Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko položio je danas zakletvu za sedmi mandat, dok grupe za ljudska prava upozoravaju da je njegova vladavina neustavna.
Lukašenko je osvojio više od 86 odsto glasova na predsjedničkim izborima 26. januara, koji je Zapad naširoko osudio kao farsu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Izbori su održani u uslovima duboke krize ljudskih prava, u atmosferi potpune strahovlade uz represiju protiv civilnog društva, nezavisnih medija, opozicije i svih neistomišljenika - navodi se u zajedničkoj izjavi deset bjeloruskih organizacija za ljudska prava.
Lukašenko je položio zakletvu na ceremoniji u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku.
Istog dana, stotine pristalica bjeloruske demokratske opozicije održale su demonstracije širom Evrope, uključujući Litvaniju, Poljsku i Češku, kako bi obilježile Dan slobode Bjelorusije.
Danas se obilježava i godišnjica deklaracije nezavisnosti Bjelorusije iz 1918. godine i tradicionalno je proslavlja bjeloruska opozicija, od kojih su mnogi pobjegli u izgnanstvo ili ih je zatvorio Lukašenkov režim.
Na predsjedničkim izborima u januaru, na kojima je bilo zabranjeno prisustvo međunarodnih medija i zapadnih posmatrača, Lukašenko se utrkivao protiv četiri druga kandidata, od kojih su svi podržavali njegovu vladu i politiku.
Lukašenko, koji je na vlasti već tri decenije, odbacio je sve kritike na račun izbora, kao i Rusija, najbliži saveznik Bjelorusije.
Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i drugi međunarodni akteri su naveliko osudili izbore kao lažne.
Protesti, na kojima se zahtijevala i Lukašenkova ostavka, rezultirali su masovnim hapšenjima, navodnim mučenjima i nasilnim akcijama u kojima je nekoliko ljudi poginulo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lukašenko položio zakletvu za sedmi mandat

Minsk je spreman ugostiti lidere Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije na pregovorima o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine - izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.&nbsp;
Njegova izjava dolazi nakon što su SAD privremeno ukinule vojnu pomoć Ukrajini.
U intervjuu za američkog internetskog komentatora Marija Nawfala, koji je emitovan na bjeloruskoj državnoj televiziji, Lukašenko je rekao da je spreman pomoći američkom predsjedniku Donaldu Trampu da ostvari svoj cilj posredovanja u miru između Kijeva i Moskve.
- Ako želite, dođite ovamo. Od bjeloruske granice do Kijeva ima samo 200 kilometara. Pola sata leta avionom. Dobrodošli ste. Sjesti ćemo ovdje, dogovoriti se mirno, bez buke, bez galame. Poručite Trumpu: čekam ga ovdje, zajedno s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom i Zelenskim. Sjest ćemo i smireno pregovarati. Ako želite postići dogovor – naveo je on.
Uprkos pozivu Lukašenko je naglasio da ne želi biti posrednik između drugih zemalja.
- Najviše od svega mrzim posredovanje. To znači biti između nekoga i pretvarati se da možeš nešto učiniti - rekao je on.
Bjelorusija je prethodno bila domaćin pregovora Ukrajine, Rusije i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) 2014. i 2015. godine, što je rezultiralo Minskim sporazumima. Ti su sporazumi su trebali zaustaviti rat u Donbasu, koji je izbio nakon ruske invazije na istočnu Ukrajinu 2014. godine.

1250x600

1084x550

Lukašenko pozvao Trampa, Zelenskog i Putina na pregovore u Minsku, ali rekao i da ne želi da bude posrednik između drugih zemalja

Aleksandar Lukašenko ponovo je danas izabran za predsjednika Bjelorusije na izborima na kojima je osvojio 87,6 odsto glasova, rezultati su izlaznih anketa po zatvaranju birališta.
Lukašenko (70) osvojio je sedmi mandat u Bjelorusiji gdje je na vlasti od 1994. godine.
Prognana opozicija u Bjelorusiji je današnje izbore ocijenila kao farsu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Feu-c-e-zadrzati-sankcije-protiv-lukasenkovog-rezima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom svog šestog po redu mandata, bjeloruski predsjednik je potpuno ugušio sva neslaganja poslije masovnih protesta 2020. godine.
Zapadne zemlje su uvele sankcije bjeloruskim zvaničnicima, što je navelo Lukašenka da ubrza svoje približavanje Kremlju.
Evropska unija je saopštila da će ostati sankcije Lukašenku dok je izbore ocijenila kao maskaradu.

Izlazne ankete: Lukašenko ponovo izabran za predsjednika Bjelorusije sa 87,6 odsto glasova

Evropska unija će "nastaviti da nameće restriktivne i ciljane mjere protiv režima" predsjednika Aleksandra Lukašenka poslije "maskarade" od predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, saopštila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i komesarka EU za proširenje Marta Kos ocijenile su da su današnji predsjednički izbori u Bjelorusiji „maskarada“ i da nisu ni slobodni, ni fer.
- Narod Bjelorusije ima pravo u odlučivanju ko će upravljati njihovom zemljom. Nemilosrdna i neviđena represija ljudskih prava, ograničenja političkog učešća i pristupa nezavisnim medijima u Bjelorusiji, lišili su izborni proces svakog legitimiteta - navodi se u saopštenju.
EU je pozvala vlasti da odmah i bezuslovno oslobode sve političke zatvorenike, od kojih je više od 1.000 proizvoljno pritvoreno, uključujući i jednog zaposlenog u Delegaciji EU.
- Odluka režima da samo deset dana prije izbora pozove Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju/Kancelariju za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) onemogućila je tom nezavisnom tijelu pristup ključnim fazama izbornog procesa. To je još jedan dokaz potpunog odsustva kredibiliteta izbora &nbsp;- navodi se u saopštenju.
Dodaje se da će iz tih razloga, kao i zbog „umiješanosti bjeloruskog režima u ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njene hibridne napade na njene susjede“, EU nastaviti da nameće restriktivne i ciljane mjere protiv režima, „uz finansijsku podršku civilnog društva, bjeloruskih demokratskih snaga u egzilu i bjelorusku kulturu“.
Kada Bjelorusija krene u demokratsku tranziciju, EU je spremna da podrži zemlju da stabilizuje svoju ekonomiju i reformiše njene institucije, dodaje se u saopštenju.
Demokratija zahtjeva slobodne, poštene i transparentne izbore, koji se održavaju u društvu u kojem preovlađuju ljudska prava, bez ograničenja slobode okupljanja ili govora i u kojem pluralistički mediji mogu slobodno da rade. U Bjelorusiji to nije slučaj.
- EU je na strani bjeloruskog naroda i naša podrška u njihovoj potrazi za slobodnom, demokratskom, suverenom i nezavisnom Bjelorusijom, kao dijelom mirne i prosperitetne Evrope je nepokolebljiva - navodi se u saopštenju.
U Bjelorusiji su danas predsjednički izbori, na kojima će dosadašnji predsjednik Aleksandar Lukašenko vjerovatno osvojiti još jedan, sedmi mandat.
Prognana opozicija u Bjelorusiji je današnje izbore ocijenila kao farsu.
Tokom svog šestog po redu mandata, bjeloruski predsjednik je potpuno ugušio sva neslaganja poslije masovnih protesta 2020. godine.
Zapadne zemlje su uvele sankcije bjeloruskim zvaničnicima, što je navelo Lukašenka da ubrza svoje približavanje Kremlju.

EU će zadržati sankcije protiv Lukašenkovog režima

Protesti u Slovačkoj i Srbiji koordinišu se iz inostranstva, a vode ih Sjedinjene Američke Države, izjavio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
- Sve akcije su apsolutno koordinisane i sve se kontroliše iz Sjedinjenih Američkih Država. Većina njih se finansira iz fondacija Sjedinjenih Američkih Država, a ponekad i direktno preko ambasada. Imamo milion takvih primera u Bjelorusiji. Dakle, ko daje novac, naručuje muziku - rekao je Lukašenko novinarima nakon što je glasao na predsjedničkim izborima, na kojima je jedan od kandidata, prenijela je bjeloruska agencija Belta.
Lukašenko je rekao da vjeruje da su sve politike u Evropi toliko koordinirane od strane Sjedinjenih Država da čak i u fazi diskusije Evropljani gotovo da nemaju nikakvo pravo glasa, prenosi Tanjug.

Lukašenko: Protesti u Slovačkoj i Srbiji koordinišu se iz inostranstva

Dugogodišnji bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko danas će na predsjedničkim izborima obezbijediti sedmi mandat šefa države, budući da su njegovi najveći rivali ili u zatvoru ili u egzilu.
Na prethodnim predsjedničkim izborima, u avgustu 2020. godine, Lukašenko je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio 80 odsto glasova, što je podstaklo tvrdnje o izbornoj prevari i višemjesečne proteste na koje je vlast odgovorila oštrim obračunom sa hiljadama neistomišljenika.
Kako bi smanjio rizik od izbijanja novih nemira, 70-godišnji Lukašenko je pomerio termin ovogodišnjih izbora – sa toplog avgusta na ledeni januar, kada masovni protesti nisu izgledni zbog loših vremenskih prilika.
Lukašenko, kome mandat ističe krajem septembra, ima samo simbolične protivnike na današnjim izborima, za razliku od glasanja 2020. godine, jer izborna komisija ovaj put nije odobrila kandidature opozicionih političara.
Aktivista grupe boraca za ljudska prava Vesna (Proljeće) Pavel Sapelka ukazao je da političari, koji su nekada bili protivkandidati Lukašenku, „sada bukvalno trunu u zatvoru“ u teškim uslovima i da sa njima niko nije imao kontakt duže od godinu dana.
Opoziciona liderka u egzilu Svetlana Tihanovska, Lukašenkov glavni rival na izborima 2020. godine, navela je da su izbori u Bjelorusiji „farsa“ i pozvala Bjeloruse da glasaju protiv svih kandidata.
Njen suprug, aktivista Sergej Tihanovski pokušao je da se kandiduje za predsjednika prije četiri godine, ali je uhapšen i do danas je u zatvoru.
Lukašenko, bivši direktor državne farme, postao je predsjednik države 1994. godine, na talasu gnijeva javnosti zbog naglog pada životnog standarda poslije haotičnih i bolnih reformi tokom prelaska sa socijalističke na tržišnu privredu.
Lukašenka su tokom prvog mandata nazivali „posljednjim diktatorom Evrope“, a on je opravdao taj nadimak oštrim obračunom sa neistomišljenicima i produžavanjem vladavine putem izbora koje Zapad opisuje kao neslobodne i nepoštene.
Izbore 2020. godine, na kojima je Lukašenko obezbedio šesti mandat, nameštenim smatraju mnogi i u zemlji i u inostranstvu. Izbori su doveli do višemesečnih masovnih protesta, najvećih do sada u Belorusiji.
Na te proteste vlasti su odgovorile sveobuhvatnom represijom – uhapsile su više od 65.000 ljudi, pretukle hiljade, i zabranile rad stotinama nezavisnih medija i nevladinih organizacija, zbog čega su zapadne zemlje Minsku uvele sankcije.
Vodeće opozicione ličnosti danas su ili u zatvoru ili su pobjegle iz zemlje. Aktivisti za ljudska prava navode da u Bjelorusiji ima oko 1.300 političkih zatvorenika, uključujući dobitnika Nobelove nagrade za mir Aleša Beljackog, osnivača grupe Vesna.
Lukašenko je nedavno pomilovao više od 250 osoba za koje su borci za ljudska prava tvrdili da su politički zatvorenici.
Međutim, pomilovanja dolaze u jeku pojačane represije čiji je cilj iskorenjivanje svih preostalih znakova neslaganja sa vlastima. Stotine su uhapšene u racijama uperenim na rođake i prijatelje političkih zatvorenika. Uhapšeni su i članovi onlajn grupa koje su pokrenuli stanari stambenih zgrada u više gradova.
Tokom trodecenijske vladavine, Lukašenko se oslanjao na subvencije i političku podršku Rusije, kojoj je dozvolio da koristi bjelorusku teritoriju za invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a kasnije je pristao i da primi dio ruskog taktičkog nuklearnog oružja.
Dok se godinama cenjkao sa Kremljom oko dodatnih subvencija, Lukašenko je povremeno pokušavao da umiri Zapad ublažavanjem represije. Takav flert sa Zapadom je okončan kada je inicirao nasilno suzbijanje protesta poslije izbora 2020. godine.
Sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, sa kojim je blisko povezan, Lukašenko je u decembru 2024. potpisao sporazum kojim je Bjelorusija dobila bezbjednosne garancije, uključujući moguću upotrebu ruskog nuklearnog oružja.
Taj pakt je potpisan poslije revizije ruske nuklearne doktrine, koja je prvi put stavila Bjelorusiju pod ruski nuklearni kišobran, u jeku tenzija sa Zapadom zbog rata u Ukrajini.
Lukašenko navodi da se u Bjelorusiji nalazi više desetina komada ruskog taktičkog nuklearnog oružja, čije razmještanje proširuje sposobnost Rusije da gađa ciljeve u Ukrajini i u članicama NATO-a u Evropi.
On ne krije divljenje prema nekadašnjem Sovjetskom Savezu, vratio je kontrole sovjetskog tipa nad ekonomijom, obeshrabrio je upotrebu bjeloruskog jezika u korist ruskog i insistirao je na zamjeni crveno-bijele nacionalne zastave onom koju je Bjelorusija koristila dok je bila jedna od 15 sovjetskih republika.
Vodeća bjeloruska bezbjednosna agencija zadržala je ozloglašeno ime KGB iz sovjetskog perioda, a Bjelorusija je jedina zemlja u Evropi sa smrtnom kaznom, koja se izvršava hicem u potiljak.

Rivali u zatvoru ili egzilu: Lukašenko danas produžava višedecenijsku vladavinu

Aleksandar Lukašenko, za kojeg se očekuje da će osvojiti sedmi uzastopni mandat na sjutrašnjim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji, nema legitimitet, izjavila je danas Visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbijednost Kaja Kalas.
- Lukašenko se drži vlasti već 30 godina. Sjutra će ponovo biti izabran u novoj šaradi od izbora. To je uvreda za demokratiju- napisala je Kalas na mreži X.
Predsjednički izbori će biti formalnost za Lukašenka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Veliki protestni pokret protiv Lukašenka, nastao poslije njegovog ponovnog izbora 2020. godine surovo je ugušen. Nekoliko stotina Bjelorusa osuđeno je na duge zatvorske kazne, dok je stotine hiljada ljudi pobjeglo iz zemlje, posebno u Poljsku.

Kaja Kalas: Sjutra šarada od izbora, Lukašenko nema legitimitet

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pomilovao je danas 23 politička zatvorenika, uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 26. januar, javlja agencija AFP.

Organizacije za ljudska prava procjenjuju da je u Belorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika, uključujući vođe protesta i protivnike Lukašenka uhapšene 2020. godine.

Pomilovane su 23 osobe, tri žene i 20 muškaraca za koje su vlasti saopštile da su počinili "ekstremistički orijentisane zločine", prenosi Radio Slobodna Evropa.

Identitet pomilovanih nije otkriven i nije izvjesno da li među njima ima istaknutih opozicionih ličnosti.

Politički zatvorenici u Bjelorusiji se drže u teškim uslovima, često lišeni pristupa advokatima ili kontakta s porodicom.

Više od 200 ljudi pušteno je na slobodu u nizu pomilovanja proteklih šest mjeseci, a povodom izbora 26. januara na kojima se očekuje ponovna pobjeda Lukašenka koji je na vlasti od 1994. godine.

Lukašenko se neće suočiti sa pravom opozicijom na ovim izborima, a tokom posete jednoj fabrici prošle nedjelje rekao je da ne vidi smisla da učestvuje u debatama i da čak i ne prati izbornu kampanju.

Lukašenko pomilovao 23 politička zatvorenika pred predsjedničke izbore

Autoritarni lider Bjelorusije Aleksandar Lukašenko proširio je talas pomilovanja pred predsjedničke izbore zakazane za januar, naredivši oslobađanje 20 zatvorenika osuđenih za ekstremizam.
Lukašenkovi kritičari i grupe za ljudska prava tvrde da su optužbe protiv ovih zatvorenika bile politički motivisane.
Lukašenkova služba za medije navela je da su pomilovanja izdata iz humanitarnih razloga, istakavši da četrnaestoro oslobođenih boluje od hroničnih bolesti, a desetoro od njih imaju djecu.
Dodali su da je 11 žena među 20 pomilovanih.
Služba za medije Lukašenka tvrdi da su svi pomilovani zatvorenici podnijeli molbe za pomilovanje i izrazili kajanje, mada se te tvrdnje ne mogu nezavisno potvrditi.
Takođe, saopštili su da će vlasti "pratiti njihovo ponašanje nakon puštanja na slobodu".
Od jula, Lukašenko je pomilovao više od 225 ljudi koje aktivisti smatraju političkim zatvorenicima.
Organizacije za ljudska prava identifikovale su skoro 3.600 osoba kao političke zatvorenike od kada je režim pokrenuo masovni obračun sa protivnicima poslije demokratskih protesta 2020.
Protesti su izbili nakon što je Lukašenko, koji je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. godine, proglasio pobjedu na izborima u avgustu 2020, uprkos tvrdnjama opozicije da su izbori pokradeni.
Pred predsjedničke izbore zakazane za 26. januar, na kojima se očekuje da će Lukašenko osvojiti novi mandat, ovaj potez može biti signal Zapadu da pokušava da smanji represivne mjere koje je država uvela od izbora 2020. godine.
Međutim, represija se nastavlja, uz česta hapšenja i suđenja koja aktivisti smatraju politički motivisanim.
Najmanje 1.253 osobe, koje organizacije za ljudska prava smatraju političkim zatvorenicima, i dalje su iza rešetaka, dok se vjeruje da je stvarni broj veći.

Još pomilovanja u Bjelorusiji dok se Lukašenko sprema da produži svoju vlast

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko danas je najavio pomilovanje 29 političkih zatvorenika, od više stotina njih u zatvorima.
Predsjednička administracija nije saopštila imena oslobođenih, ali je navela da je u pitanju 11 žena i 18 muškaraca i da više od polovine ima invaliditet ili hronične bolesti, prenio je bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa.
- Svi oslobođeni pokajali su se zbog svojih postupaka i apelovali na šefa države da budu pomilovani - navodi se u saopštenju.
Među pomilovanima su, prema saopštenju, šest osoba mlađih od 25 godina, troje penzionera, dvije osobe s invaliditetom i 15 sa hroničnim bolestima.
Dodaje se da će Ministarstvo unutrašnjih poslova „paziti na pomilovane, kako ne bi ponovo prekršili zakon“.
Pojedini oslobođeni prethodnim pomilovanjima prijavili su da su ih uznemiravali pripadnici bezbjednosnih službi.
Zasad nije poznato da li se na spisku pomilovanih nalaze neki istaknuti aktivisti, od kojih se mnogi, kako je izvještavano, drže u okrutnim uslovima bez pristupa pravnom zastupniku.
Ovo je sedmo pomilovanja političkih zatvorenika u Bjelorusiji ove godine, čime je ukupno oslobođeno 178 ljudi.
Pavel Sapelka iz organizacije za zaštitu ljudska prava Vjasna rekao je da „Lukašenko šalje kontradiktorne signale Zapadu, pošto je dvostruko više ljudi u zatvoru nego što je pomilovano“.

Lukašenko najavio pomilovanje 29 političkih zatvorenika

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zajedno sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem sastao se sa predstavnicima Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba, gdje je potvrđeno snažno partnerstvo između dvije države, s posebnim naglaskom na ekonomski razvoj kroz investicije, trgovinu i razmjenu znanja.
Tom prilikom, Milatović je istakao da Crna Gora ostaje posvećena stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta, privlačenju investicija i jačanju ekonomskih veza sa svim partnerima, pri čemu Hrvatska, kao susjedna i prijateljska zemlja, ima posebno mjesto u tom procesu.
- Hrvatsko-crnogorski poslovni klub dokaz je snažnih ekonomskih veza između naših država, s posebnim potencijalom u oblastima infrastrukture, turizma, energetike i inovacija - naglasio je Milatović.
On je naveo da ovom prilikom ohrabruju privrednike na još bližu saradnju i dijeljenje iskustava, ističući da snažna ekonomska povezanost regiona predstavlja čvrst temelj za zajedničku evropsku budućnost Crne Gore i Hrvatske.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1905217334064660662&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Crna Gora i Hrvatska jačaju ekonomsko partnerstvo

Jedna porodica u Opštini Olovo, 40 kilometara od Sarajeva, evakuisana je 27. marta zbog opasnosti od izlijevanja rijeke usljed obilne kiše koja pada već drugi dan.
U ovoj opštini je proglašen prvi stepen odbrane od poplava.
Stanje prirodne nesreće proglašeno je i u jednom dijelu Opštine Maglaj, zbog klizišta u jednom od naselja.
Obilne padavine uzrokovale su povećanje vodostaja rijeke Trebižat u Hercegovini, kao i izazvale manje probleme u pojedinim djelovima Sarajeva.
Iz Vlade Kantona Sarajevo je preporučeno stanovnicima koji žive na području naselja Širokača da zbog straha od pokretanja klizišta iznad ovog naselja, iz predostrožnosti, privremeno napuste područje.
Iz Civilne zaštite Tuzlanskog kantona su za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da nisu imali većih izlijevanja niti potreba za intervencijom. Plavio je tek manji dio poljoprivrednog zemljišta uz korito rijeke Spreče.
To je, kako kažu, očekivano za ovo doba godine i za ovaj obim padavina, te ističu da nije bilo ugroženih civilnih niti infrastrukturnih objekata.
Građani koji žive u područjima gdje postoji opasnost od poplava pozvani su na oprez i preduzimanje potrebnih bezbjednosnih mjera.
U pripravnost su stavljene specijalizovane jedinice zaštite i spašavanja Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), naveli su za RSE iz ove uprave, i dodali da su ekipe sa mehanizacijom na nekoliko lokacija gdje saniraju manje odrone i izlijevanje rijeka manjeg obima.
Iz FUCZ-a su saopštili da su u stalnoj komunikaciji i dogovoru s kantonalnim upravama civilne zaštite i jedinicama lokalne samouprave s ciljem preduzimanja potrebnih preventivnih mjera i pravovremenog odgovora u slučaju izlivanja rijeka u rizičnim područjima.
Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, intenzivne padavine se očekuju do 29. marta, nakon čega će se očekuje postepena stabilizacija i prestanak padavina do 3. aprila.

Obilne padavine uzrokovale povećanje vodostaja rijeka u pojedinim djelovima BiH

Ovih dana sam čuo nekoliko indikativnih reakcija na uplitanje srpskih političara iz Crne Gore u situaciju u Srbiji. Vjerujte da većina naroda u Srbiji to ne doživljava ni kao bliskost, ni kao nacionalno jedinstvo, već isključivo kao jalovu pomoć Aleksandru Vučiću da ostane na vlasti. To opet otvara drugi aspekt problema, a to je činjenica da se probudila jedna vrsta jaza između stanovništva u Srbiji i stanovništva u Crnoj Gori, odnosno Bosni i Hercegovini - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinar i diplomirani pravnik Nebojša Vučinić.
Teško je ponoviti veliki, masovan protest, kaže Vučinić, kakav je bio 15. marta, sa više od 300 hiljada ljudi, ne samo njegove masovnosti, ističe on, već zbog svih stvari koje se tiču organizacije takvih skupova.
- Studenti su očigledno motor buđenja ovog naroda u Srbiji, imaju nepresušne ideje i čini mi se da upravo ovaj pristup, sa usitnjavanjem broja protesta, predstavlja pravi odgovor, pravi nastavak u slučaju kad taj 15. mart nije donio rezultate kojima su se neki nadali. Jedni su se nadali da će doći do neke revolucionarne promjene u Srbiji, pada režima, samo zato što je vidio toliko veliki broj ljudi ispred sebe, a oni drugi su se opet nadali nekom mogućem sukobu i stvaranju osnova za uvođenje vanrednog stanja. U svakom slučaju, ovo usitnjavanje protesta je sasvim logična posljedica, i taj veliki broj protesta po cijeloj Srbiji sada zabavlja vlast na lokalnom nivou. Mi smo sada imali jedno veliko trosatno okupljanje, blokadu centralnog gradskog mosta u Beogradu, Brankovog mosta, odnosno Mosta bratstva i jedinstva, on nikad nije prestao tako da se zove, koje su odradili studenti i IT zajednica. Tek nedavno se normalizovao saobraćaj u centralnom dijelu i Beograda, i Novog Beograda koje spaja taj most, i to je još jedan pokazatelj strategije koja će očigledno biti u protestima u Srbiji bar do četvrtog aprila kada je Dan studenata - rekao je Vučinić.
On je dodao i da su takozvani predstavnici Srba u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini opstali i &nbsp;igrali zahvaljujući Aleksandru Vučiću i po njegovom naređenju i njegovom planu.
Srpski političari iz regiona moraju, smatra Vučinić, da uzvrate uslugu Aleksandru Vučiću, i da podrže čovjeka koji ih je doveo &nbsp;na pozicije na kojima su.
- Ljudi su u Srbiji sada i te kako svjesni miješanja ljudi Bosne i Hercegovine u izborne procese u Srbiji, pa i u svo ovo dešavanje posle 1. novembra 2024. godine. Većina onih ljudi koji su se okupili u Pionirskom parku su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz tih srpskih krajeva iz Bosne i Hercegovine. Mišljenja o tome uopšte nijesu lijepa, uopšte nijesu ni za spominjanje u medijima u izvornom obliku. Sama činjenica da su oni dali Vučiću podršku objektivno ne znači ništa, ne nosi nikakvu težinu, a subjektivno predstavlja samo problem za srpsko stanovništvo i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuSej2RCaU_U%3Fsi%3D61Z_cGKGbAmv0Xk6&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Srpski političari iz regiona moraju da uzvrate uslugu Vučiću, da podrže čovjeka koji ih je doveo na pozicije na kojima su

Došla je neka partija koja nema nikakvog iskustva sa organizacijom koncerata umjetničke muzike, koja ne uviđa značaj toga za naše društvo. Ova sadašnja kulturna ponuda grada je nepostojeća i ta ideja da se javite na konkurs i da o tome odlučuju, opet, osobe koje se usude da trubače iz Guče zakažu baš koincidentno na dan obnove nezavisnosti je zaista apsurdno - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, harfistikinja Milica Kankaraš Berber.
Crnogorska harfistkinja je nedavno saopštila da je morala da otkaže solistički koncert koji je trebalo da bude održan na Svjetski dan voda 22. marta, jer je, prema njenim riječima, nova gradska uprava u Podgorici prevarila i svojim ignorantskim odnosom demonstrirala neznanje i nepoštovanje umjetnosti.
Odnos gradske uprave je neodgovoran, kaže Kankaraš Berber i navodi primjer situacije kroz koju je prošla.
- Sekretarijat je prvo dao jedan odgovor, zatim je potpredsjednik.Skupštine dao sasvim drugačije saopštenje. Sekretarijat je dao saopštenje po kom su, navodno, očekivali koncert bez ugovora, bez dogovorenih stolica, bez ičega. Sekretarijat za kulturu ima i KIC "Budo Tomović" u svojoj nadležnosti, a elementarna kultura je bila da mi se odgovori na mejl, da se nađe neki prijedlog, recimo, ako ne mogu da nabave određeni broj stolica za Muzeje i galerije, da onda to bude u KIC-u "Budo Tomović". To su sve neki modaliteti koji se mogu dogovoriti kada postoji komunikacija. U ovom slučaju sam imala situaciju da se usmeno dogovorim sa potpredsjednikom Skupštine jedno, da mi se kaže da sredinom februara posaljem mejl i Nađi Ljiljanić i cijeloj ekipi koja drži tu kulturu grada. Znate i sami koliko je kultura važna za razvoj jednog društva, koliko je važna za mlade, za djecu, za uopšte razvoj estetskog čula. Pogotovu jedan projekat koji je interdisciplinaran, kao što je moj, u kom povezujem muziku i ekologiju - rekla je Kankaraš Berber.
Mali lokalni sekretarijat, smatra ona, treba da se prilagodi međunarodnim datumima kao što je Svjetski dan voda i taj datum je bio vezan za njen koncert koji je naslovila "Muzika vode".
- Radila sam na tome godinama. Repertoar je sačinjen od kompozija koje su posvećene elementu vode, rijekama, jezerima, morima i krećem od savremenih evropskih i američkih kompozitora i kompozitorki. Prvo djelo koje sviram je nagrađeno prošle godine Gremi nagradom i idem hronološki unazad kroz vrijeme i zaključujem sve sa kompozicijom Vltavom, čuvenom orkestarskom kompozicijom u aranžmanu za harfu solo…Prvo i osnovno, vi imate gradsku upravu koja trubače izvuče i neke ljude koji nemaju ni osnovno muzičko obrazovanje, njih će da pozovu, sa njima će da se dogovore i sve će biti kako treba, neće od njih tražiti da se jave na konkurs, a traže da se na konkurs javimo mi akademski umjetnici, akademski obrazovani, što je potpuni apsurd. Suština priče je da bi trebalo da bude obrnuto - istakla je Kankaraš Berber.
Sagovornica Budilnika uprkos preprekama poručuje mladima da ne odustaju, jer će sve da prođe a umjetnost je vječita.
- Mi se bavimo nečim što se pamti kroz vjekove i pamtiće se, a ovih političara danas se niko neće sjećati. Ovo jeste jedno loše vrijeme i prosto kažem: Proći će. Najvažnije je da mi umjetnici radimo na sebi i da usavršavamo svoju umjetnost svakodnevno - zaključila je Kankaraš Berber.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDHRJQ-XeBg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Berber: O kulturi odlučuju osobe koje se usude da zakažu trubače iz Guče za Dan nezavisnosti

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

,,Katnića i Čađa neka zapale. Vidjećemo što će Lazović uraditi dok je još u mandat, koji ce nam k.... poslije?“

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: aleksandar-lukasenko