade- naglasila je Karić.&nbsp;
Na pitanje o saradnji Srbije u istrazi, odgovara da je nemoguće isključiti saradnju jer je dolazak i naoružavanje ratnih turista bio organizovan.
&nbsp;- Ovo su neosporne činjenice koje će se morati dokazati- dodala je.
Profesor krivičnog prava Dževad Mahmutović smatra da je proces izuzetno komplikovan zbog vremena koje je prošlo i prirode događaja. Podsjeća da su mnogi svjedoci stari ili preminuli, dok su informacije teško dostupne zbog uključivanja obavještajnih i paraobavještajnih službi. Ipak, otvaranje istrage šalje poruku da takvi zločini ne zastarijevaju i da pravda mora doći do izražaja.
Iz Tužilaštva BiH potvrđeno je da je predmet otvoren, ali da faktički nije bilo napretka – potencijalni svjedoci još nisu saslušani, a očekuje se da će to biti u Italiji. Mahmutović naglašava da to najbolje opisuje stanje pravosuđa u BiH, koje nije adekvatno procesuiralo ratne zločine, uprkos brojnim dokazima i svjedocima.
On ističe da se saradnja Srbije u ovom slučaju vjerovatno neće ostvariti i da će biti maksimalno opstruirana.
&nbsp;- S obzirom na učešće njihove službe bezbjednosti i prethodnu praksu prikrivanja odgovornosti pred međunarodnim sudovima, opstrukcija je gotovo sigurna- zaključio je Mahmutović.

Da li će Srbija sarađivati u istrazi "Sarajevo safari": "To je morala da bude organizovana akcija"

Američki predsjednik Donald Tramp ugostiće u Bijeloj kući izraelske taoce koje je oslobodio palestinski militantni pokret Hamas u okviru mirovnog sporazuma o prekidu vatre u Gazi, u četvrtak, 20. novembra, rekao je izvor upoznat sa pozivom američkog predsjednika za Tajms of Izrael.
Izvor je kazao da Tramp neće poslati avion za prevoz bivših talaca u Vašington, kako je ranije nezvanično bilo najavljeno u medijima, već da će bivši taoci i njihove porodice doći u Vašington komercijalnim letovima, o trošku izraelske vlade.
Bijela kuća je pozvala svih 20 talaca koje je po mirovnom sporazumu o prekidu vatre u Gazi 13. oktobra oslobodio Hamas.
Oslobođeni taoci bili su među 251 osobe koje je Hamas oteo u napadu na jug Izraela u oktobru 2023. godine, kada je, prema izraelskim izvorima, ubijeno oko 1.200 ljudi, nakon čega je počeo rat u Gazi u kome je, prema palestinskim izvorima, ubijeno više od 65.000 ljudi.

Tramp će u Bijeloj kući ugostiti taoce koje je oslobodio Hamas

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Šćekić: Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legalno ni legitimno, suprotno ne mogu tvrditi ni srpski izvori

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

Tag: aleksa-becic