Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Pokušaj da se kroz intervju Večernjem listu, na neki način prikaže da Aleksa Bečić ima neku podršku službene hrvatske politike, ili da će se hrvatska politika zbog mišljenja Evropske komisije suštinski promijeniti prema Crnoj Gori apsolutno ne stoji. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, rekao hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Dodaje da Hrvatska želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju (EU) i podržava je na tom putu, ali ističe da se neriješena pitanja moraju rješavati.
Sokol je reagovao nakon intervjua potpredsjednika Vlade Alekse Bečića Večernjem listu i podsjetio da je on proglašen personom non grata zbog svoje politike od koje ne odstupa i poručio da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu.&nbsp;
Poruka se, kaže, odnosila, na političku opciju okupljenu oko nekadašnjeg Demokratskog fronta, ali i Demokrate, koje su se od prividne proevropske opcije profilisale, smatra on, kao jedna potpuno prosrpska opcija koja promoviše najgore elemente velikosrpske ideologije u Crnoj Gori.
- Demokrate čine sve kako bi kroz provokacije narušili odnose Crne Gore i Hrvatske, kako bi kroz to Crnu Goru vratili u interesnu sferu i zonu uticaja Beograda, odnosno Srbije. Poruka je prvenstveno namijenjena njima, onima u Beogradu na čelu s Vučićem koji politiku “srpskog sveta” guraju, a isto tako i svima onima koji unutar Crne Gore podržavaju tu politiku, koji nijesu samo političke stranke, nego i važne institucije u društvu, poput Srpske pravoslavne crkve - rekao je Sokol.
Smatra da su Demokrate radili sve da dovedu Crnu Goru u poziciju kakvu je imala ranih devedesetih i da bi ponovo bila ono što se nekad, kako kaže, posprdno zvalo “drugo oko u glavi” i poručuje da to neće proći.
- U Crnoj Gori postoje jake suverenističke, procrnogorske, proevropske snage kojima je tako nešto apsolutno neprihvatljivo. Vjerujem da su oni u većini i vjerujem da će oni biti ti koji će na kraju uspjeti spriječiti i osujetiti velikosrpske planove u Crnoj Gori - poručio je Sokol.
Kaže da se interesovanje hrvatskog Večernjeg lista za intervju sa Bečićem ne može tumačiti kao poruka službenog Zagreba, jer je to privatni medij koji ima svoju uređivačku politiku.
- Činjenica je da je intervju objavljen na jedan apologetski način, faktički su izbjegnuta sva škakljiva pitanja, ili su pitanja o nekim osjetljivim temama postavljena na način koji je omogućio Bečiću da bez kritike ispromoviše svoju verziju događaja, slobodnu verziju onoga što se događalo posljednjih godina. Međutim, ono što je jako važno je da kad pročitate taj intervju vidite da tu nema nikakvog izvinjenja, nikakvog reteriranja, nikakvog odustajanja od bilo kojeg Bečićevog stava i stava Demokrata koji je doveo do toga da je on proglašen nepoželjnom osobom u Hrvstskoj”- naglasio je Sokol.
<h2>Izostanak izvinjenja</h2>
Podsjeća da je Rezolucija o Jasenovcu bila jedan od razloga zbog kojih je Aleksa Bečić proglašen personom non grata u Hrvatskoj i da on i dalje ne odustaje od nje.
- On kaže da je možda bio sporan tajming, ali ni na koji način se ne izvinjava, niti da je to bila greška, ili bilo šta drugo. O odnosima sa Rusijom, ako pogledate, on zapravo govori na način ,,pa evo mi sad iz takvih razloga moramo pratiti zapadnu politiku prema Rusiji, dok je stanje u Ukrajini takvo kakvo jeste, dok traje rat u Ukrajini, ali čim se međunarodne okolnosti malo promjene mi ćemo se vratiti starim našim vezama koje smo imali sa Rusijom i sa ruskom vlašću. To su poruke koje se vide kad malo pažljivije pročitate”- rekao je Sokol.
Ukazuje i na neriješena pitanja koje Crna Gora i Hrvatska imaju, a koja nijesu samo bilateralna, već, kaže i civilizacijska. Među tim otvorenim pitanjima je i sudbina nestalih, odšteta logorašima, osobama koje su stradale u domovinskom ratu zbog velikosrpske agresije, koju je prezentovala na neki način i Crna Gora napadom na Dubrovnik.
Dodaje da bilo kakav intervju, a kamoli onakav kakav je Bečić dao, ne mogu uticati na službenu politiku Zagreba, ali ni to što radi Večernji list, nije na bilo koji način odraz službene hrvatske politike.&nbsp;
- On tu ne govori ništa o rješavanju tih pitanja, ništa ne govori o tome da treba ispraviti greške koje su načinjene, ne govori o tome da su ta pitanja isto tako dio temeljnih načela EU i vladavine prava, koje treba riješiti, nego se poziva na mišljenje Evropske komisije i misli da će sada to mišljenje sve probleme uvući pod tepih. Drugim riječima poruka koja je u pozadini je “mi računamo da će druge evropske zemlje napraviti pritisak na Hrvatsku i da će odustati od svih zahtjeva i jednostavno prepusti Crnu Goru velikosrpskoj politici - e pa to je ono što se sigurno neće dogoditi - izričit je Sokol.
Hrvatska, kaže, želi Crnu Goru u EU, ali neke stvari se moraju promijeniti. Mora se smanjiti velikosrpski uticaj, a problemi koji postoje, dodaje on, moraju se riješiti.
- Provokacije koje dolaze prvenstveno trenutno od Demokrata moraju stati, jer je jasno da je takva politika prema Hrvatskoj apsolutno zlonamjerna i da nema ništa pozitivno u njoj i tek kad se te stvari riješe onda će Hrvatska učiniti sve kako bi se dalje pregovori nastavili na adekvatan način. Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona iz Crne Gore, poput Demokrata, ali problemi suštinski se moraju riješiti - poručio je Sokol.
<h2>Velika šansa, ali problemi i dalje postoje</h2>
Smatra da je novi izvještaj Evropske komisije pozitivan i da ga treba tumačiti i kroz kontekst da je, nakon početka rata u Ukrajini, EU ponovo stavila proširenje visoko na listi svojih prioriteta.
Dodaje i da EU ne želi Jugoistočnu Evropu ostaviti kao neku crnu rupu koja bi potpala pod ruski, turski, kineski ili arapski uticaj, već po svaku cijenu želi, kako kaže, tu crnu rupu zatvoriti i te zemlje afirmisati da što prije postanu članice Evropske unije, gdje Crna Gora, ističe on, ima veliku šansu.
- Crna Gora jeste najdalje odmakla od svih, upoređujući situaciju sa BiH gdje je haos, u Srbiji koja je na ivici građanskog rata, na Kosovu i Sjevernoj Makedoniji i dalje ima velikih problema u unutrašnjim odnosima. Naravno da su Crna Gora i Albanija jedine zemlje koje su nekoj fazi da se uopšte može govoriti o pristupanju…- kazao je Sokol.
Problemi, dodaje, i dalje postoje, i ističe pitanje vladavine prava, gdje je puno pitanja koa se moraju riješiti te pitanje slobode medija, koje je osjetljivo.
- Vidjeli smo šta se događalo posljednjih nekoliko nedjelja u Crnoj Gori, pogotovu vezano &nbsp;za medije koji nijesu baš apologetski raspoloženi prema vlastima i s te strane postoji prostor za poboljšanje. Treba učiniti mnogo više kako bi se smanjili strani negativni uticaj, pogotovu Srbije i Rusije - zaključio je Sokol.

Portal ETV

Sokol: Hrvatska želi Crnu Goru u EU bez obzira na provokacije koje dolaze od prosrpskih poltrona, poput Demokrata

Glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, u emisiji 24 sata na Televiziji E istakla je da je u najnovijem izvještaju Evropske unije o Crnoj Gori, prvi put u Poglavlju 24 - koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbjednost korišćen termin „nazadovanje“.
- Ono što je karakteristično, a što vlast ne pominje jer im nije u interesu, jeste da se u poglavlju koje se bavi ključnim pregovaračkim pitanjima prvi put koristi ovaj termin. Izvještaji, ne samo ovaj, nego svi koji budu slijedili do članstva Crne Gore u punopravnom članstvu EU, biće sve oštriji. Retorika EU se zaoštrava i, iako zadržava diplomatski ton, upozorenja postaju sve konkretnija,“ rekla je Nikolić.
Posebnu pažnju, podsjeća Nikolić, izvještaj obraća na sektor bezbjednosti i pritiske na medije.
- U dijelu koji se odnosi na medije, nalaze se otvorene kritike upućene čelnicima sektora bezbjednosti zbog pritiska na medije. Kada čitate taj izvještaj, tu su portretisani čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata. Govorim konkretno o ministru Draganu Krapoviću i šefu poslaničkog kluba Demokrata Borisu Bogdanoviću. Ne pominju im se imena i neće ni biti pomenuta, ali oni su portretisani kroz taj izvještaj zbog retorike koju su koristili kada su mediji u pitanju i zbog pritisaka koje su vršili na medije u prethodnom periodu - istakla je Nikolić.&nbsp;
<h2>Proces članstva Crne Gore u EU - realni rokovi i izazovi</h2>
Nikolić je naglasila da je trenutna retorika vlasti o punopravnom članstvu 2028. godine preuranjena.
- &nbsp;To je proces koji može da potraje jako dugo, na koji može da utiče svaka država pojedinačno - kao što je bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u EU, čiji je prvi susjed Slovenija dosta držala na stendbaju njihovo punopravno članstvo. Naravno, stvari su se na kraju riješile, ali takođe moram podsjetiti da je Hrvatska u EU ušla pod mnogo lakšim pregovaračkim uslovima nego što je to slučaj sa Crnom Gorom i ostalim državama kandidatkinjama koje su danas u opticaju za punopravno članstvo - objasnila je Nikolić.
Prema njenim riječima, administrativni i zakonodavni uslovi - uključujući usvajanje zakona, uredbi i prilagođavanje evropskom zakonodavnom sistemu mogu biti ispunjeni do 2028. godine, ali to ne garantuje automatsko članstvo.&nbsp;
Više pažnje, naglašava Nikolić, mora biti posvećeno benefitima članstva za građane Crne Gore, umjesto da se fokus stavlja isključivo na formalno ispunjavanje uslova.
- Nijesam sigurna, ali administrativni uslovi - usvajanje zakona, uredbi, prilagođavanje evropskom sistemu, zakonodavnom okviru itd. – moguće je da budu ispunjeni do 2028. uz veliko insistiranje EU, jer je Briselu jako stalo da u ovom trenutku pokaže da proces pridruživanja nije mrtav. Oni priželjkuju, kako ja volim da kažem, da Evropa pokaže da su Crna Gora i dalje poželjno društvo za članstvo. Što se tiče benefita, meni se čini da se mnogo više mora govoriti o benefitima iz pozicije građanina, iz pozicije svih onih koji žive u Crnoj Gori – šta će oni dobiti članstvom u EU, nego o tome da li je sama država ispunila uslove. Ona će ih ispuniti; pod pritiskom Brisela moraće da ispuni te uslove, i sada smo već preduboko u tom procesu da bismo mogli da se vratimo nazad - dodala je Nikolić.&nbsp;
<h2>Bečićevo "nijesam ništa učinio"&nbsp;</h2>
Nikolić je govorila o izjavi potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića za jedan hrvatski medij.
- Jasno je iz pitanja, tek kad pročitate i Bečićeve odgovore da je taj intervju dogovoren unaprijed. Ne znam da li je plaćen, ali je definitivno urađen onako kako je Bečićeva partija priželjkivala -sveden na mjeru marketinga. Jer imate u odgovoru na prvo pitanje koje se tiče statusa non grata da on ništa nije učinio. Ne, nije on učinio, jesu ljudi iz partije na čijem je on čelu, jesu ljudi iz vlade čiji je on potpredsjednik i ono gdje su počeli svi problemi sa Hrvatskom je bilo usvajanje Deklaracije o genocidu u Jasenovcu, Bečićeva partija je tada glasala za tu deklaraciju - pojasnila je Nikolić.&nbsp;
Nije tačno, ističe Nikolić, da nije ništa uradio, vrlo je aktivno doprinosio pogoršanju odnosa, ne izjavama i direktnim djelovanjem, nego prećutkivanjem stvari koje su radili njegovi partijski drugovi.&nbsp;
- U prvom redu Krapović, pa za njim i svi ostali. On kao potpredsjednik Vlade, i kao bivši predsjednik Skupštine, jedna od najodgovornijih osoba u ovoj državi - makar bi trebalo tako da bude - ne može na takva pitanja da odgovara rečenicama „nijesam ja ništa uradio“ - ukazuje Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, uopšte nije u pitanju on personalno, nije ni Hrvatska njemu uvela status nepoželjne osobe zbog njega lično.
- Dakle, nije u pitanju on lično, nego on kao personifikacija politike koju on predstavlja. To je ono što se u budućem članstvu CG u EU ne može dešavati. Takve politike jednostavno nijesu prihvatljive kada je u pitanju zaoštravanje odnosa sa susjedima - navela je Nikolić.&nbsp;
<h2>Vlast odsječena od realnosti&nbsp;</h2>
Glavna i odgovorna urednica M portala osvrnula se i na ponašanje poslanika u vezi sa socijalnim pitanjima, ističući kontradiktorne odluke vlasti.
- Podsjetiću vas, istoga dana kada se nije glasalo za povećanje dječijih dodataka, ti isti poslanici koji nijesu digli ruke za povećanje dječijih dodataka digli su ruke da sami sebi povećaju plate za 600 eura, u prosjeku – nekom manje, nekom više - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da takva odluka pokazuje bahatost, elementarno nevaspitanje i odsječenost od realnosti svijeta u kojem živimo.
Nikolić je naglasila i važnost kontakta političara s građanima.
- Ko god se bavi bilo kojom vrstom posla koja podrazumijeva kontekst s ljudima, kao što je novinarstvo ili politika, mora imati kontakt sa građanima svih slojeva kako bi stekao realnu predstavu o tome kako građani žive. Građani žive izuzetno loše, ne samo oni sa najnižeg sloja - najsiromašniji su uvijek najugroženiji, dodatno pogođeni inflacijom i divljanjem cijena, dok vlast ne preduzima ništa da im olakša položaj - istakla je Nikolić.&nbsp;
Urednica je posebno istakla situaciju penzionera gdje naglašava da shvata penzionere koji su zadovoljni nekim povećanjima koja je Vlada Spajića na početku mandata dala.&nbsp;
- Ali bilo bi dobro da razmisle gdje to povećanje odlazi - u ovom trenutku odlazi na ono što je za tu kategoriju stanovništva prioritet - zdravstvo. Nemamo više doprinose koji idu u Fond za zdravstvo, vidimo da postoje razni problemi, uključujući smjenu direktora, i sve više novca odvajamo od svojih primanja jer nemamo ono što nam je država donedavno garantovala - dobru ili prosječno dobru zdravstvenu zaštitu - zaključila je Nikolić.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Nikolić: Čelni ljudi sektora bezbjednosti i Demokrata portretisani u izvještaju EU zbog pritisaka na medije

Specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić, komentarisala je za portal Standard intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića, za hrvatski Večernji list, a na koji su mnogi zvaničnici Hrvatske imali oštre komentare.
Babić Galić je u izjavi za portal Standard kazala da je Republika Hrvatska sve rekla stavljanjem na popis nepoženih osoba.
Ona je navela da smo svjedoci provokacija ministra odbrane Crne Gore, Dragana Krapovića, iz redova Demokrata, koji, kako je navela, ,,u pravilu radi na narušavanju odnosa“.
- Da je potpredsjedniku Vlade stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja koje opterećuju dvije zemlje - istakla je specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, Vanda Babić Galić.
Babić Galić je zaključila da je Republika Hrvatska zagovaratelj evropskog puta Crne Gore, te da traju razgovori o rješavanju otvorenih pitanja između dvije države.

Babić-Galić: Da je Bečiću stalo, u dogovoru sa svojim stranačkim kolegama doprinio bi rješavanju otvorenih pitanja

Sokolić opet pjeva o Crnoj Gori. I to sa 0,07 odsto podrške koliko je dobio na posljednjim izborima u Hrvatskoj od ukupnog broja birača, taman koliko mu treba političkog vazduha da cvrkuće iz svakog Milovog kaveza - poručio je poslanik Demokrata Duško Stjepović u reagovanju na izjavu hrvatskog europoslanika Tomislava Sokola u kojoj je ustvrdio da lider te partije Aleksa Bečić, koji je proglašen nepoželjnim u Hrvatskoj, ni milimetra ne odstupa od dosadašnje politike.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Stjepović je rekao da žali što ga je Bečić istinom razobličio pred hrvatskom javnošću.
- Zamislite evropskog poslanika kojeg je od 3,5 miliona birača glasalo nešto više od 2000 birača. Čovjek ispod statističke greške. Takva jedna figura ne može poremetiti ni odnose u svom kvartu, a kamoli odnose između dvije zemlje. Ma kaoliko se Sokolić trudio. U konačnom znamo da su za Sokolića Milo i Aco Mijajlović heroji, a mi problem. Jasno mu je da mi znamo i zbog čega. Zato i raste nervoza - naveo je on.

Stjepović: Bečić razobličio istinu pred hrvatskom javnošću

U današnjem broju jednog uglednog hrvatskog dnevnog lista izašao je servilni intervju s jednim crnogorskim dužnosnikom, osobom koja je istovremeno u Hrvatskoj persona non grata. Ne može u Hrvatsku fizički, no može medijski i to bez ijednog istinski važnog/opasnog pitanja - ukazao je politički analitičar Aleksandar Musić povodom intervjua lidera Demokrata i potpredsjednika crnogorske Vlade Alekse Bečića za hrvatski Večernji list.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ocijenio da stvar tek postaje interesantnija s obzirom na to da ovako odigrana situacija višestruko nadilazi sposobnosti osobe/stranke u pitanju ili dnevnu medijsku politiku.
- U proteklih nekoliko godina bilo je nekoliko televizijskih serijala, gostovanja, priloga i komentara koji su, niotkuda, iz neba u rebra, iz 0 u 100 - pričali režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori. Kao što se do avgusta 2020. o Crnoj Gori u Hrvatskoj pričalo u priglupim 2D kategorijama zelenaša/bjelaša, Crnogoraca/Srba i time promašivalo adresirati stvarne odnose, probleme i opasnosti, primjećujem da se sada sve više gura 2D priča o Mafiji na jednoj i Vitezovima Svjetla na drugoj strani. Ko god zna nešto o mafiji u Crnoj Gori, klanovima, podzemnim potocima i rijekama, odnosu mafije/a i države/a, početnim i rezervnim pozicijama, novom miješanju karata - zna koliko je ovo sadržajem fejk, no učinkom inteligentno diskvalifikujuća priča koja se na mala vrata servira hrvatskoj javnosti - istakao je Musić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexlexmusic%2Fstatus%2F1987484637480817136&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sve ovo je, cijeni on, živi primjer svima onima koji žele dobro Crnoj Gori, bili oni u vlasti ili u opoziciji - da se boj za Crnu Goru ne bije samo unutar nje, već da je odavno prešao crnogorske granice.
- U tom boju medijska politika i saveznici igraju izrazito bitnu ulogu. Pošto ne volim kuknjavu, nego proaktivu, iskreni savjet: možda je vrijeme škartati potrošene i potrošeno u medijskim istupima u zemlji i izvan nje, a saveznike tražiti u ozbiljnim ljudima, umjesto biti ubožnicom za razne beskorisne i nerijetko štetne bezveznjake iz zemlje ili 'regiona - zaključio je Musić.

Musić: Servilni intervju s Bečićem priča režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

1250x600

1084x550

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

„Efikasne“ greške policije

Veting je najvažniji proces u crnogorskom društvu - proces provjere integriteta, čišćenja sistema od korupcije, kriminala nedozvoljenih uticaja, kompromitovanih kadrova je najvažniji za budućnost ovog društva, jer od njega zavisi da li ćemo uspjeti da izgradimo jake i otporne institucije koje će garantovati sigurnu budućnost Crne Gore - kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić. On je, u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Bogdanovića (Demokratska Crna Gora) u okviru Druge posebne sjednice, kazao da je veting zakon. - Veting je obaveza. Ovo što se sprovodi u sektoru bezbjednosti, a i tu je bilo mnogo manipulacija, to piše u zakonu države Crne Gore koji nije usvojio ovaj saziv parlamenta ili ova Vlada, već neka od ranijih, ali očito je trebalo da dođu određeni pojedinci, da se uspostavi sistem i omogući ljudima samo da primjenjuju zakonske mehanizme - istakao je Bečić. Komisija za bezbjednosne provjere, kako dodaje, funkcioniše kao profesionalno tijelo, a inicijative za provjere može da podnese isključivo neposredni starješina, odnosno prvi nadređeni. - Komisija se obraća Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koja ima rok od 90 dana da ostavi pisani izvještaj. Uprava policije ima svoje kontrole. To se upari. Suspenziju ponovo pokreće nesporedni rukovodilac, koji se obraća direktoru Uprave policije, a koji se obraća ministru, koji jedino može uraditi ono što je napisano u zakonu - naveo je Bečić. Ne može se proces vetinga, kako ističe, zaustaviti u sektoru bezbjednosti. - Potreban nam je veting u svim institucijama, a posebno u pravosuđu, jer mi zbog nedovoljnih reformi u okviru pravosuđa i neefikasnih sudskih procesa imamo, s jedne strane, vrlo često i usložnjavanje bezbjednosne situacije jer se puštaju na slobodu oni koji ponovo postaju ili potencijalne žrtve ili izvršioci teških krivičnih djeli ili, s druge strane, pravosnažne presude koje su ključ - rekao je Bečić. Analiza bezbjednosnog sektora, kako dodaje, mora polaziti od tri ključne tačke - zatečenog stanja, izazova u prethodne dvije godine i rezultata reformi koje su ostvarene za manje od 24 mjeseca. Građani, kako je ocijenio, veoma dobro znaju šta je nova vlast zatekla u sistemu bezbjednosti, ističući da je on decenijama bio “sistemski i kontinuirano urušavan”. - Zatekli smo ogromne deficite u kadrovskom i tehničkom segmentu, u normativnom okviru, ali prije svega urušen sistem vrijednosti. Vidjeli smo nedostatak policajaca, opreme, radara, uniformi, savremene tehnologije. Normativno smo bili na dnu evropske ljestvice, a danas su stvari potpuno drugačije - kazao je Bečić i najavio On je da naredne godine 54 miliona eura ide na nabavku dronova, video nadzora, biometrijskih sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251106111136_2cb804e9ce05ea0357b2712eaac8ec09d8d6657f5e62ef386e36d835943fbd17" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Podsjetio je na potvrđene optužnice i presude protiv bivših visokih funkcionera bezbjednosnih službi. - Rezultati su jasni, a razvoj sektora nastavićemo jednako odlučno. Sistem se obnavlja, jača i nikada više neće biti u službi kriminala - istakao je Bečić. Građani, kako dodaje, svjedoče nikad jačoj borbi protiv svih vidova kriminala.&nbsp; - U borbi u kojoj nema nedodirljivh. Gotovo nedjeljno i mjesečno imate udare na narko i duvansku mafiju - istakao je Bečić. Pravda, prema njegovim riječima, nije stigla još do svih, ali nema onih koji su iznad države. Bogdanović je poručio onima sa druge strane zakona da kada država, u formalno-pravnom smislu krene, "kukala vam majka". Momčilo Leković (Demokratska Crna Gpra) pitao je Bečića o povećanim broju saobraćajnih nesreća na crnogorskim putevima, te koje mjere sektor bezbjednosti planira da preduzme povodom toga. Bečić je, pored ostalog, kazao kako je u prvih devet mjeseci ove godine po osnovu prekršaja koji se tiču bezbjednosti saobraćaja uhapšeno 5.600 osoba, odnosno 1.700 više u odnosu na prošlu godinu. Komentarišući nedavna dešavanja kaže da se manipulisalo time što su uhapšeni državljani Turske za koje se ispostavilo da nijesu učestvovali u nedavnom sukobu na Zabjelu.&nbsp; Bečić je istakao kako je policija postupila potpuno profesionalno, s obzirom na to da je, pošto je prvobitno osumnjičene prepoznao oštećeni građanin, utvrđeno da oni imaju alibi. - Utvrđuje se da je alibi bio opravdan i ukida se pritvor. U pokušaju bijega na graničnom prelazu hapse se osobe za koje se utvrđuje sve ono što su saopštili nadležni. Jasno je šta je nadležnost policije, a šta tužioca. I opet su se desile manipulacije - naglasio je Bečić. Ocjenjuju da što god se dešava u Crnoj Gori pokušava se zalijepiti etiketa sektoru bezbjednosti samo zbog rezultata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251106111124_7d1a7592058e6fd2cd36724ca602c515a76174f7cf6f896de6e068d5c13fdfee" data-rendition-name="original" width="1052" height="588" loading="lazy" alt="Damjan Ćulafić"> <figcaption>Damjan Ćulafić(Photo: Skupština Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić je, odgovarajući na pitanje poslanika Albina Ćemana (Demokratska Crna Gora) kazao da Vlada vodi računa o sjeveru države, te najavio, pored ostalog, zatvaranje nelegalnih deponija. Govoreći o Opštini Rožaje naveo je da je potrebno vrijeme da se kapitalni projekti, za koja su odvojena sredstva, realizuju. - Lokacija Mostina je određena kao privremeno rješenje za odlaganje otpada. Stav je da ta deponija mora biti trajno zatvorena i pitanje odlaganje otpada riješeno - rekao je Ćulafić.&nbsp; Poslanik Boris Mugoša (Socijaldemokrate) pitao je ministra vezano slučaj izvršnog direktora Regionalnog vodovoda Krsta Radovića, za kojeg je ranije po mišljenju inspekcije utvrđeno da ne ispunjava uslove za tu poziciju, odnosno da li je dobio mišljenje Ministarstva rada u odnosu na žalbu koju je podnio, te u kojoj fazi je predlaganje novog Odbora direktora ovog preduzeća. Ćulafić je odgovorio da nisu upoznati s odlukom ministarstva povodom žalbe Radovića na rješenje inspektora rada, ali to je posljedica njegovog trajnog opredjeljenja da se ne miješa i komentariše rad svojih kolega. Potom je naveo rezultate koje je Radović ostvario u prethodnoj godini, te istakao da preduzeće posluje održivo. Ćulafić je podsjetio da je prijedlog za razrješenje i imenovanje članova Odbora direktora podnijet 29. maja, odnosno da je resor kojim rukovodi obavio svoj posao.&nbsp; - Većinskom odlukom Vlade taj prijedlog je povučen sa dnevnog reda. Ministarstvo će ponovo uputiti zahtjev o razrješenje i imenovanju nakon usaglašavanja stavova među institucijama i činiocima ovlašćenim za predlaganje kandidata - rekao je Ćulafić. Mugoša pita što će da se desi ako se utvrdi da je Radović nezakonito na čelu Regionalnog vodovoda i postavlja li se pitanje što će biti s odlukama koje je donosio ako je bio nezakonito na toj funkciji. - Ko će da ponese odgovornost u tom slučaju. U februaru inspektor utvrđuje da je nezakonito, a mi u novembru pričamo da ne znamo je li drugostepeni organ donio odluku. Predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić u decembru prošle godine podnosi ostavku. Po zakonu za 60 dana mora da se bira novi odbor. U aprilu, šest mjeseci nakon njegove ostavke, predlažete novi odbor koji Vlada ne prihvata. Pet mjeseci nakon toga mi još nemam novi Odbor direktora - istakao je Mugoša. Smatra da je suština politička trgovina, a da se priča o vladavini prava, meritokratiji, sistemu odgovornosti, te da je ovaj slučaj primjer da sve to u našem sistemu ne postoji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7sajycfK6Vg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Bečić: Veting najvažniji proces u crnogorskom društvu; Bogdanović: Kada država krene - kukala vam majka

Nije realno da se opozove zabrana ulaska u Hrvatsku Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću jer gospoda djeluju na isti način kao i ranije. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmisati svoje, a ne tuđe interese, kaže intervjuu Pobjedi Tonino Picula, izvjestilac EP za Srbiju i bivši šef hrvatske diplomatije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nedavno je zatražio je da se predsjendiku Skupštine Mandiću, predsjedniku Demokrata i zamjeniku premijera Bečiću i lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću ukine zabrana ulaska u Hrvatsku.
- Predsjednik Milatović je takođe nedavno izjavio u intervjuu za ugledni Politico kako očekuje aktivniju podršku EU prozapadnim političarima na Zapadnom Balkanu u borbi protiv ruskih kampanja dezinformacijama. U istom tekstu se navodi i da Crna Gora osjeća pritisak prosrpskih stranaka u parlamentu. Mislim da predsjednik treba povezati ove činjenice s razlozima zabrane ulaska spomenutim političarima u Hrvatsku. Gospoda i dalje djeluju na isti način pa mislim kako nije realno da se zabrana opozove jer se definitivno nisu stvorili uslovi za to - kazao je Picula.
<h2>Ne dodavati nova probleme</h2>
Neriješeno pitanje imovine predstavlja jedno od opterećenja u odnosima Hrvatske i Crne Gore. To je, smatra Picula, tek dio problema koji vuku korijene iz prošlosti. 
Prema njegovim riječima, privremeni režim oko Prevlake bi trebalo trajno da riješi kako se granični spor ne bi uvodio u EU. 
- Trebalo bi takođe pokazati dobru volju oko slučaja školskog broda „Jadran“. Zatvaranje tih pitanja znatno bi pomoglo daljnjem, nadam se i sve bržem napretku Crne Gore prema članstvu u EU. Međutim, jednako je važno ne dodavati neke nove probleme na listu onih neriješenih, kao što je bio slučaj s Rezolucijom o Jasenovcu. Pristupanje Crne Gore EU je hrvatski nacionalni interes, ali Podgorica u procesu mora afirmirati svoje, a ne tuđe interese - poručuje Picula.
<h2>Podgorica se mora čuvati pristupnog "couplinga" s Beogradom</h2>
Picula je rekao i da nema sumnje da višemjesečna napeta i neizvjesna situacija u Srbiji utiče i na ukupnu percepciju politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a predsjednik Aleksandar Vučić, napominje, ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore.
- Zbog svog uticaja na susjedne države, takođe aspirante na članstvo u Uniji, Vučićev Beograd može proizvoditi krize u regiji. To se svakako odnosi i na Crnu Goru, a razloge ne treba posebno navoditi. Srbija u Crnoj Gori ima lokalne izvođače svojih projekata kao što su prosrpske i proruske stranke uz, naravno, SPC. Ne treba zanemariti ni dominantnu prisutnost srpskih medija. Kao što Putin nije mogao dozvoliti napredak Ukrajine prema EU, tako ni Vučić ne gleda blagonaklono na evropsku perspektivu Crne Gore - naglasio je Picula.
On napominje da se Podgorica mora čuvati nekog pristupnog "couplinga" s njegovim Beogradom koji u osnovi falsifikuje javno deklarirane namjere o pridruživanju EU. 
- Vučić od Brisela očekuje isključivo finansijsku i ekonomsku podršku, ali odbacuje njegove demokratske standarde. Ukratko, što se tiče procesa ulaska u EU i dinamike integracija, svaka država kandidat mora biti ocjenjivana zasebno s obzirom na svoje rezultate - konstatuje Picula.
Srbija na Zapadnom Balkanu, zbog svoje veličine i uticaja, ima posebnu težinu, ali Picula nije saglasan sa s tezom da zbog toga politika proširenja EU mora biti talac jednog režima koji ozbiljno odstupa od temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i geopolitičkih interesa bloka. 
- Politika proširenja je ionako pod velikim pritiskom. Kao i početkom stoljeća, danas je opet čak deset država u čekaonici ispred vrata EU. Šest država na Zapadnom Balkanu plus Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska. Sve su one u različitim fazama pristupnog procesa. Samo dvije napreduju u pregovorima sa Briselom (Crna Gora i Albanija), Srbija stagnira pa i nazaduje, Sjeverna Makedonija je blokirana izvana, BiH je blokirana iznutra, a zahtjev Kosova je na čekanju. Ukrajina je država u ratu, Moldavija naporno konsolidira svoju proevropsku orijentaciju, Gruzija se do daljnjeg sama isključila iz procesa, a kandidatura Turske je praktički zamrznuta godinama - kazao je Picula.
<h2>Članstvo u NATO dobra polisa osiguranja</h2>
Kada se ima pred očima ovakvo stanje, teško je zamisliti, kaže on, neko novo big bang proširenje kao 2004. godine. Razlike među kandidatima za članstvo su, napominje Picula, jednostavno prevelike. 
- Brisel će najvjerovatnije do kraja ovog mandata EK i EP moći da apsorbuju ambicije samo jednog malog broja kandidata - rekao je evropski izvjestila.
Što se tiče članstva u NATO-u, Picula podsjeća da je Alijansa u ovom Tramp 2.0 svijetu ipak reformisana. 
- Narastao je broj članica i postignut ključni dogovor o povećanju izdvajanja za obranu uz naglašavanje važnosti člana 5. To je produkt transformacije globalnih odnosa u proteklih par godina. Mislim da smo danas sve dalje od one Makronove nesrećne izjave da je NATO klinički mrtav. Članstvo u Savezu je dobra polisa osiguranja - poručio je Picula.

Picula: Nerealan opoziv zabrane ulaska u Hrvatsku Mandiću i Bečiću, gospoda djeluju kao ranije

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: aleksa-becic