Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odbio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštvo DT -a da Milici Mijajlović kćerki biznismena Aleksandra Mijajlovića zabrani da raspolaže stanom jer je nekretnina zakonito stečena – to se navodi u odluci u kojoj je Portal ETV imao uvid. PRAVNA SIGURNOST U obrazloženju je sudija Šćepanović istakao da je Mijajlović stan kupio 2011. godine a ugovor o poklonu sačinjen je u avgustu 2021. godine&nbsp; -Postoji ugovor o kupoprodaji stana i ugovor o poklonu koji potvrđuju datum i način sticanja i poklanjanja nepokretnosti. Ovi dokumenti pružaju dokaz o zakonitom sticanju imovine. Prihvatanje privremne mjere za imovinu stečenu više godina prije navedenog datuma krivičnog djela bi moglo narušiti princip pravne sigurnosti i dovesti u pitanje legitimno stečena imovinska prava – piše u odluci sudije Šćepanovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="905" loading="lazy" alt="ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda"> <figcaption>ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda</figcaption> </figure>  On je istakao da ne postoji osnovana sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću pa je odbijen prijedlog za određivanja privremene mjere. PIPEROVIĆ: POKUŠAJ ODMAZDE Zastupnik Aleksandra Mijajlovića, advokat Zoran Piperović je, kako se navodi, u odluci sudije za istrage ukazao da se njegov klijent bavi legalnim biznisom sa registrovanim legalim firmama, sa prihodima, plaća porez, dugo je u privatnom biznisu i uredno plaća porez. -Stav državih organa u oblasti pravosuđa kada se jedno takvo lice procesuira, da on u stvari nikada ništa legalno nije stekao, nikada ništa nije legalno zaradio i da mu po „temelju“, treba uzeti. Dakle, neko računa da je došlo vrijeme za odmazdu i sve je to lijepo dok ne dođe na sud. Sud je taj koji je barijera takvih rezona i stavova i zato je sud – neveo je advokat Piperović na ročištu na kojem je razmatra zahtjev SDT. Mijajlović je juče u saopštenju dostavljenom medijima najavio da će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena reputacija, ugled i ljudska prava. POTRAGA ZA PRAVDOM On je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine. - Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović. Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage. - Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama – istakao je Mijajlović. &nbsp;

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stan koji je Mijajlović poklonio kćerki zakonito je stečen

Biznismen Aleksandar Mijajlović će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena repucija, ugled i ljudska prava.
On je medijima uputio saopštenje u kojem je precizno i argumentovano osporio tvrdnje ove NVO i medijskih navoda.
<h2>ODBAČENI KLJUČNI NAVODI</h2>
Mijajlović je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine.
- Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović.
Sud je, kako je dodao, takođe naglasio da bi prihvatanje takve privremene mjere na imovinu stečenu godinama prije navodnog krivičnog djela narušilo princip pravne sigurnosti i dovelo u pitanje legitimno stečena imovinska prava.
<h2>MANIPULACIJE</h2>
Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage.
- Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama.
On smatra da je ovakvo postupanje NVO organizacije, koja očigledno pokušava namaknuti pažnju, medijski prostor i moguće grantove, pravno nasilje i opasan presedan za sve građane Crne Gore.
- Posebno je problematično što se pokušava povezati moja imovina stečena 2011. godine sa istragom koja se odnosi na period 2019 – 2021., bez ijednog dokaza o uzročnoj vezi. Stan koji sam tada kupio i poklonio svojoj kćerki ne može i ne smije biti predmet ograničenja, jer je stečen u skladu sa zakonom, daleko prije bilo kakve istrage - istakao je Mijajlović.
<h2>TUŽBA ZA DRŽAVU</h2>
On je ukazao na suštinu cijelog slučaja tj. štetu nanesenu njegovoj reputaciji i poslovanju.
- Zbog medijske kampanje i narušenog imidža, raskinut je važan međunarodni ugovor, a u obrazloženju je jasno navedeno da su razlog „medijski navodi“ i reputaciona šteta. Iz tog razloga najavljujem da ću pokrenuti tužbu protiv države Crne Gore pred nadležnim međunarodnim sudovima, jer je šteta nastala bez pravnog osnova i u potpunosti na teret mog profesionalnog i ličnog integriteta - poručio je Mijajlović.
Kategorički je odbacio sve neosnovane, politički intonirane i medijski servirane tvrdnje jasno poručujući da ostaje dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istine.
<h2>PREKRŠENI STANDARDI</h2>
On je decidno naveo koji su pravni standardi i norme prekršeni u postupcima i tumačenjima ASP.
- Član 1 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (EKLJP) – pravo na mirno uživanje svojine. Ograničenje imovine bez presude i bez veze s navodnim djelom predstavlja grubo kršenje ovog prava. Član 6 EKLJP – pravo na pravično suđenje. Korišćenje medijskog pritiska umjesto sudskog postupka krši princip jednakosti strana i pravičnosti. Član 8 EKLJP – zaštita privatnog i porodičnog života. Osvrt na poklon mojoj kćerki predstavlja direktan napad na porodičnu autonomiju - naveo je Mijajlović.
Dodao je da Ustav Crne Gore, u članu 58 garantuje pravo svojine, koje se može ograničiti samo u zakonom propisanim slučajevima i uz pravičnu naknadu.
- Zakon o krivičnom postupku Crne Gore (čl. 92 – 95) – mjere obezbjeđenja mogu se primijeniti samo uz osnovanu sumnju da je imovina stečena krivičnim djelom, što ovdje nije slučaj - istakao je on.
Zaključio je da načelo pravne sigurnosti i zabrane retroaktivnosti - tj. pokušaj povezivanja zakonito stečene imovine iz 2011. sa istragom iz 2019. krši temeljne principe pravne države.

Portal ETV

Mijajlović će zbog besprizorne kampanje tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima: „Ostajem dosljedan u odbrani svog ugleda, prava i istine“

14.03.
08:30h
Pošto branim i Mijajlovića i Pavićevića, red je da se i ja glasnem "sa dvije"- što bi tetka kazala.
Prvo, tajming i tema susreta "titana" sinoć na tv nije slučajan, što je dobro.
A zašto je dobro, čućete u vremenu koje dolazi.
Drugo, samo me istina interesuje i fakti koji govore o mnogo čemu. Naime, kada je prije nekoliko godina jedna druga žena, za dnevni list "Vijesti" kazala kako ulaz u glavni magacin u Baru nije pokriven kamerom i da je zaključan ključem od 5 eura, nju je sinošna sagovornica sjutradan na pasja zvona oprala, govoreći da ne razumije borbu protiv šverca i olakšala Spajketu, Dritanu i Damjanoviću desnu nogu, Dritanovu lijevu, da je nogiraju. Odmah.
Jer, ne može da se rodi druga. Ima samo da ostane prva i pljuje po svakoj narednoj čuvajući presto, pa sinoć dobismo i od nje podatak kako je prilikom posjete u Baru i ona vidjela da kamere nema i vidjela isti katanac od 5 eura, koji nije mogla da vidi jer je odmah skinut. Sinoć se sjetila da citira tu ženu navodeći joj izjavu zbog koje je istu vrijeđala po televizijama.
Treće, najintrigantnije, najskandaloznije, što dovodi u pitanje mnogo toga.
Dotična kaže da je "pregledom SKY dokumentacije...".
Ček, ček, odakle NVO aktivistkinji SKY dokumentacija?
Ko je ovdje lud?
Odakle to njoj?
Dobija li je direktno ili onaj koji je primi u CG zove pa kaže - pogledaj mi ovo malo.
Može li ovo?
Ko sve posjeduje SKY dokumentaciju?
Dostavljaju li je stranci na bezbroj adresa?
Da li je MANS tražio da mu se dostavi ili je ima na tržištu? Jer gospođa reče da će još dokaza da pročešlja, pa će sa njima... sporad mene što god hoće.
Samo neka sud zna ovo što se sinoć čulo.
Ja mislio da jedna ostrvska zemlja koordinira, naređuje, privodi, zavodi a nije Kuba...
Kad ono... gospođa!
Da li je i ona SKY dobila putem međunarodne pravne pomoći ili ispod ruke?
Ovo je najvažnije.
Zbog suda.
Mora i sud da zna zemlju porijekla i proceduru javnih nabavki.
Sudi se ljudima.
Mi smo ozbiljni ljudi, stoga sam se sinoć kao narečena tetka krstio i ponavljao u sebi "Pomogni jaki nejakome".
Opasno je sada.
Jer znam da je sinošnja gošća, znala onomad da ja znam Moldavku.
A ako je to znala, onda je ovo oko cigareta za nju običan dim.
Znate čiji.
Samo sam sa te strane zabrinut, sa ove je - ok.
P.S. 1: Nego, jutros sam nešto sjetan, pa sjetno i razmišljam.
Ima stidljivih uspomena, po nastanku i porijeklu i koje se nikada drage volje ne bi javile.
P.S. 2 Ne zamjerite za P.S.1.
Malo lirike, poslije tornada nije na odmet.

Ko sve posjeduje Sky dokumentaciju?

Svega nekoliko sati uoči protesta neformalne grupe studentkinja i studenata „Kamo sjutra?“, zvanični nalozi Demokrata na društvenim mrežama i horde njihovih botova pokušavaju da skrenu pažnju sa ključne teme protesta – odgovornost za masakr koji se dogodio na Cetinju 1. januara u kojem je ubijeno 12 ljudi. Studentskoj grupi se pokušavaju prišiti veze sa bivšom vlašću, kriminalnim strukturama, bivšim predsjednikom države, biznismenima... U besprizornoj i veoma opasnoj kampanji targetiranja pojedinaca Demokrate su pokušale da, preko prošlog protesta ispred zgrade Vlade, večerašnji povežu sa kompanijom „Bemax“. Izdvojili su fotografiju građanke sa transparentom i targetovali je kao kćerku biznismena Aleksandra Mijajlovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010516018_be4f876ce42458d89932c7096ab92a9b78a67d051d82d84f0b1325a8621166e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010516018_be4f876ce42458d89932c7096ab92a9b78a67d051d82d84f0b1325a8621166e1" data-rendition-name="original" width="1170" height="1357" loading="lazy" alt="Jasna Čirgić"></figure>  Ovakva podmetačina je brzo razotkrivena i potvrđeno je da je riječ o građanki Jasni Čirgić, koja nema nikakve rodbinske veze sa Mijajlovićem. Jasnu je kontaktirao građanski aktivista Jovan Džoli Ulićević sa pitanjem da li je ona na fotografiji koju su Demokrate objavile i raširile preko svoje bot mreže. - Jesam, evo cijeli život živim u zabludi. Uzela stambeni kredit na 40 godina. Kako ne znadoh čija sam - napisala je Čirgić u odgovoru Ulićeviću. Studentska grupa „Kamo sjutra?“ je više puta reagovala na pojedinačne objave iz gotovo svih partija vlasti i opozicije, odbijajući svaku vezu sa njima i naglašavajući da su njihovi zahjevi jasno istaknuti. Oni su zamolili sve političke partije da ne pokušavaju prikupljati poene preko protesta koji organizuju sa jasnim povodom, ciljem i zahtjevima.

Demokrate lažno prikazale Jasnu Čirgić kao ćerku biznismena Aleksandra Mijajlovića

Popularna aplikacija za učenje stranih jezika Duolingo objavila je podatke o najpopularnijem stranom jeziku u pojedinim evropskim državama u 2024. godini, a kad je riječ o Crnoj Gori najviše se učio engleski jezik.
Infografika Pixsella kreirana na osnovu podataka Duolinga prikazuje da se u cijeloj Evropi izdvajaju tri jezika. Najpopularniji su bili engleski, njemački i španski jezik.
Zanimljivo je da je njemački jezik najpopularniji u četiri zemlje regiona - Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
Ostatak Evrope podijeljen je između engleskog i španskog. Ono što je uočljivo na infografici koja je predstavljena po bojama, jeste da se sjever izdvaja po narandžastoj boji koja označava upravo španski.
Ovaj jezik je najpopularniji u Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, te Irskoj.
Preostale zemlje Evrope su obojene sivom bojom - koja označava engleski jezik.
Duolingo je najpreuzimanija obrazovna aplikacija na svijetu i nudi preko 100 kurseva koji podučavaju više od 40 jezika. Objavili su da je 2024. engleski ponovo bio najpopularniji jezik koji se uči širom svijeta. Zaslužio je mjesto broj jedan u više zemalja nego ikada prije - 135 - što je više od 10 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Najpopularniji strani jezici u Evropi: U Crnoj Gori se najviše uči enegleski

Iranski šef diplomatije Abas Arakči izjavio je da u ovom trenutku ne postoje uslovi za direktne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o pitanju nuklearnog sporazuma.
Kako je objasnio, razlog za to su ekonomske sankcije i politika pritisaka koju sprovodi Vašington.
- U ovom trenutku vodićemo samo indirektne pregovore. Očigledno, zbog prijetnji koje je uputila vlada SAD i ekonomskih sankcija, kao i politike maksimalnog pritiska na nas, ne možemo da vodimo direktne pregovore sa njima. Ali diplomatski put je otvoren, indirektni pregovori nisu nešto komplikovano ili iznenađujuće, moguće je postići dogovore - poručio je Arakči nakon sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim, prenijela je agencija "RIA Novosti".
On je naglasio da iranska strana i dalje smatra da postoji šansa za dogovor, ali da su prepreka za to prevelika očekivanja iz SAD.
- Zahtjevi SAD koji su nerealni samo će smanjiti mogućnost postizanja sporazuma - istakao je Arakči, dodajući da će Teheran sjutra učestvovati u pregovorima "veoma ozbiljno i punom voljom" kako bi se pronašlo rješenje u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Arakči je takođe potvrdio da će sjutradan otputovati u Rim, gdje će se priključiti novoj rundi posrednih razgovora između Teherana i Vašingtona, koji se održavaju pod pokroviteljstvom Omana.
Podsjetimo, prethodna runda ovih posrednih pregovora održana je 12. aprila u Muskatu, glavnom gradu Omana, kada su se predstavnici SAD, predvođeni specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, susreli sa Arakčijem.
Američki pregovarač opisao je tadašnje razgovore kao "pozitivne i konstruktivne", dok je i Arakči potvrdio da je atmosfera bila "konstruktivna i mirna". On se zahvalio ministru spoljnih poslova Omana, Badru Al Busaidiju, na uloženom trudu u olakšavanju komunikacije između delegacija i najavio da će naredni sastanak sa američkom stranom biti održan 19. aprila, prenosi "24Sedam".

Iran: Nismo spremni za direktne pregovore sa Amerikom

Ukrajina je danas saopštila da je preuzela tela 909 ukrajinskih vojnika poginulih u borbama posle identične razmjene obavljene krajem marta.
- Tijela 909 ukrajinskih branitelja palih u borbama vraćeni su u Ukrajinu - saopštio je preko Telegrama Generalštab ukrajinske vojske.
Dvije strane su 28. marta takođe razmijenile tijela vojnika, Kijev je preuzeo isti broj 909, dok je Moskva tada javila da su u Rusiju vraćena 43 poginula ruska vojnika.
Razmjena tijela vojnika i ratnih zarobljenika jedna je od rijetkih oblasti koordinacije između Moskve i Kijeva, piše Frans pres.
Moskva i Kijev uzdržavaju se da govore o sopstvenim vojnim gubicima.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je govorio o „milionima mrtvih“ u sukobu, i svalio odgovornost za rat na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zelenski je sredinom februara za američku televiziju NBC rekao da je ubijeno više od 46.000 ukrajinskih vojnika i 380.000 je ranjeno.
Razni mediji pozivajući se na zapadne izvore daju različite bilanse koji se u velikoj mjeri razlikuju, od 50.000 do 100.000 poginulih u borbama.
Sa druge strane Rusija nije davala izjave o svojim gubicima od jeseni 2022. godine, kada je priznala da je poginulo najmanje 6.000 njenih vojnika.
Nezavisni portal Mediazona i ruski servis BBC kažu da su do sada identifikovali oko 100.000 poginulih ruskih vojnika.

Kijev saopštio da je preuzeo više od 900 tijela poginulih ukrajinskih vojnika

Košarkašice Budućnost Bemaxa i nikšićke Trebjese odigraće sjutra u Podgorici prvi meč finala plej-ofa Prev A EKO ženske crnogorske košarkaške lige.
Budućnost je u dva meča bila bolja od Primorja, dok je Trebjesa eliminisala Podgoricu.
Isti timovi bili su ove sezone rivali u finalu Kupa Crne Gore.
Finalna serija igra se na dvije pobjede, a prvi meč na programu je sjutra 18 sati u Bemaks areni.
Drugi meč finala zakazan je za srijedu u Nikšiću.
Budućnost je posljednjih 13 godina osvajala titulu prvaka, a posljednji poraz na domaćoj sceni doživjela je u finalnoj seriji u sezoni 2012/2013, kada je sa 2:1 u pobjedama savladala Primorje.
Trebjesa će prvi put da igrati finale plej-ofa.

Budućnost Bemax i Trebjesa za trofej

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: aleksandar-mijajlovic