Tridesetak godina nakon što je oružje utihnulo na Zapadnom Balkanu, nova vrsta naoružanih letilica tiho krstari iznad regiona, a njihov tačan broj niko ne zna sa sigurnošću.
Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja potpisan je 1996. godine, pod okriljem Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, nakon što je godinu ranije završen sukob u Bosni i Hercegovini.
Nametnuta su ograničenja za broj tenkova, oklopnih vozila, teško topništvo, borbene avione i jurišne helikoptere u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Danas je upadljivo da jedno smrtonosno moderno oružje nedostaje na toj listi.
Naoružane bespilotne letilice.
- Samo su tri zemlje posjedovale naoružane dronove 2010. godine. Krajem 2024. godine taj broj se povećao na više od 40 zemalja - kazao je za Radio Slobodna Evropa Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva koji je nedavno obranio magistarsku tezu na ovu temu.
<h2>Nova pravila vojne igre</h2>
Vojni dronovi jeftiniji su, mobilniji i smrtonosniji od tradicionalnih borbenih aviona. Postali su omiljeno oružje u današnjim sukobima, od Ukrajine, preko Kavkaza do Bliskog Istoka i svi ih žele imati u svojim oružanim snagama.
U tome ni Zapadni Balkan nije izuzetak.
Srbija je nabavila jurišne bespilotne letilice iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Izraela.
Razvija i domaće modele Pegaz, Vrabac i Komarac koji su ispunili nebo iznad ove zemlje nakon što je, barem zasad, propao dogovor o kupovini turskih Bajraktara.
Hrvatska je realizovala kupovinu šest turskih naoružanih dronova, a izrađuje i svoje smrtonosne mini-letilice koje je, pored ostalog, izvozila i u Ukrajinu. Prema izjavama zvaničnika, može sa sadašnjim kapacitetima proizvoditi oko pola miliona mini-dronova godišnje.
Još jedna članica NATO-a, Crna Gora tiho, ali sve više unaprjeđuje svoje vojne sposobnosti. Ona je s ograničenim vojnim proračunom kupila izviđačke bespilotne letilice od Slovenije i radi na nabavci dodatnih, namijenjenih nadzoru granica. Najavila je i sopstvenu proizvodnju u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, osim starosti kadra i ograničenog budžeta, sputavaju i političke podjele, te, osim helikoptera koje su donirale Sjedinjene Američke Države, nema drugih letilica.
Turska je nedavno donirala BiH sistem za ometanje dronova i obećala donaciju dva Bajraktara.
Kosovo nije dio subregionalnog sporazuma, a ova država kupila je turske Bajraktare.
Bajraktare je prošle godine kupila i Albanija.
<h2>Može li se ovo pitanje regulisati?</h2>
Antonio Prlenda, vojni analitičar iz Sarajeva, smatra da bi se bespilotne letilice morale uvrstiti ili kao nova, šesta kategorija ili da se uvrste u postojeću klasifikaciju borbenih letilica.
- Međutim, na ovim prijedlozima se stalo, jer za sada ne postoji politička volja kod svih strana potpisnica da se to i učini - kazao je Prlenda za RSE.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija su 2015. godine preuzele vlasništvo nad realizacijom sporazuma od Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE), koji je do tad nadgledao realizaciju.
- Od tad više nije moguć direktan pritisak međunarodnog faktora na primjenu i eventualne izmjene. Od tada to zavisi isključivo od političke volje samih potpisnica - dodao je Prlenda.
Svaka nabavka vojne opreme se često doživljava kao trka u naoružanju, a nelagodnost podgrijavaju i vodeći političari svojim izjavama.
Nakon što je Hrvatska sklopila ugovor za kupovinu francuskih borbenih aviona Rafale koji su zamijenili sovjetske MIG-ove, to je dospjelo na naslovne strane u regionu. Na to je Srbija odgovorila kupovinom istih aviona.
Iako su sve zemlje daleko ispod maksimalnog broja vojnika i teškog naoružanja dogovorenog prije tridesetak godina, ravnoteža snaga najviše se promijenila po pitanju vojnih dronova.
- Sa dronovima je prilično komplikovana situacija, jer postoji veliki broj različitih kategorija. Male komercijalne letilice je relativno lako prepraviti. Možemo da pričamo samo o većim koji se mogu klasifikovati kao borbeni avioni - smatra Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda.
<h2>Nebo bez granica</h2>
Stari sastav kontrole naoružanja u regionu izgleda više kao relikt nego zaštita, budući da su sve zemlje uvele nova i modernija naoružanja.
Radić ukazuje na činjenicu da je Srbija u vrijeme potpisivanja sporazuma 1996. godine imala više od 155 borbenih aviona.
- Srbija danas nije ni blizu tog broja. Velika Britanija ima stotinjak borbenih aviona. Sam duh tog sporazuma je vezan za stare okolnosti i prepravka takvog dokumenta je, mislim, nerealna. Trebao bi novi dokument koji bi garantovao povjerenje, u skladu sa savremenom okolnostima - kazao je Radić za RSE.
Zemlje NATO-a i Varšavskog pakta od Atlantskog okeana do Urala potpisale su krajem 1990. godine Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE), ali je Rusija 2007. godine suspendovala članstvo u tom sporazumu.
Subregionalni sporazum, koji su potpisale iste zemlje, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen rat u Bosni i Hercegovini, bio je zasnovan na tom hladnoratovskom ugovoru.
On je ispunio svoju funkciju. Donesen je u onom najkritičnijem trenutku. Zemlje koje su ga potpisale nisu nikad bile ni blizu tih kvota.&nbsp;
- Trebala bi inovacija ne samo tog sporazuma, već i Bečkog dokumenta i CFE i o nuklearnom naoružanju - kazao je za RSE Dragan Samardžić, penzionisani admiral u Vojsci Crne Gore.
Što se tiče vojnih dronova, Samardžić kaže da njih nije prepoznao nijedan dokument o kontroli naoružanja i da se trenutno na bespilotne letilice više gleda kao na opasno oružje koje bi mogle koristiti terorističke grupe, nego države.
Uporedo sa nabavkom dronova, zemlje regiona rade i na nabavci integriranih sistema za praćenje i obaranje dronova. Hrvatska i Srbija imaju takve manje sisteme, a nedavno je Turska donirala Bosni i Hercegovini antidron sistem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

RSE: Sve više naoružanih dronova iznad Balkana i niko ih ne nadgleda

I Indija i Pakistan imaju mogućnost zadavanja udaraca koji bi bili nepopravljivi. Nadamo se kao posmatrači situacije da će sve ostati na sukobu koji je uglavnom sveden na usko vojni profil i na vojnu mašineriju - kazao je vojni analitičar Aleksandar Radić za Antenu M komentarišući vojne udare Indije na ukupno devet lokacija u Pakistanu i Kašmiru kojim upravlja Pakistan.
On kaže da je uvijek bilo nesuglasica između ove dvije zemlje i nada se da rat neće trajati dugo imajući u vidu da su Indija i Pakistan jedni od lidera po pitanju nuklearnog naoružanja.
- Rizik od eskalacije sukoba uvijek je postojao, a na zapadu se pravilo mnogo scenarija i postavljala su se pitanja što ako dođe do upotrebe nuklearnog oružja u sokobu Indijaca i Pakistanaca - kaže Radić.
Smatra i da Evropa ima male mehanizme za reakciju.
- To je drugačija dinamika sukoba na koji Evropa nema veliki uticaj. Biće zanimljivo pratiti reakcije drugih relevantnih sila, SAD-a i Kine, koja je tu jasno svrstana na stranu Pakistana, i Rusije koja je tradicionalno imala dobre odnosa sa Indijom - naveo je Radić.
Pakistanska vojska objavila je da je nakon indijskih vazdušnih udara potvrđena smrt 31 osobe, dok je 57 ljudi ranjeno.

Radić: Posljedice rata Indije i Pakistana bi bile nepopravljive, Evropa ima male mehanizme za reakciju

Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.
Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.
Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.
On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.
Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.
Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.
- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.
„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.
Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.
Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.
- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.
<h3>Radić: Pitanje statistike</h3>
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
<h2>Samardžić: Samo izgovor</h2>
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.

1250x600

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Propagandni manevar je potez predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da izmijeni doktrinu o nukleranom naoružanju. U stvarnosti, ništa se novo ne dešava, osim u medijima, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, vojni analitičar, Aleksandar Radić.
Sedmice pred nama biće burne, smatra Radić, jer se sve strane učesnice rata u Ukrajini pozicioniraju, a vode se i javni ili tajni razgovori o tome kako obustaviti borbena dejstva.
- Administracija američkog predsjenika Džozefa Bajdena je u posljednjim sedmicama postojanja podigla nivo uloga, odlukom da konačno ukrajinska vojska može da koristi rakete velikog dometa. Te rakete su dosad mnogo puta lansirane na ruske položaje, ali unutar teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine. Rusi su odgovorili burno. Ali, mislim da su njihovi interesi, prije svega, propagandni. Čeka se inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa u januaru i zlatna je to prilika za Moskvu da sada pokaže zube, da pokaže da je spremna da radikalno odgovori na izazov - kaže Radić.
Vjeruje da je riječ o političkim porukama i, kako kaže, propagandnoj mašini.
- Neće doći do nuklearnog rata u ovom trenutku. Teatralno potpisivanje izmjena doktrine, koje definišu upotrebu nuklearnog oružja s ruske strane, zapravo je verifikacija dokumenta koji je usvojen prije nekoliko mjeseci. Sada je bila zgodna prilika da se pošalje poruka da je Rusija spremna na sve ako treba, čak i na upotrebu nuklearnog oružja. Zato valjda i služi to nuklearno oružje, da bude jedna jasna prijetnja - ocijenio je Radić.
Vojni analitičar podjseća da su Ukrajinci još od aprila koriste rakete ATACMS, dometa 300 kilometara, za uništavanje ruske infrastrukture.
- Njihov maksimalni domet je 300 kilometara. Bitno je reći da se koristi fraza - dugi domet. Strogo terminološki gledano, to dugi domet nije, ali je svakako više od u odnosu na ukrajinske kapacitete. Takve rakete koriste od ljeta 2022. godine. Postepeno su dobijali one sa dometom od 70, pa 165, pa 300 kilometara. Dakle, suštinske promjene nema - istakao je Radić.
Dok Putin, propagandnim manevrima, stvara sliku Rusije u punoj snazi, koja u ratu koristi sve što može, šire se i teorije zavjere. Jedna od njih je potekla od, kako kaže, putinofila sa prostora Balkana.
- Jako vole da pričaju o tome kako se ratuje sa malo resursa. Zapravo, koliko ruska vojna industrija napravi raketa, koje imaju domet do ukrajinskih gradova, toliko se pošalje na narod. To se radi u talasima, kako se skupi izvjesna količina raketa, tako se dejstvuje po dubini Ukrajine. Naravno, traže se mjesta gdje se nalaze sredstva dostavljena od NATO-a, gdje se vodi obuka, gdje je razmještaj raketnih sistema protivvazdušne odbrane velikog dometa. Tuče se po vojnoj industriji, ali desi se da nekada te rakete padnu i na civilne objekte. Činjenica je da dinamika napada po dubini Ukrajine presudno zavisi od količine raketa koju ruska vojska ima. I po tom pitanju, ne može da se dogodi nešto spektakularno novo. Ali, može u medijima! Može da se podigne propagandna slika. Jedino što bi zaista bio izazov za Moskvu je ako Kijev pronađe sredstvo za rušenje Krimskog mosta, za Ruse strateški vrijedne komunikacije i ponosa - ocjenjuje Radić.
Podsjeća da su Ukrajinci bezuspješno pokušavali da unište Krimski most kamionom bombom, dronovima, čamcima sa eksplozivom na daljinsko upravljanje. Na stolu je, kaže, i opcija da dobiju rakete koje bi im omogućile da ponovo pokušaju da sruše most. Kada bi se to desilo, ne bi, kaže Radić, bio presedan jer je ratu bilo poniženja za obje strane, poput potonuća krstarice Moskva, komandnog broda Crnomorske flote.
Radić vjeruje da nije slučajno to što se gotovo istovremeno uz radikalizaciju prijetnji pojavljuju informacije o primirju. Tako se, smatra, stvara slika da je Rusija odlučna da upotrijebi nuklearno naoružanje, ako pregovori ne budu u smjeru koji želi.
- Rusija želi da ostane tamo gdje je sada sa svojim vojnicima. Opravdanje za ulazak u rat, pored ostalog, bilo je odbacivanje NATO-a sa granica. Rusija je u prilično neobičnoj situaciji da je poslije 1000 dana rata, zapravo, sada NATO mnogo jači. Izvjesno je da će NATO snage ući u Ukrajinu, ali da će pitanje - hoće li Ukrajina postati članica ili ne – ostati otvoreno - smatra vojni analitičar.
Radić vjeruje da format NATO nije doveden u pitanje, osim ako Tramp ne zatraži neku vrstu distanciranja. Vjeruje da je mnogo bitnija za Evropu ideja da nacionalne vojske postanu mnogo brojnije i jače.
- Prošlo je vrijeme kad se vjerovalo u to da će Evropa da šalje ekspedicione snage negdje daleko. Priča o konvencionalnim sukobima je pred nama i u tom kontekstu možemo očekivati da će drastično da se povećaju budžeti vodećih evropskih zemalja, što će povući i ostale da se uvede obavezno služenje vojnog roka - smatra Radić.
Govoreći o pozicioniranju budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, Radić kaže da je jasno da će njega zanimati Kina, pacifički teren.
- Kinezi nijesu nevini u toj priči, oni grade nosače aviona, žele da izađu sa flotom otvorenog mora na okeane, žele da zaštite ono što smatraju da njima pripada. To ih dovodi u konflikt sa zemljama oko njih, ali i sa Amerikancima koji su njihovi saveznici. Biće mnogo više priča o Dalekom istoku, a Evropa će morati da se bavi sobom u okviru formata koji smo dosad prepoznavali, i da vidi kako će eventualne strahove od nesigurne budućnosti rješavati na formatu komunikacije između evropskih zemalja, sa puno manje oslonca na Amerikance - zaključio je Radić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

Umjesto vremena provedenog u vojsci, mladi će moći da nastave školovanje, radno se angažuju ili se posvete drugim korisnim aktivnostima, rekao je avgusta 2006. tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, objavljujući da se ukida obavezni vojni rok.
Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.
Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana "na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica".
Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Za vojnog analitičara Aleksandra Radića, Crna Gora trebalo bi da "prati" politiku drugih regionalnih zemalja.
- Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koje su već učinjeni... Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni - kazao je on za RSE.
<h2>Oko trećina zemalja NATO ima obavezni rok</h2>
A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.
Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO.
Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, kazao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.
- Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade - rekao je on.
Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.
- Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava (u službi) je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo - istakao je on.
U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.
<h2>Hrvatska i Srbija prate jedna drugu</h2>
U Hrvatskoj, koja je članica NATO od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koji je do sad bilo na dobrovoljnoj bazi.
I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.
Aleksandar Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje da te dvije zemlje i dalje "poprijeko gledaju jedna na drugu".
- I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga - naglasio je on.
Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione Rafal.
- Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka - kazao je Radić.
Sagovornik RSE dodaje da je i Kosovo izrazilo namjeru da uvode obavezno služenje vojnog roka.
- Tamo postoji snažno političko opredjeljenje za to, koje ima utemljenje na nacionalizmu i na prepoznavanju srpskog faktora kao rizika. Kod njih će se lako pridobiti javno mijenjenje za takvu ideju - rekao je on.
Radić ukazuje da će se poput Crne Gore najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.
- I vjerovatno, potez po potez, i Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka - istakao je Radić.
On ističe da je poseban slučaj Bosna i Hercegovina, zbog međuentitetskih odnosa između entiteta Federacije i Republike Srpske.
Radić kaže da bi vraćanje vojnog roka u BiH bilo dodatno kompleksno pitanje s obzirom da bi se "na takav mehanizam gledalo kao na potencijalno stvaranje baze za međunacionalni konflikt u tom složenom mozaiku tri konstitutivna naroda i dejtonskog nasljeđa".
- Mislim da će tamo služenje vojnog roka ostati tabu tema - zaključuje Radić.
<h2>Dileme zvanične Podgorice</h2>
U Crnoj Gori je nakon ukidanja obaveznog prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.
On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.
Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane za RSE.
- To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana - navedeno je u odgovoru.
Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije...
Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.
Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.
Inače u Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine.

Poslije Srbije i Hrvatske, i u Crnoj Gori se razmišlja o obaveznom vojnom roku

Američko Ministarstvo finansija uvelo je 10. januara 2025. godine paket sankcija energetskom sektoru Ruske Federacije zbog vojnog djelovanja Ruske Federacije na području Ukrajine, a koji je usmjeren na dalje ograničavanje poslovanja i prihoda ruskih energetskih kompanija. Puna primjena paketa sankcija stupila je na snagu 27. februara 2025. godine.
Sankcijama je obuhvaćeno i društvo NIS a.d., sa kojim JANAF d.d. ima zaključen Ugovor o transportu sirove nafte za period od 1. januara 2024. godine do 31. decembra 2026. godine. Navedenim Ugovorom rezervisani su transportni kapaciteti JANAF-a po načelu „puno za prazno“ u ukupnoj količini od 10 miliona tona nafte za ugovoreni period.
Društvo je, posredstvom američke advokatske firme i uz punu podršku Vlade Republike Hrvatske, ishodovalo nekoliko uzastopnih licenci od OFAC-a, kojima su se društvu izdavale dozvole za nastavak izvršavanja Ugovora o transportu sirove nafte zaključenog sa NIS a.d., u kontinuitetu i nakon stupanja na snagu paketa sankcija 27. februara 2025. godine. Posljednja dobijena licenca omogućila je nastavak izvršavanja navedenog ugovora o transportu sirove nafte do 8. oktobra 2025. godine.
Društvo je 7. oktobra 2025. godine ishodovalo licencu kojom se odobrava učešće u aktivnostima koje su uobičajene i neophodne za transport nafte, a u cilju završetka svih aktivnosti preuzetih u okviru ranije pomenutog ugovora o transportu sirove nafte, do 15. oktobra 2025. godine. Trenutno JANAF ne raspolaže zvaničnim informacijama o tome da li je za to razdoblje izdata licenca i društvu NIS a.d.
U ovom trenutku nije moguće predvidjeti trajanje sankcija Američkog Ministarstva finansija društvu NIS a.d., uzimajući u obzir aktivnosti koje je moguće preduzeti pred nadležnim organima, kao ni eventualne dalje odluke nadležnih organa za donošenje i primjenu sankcija, usljed čega nije moguće procijeniti tačan efekat predmetnih sankcija na poslovanje društva JANAF d.d.
Društvo će i dalje ažurno pratiti razvoj događaja i ostati u stalnom kontaktu sa korisnikom sistema i ostalim ključnim učesnicima.&nbsp;
Takođe, nastaviće sa preduzimanjem svih raspoloživih aktivnosti prema nadležnim organima, kao i sa razradom poslovnih modela radi obezbjeđenja stabilnog poslovanja društva, kako bi se i u budućem periodu održalo poslovanje na nivou koji garantuje zadovoljstvo akcionara, poslovnih partnera i zaposlenih.

Janaf dobio dozvolu da i u narednih sedam dana isporučuje naftu NIS-u

Nakon gotovo decenije, jedan od najistaknutijih izvođača sevdalinki današnjice, Božo Vrećo, ponovo dolazi pred kotorsku publiku. Koncert će biti održan 08. novembra 2025. godine u 20 sati, na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, ulaznice po cijeni od 20 eura biće u prodaji od ponedjeljka 13. oktobra 2025. godine, u kancelarijama Kulturnog centra, svakog dana od 10 do 12 časova.
Zbog velikog interesovanja rezervacije nijesu moguće.&nbsp;
- Umjetnik koji je svojim glasom i interpretacijom tradicionalne muzike osvojio publiku širom svijeta, svojim povratkom u Kotor donosi večer ispunjeno emocijom, iskrenošću i neponovljivom energijom. Božo Vrećo, poznat po autentičnom umjetničkom izrazu i duboko emotivnim nastupima, svuda gdje gostuje ostavlja trag u srcima publike. Njegovi koncerti nisu samo muzički događaji, već intimna putovanja kroz dušu sevdaha, kroz koje prenosi ljubav, bol, radost i slobodu – istinski i bez zadrške - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Gotovo da nema mjesta u Crnoj Gori gdje ovaj izuzetni umjetnik nije nastupao, a za svaki njegov koncert traži se mjesto više. Kotorska publika ima privilegiju da ga ponovo dočeka i doživi veče čiste emocije i muzike koja nadilazi granice.

Božo Vrećo u Kotoru 8. novembra

Crnogorski forum izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Siniša Bjeković obavljao funkciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković
- Njegov mandat obilježen je izostankom institucionalne hrabrosti, selektivnim pristupom ljudskim pravima i vidljivom bliskošću sa političkim i interesnim krugovima. Smatramo da Bjeković ne zaslužuje da bude ponovo izabran na tu funkciju, niti da bude kandidovan za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković ispred Crnogorskog foruma.
Marković podsjeća da Ombudsman i njegov tim nijesu reagovali na niz događaja koji su duboko potresli javnost. Tokom obilježavanja Dana državnosti, 13. jula 2023. godine u Nikšiću, kada su grupe okupljene oko Srpske pravoslavne crkve pjevale pjesmu „Leleču Turci, kukaju bule“, institucija Zaštitnika nije bila prisutna, niti se oglasila. Izostala je i reakcija tokom događaja na Belvederu 2022. godine, kada su građani bili izloženi prekomjernoj upotrebi sile.
- Napadi na Bošnjake i Muslimane, kao i brojni incidenti u Baru, Podgorici i drugim gradovima, gdje su djeca bila meta nasilja motivisanog vjerskom i nacionalnom mržnjom, prošli su bez nezavisne istrage, javnog apela ili osude. Takvo ćutanje ozbiljno je urušilo povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude glas onih koji ne mogu sami da se odbrane- ističe Marković.
Dodaje i da se Bjeković nijednom nije jasno odredio ni prema postavljanju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Beranama, niti prema ponašanju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Metodija, koji je podržao taj čin. Time je, izbjegavajući svaku konfrontaciju sa moćnim strukturama, poslao poruku da je moguće tolerisati fašizam i istorijski revizionizam ako dolaze iz politički uticajnih krugova.
- Pored izostanka reakcija, zabrinjava i način na koji je Bjeković personalno oblikovao instituciju. Njegove zamjenice, Mirjana Radović i Tamara Radović, dolaze iz istih interesnih i kadrovskih krugova. Mirjana Radović je, prije dolaska u instituciju, radila u Akciji za ljudska prava pod rukovodstvom Tee Gorjanc Prelević, odakle je prešla direktno na poziciju zamjenice Ombudsmana, što upućuje na kontinuitet uticaja između nevladinog sektora i institucije koja bi morala biti nezavisna- navodi Marković.
Inače, podsjeća ona, ni Mirjana Radović ni Siniša Bjeković nemaju položen pravosudni ispit, niti su radili u pravosuđu, a pokrivaju značajne pozicije u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Uprkos tome, sada teže da postanu sudije Ustavnog suda. Treba podsjetiti da je Mirjana Radović bila jedna od tri žene koje su trebale biti u timu Ombudsmana na Cetinju 4. i 5. septembra 2022. godine, ali nijesu bile prisutne, dok su 5. septembra viđene pred Hramom u Podgorici, gdje su dočekivale patrijarha Porfirija. To dovoljno govori samo za sebe.
Sam Ombudsman se nedavno, gostujući na Televiziji Nikšić, pozvao na mišljenje nevladinog sektora, naglasivši da cijeni njihovu podršku. To dodatno otvara pitanje da li je institucija Zaštitnika ljudskih prava postala dio interesne mreže između pojedinaca iz civilnog sektora i državnih struktura. Bilo bi poželjno, kaže Marković, da same nevladine organizacije, poput Građanske alijanse i Akcije za ljudska prava, javno objasne svoj odnos prema Ombudsmanu Bjekoviću i eventualne veze koje bi mogle uticati na njegovu nezavisnost.
- Crnogorski forum smatra da je Siniša Bjeković svojim radom urušio povjerenje u instituciju koja bi trebalo da bude moralni korektiv društva. Umjesto zaštite građana, institucija je pretvorena u birokratski servis političkih i interesnih veza. Zbog toga, Bjeković ne smije biti ponovo izabran ni za Ombudsmana ni za sudiju Ustavnog suda- kazala je Marković.
Iz Crnogorskog foruma zaključuju da Crna Gora zaslužuje Zaštitnika ljudskih prava koji će biti nezavisan, hrabar i posvećen građanima, sa ličnim i profesionalnim kredibilitetom.

Marković: „Leleču Turci, kukaju bule“, ćutanje Ombudsmana pred govorom mržnje i urušavanjem ljudskih prava

Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da policija nastavlja mobing njegovoga klijenta – bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića od kojeg je u petak uzeta izjavu u svojstvu građanina a u sklopu akcije koju je SDT pokrenulo kada je uhapsilo šest osoba, među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS.
U petak je privedeno pet osoba – biznismen Aleksandar Mijajlović, bivši šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović, viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, &nbsp;bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i visoki policijski funkcioner Vladan Lazović. U ponedjeljak je uhapšen i Predrag Bošković. Odlukom sudije za istrage sa slobode se brane Pavićević, Nastić, Lazović i Bošković.
Goranović je u petak u nikšićkoj policiji dao izjavu u svojstvu građanina ali mu nije saopšten razlog i, prema riječima Radulovića, inspektori su počinili niz nezakonitih radnji.
- On je u petak pozvan u svojstvu građanina i uredno se javio radi prikupljanja obaveštenja. U policiji mu nije saopšten razlog saslušanja a što je obaveza kada pozivaju nekog u svojstvu građanina. Postavljeno mu je jedno jedino pitanje koje je glasilo: „da li je on ikada odavao tajne podatke nekom neovlašćenom licu“ i on je naravno odgovorio da nije i razgovor se završio na tome – kazao je Radulović.
Dodao je da su Goranoviću oduzeli telefon i da su mu tražili pristupne šifre za mobilni i on im je dao. Radulović ukazuje da su telefon, prema njegovom mišljenju, oduzeli nezakonito jer ga nisu obezbjedili na adekvatan način.
- Telefon su stavili u kovertu koja nije pečatirana na odgovarajući način da bi se spriječilo da neovlašćene osobe imaju pristup podacima iz telefona i nakon dva dana u nedjelju je vršen pretres u Specijalnom državnom tužilaštvu – rekao je Radulović.
Osim Goranovića u nedjelju je bio prisutan i advokat Radulović, stručni saradnik iz Tužilaštva i policijska službenica iz Specijalnog policijskog odjeljenja.
Advokat smatra da je to obavljeno korektno i u skladu sa zakonom, ali je problem bio a što je on istakao u zapisniku sve ono što je prethodilo toj radnji. Ističe da je telefon više od dva dana bio dostupan neovlašćenim licim, da se u tom telefonu nalaze privatne i lične stvari uglavnom, da su to u tom telefonu nalazi i komunikacija sa njim kao advokatom vezano za više postupaka u kojima ga zastupa. Ta komunikacija, prema riječima Radulovića, treba da ima posebnu zaštitu iako sam sasvim siguran da u njoj nema ništa inkriminišuće za bilo koga. Problematično je, ponavlja, da je policija imala uvid u tu komunikaciju.
Advokat naglašava da Goranović imao status građanina pa su tim prije morali voditi računa da se njegova osnovna ljudska prava ne narušavaju i da mu ne narušavaju prvenstveno pravo na privatnost i pravo na povjerljivost razgovora sa svojim advokatom.
Goranoviću, kako navodi advokat Radulović, ni naknadno nije rečeno, niti ga je bilo ko pitao bilo što vezano za druge osobe koje su uhapšene u tom postupku ili za bilo koga drugog.
- Sve ovo ne mogu drugačije protumačiti već kao nastavak mobinga i eventualno pokušaj da se kroz pretres njegovog telefona dođe do nekih podataka koji bi koristili kasnije u pokušaju njegove kompromitacije ili ucjene. U svakom slučaju to nije dozvoljeno raditi nije zakonito raditi ako je postojala potreba da se on ili
bilo koje lice sasluša odnosno da da obavještenja policiji vezano za neko krivično djelo policija je morala poštovati zakone – kazao je Radulović.
Goranović je smijenjen 2021.godine i od tada nije imao nikakva zaduženja u policiji. Radulović smatra da on od tog prioda nema pristup bilo kakvim podacima koji bi mogli biti označeni stepenom tajnosti i sve to govori u prilog ovome što je naveo da postoji puno razloga za sumnju da je ovo nastavak jedne vrste mobinga i pritiska na Goranovića.

Radulović: Nastavljaju pritisak, Goranoviću oduzeli telefon, nijesu mu saopštili razlog saslušanja

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: aleksandar-radic