Propagandni manevar je potez predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da izmijeni doktrinu o nukleranom naoružanju. U stvarnosti, ništa se novo ne dešava, osim u medijima, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, vojni analitičar, Aleksandar Radić.
Sedmice pred nama biće burne, smatra Radić, jer se sve strane učesnice rata u Ukrajini pozicioniraju, a vode se i javni ili tajni razgovori o tome kako obustaviti borbena dejstva.
- Administracija američkog predsjenika Džozefa Bajdena je u posljednjim sedmicama postojanja podigla nivo uloga, odlukom da konačno ukrajinska vojska može da koristi rakete velikog dometa. Te rakete su dosad mnogo puta lansirane na ruske položaje, ali unutar teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine. Rusi su odgovorili burno. Ali, mislim da su njihovi interesi, prije svega, propagandni. Čeka se inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa u januaru i zlatna je to prilika za Moskvu da sada pokaže zube, da pokaže da je spremna da radikalno odgovori na izazov - kaže Radić.
Vjeruje da je riječ o političkim porukama i, kako kaže, propagandnoj mašini.
- Neće doći do nuklearnog rata u ovom trenutku. Teatralno potpisivanje izmjena doktrine, koje definišu upotrebu nuklearnog oružja s ruske strane, zapravo je verifikacija dokumenta koji je usvojen prije nekoliko mjeseci. Sada je bila zgodna prilika da se pošalje poruka da je Rusija spremna na sve ako treba, čak i na upotrebu nuklearnog oružja. Zato valjda i služi to nuklearno oružje, da bude jedna jasna prijetnja - ocijenio je Radić.
Vojni analitičar podjseća da su Ukrajinci još od aprila koriste rakete ATACMS, dometa 300 kilometara, za uništavanje ruske infrastrukture.
- Njihov maksimalni domet je 300 kilometara. Bitno je reći da se koristi fraza - dugi domet. Strogo terminološki gledano, to dugi domet nije, ali je svakako više od u odnosu na ukrajinske kapacitete. Takve rakete koriste od ljeta 2022. godine. Postepeno su dobijali one sa dometom od 70, pa 165, pa 300 kilometara. Dakle, suštinske promjene nema - istakao je Radić.
Dok Putin, propagandnim manevrima, stvara sliku Rusije u punoj snazi, koja u ratu koristi sve što može, šire se i teorije zavjere. Jedna od njih je potekla od, kako kaže, putinofila sa prostora Balkana.
- Jako vole da pričaju o tome kako se ratuje sa malo resursa. Zapravo, koliko ruska vojna industrija napravi raketa, koje imaju domet do ukrajinskih gradova, toliko se pošalje na narod. To se radi u talasima, kako se skupi izvjesna količina raketa, tako se dejstvuje po dubini Ukrajine. Naravno, traže se mjesta gdje se nalaze sredstva dostavljena od NATO-a, gdje se vodi obuka, gdje je razmještaj raketnih sistema protivvazdušne odbrane velikog dometa. Tuče se po vojnoj industriji, ali desi se da nekada te rakete padnu i na civilne objekte. Činjenica je da dinamika napada po dubini Ukrajine presudno zavisi od količine raketa koju ruska vojska ima. I po tom pitanju, ne može da se dogodi nešto spektakularno novo. Ali, može u medijima! Može da se podigne propagandna slika. Jedino što bi zaista bio izazov za Moskvu je ako Kijev pronađe sredstvo za rušenje Krimskog mosta, za Ruse strateški vrijedne komunikacije i ponosa - ocjenjuje Radić.
Podsjeća da su Ukrajinci bezuspješno pokušavali da unište Krimski most kamionom bombom, dronovima, čamcima sa eksplozivom na daljinsko upravljanje. Na stolu je, kaže, i opcija da dobiju rakete koje bi im omogućile da ponovo pokušaju da sruše most. Kada bi se to desilo, ne bi, kaže Radić, bio presedan jer je ratu bilo poniženja za obje strane, poput potonuća krstarice Moskva, komandnog broda Crnomorske flote.
Radić vjeruje da nije slučajno to što se gotovo istovremeno uz radikalizaciju prijetnji pojavljuju informacije o primirju. Tako se, smatra, stvara slika da je Rusija odlučna da upotrijebi nuklearno naoružanje, ako pregovori ne budu u smjeru koji želi.
- Rusija želi da ostane tamo gdje je sada sa svojim vojnicima. Opravdanje za ulazak u rat, pored ostalog, bilo je odbacivanje NATO-a sa granica. Rusija je u prilično neobičnoj situaciji da je poslije 1000 dana rata, zapravo, sada NATO mnogo jači. Izvjesno je da će NATO snage ući u Ukrajinu, ali da će pitanje - hoće li Ukrajina postati članica ili ne – ostati otvoreno - smatra vojni analitičar.
Radić vjeruje da format NATO nije doveden u pitanje, osim ako Tramp ne zatraži neku vrstu distanciranja. Vjeruje da je mnogo bitnija za Evropu ideja da nacionalne vojske postanu mnogo brojnije i jače.
- Prošlo je vrijeme kad se vjerovalo u to da će Evropa da šalje ekspedicione snage negdje daleko. Priča o konvencionalnim sukobima je pred nama i u tom kontekstu možemo očekivati da će drastično da se povećaju budžeti vodećih evropskih zemalja, što će povući i ostale da se uvede obavezno služenje vojnog roka - smatra Radić.
Govoreći o pozicioniranju budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, Radić kaže da je jasno da će njega zanimati Kina, pacifički teren.
- Kinezi nijesu nevini u toj priči, oni grade nosače aviona, žele da izađu sa flotom otvorenog mora na okeane, žele da zaštite ono što smatraju da njima pripada. To ih dovodi u konflikt sa zemljama oko njih, ali i sa Amerikancima koji su njihovi saveznici. Biće mnogo više priča o Dalekom istoku, a Evropa će morati da se bavi sobom u okviru formata koji smo dosad prepoznavali, i da vidi kako će eventualne strahove od nesigurne budućnosti rješavati na formatu komunikacije između evropskih zemalja, sa puno manje oslonca na Amerikance - zaključio je Radić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći da nastave školovanje, radno se angažuju ili se posvete drugim korisnim aktivnostima, rekao je avgusta 2006. tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.
Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.
Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".
Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Za vojnog analitičara Aleksandra Radića, Crna Gora trebalo bi da "prati" politiku drugih regionalnih zemalja.
- Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koje su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni - kazao je on za RSE.
<h2>Oko trećina zemalja NATO ima obavezni rok</h2>
A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.
Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO.
Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, kazao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.
- Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade - rekao je on.
Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.
- Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava (u službi) je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo - istakao je on.
U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.
<h2>Hrvatska i Srbija prate jedna drugu</h2>
U Hrvatskoj, koja je članica NATO od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koji je do sad bilo na dobrovoljnoj bazi.
I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.
Aleksandar Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje da te dvije zemlje i dalje "poprijeko gledaju jedna na drugu".
- I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga - naglasio je on.
Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione Rafal.
- Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka - kazao je Radić.
Sagovornik RSE dodaje da je i Kosovo izrazilo namjeru da uvode obavezno služenje vojnog roka.
- Tamo postoji snažno političko opredjeljenje za to, koje ima utemljenje na nacionalizmu i na prepoznavanju srpskog faktora kao rizika. Kod njih će se lako pridobiti javno mijenjenje za takvu ideju - rekao je on.
Radić ukazuje da će se poput Crne Gore najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.
- I vjerovatno, potez po potez, i Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka - istakao je Radić.
On ističe da je poseban slučaj Bosna i Hercegovina, zbog međuentitetskih odnosa između entiteta Federacije i Republike Srpske.
Radić kaže da bi vraćanje vojnog roka u BiH bilo dodatno kompleksno pitanje s obzirom da bi se "na takav mehanizam gledalo kao na potencijalno stvaranje baze za međunacionalni konflikt u tom složenom mozaiku tri konstitutivna naroda i dejtonskog nasljeđa".
- Mislim da će tamo služenje vojnog roka ostati tabu tema - zaključuje Radić.
<h2>Dileme zvanične Podgorice</h2>
U Crnoj Gori je nakon ukidanja obaveznog prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.
On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.
Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane za RSE.
- To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana - navedeno je u odgovoru.
Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...
Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.
Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.
Inače u Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.

500x500

Poslije Srbije i Hrvatske, i u Crnoj Gori se razmišlja o obaveznom vojnom roku

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu-kažu iz Ekološke inspekcije.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno.
Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika nijesmo uspjeli da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.
Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije.
- Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava - ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije tri godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
- Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu - kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović.&nbsp;
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
- One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude - kaže ona.&nbsp;
Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
- Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze I papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije - kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine.&nbsp;
Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su nam u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija nijesmo uspjeli da dobijemo. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnomAgencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Opasne hemikalije u fabrici celuloze u Beranama prijetnja po ljude i životnu sredinu

Ministarstvo bezbjednosti Meksika osniva jedinicu za specijalne operacije, koja bi se borila protiv narko kartela, šest godina nakon što je bivši meksički predsjednik raspustio saveznu policiju i u potpunosti prepustio tu odgovornost vojsci.
Predsjednica Klaudija Šejnbaum je već pokazala spremnost da odustane od često kritikovane strategije „zagrljaji, a ne meci“ bivšeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, koja se fokusirala na rješavanje društvenih korena kriminala, a ne na direktno suočavanje sa moćnim meksičkim kartelima.
Vlada tek treba zvanično da saopšti formiranje Nacionalne operativne jedinice (UNO), ali njeno postojanje je već javna tajna među bivšim pripadnicima federalne policije, gdje je ministar bezbjednosti Omar Garsija Harfuč započeo svoju karijeru i od čijih pripadnika će biti formirana. UNO će biti pod njegovom direktnom komandom.
Jedinica je počela formiranje ubrzo nakon što je Šejnbaum preuzela dužnost. Sada ima 250 članova i očekuje se da će do kraja godine imati 800. UNO će imati tri ogranka raspoređena širom Meksika. Njegovi sadašnji članovi su uglavnom iz bivše federalne policije i članovi tima za specijalne operacije koji je Garsija Harfuč stvorio dok je bio šef policije Meksiko Sitija. Većina ih je prethodno pohađala obuku kod bezbjednosnih snaga iz SAD, Kolumbije, Španije ili Francuske.
Bezbjednosni analitičar David Sausedo, koji je razgovarao sa ljudima koji su se pridružili jedinici, rekao je da vjeruje da je glavni cilj Harfuča da ima oružane snage koje mu omogućavaju da ispuni zahtjeve Vašingtona.
U ponedjeljak, dok je Harfuč bio na sastanku u Vašingtonu sa Trampovom administracijom, ministarstvo bezbjednosti objavilo je poziv diplomiranim studentima da budu „prva generacija istražnih i obavještajnih agenata“, saopštivši samo da će oni biti dio specijalizovane grupe za jačanje bezbjednosti.

Meksiko osniva specijalnu jedinicu za borbu protiv narko kartela

Crna Gora je spremna da sa jermenskim kolegama podijeli iskustva iz pregovaračkog procesa - saopšteno je iz Vlade Crne Gore nakon sastanka potpredsjednika Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa potpredsjednikom Narodne skupštine Republike Jermenije Hakobom Aršakjanom.
Ivanović je, kako su dodali, naglasio važnost institucionalnih reformi i harmonizacije zakonodavstva sa evropskim standardima.
Ovom sastanku je prisustvovao i predsjednik parlamentarne Grupe prijateljstva između Jermenije i Crne Gore Arsen Torosjan.
- Tokom sastanka, razgovarano je o jačanju međuparlamentarne saradnje i intenziviranju političkih odnosa kao važnom aspektu snaženja sveukupnih odnosa. Sagovornici su se osvrnuli na proces evropske integracije Crne Gore, pri čemu je Aršakjan čestitao Crnoj Gori na dosadašnjim postignućima i pozitivnom napretku u procesu pristupanja Evropskoj uniji - kazali su u Vladi.
Ivanović je istakao ambiciju Crne Gore da zatvori pregovaračka poglavlja do 2026. godine i postane punopravna članica Evropske unije 2028. godine.
Sagovornici su se saglasili da je dalji razvoj ekonomske saradnje od ključnog značaja, pri čemu je poseban fokus stavljen na unapređenje avio-povezanost između Podgorice i Jerevana, što bi značajno doprinijelo uzajamnoj mobilnosti crnogorskih je jermenskih turista i snaženju biznis zajednica dviju zemalja.
Tokom posjete Jermeniji, potpredsjednik Vlade Ivanović posjetio je i muzej drevnih rukopisa Matenadaran i TUMO Centar za kreativne tehnologije.

Ivanović: Spremni smo da sa jermenskim kolegama podijelimo iskustva iz pregovaračkog procesa

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je osvijetljena plavom bojom povodom 2. aprila - Svjetskog dana osoba sa autizmom.
- U znak solidarnosti sa oboljelima iz ove ranjive kategorije stanovništva - &nbsp;piše u saopštenju Skupštine.
Dodaju da se pridružuju brojnim institucijama u svijetu koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, naročito prema djeci, koja zaslužuju pomnu pažnju cijelog društva.
Ovaj datum obilježava se širom svijeta pod sloganom #LightItUpBlue, a međunarodna organizacija Autism Speaks (Autizam govori) svake godine poziva organizacije i pojedince da se uključe u globalnu kampanju.
Tada mnoge poznate zgrade, mostovi i drugi objekti svijetle u plavoj boji koja je prepoznatljivi simbol za osobe sa autizmom.

Zgrada Skupštine osvijetljena plavom bojom povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;