Aleksandar Joksimović, po zanimanju DJ, u našoj emisiji dobio je zadatak da zamijeni ulogu sa jednom gošćom i da predstavi sebe u svijetlu bodibildera. 
Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju, ovo je video za vas.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDM-kauYItVY%2F%3Figsh%3DZGJ5Y29rMWZlbW5s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

(VIDEO) Ako ste u potrazi za inspiracijom u poziranju: DJ Aleksandar Joksimović kao bodibilder

Manje kvote za izlov plave ribe, manje ribolovnih dana i smanjenje pritiska velikih flota, zabrana kočarenja dublje od 800 metara, proglašenje novih zaštićenih područja u Jadranu - u fokusu su 26. Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana koja se od 23. do 27. juna održava u Rimu u prisustvu svih zemalja članica.&nbsp;
Član delegacije Crne Gore u Rimu je i dr Aleksandar Joksimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).&nbsp;
On je za Radio Kotor ocijenio da će na sastanku u Rimu biti usvojene sve preporuke koje su tokom godine predložila radna tijela Komisije, a koje tiču se stanja resursa ribarstva Mediterana - prije svega pelagičnih, demerzalnih i resursa malog obalnog ribolova. &nbsp;
- Kao što je poznato stanje tih resursa nije onakvo kakvo bi trebalo biti, prije svega zbog aktivnosti velikih flota Mediterana. To je dovelo do prelova i stanja koje nije dobro za neki naredni period. Zato će se usvojiti preporuke koje će se odnositi na smanjenje ribolovnog napora, ribolovnih dana, odnosno na smanjenje pritiska većih flota na resurse ribarstva u Mediteranu - istakao je Joksimović.&nbsp;
Kada je riječ o Jadranu po veličini prednjače flote Italije i Hrvatske, ali i Albanije.&nbsp;
- U kontekstu toga Crna Gora ne predstavlja neku veliku prijetnju. Naša flota je zaista mala, tako da je i naš uticaj i doprinos ovom stanju zaista zanemarljiv. Međutim, kako smo članovi Komisije, a odluke se donose na nivou subgeografskih regija na nivou Jadrana, tako da im se definitivno i mi moramo povinovati. U cijeloj priči mi uvijek nađemo način da predstavimo da Crna Gora zaista nije doprinijela tome i napravimo nekakvo izuzeće, da se neke odluke ne odnose na nas. Konkretno, odluka o smanjenju ribolovnih dana kočarskog ribolova se za sada ne odnosi na Crnu Goru - kaže Joksimović.&nbsp;
Ove godine novina su kvote za plavu ribu u Jadranu.&nbsp;
- Donijete su na osnovu istorijskih podataka o ulovu u proteklom periodu i mi smo negdje otprilike dobili svoju kvotu. Hrvati i Italijani su nezadovoljni jer su kvote manje od onog što se lovilo proteklih decenija. Pomenute mjere će definitivno doprinijeti da se resursi oporave. Međutim, trpiće njihova ribarska industrija i fabrike za preradu ribe - naveo je Joksimović.&nbsp;
On poziva da se prije pristupanja Evropskoj uniji u Crnoj Gori pojača ulov plave ribe.&nbsp;
- To je sirovina koja vrijedi, proteinska hrana iz mora, tako da u budućnosti trebamo razmišljati o uspostavljanju fabrika za preradu ribe, što za sada nije aktuelno. Ako to ubrzo ne uradimo, jer u kontekstu pristupa i Poglavlja 13 na kome se aktivno radi, onog trenutka kada uđemo u EU, onda ćemo zaista biti ograničeni u smislu razvijanja flote jer se moramo povinovati zajedničkoj evropskoj politici ribarstva - podvukao je Joksimović.&nbsp;
Naučnom komitetu u Rimu prisustvuje i desetak organizacija koje se bave zaštitom prirode, okeana i mora, koje aktivno učestvuju u radu Komisije.&nbsp;
- Naglašavam da je na njihovu inicijativu proglašeno prvo zaštićeno ribarsko područje u Jadranskom moru, Jabučka kotlina, što je dalo dobre rezultate i po mišljenju ribara - dodao je Joksimović.&nbsp;
Za očekivati je, kako je naglasio, i usvajanje odluke o zabrani kočarenja dublje od 800 m, čime bi se zaštitile i dubokomorske vrste nekih izuzetno rijetkih korala i beskičmenjaka na morskom dnu.&nbsp;
- Mislim i da je u pripremi da se jedno područje oko kanjona Bari i ulaz u Jadransko more kod Otrantskoh vrata takođe proglasi za zaštitćeno područje gdje je zabranjen ribolov prvenstveno mrežama-kočama - rekao je Joksimović.
Ovo sve, prema njegovim riječima, ide u prilog za tri morska područja u Crnoj Gori koja su u režimu zaštite: za Platamune, Katič i Stari Ulcinj.
- Kao i aktivnostima koje IBM, zajedno sa Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvom ekologije i Morskim dobrom, sprovodi u praćenju korala u Bokokotrskom zalivu gdje je uspostavljen režim njihove zaštite“, zaključio je Joksimović.&nbsp;

610x380

500x500

Joksimović: Biće usvojene preporuke o smanjenju ribolovnih dana, napora i pritiska većih flota na resurse ribarstva

Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Klimatske promjene imaju širok spektar djelovanja na staništa riba i ostalih morskih organizama, kazao je naučni savjetnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, navodeći da se u cilju očuvanja morskog ekosistema odluke moraju donositi sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Joksimović je agenciji MINA rekao da na riblje zajednice i ostale morske organizme veoma nepovoljno utiču visoke temperature.
Kako je naveo, klimatske promjene utiču na morsko ribarstvo kroz dolazak novih vrsta u Jadransko more, dodajući da je riječ o invazivnim vrstama, koje do sada tu nijesu živjele.
- Naravno da one ima uticaj i na domaće vrste, i to na nekoliko načina - ili se hrane njihovim larvama i jajima, ili biljkama gdje naše vrste polažu jaja i ikru, tako da je uticaj zaista vidljiv i veliki - kazao je Joksimović.
On je naglasio da te ribe imaju uticaj i na zdravlje ljudi, jer neke od njih su otrovne vrste koje imaju neurotoksin, pa u bliskom susretu sa njima može doći i do takvih problema.
Na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, Joksimović je odgovorio potvrdno, navodeći da je prije nekoliko dana ulovljena riba lav, koja se pojavila 2021. godine u Hrvatskoj i sada se širi.
- Ona nije agresivna, ali kontakt sa njom može biti veoma opasan - dodao je Joksimović.
On je kazao da će sa nadležnim ministarstvima i u saradnji sa institucijama iz regiona, apelovati da se ta vrsta ciljano izlovljava.
- Njena populacija će se povećati, a da se to ne bi dogodilo, pokrenućemo aktivnost da se ta riba ciljano izlovljava, uz eventualnu subvenciju ljudima koji to budu radili - rekao je Joksimović.
Upitan kako klimatske promjene utiču na stanište riba, on je kazao da je najveći faktor visoka temperatura.
- Sa povećanjem temperature nastaju one promjene cvjetanja raznih organizama, pojavljuju se i bakterije koje onda napadaju ribe i druge organizme. Tako da klimatske promjene imaju širok spektar dejstva i mi se sa time moramo suočiti - poručio je Joksimović.
Govoreći o glavnim posljedicama klimatskih promjena na populaciju riba, on je rekao da je ljetos problem bio povlačenje riba, o čemu su ih obavijestili ribari.
- Na onim mjestima gdje su naši ribari tradicionalno bacali mreže i lovili, nije ih bilo. Razlog je jasan. Visoke temperature im ne pogoduju, one bježu u velike dubine, jer gdje je niža temperatura tamo je i veća saturacija, odnosno zasićenost kisonikom koji im je potreban - dodao je Joksimović.
Visoke temperature, kako je rekao, vrlo nepovoljno utiče na riblje zajednice i ostale morske organizme i organizmi koji su slobodno plivajući će ih izbjegavati na način što će se povlačiti u veće dubine.
Prema riječima Joksimovića, zagrijavanje mora, koje će uslijediti, uticaće na organsku produkciju, na sam život tih organizama i međusobne odnose koje vladaju u tom ekosistemu.
- Tri stepena koja će se u budućnosti desiti zaista će uticati na poremećaj tog ekosistema i aktivnosti koje su do sada bile poznate, ali prosto je nemoguće predvidjeti šta sve može da izazove to povećanje temperature - kazao je Joksimović.
On je naveo da na ribe utiče i zakiseljenost morskih ekosistema, pojava plastike i svih zagađajućih materija.
- Sadejstvo antropogenog faktora i prirodnih činilaca vodi nas u problematičan vijek koji je pred nama - naveo je Joksimović.
On je kazao da se, u svjetlu toga i zarad očuvanja morskog ekosistema, moraju donositi odluke sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Na pitanje koje su najugroženije vrste usljed klimatskih promjena, Joksimović je odgovorio da su to priobalne.
Upitan koliko je sektor ribarstva odgovoran za emisiju CO2, Joksimović je rekao da se o tome vodi dosta polemike i da se veliki akcenat stavlja upravo na dekarbonizaciju i korišćenje alternativnih izvora energije.
- Znamo da kočarski brodovi koriste snagu motora, naftu i goriva koja su manje ekološka - naveo je Joksimović.
U budućnosti se, kako je kazao, planira korišćenje alternativne enegije.
Joksimović je rekao da zaštićena morska područja, zone bez izlova, mogu pomoći oporavku riblje populacije.
- Osim tri područja koja imamo u Crnoj Gori, jedan od najboljih primjera u vezi sa ribarstvom je zaštita Jabučke kotline ispred obala Hrvatske i Italije. Mi smo svi učestvuali u tome i na to smo ponosni - dodao je Joksimović.
On je kazao da je bitno i to što su ribari shvatili važnost zaštićenih područja.
- Ako smanjimo pritisak ribolovne aktivnosti, ako zaštitimo period mresta tih ekonomski važnih riba, rakova, onda ta korist dolazi kroz nekoliko godina. Mi već ubiramo plodove te zaštite - rekao je Joksimović.
On je najavio da će na zasijedanju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, koja će biti održana u Rimu naredne sedmice, jedna od tema biti uspostavljanje dva nova zaštićena ribarska prodručja ispred obala Albanije i na ulazu u Jadran, kod Otrantskih vrata.
Govoreći o tome kako klimatske promjene utiču na zajednice koje zavise od ribarstva, Joksimović je naveo da je to primjer dolaska novih vrsta i dodao da ne mora da znači da su sve nove vrste otrovne i neupotrebljive.
- Interesantan je dolazak plavog raka. Jeste nova vrsta, jeste da se raširila ovdje na ušću ne samo naših rijeka, nego u kompletnom Jadranu i Mediteranu, ali zašto ta vrsta ne bi bila komercijalno atraktivna - naveo je Joksimović.
Govoreći o promjenama koje se predviđaju u ribarstvu u narednih 20 do 30 godina, on je rekao da su one već vidljive.
Kada su u pitanju projekti za očuvanje populacije riba, Joksimović je kazao da će u budućnosti fokus Crne Gore i ostatka svijeta biti na akvakulturi i vještačkom uzgoju.

1084x550

Joksimović: Visoke temperature nepovoljno utiču na riblje zajednice

Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, naučni savjetnik iz Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
Specijalistička veterinarska &nbsp;laboratorija je izolovala je VER &nbsp;virus, kaže Joksimović, a pravi izvor zaraze se može utvrditi jedino putem psr testa.
- Na koji način se zaštititi od ovoga, i kako će to dalje ići zaista ne znam, ali oni su sami saopštili da je moguće da se zaraza širi od ribe na ribu, dakle kontaktom, putem vode. Ono što je najvažnije u ovom trenutku je da se, očigledno, taj virus ne prenosi na ljude. Nema bojazni ni panike da će se nešto desiti i da će se ta bolest proširiti - rekao je Joksimović.
Sagovornik Budilnika kaže da je potreban veliki oprez na uzgajalištima riba u Bokokotorskom zalivu, te smatra da će uzgajivači uraditi sve preporuke &nbsp;i da će tretirati, kako kaže, ribe koje su već u kavezima.
Povećanja temperatura mora, po mišljenju Joksimovića, je najvažniji uzrok pojave ovog obolijevanja kod riba, jer, podsjeća on, pri većim temperaturama se bakterije i virusi lakše razvijaju.
- Mi smo ovoga ljeta imali, kao što znate, temperaturu 30° ovdje u Bokokotorskom zalivu i to na dva metra dubine. Ta temperatura je bila mjerena i na otvorenom moru, što do sada nije zabilježeno i očigledno je taj temperaturni skok, takozvani, pogodovao početku ove infekcije, a kasnije vidite šta se sve desilo. Morski ekosistemi su vrlo osjetljivi, iako mi mislimo i smatramo da su okeani i mora veliki, pa se tu nešto manje dešava i manje se te promjene vide, zapravo ne. Ono što su bioindikatori da se nešto dešava i da se temperatura mora zaista povećala jeste prisustvo tropskih vrsta, takozvanih invazivnih vrsta, koje su iz Indijskog okeana, Crvenim morem i Sueskim kanalom ušle u Sredozemno, pa onda u Jadransko more - naglasio je Joksimović.
Riba lav je i nedavno ulovljena, podsjeća Joksimović, a ona je riba toplih mora, &nbsp;koja se ovdje, kako kaže udomaćila, &nbsp;a to je izuzetno invazivna &nbsp;tropska vrsta ribe.
Kod prirodnih procesa koji se trenutno dešavaju u moru, objašnjava Joksimović, ne može se reagovati, jer, dodaje on, tu je čovjek nemoćan.
- Procjene koje smo imali prilike da čujemo i da čitamo jeste da se temperatura &nbsp;mora na desetogodišnjem nivou povećala otprilike 0.3°. Procjene su da će 2100.godine temperatura Jadranskog mora biti 3° veća. To u morskom ekosustavu znači mnogo, jer i na decimalnom broju rasta stepena u moru se dešavaju promjene. Ono.što je interesantno za tropske vrste jeste da se one mrijeste tokom cijele godine jer dolaze iz toplih mora - istakao je Joksimović.
Dosad se tvrdilo da je morska sredina najčistija, kaže Joksimović, i da je ta riba iz prirode najzdravija, međutim, dodaje on, svjedoci smo da su mora i okeani zagađeni i u &nbsp;ribama, kako kaže, nađeni su dijelovi mikroplastike.
- Kao konzumer, čovjek sva zagađenja akumulira u svom organizmu. Oprezan treba biti. Šta će se dešavati u budućnosti nezahvalno je prognozirati, međutim, moramo biti oprezni i na neki način kontrolisati zdravstvenu ispravnost svih tih organizama kojima se hranimo - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DmBYye8101qc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Povećanje temperature Jadranskog mora i invazivne tropske vrste pogoduju širenju virusa kod riba

Bivši predsjednik Ustavnog suda, pravnik Blagota Mitrić, saopštio je za Radio Crne Gore da smatra da je tačno mišljenje ombudsmana u kojem se navodi da je bilo ozbiljnih propusta u radu Tužilaštva i policije u slučaju prve tragedije na Cetinju, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem. Pravnik Veselin Radulović saglasan je da je mišljenje zasnovano na činjenicama, ali zakašnjelo. Ne vjeruje da će to izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u Tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage propusta.
Zamjenica zaštitnika ljudskih prava Mirjana Radović utvrdila je niz propusta u radu policije i tužilaštva u slučaju prve tragedije na Cetinju u Medovini, od neispravnog oružja, manjka kadra i kvara na helikopteru do zakašnjalih reakcija i neefikasne istrage.
Radović u mišljenju naglašava da Osnovna državna tužilaštva na Cetinju i u Nikšiću nisu blagovremeno ni temeljno ispitala sve aspekte postupanja policije. Ombudsman konstatuje da takvo postupanje ne doprinosi djelotvornosti istrage, niti jačanju povjerenja javnosti u rad pravosuđa.
Pravnik Blagota Mitrić rekao je radiju Crne Gore da je tačno mišljenje ombudsmana, ali da je objavljeno sa velikim zakašnjenjem.
- Sigurno da je ombudsman u pravu, u svom stavu, u svojoj kritici prema tužilaštvu, prema policiji i tako dalje. Naročito prema tužilaštvu, jer je opšte poznata stvar, da su nam to "trule daske" znate otkad, ima 15 godina. Sve podjednako. Ali ja bih mogao iz ove vizure da kritikujem ombudsmana. Šta je on radio tri godine do sad? Nalazi mane u tužilaštvu. Od toga nema nikakvog koristi i žrtve, te strašne pogiblje. Nije, oni su posle tri godine našli da kritikuju rad tužilaštva, tako da nisu principijalni u svom radu - rekao je Mitrić.
Mitrić smatra da rad ombudsmana treba urediti zakonski na drugačiji način.
- Ja bih kod nas, da sam neki zakonopisac ili zakonodavac, stavio ombudsmana da njegovo mišljenje bude ravno pravosudstvu - ocijenio je Mitrić.
Pravnik Veselin Radulović takođe smatra da je reakcija ombudsmana tačna, ali zakašnjela.
- Pa evo, ovo mišljenje ombudsmana rekao bih da je potpuno ispravno, ali nažalost mislim da je ono zakašnjelo. Došlo je poslije tri godine od prve tragedije na Cetinju i nije nam rečeno ništa novo, dakle ne morate biti pravni ekspert ni ekspert za bezbjednost pa da zaključite da su učinjeni užasni propusti - rekao je Radulović.
Radulović ne očekuje da će mišljenje izazvati bilo kakvu vrstu reakcije u tužilaštvu i policiji, pogotovo u smislu adekvatne istrage počinjenih propusta.
- Ne mislim da će mišljenje obudsmana dovesti do pokretanja bilo kakvog postupka jer smo već vidjeli da živimo u društvu u kojem odgovornost gotovo ne postoji. Vidjeli smo da oni koji rukovode bezbjednosnim sektorom nisu spremni da preuzmi minimum ni moralne ni objektivne odgovornosti - rekao je on.
Radulović ističe da bi bilo dobro da tužilaštvo počne da radi svoj posao i pokrene istragu o propustima u radu policijskih službenika u slučaju tragedije na Cetinju u Medovini, kao i tragedije koja se desila 1. januara ove godine.

Mitrić: Mišljenje ombudsmana o tragediji na Cetinju ispravno ali zakašnjelo

„Najnoviji incident sa brodom Jadran i protestna nota Hrvatske nesporno predstavljaju ozbiljan diplomatski problem i novi balvan na putu Crne Gore ka EU, ali je jasno da to, samo po sebi, ne može dovesti do smjene ministra Krapovića“, ocijenila je u intervjuu Portalu Analitika izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Prema njenim riječima, priče o rekonstrukciji Vlade u Crnoj Gori, uglavnom, služe kao politički alat za pritisak ili skretanje pažnje sa drugih tema, jer je, ističe, Vlada povezana čvrstim i najprizemnijim interesima.
<h3>Rekonstrukcija Vlade – preraspodjela fotelja, a ne promjena politike</h3>
„U takvom aranžmanu vrijednosti i principi ne igraju nikakvu ulogu, pa je tu prostor za trgovinu ogroman. To je i razlog zašto se u Crnoj Gori o rekonstrukcijama govori kao o preraspoređivanju fotelja, a ne kao o prilici za promjeni politike ili ispravljanju grešaka. Već smo vidjeli da Demokrate svaki potencijalni gubitak pozicije doživljavaju lično i teže nego gaženje bilo kojeg principa za koji se nominalno zalažu. U kombinaciji sa sve otvorenijim savezništvom sa partijama bivšeg DF-a i nepopravljivom političkom neukosti premijera, to im daje kontrolni paket akcija kojim se održavaju u ovoj Vladi“, kaže Uljarević.
Upitana ima li najavljena rekonstrukcija Vlade ikakve veze sa 150 miliona eura koje je Crna Gora nedavno dobila od EU, Uljarević podsjeća da Brisel često ponavlja da očekuje stabilnost i reformski kurs, ali, kako dodaje, sve izraženiji transakcioni pristup EU ne doprinosi tome.&nbsp;
„Novac sam po sebi ne proizvodi transformaciju - ona je nastajala kada je EU insistirala na vrijednosnim temeljima, standardima i najboljim praksama. Danas, dok Brisel mjeri napredak kroz kratkoročne aranžmane i kompromis po svaku cijenu, u Podgorici to prevode kao dozvolu da principijelnost i reforme ostanu sporedne stavke, a sve je to ograničenog roka“, upozorava Uljarević.
<h3>Berzansko špekulantstvo umjesto državničke vizije</h3>
Ukoliko do rekonstrukcije i dođe, prema mišljenju sagovornice Analitike, to neće imati nikakve veze sa javnim interesom Crne Gore, već, kako ukazuje, isključivo sa unutrašnjim političkim obračunima i preraspodjelom moći unutar koalicije.&nbsp;
 
„Priče o mogućim kompenzacijama, govore više o logici političke trgovine nego o ozbiljnoj državnoj politici. Crna Gora trenutno nije u fokusu međunarodnih aktera, i upravo tu prazninu koriste „veto igrači“ naše demokratizacije i evropeizacije. Sada vladajuće političke strukture, kao i one prethodne, prebrzo zaboravljaju da taj trenutak međunarodnog fokusa i prateće akcije uvijek dođe. Račun za neodgovornost i politikantsko trgovanje će platiti oni koji su sad vlast, ali šteta je i šira, jer se dodatno slabi inače nisko povjerenja u institucije“, ukazuje direktorica CGO-a.
Uljarević je stava da premijer Spajić do sada nije pokazao politički kapacitet za ozbiljan zaokret u unutrašnjoj politici. Njegovo djelovanje, kaže, više liči na berzansko-špekulantsku logiku uz stalno kalkulisanje, kratkoročne kombinacije i traženje trenutnog profita. 
 
„A to je pogubno kada se primijeni na upravljanje državom. Takav pristup već proizvodi nesagledivu štetu po institucije, društvenu koheziju i evropski put Crne Gore, jer njegova politika preživljavanja možda kratkoročno kupuje vrijeme, ali dugoročno samo akumulira rizike koji će kad-tad eksplodirati. Za državničke poteze potrebna je vizija, vrijednosni kompas i spremnost na politički rizik u interesu građana, a ne samo trgovina moći. Sve dok se zadržava u okvirima improvizacije i taktičkog preživljavanja, teško je očekivati da Spajić povuče poteze koji bi označili sadržajni zaokret“, izričita je sagovornica Analitike.
<h3>Incident sa brodom Jadran svjesno režirana provokacija</h3>
Kada je riječ o novom „incidentu“ sa školskim brodom Jadran, Uljarević ocjenjuje da to nije izolovan tehnički ili protokolarni propust, već svjesno režirana provokacija, tempirana u trenutku kada se najavljivao izvjestan pomak u rješavanju vrlo složenih odnosa sa Hrvatskom.&nbsp;
„Ne smije se zaboraviti da je Hrvatska članica EU, a samim tim svako dodatno opterećenje bilateralnih odnosa direktno usporava evropski put Crne Gore. Posebno je zabrinjavajuće što unutar crnogorske vlasti nema jedinstvenog stava - pojedini akteri očigledno profitiraju iz konflikta, umjesto da grade dobrosusjedske odnose i kredibilitet države. To govori o dubokom raskoraku između ličnih i partijskih interesa, na jednoj strani, i strateškog državnog kursa, a cijenu takvog pristupa plaća država Crna Gora“, naglašava Uljarević.
<h3>PES razotkriven u Gornjem Zaostru&nbsp;</h3>
Dešavanja u Gornjem Zaostru kod Berana, kako ukazuje, učinila su svima očiglednom političku i ideološku matricu značajnog dijela vlasti. Pokazalo se, kaže, i da crvenih linija za konstituente vlasti nema, odnosno da su i oni koji ne dijele taj svjetonazor spremni da žmure na veličanje zločinaca sve dok im to donosi korist i očuvanje fotelja.
„PES je tu naročito ogoljen kao partija bez identiteta i integriteta, nesposobna da prekine koaliciju sa onima koji svakodnevno sprovode agendu tzv. „Vučićevog sveta“. Jasno je i da takav pristup ne donosi nikakvo dobro ni građanima i građankama Crne Gore srpske nacionalnosti, niti doprinosi ugledu SPC, koja u svojoj hramovnoj simbolici daje prostor jednom od najkrvoločnijih zločinaca koje region pamti“, ističe Uljarević.
Kako dodaje, licimjerno se naglašava da se podiže spomenik Pavlu Đurišiću, a zaboravlja se ugledni srpski pravoslavni sveštenik Jeremija Isaković, kojeg su upravo četnici zaklali 1943. godine jer se javno suprotstavio njihovom teroru i nazvao ga „rabotom nečastivog“.&nbsp;
„Danas, njegov moralni otpor prekriva revizionistički narativ, pa se i Đurišić, kojeg je Isaković označio slugom đavola, postavlja pored ikone Hrista i slavi, od strane dva mitropolita u Crnoj Gori, kao „junak nepobjedljivog duha“ i “najveći srpski vitez”,rugajući se time i vjeri i državi. Još veća je sramota što institucije Crne Gore ostaju paralisane i nesposobne da sprovedu zakone i trajno uklone taj spomenik, a izostao je i minimum profesionalne zainteresovani predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu da se ovo pitanje analizira iz aspekta nadležnosti tog tijela“, podsjeća Uljarević.
Sagovornica Analitike navodi i da je upravo je mitropolit Metodije Ostojić nedavno odlikovao Aleksandra Vučića, te da ćuti, kao i svi lideri stranaka koji jure srpske glasove, na brutalne scene prebijanja mladih ljudi u Srbiji.
„Jasno je i kakvo „srpstvo“ oni promovišu: ono koje se mjeri lojalnošću Vučiću, a ne istinskom vjerom ili elementarnom ljudskošću. Sve to pokazuje i koliko su politika i crkva u Crnoj Gori instrumentalizovane u funkciji jednog autoritarnog centra moći, i koliko je opasno što vlast u Crnoj Gori na to pristaje“, ukazuje Uljarević.
<h3>Vučićev pad uzdrmao bi stranke na vlasti u Crnoj Gori</h3>
Upitana mogu li aktuelna politička i društvena previranja u Srbiji uticati na predstojeću političku jesen u Crnoj Gorijoš jednom podcrtava da događaji u susjedstvu gotovo uvijek imaju politički odjek u našoj zemlji.
„Posebno, u novijem periodu, kod stranaka i aktera koji su duboko uvezani sa Vučićevim režimom. Sada svjedočimo njihovom ćutanju na brutalnu represiju u Srbiji. To nije izraz neutralnosti, već direktne podrške Vučiću. Međutim, te iste partije već su pokazale kameleonsko umijeće i nije teško zamisliti kako će, čim se Vučićev režim još jače zaljulja ili padne, naglo „otkriti“ njegovu autokratsku prirodu i krenuti da se od njega distanciraju. To će biti njihov pokušaj da operu tragove kolaboracije i očuvaju vlast u Crnoj Gori. No, nema sumnje da će Vučićev pad uzdrmati i njihov politički položaj ovdje, jer je upravo ta sprega sa njim presudila da dođu na vlast i da se do sada održavaju“, naglašava Uljarević.
<h3>Zakon o ANB-u otvara prostor za političku zloupotrebu</h3>
Osvrnula se i na posljednje zasijedanje Skupštine Crne Gore koje je obilježilo povlačenje iz procedure nekoliko spornih zakona, poput onih o ANB-u unutrašnjim poslovima. Uljarević je mišljenja da postoji realna opasnost da se ova dva zakona ponovo nađu u skupštinskoj proceduri.&nbsp;
Njihovo usvajanje u predloženom obliku, kako ističe, značilo bi opasno slabljenje demokratskih standarda, smanjenje sudske kontrole i otvaranje širokog prostora za političku i vezanu zloupotrebu, već oslabljenog, bezbjednosnog sektora.&nbsp;
„To bi nas vratilo unazad u odnosu i na potrebne mehanizme zaštite ljudskih prava, na što je oštro i argumentovano reagovao NVO sektora, a već dio međunarodnih zainteresovanih aktera i javno ukazao.No, ne treba imati iluzija: mnogi od procesa urušavanja demokratske kontrole i instrumentalizacije službi bezbjednosti već su u toku jer oni koji ih vode ne drže javni interes kao prioritet“, naglašava ona.
Zato, kaže, oni ne smiju da odgovore ni na jedno od poniženja koje je mitropolit Metodije i retorički priredio čelnicima Vlade, a primarno onima koji su zaduženi za bezbjednosni sektor.&nbsp;
„Podsjećanja radi, ismijavajući čitav državni aparat, on je poručio da taj sektor “ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede, a ne došli po ovim glavicama da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova”. Taj šamar su otćutali, što ilustruje stepen njihove političke nemoći i potpunu kompromitaciju institucija“, smatra Uljarević.
<h3>Požari pokazali ranjivost sistema i bešćutnost vlasti</h3>
Požari koji su danima harali Crnom Gorom, kaže naša sagovornica, razotkrili su svu ranjivost sistema kriznog upravljanja u Crnoj Gori - od spore i neorganizovane reakcije Vlade i nadležnih institucija, do dubine političke neodgovornosti onih koji bi, navode, morali da predvode zaštitu ljudi i imovine.&nbsp;
„Ovakve situacije nisu posljedica nepovoljnih okolnosti, već hronične nebrige, odsustva preventivnih mjera i nepostojanja strateškog planiranja. Vatrogasci, koji su nadljudskim naporima i praktično goloruki branili građane i njihovu imovinu, zaslužuju ne samo naše divljenje već i sistemsku podršku. Suprotno tome, političari koji su i ovu tragediju iskoristili za ličnu promociju zaslužuju javni prezir“, kategorična je Uljarević.
Tragičan simbol nemoći države i bezosjećajnosti vlasti, kako ukazuje, jeste i smrt vojnika Dejana Božovića na dužnosti.&nbsp;
„Umjesto da Vlada odmah izađe sa jasnim mjerama pomoći njegovoj porodici, javnost je saznala da je crnogorska porodica iz Berlina preuzela brigu o školovanju njegove četvoro djece, dok su građani sami prikupili preko 140.000 dolara putem GoFundMe platforme. To je najbolji pokazatelj ko danas pokazuje solidarnost i odgovornost - građani, a ne institucije i donosioci odluka“, ističe naša sagovorica.
Podsjeća i da, dok građani, na različite načine, prikupljaju pomoć za vatrogasce, saznajemo da Crna Gora ima gotovo 30 puta više službenih vozila za potrebe javnih funkcionera i drugih zapošljenih u javnoj upravi nego vatrogasnih vozila, da kompanije u državnom vlasništvu imaju rast zapošljenih, za posljednjih pet godina, i do 30%, kao i da su spremni izdašnije pomoći izgradnju vjerskih objekata nego vatrogascima, kako sada, kada su im, kaže, životi bili u opasnosti, tako i kroz modernizaciju sistema zaštite i spašavanja van krizniih situacija.
„Zbog toga je izvjesno da ovi požari neće ostati samo na humanitarnom i ekološkom nivou, već mogu prerasti u ozbiljno političko pitanje, jer pokazuju neefikasnost vlasti, ali i njenu opasnu sklonost da privileguje sopstvene i partijske interese nad osnovnim potrebama građana i građanki“, upozorava direktorica CGO-a.
<h3>Institucije zarobljene interesima, optimizam o EU članstvu sve teže održiv</h3>
Uljarević crnogorsko društvo trenutno vidi kao duboko podijeljeno, a institucije kao slabe i zarobljene partijskim kombinatorikama i ličnim interesima umjesto da budu garant javnog dobra, kako su to oni koji su sada na vlasti, podsjeća, nekad obećavali.&nbsp;
„Državna administracija je preglomazna, preskupa i postaje sama sebi svrha umjesto da služi građanima i građankama. Okruženje za rad kritički orijentisanog NVO sektora je loše, jer umjesto dijaloga i argumentovane rasprave, vlasti pribjegavaju ignorisanju, aroganciji ili etiketiranju, a nekad i napadima preko svojih medijskih kerbera“, podsjeća ona.
U takvom ambijentu, ističe, optimistične prognoze o članstvu u EU do 2028. godine postaju sve teže održive.&nbsp;
„Bez stvarne političke volje za reforme, jasnog konsenzusa oko ključnih evropskih pitanja i raskida sa politikom prevara, ta ambicija će ostati samo deklarativna. Trenutno imamo situaciju u kojoj Vlada i vladajuća većina simuliraju reforme, a EU često zatvara oči i pravi se da je to dovoljno. Međutim, ta igra privida nije dugoročno održiva. Još opasnije, ideološki revizionizam i relativizacija zločina kojima svjedočimo osnažuju skepticizam unutar pojedinih država članica prema ovoj Vladi, a to se lako može preliti i na druge. Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora rizikuje da izgubi i ono malo prednosti koju joj je EU unaprijed dala, a koju vlast svojim postupcima bagateliše i tako nas vodi pred gubitak još jedne velike šanse“, zaključuje Uljarević.

Uljarević: Spajić nema kapacitet za ozbiljan politički zaokret, vlast bagateliše prednost koju je Crna Gora dobila od EU

U Crnoj Gori jutros se saobraća uz umjerenu, a tokom dana očekuje se pojačana frekvencija vozila, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG). 
 
Iz AMSCG vozačima su savjetovali da pri dužim putovanjima prave češće pauze u vožnji. 
 
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. 
 
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
 
Saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 12 do 15 sati na regionalnom putu R-11 dionica Dubočica – Trlica, zbog asfaltiranja. 
 
Na magistralnom putu M-2, u Virpazaru, na dionici Virpazar - Sotonići, zbog adaptacije kosine vozila saobraćaju naizmjenično od 24 do šest sati. 
 
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj se povremeno totalno obustavlja ne duže od 60 minuta na mjestima radova. 
 
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično, a saobraćaj se povremeno obustavlja, ne duže od 30 minuta. 
 
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, na dionici Bijelo Polje-Barski most, granični prelaz Dobrakovo, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični. 
 
Vozila na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac – Ribarevina, saobraćaju naizmjenično zbog radova na toj saobraćajnici. 
 
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom. 
 
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima. 
 
Na magistralnom putu M-6, dionica Pljevlja - Đurđevića Tara, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova. 
 
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija. 
 
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara. 
 
Na magistralnom putu M-6, na dionici Žabljak - Pljevlja, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.

Tokom dana pojačana frekvencija vozila

Piše: Emir PAŠIĆ
Prvu nagradu Festivala za piču inspirisanu Bihorom-zavičajem, osvojila je priča Okamenjena Senade Užičanin iz Tuzle, drugu Kako nastaju priče Emine Selimović iz Zenice, a treću priča Rane, autorke Ivone Grgić iz Tuzle. Nagradu za autentičnost pripovijedanja zavrijedila je priča Tišina Dina Lotinca iz Sjenice. Ovo je saopšteno tokom književne tibine pod naslovom “Veče nagrađenih priča” u Petnjici, 16. avgusta, koju je u okviru projekta “Žubor Bihora i KazivArt-a” organizovala Nevladina organizacija Centar za kulturu –Bihor.
Program je zašpočet poezijom koju su nadahnuto govorili pjesnici Kristina Babić i Gordan Čampar, a nastavljena svečarskim obraćanjima nagrađenih prozaista Emine Selimović, Dina Lotinca i drugih gostiju večeri.
Stručni žiri za ocjenjivanje, po Konkursu pristiglih priča, radio je u sastavu: prof.dr Nadija Rebronja, prof. dr Azra Hodžić-Čavkić i Nada Bukilić, koja je bila predsjednica žirija.
- Za najbolju priču, sa najviše zbirnih bodova, izabrale smo priču Okamenjena. u kojoj poznata predanja (uobičajena u širem podneblju) dobijaju glas žene, sa tonom koji svaku riječ boji skoro gotičkom atmosferom, čime je, u stvari, opisana duga istorija samožrtvovanja žene, ali i tuđe (muškarčevo) žrtvovanje žena, kao najprikladnijih „objekata“ za žrtvu, radi nekog cilja, zamišljenog višim od svega, a to znači, prevashodno, višim i važnijim od žene - saopštila je, pored ostaog, Nada Bukilić.
Drugoplasirana priča Kako nastaju priče, svojevrsna je porodična storija o đedu inadžiji, o njegovom nadgornjavanju sa jednim velikanom pisane riječi, istinita ili izmišljena, ipak jeste i omaž Ćamilu Sijariću i, mimo njega, zanimljiva pripovijest o tome kako se i riječi mogu pogubiti i zaboraviti, kako se i jezik može prosijati kroz sito vremena, te time udaljiti čovjeka od onog njegovog suštinskog i jedinstvenog...
Trećenagrađena priča Rane u kojoj nakon zastrašujućeg naslova slijedi jedna prilično duhovita i vrcava priča o nekoliko neuobičajenih dana u životu jedne „obične“ žene, koja uz peripetije postiže svoje ciljeve. A kada ih postigne, sav njen trud, sve njene želje i cijeli njen svijet opet se završavaju u onoj istoj avliji odakle je i krenula da traži rješenje za svoju žensku nevolju, koja muči sve žene svijeta i kada su „obične“ i kada su „neobične“: da lijepo izgleda na važan dan.
Nagrada za autentičnost pripovijedanja pripala je priči Tišina, jer je napisana lijepim jezikom, čiste je strukture i vrlo autentično dočarava određene običaje. Osnovni motiv ove priče je očaj majke koja je bila prinuđena da bira između dva sina kojeg da spasi, da bi joj upravo taj „spašeni“ nastradao vrlo brzo. A onaj ostavljeni, zamišlja ga majka, prvi hoda za mejtom tj. za njom mrtvom, dok ju nose ka mezarju. Osim jezika, ova priča ima i etnoloških zanimljivosti, a u odluci nam je pomoglo i to što je polučila visok broj bodova“, pojasnila je Bukilić.
Žiri je pored nagrađenih pohvalio još šest rukopisa, koji su bili u tijesnoj konkurenciji za priznja i saopštio, da priče u cjelini potvrđuju nezaobilaznost žena – junakinja svih naroda i svih doba, u svim književnim djelima, od lirske poezije do najobimnijih epova i romana.
Obrazlažući Odluku žirija na književnoj svečanosti u Petnjici, Bukilić je stoga naglasila da mimo nagrađenih, pažnju valja posvetiti i drugim pričama. Posebno priči Trava. Nesvakidašnji, neočekivani i prelijepi lirski zapis o djetinjstvu i prolaznosti, kratka je, zaista kratka pjesma/priča oko koje su se takođe „lomila koplja“. Bihorski Muslihun-aga, Kolačarska radnja, Voz smrti „Lovćen – 671” i Grad i đavo će vam takođe pružiti istinski čitalački doživljaj. Svaka na svoj način, ove priče upotpunjuju psiho-sociološki portret, ne samo bihorskog ili bošnjačkog čovjeka, ne samo balkanskog insana (koji neđe ima zavičaj), već onog kakav je uopšte u našoj svijesti taj božji stvor, taj Čovjek – žena ili muškarac, onog kakvog svako od nas, u svom (ne)sveznanju, zamišlja da može sresti bilo kad i bilo đe na ovom vilajetu“, kazala je Nada Bukilić.
Nagrade laureatima (plakete i diploma, koje je pratio i adekvatan novčani iznos) uručili su predstavnici organizacija koje tradicionalno podržavaju “Zavičajne staze”: Esko Halilović (Zavičajni klub Bihor iz Luksemburaga), Enver Rastoder (Bošnjački donatorski Fond iz Luksemburga) i mr Dženisa Mujević u ime Bošnjakog vijeća u Crnoj Gori.
Svečanoj dodjeli nagrada, iz opravdanih razloga, nijesu prisustvovale autorke prvonagrađene i trećenagrađene priče, Senada Užičanin i Ivona Grgić, već su se organizatorima i publici obratile video porukama i zahvalile na priznanjima koja su im ukazana.
Zahvalnost Žiriju i organizartorima festivala “Zavičajnestaze” uputio je i Dino Lotinac te naglasio da nagrada potvrđuje vrijednost autentičnog pripovijedanja i važnost čuvanja našeg nasljeđa. “Ova nagrada mi je podstrek da nastavim pričati priče koje povezuju ljude i čuvaju duh zavičaja”, kazao je Lotinac.
- U suštini, sve nagrade su motivacija autorima da nastave pisati još bolje. A nagrada Bihorska vila je posebna, u kontekstu da same autore vraća i podsjeća na njihove vlastite korijene, na indentitetska pitanja, naglasila je Emina Selimović. “Pjesnik Tomas Stern Eliot je u svojoj poemi zapisao da su vrijeme prošlo i vrijeme buduće, oba sadržana u vremenu sadašnjem… Eto, to je za mene ova nagarada, trenutak u kojem su osvijetljene naša prošlost i naša budućnost - poručila je Selimović uz zahvalnost i organizatorima Festivala i žiriju za podsticaj mladima, koji mijenjaju knjževni pejzaž u regionu.
Iste večeri održana je i društeno-humoristička tribina “Udavismo se u plitkoj pameti” na kojo su predstavljene bogate publikacije Festivala crnogorskog humora, satire i karikature u Danilovgradu, knjiga Aforizama Jasmina Ćorovića, stvaralaštvo Velizara Radonjića, dramskog pisca, satiričara i hroničara. Učestvovali su Mirsad Rastoder, Dagan Mitov Đurović i Velizar Radonjić.
Program je održan u znaku projekta “Žubor Bihora i KazivArt-a”, te su promovisana dva nova izdanja, zbornik priča Žubor bihora i časopis KazivArt, koji su štampani uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

Prva nagrada za priču "Okamenjena" Senade Užičanin

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Ombudsman: Nataši, Marku i Mašanu Martinoviću Uprava policije povrijedila pravo na nepovredivost fizičkog integireta i pravo na život

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: aleksandar-joksimovic