Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore danas je u Podgorici organizovao IV simpozijum o poremećajima iz spektra autizma kao priliku za razmjenu znanja, diskusiju o savremenim pristupima i unapređenje prakse u radu sa osobama iz spektra autizma.
Ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma“ nastala je sa idejom da se javnost upozna sa autizmom iz različitih naučnih i društvenih aspekata, te da okupi stručnjake iz oblasti dijagnostike, terapije, istraživanja autizma, kao i društvene inkluzije.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Aleksandar Radović otvarajući simpozijum je istakao da i šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
- Medicina po sebi ne može pružiti trenutni maksimum, bez doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru. U sklopu Kliničkog centra Crne Gore uradićemo sve što je u našoj moći da se unaprijedimo svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju na prvom mjestu djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari - naveo je Radović.
Podsjetio je da u Centru za rani razvoj KCCG trenutno radi 26 zaposlenih – tri psihijatra, tri logopeda, jedan defektolog - somatoped, jedan defektolog – oligofrenolog, jedan klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije sestre sa visokom školom, šest zdravstvenih tehničara, tri predstavnika administracije.
- Crna Gora za sada nema registar osoba koji imaju neki poremećaj iz spektra autizma, ali informacije Centra za rani razvoj su veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu. Podaci Centra za rani razvoj iz januara 2025. godine kažu da su kolege radile sa 557 djece, od toga dječaka 439, a djevojčica 118. Ipak, značaj broj njih je u procesu dijagnostike, dio njih odlazi u inostranstvo, a uz to dio roditelja uslijed stigme i straha odbija da prihvati postavljenu dijagnozu - naveo je direktor KCCG.
Ukazao je na činjenicu da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste. Tokom 2023. postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle godine bilo ih je 167.
- Rana intervencija je oskudno prisutna uslijed sve većeg broja djece, što bi sa druge strane trebalo da prati povećanje broja zaposlenih, širenje prostornih kapaciteta i intenzivna edukacija - naveo je Radović.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja doc. dr Milena Cojić je istakla da je u Crnoj Gori u posljednjim godinama prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja.
- To je jedan od razloga zašto je Vlada Crne Gore u oktobru 2023. godine usvojila jedan veoma važan strateški dokument - Strategiju ranog razvoja djeteta 2023. do 2027. To je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem razvoju. Posebno je važno što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivosti koje su usmjerene ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma. Uz različite zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, kao i sistem podrške porodicama ovaj dokument će imati za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva - saopštila je Cojić.
Dr Iva Ivanović, specijalista dječje i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore napomenula je da društveni aspekt autizma ne smije biti zanemaren.
- Osobe sa autizmom često se suočavaju sa predrasudama, nerazumijevanjem i socijalnom izolacijom. Zadatak naše generacije je čojstvo i junaštvo u građenju inkluzivnog društva koje prepoznaje i vrednuje različitosti, pruža podršku, stvara jednake mogućnosti za sve svoje članove. Uz zajedničke napore moramo raditi na podizanju svijesti, edukaciji zajednice i kreiranju politika koje će unaprijediti položaj osoba sa autizmom i omogućiti bolji kvalitet života svih nas. Autizam nije strašna riječ, nije nedostatak, već jedinstvenost - poručila je Ivanović.
Važan dio današnjeg simpozijuma su i mnogobrojna stručna predavanja i diskusije, te su prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma.

Portal ETV

Radović: U Crnoj Gori ne postoji registar osoba sa poremećajima iz spektra autizma

Ljekari Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore zatražili su hitnu smjenu direktorice te Klinike Mirjane Bakić - saznaje Televizija E.
Ljekari, u pismu direktoru Kliničkog centra Aleksandru Radoviću, navode nestručan, netransparentan i neprofesionalan rad direktorice kao razloge zbog kojih traže njenu smjenu.
Tvrde da u više navrata nije postupila u skladu sa dermatološkom naukom i praksom, kao i da je medicinsku opremu za Kliniku nabavljala bez ikakve konsulatcije i u potpunoj tajnosti.&nbsp;
Naveli su i to da više mjeseci uopšte nije radila sa pacijentiima, ali da je pored direktorskog kabineta prisvojila i ljekarsku sobu, ostavljajući ostale kolege bez radnog prostora.&nbsp;
Ljekari direktorici zamijeraju i nepoštovanje radnih prava, odsustvo svake komunikacije sa zaposlenima, te potpuno ignorisanje stučnjaka prilikog organizacije Klinike.
U pismu prvom čovjeku KCCG ljekari ocjenjuju da je način rada Mirjane Bakić protiv interesa pacijenata, Kliničkog centra Crne Gore, Klinike za dermatovenerologiju i svih zaposlenih.

Ljekari traže smjenu direktorice Klinike za dermatovenerologiju KCCG

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za godinu dana evidentirano je million i pregleda, a ukupno je bilo 160.000 neiskorišćenih termina.
To je u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore saopštio direktor ove zdravstvene ustanove Aleksandar Radović.
Radović je u emisiji saopštio da su odnedavno uveli novinu - pacijente na preglede podsjećaju SMS porukama.
Radović se nada da će ovaj projekat biti učinkovit i da će smanjiti velike liste čekanja, na koje se pacijenti stalno žale.
- U trenutku kad izabrani ljekar zakaže pregkled pacijentu, pacijent će dobiti poruku kad je pregled zakazan i kod kog ljekara. Sedam dana unaprijed takođe će dobiuti poiruku koja će ga podsjetili kad mu je termin zakazan. Tri dana prije pregleda stići će mu i poruka da pacijent može nazvati na besplatan broj kako bi potvrdio dolazak ili ga otkazuje - pojasnio je Radović.
Radović se nada da će građani biti društveno odgovorni.
- Ukoliko pacijent ne dođe i to blagovremeno javi, otvara se prostor i mogućnost da se drugi pacijent pregleda - naveo je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, naredna tri mjeseca u KCCG su popunjena za reumatološke preglede, a i za preglede za vaskularnog hirurga.&nbsp;
- Sve ambulante u KCCG rade dopunski. Ako uporedimo stanje u evropskim zemljama, vidjećete da se u Sloveniji na skener čeka i po godinu dana. Što se tiče liste čekanja na dijagnostiku - ne kasnimo za Evropom - rekao je Radović.&nbsp;
<h2>Anesteziolozi deficitaran kadar</h2>
Radović je saopštio takođe u emisiji da je najveći problem kod kadrova imaju sa anesteziolozima.&nbsp;
- Naši ljekari su mnogo opterećeni, kako na opštoj intezivnoj njezi, tako i na kardio-hirurgiji. Taj problem nam je gorući - zaključio je on.

Pacijente za pregled podsjećaju SMS porukama, ove godine bilo 160.000 neiskorišćenih termina

I Više državno tužilaštvo, osim Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), istražuje okolnosti smrti porodilje Drite Tafa iz Ulcinja, koje se desilo u barskoj Opštoj bolnici.
To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka VDT-a Lepa Medenica.
Ona nam je kazala i da su predmet formirali po službenoj dužnosti, a nakon saznanja o događaju iz medija.
- Tokom izviđaja, prikupljena su obavještenja od građana i podnijet predlog sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici za određivanje ekshumacije, nakon čega će se donijeti naredba o obdukciji tijela - kazali su u VDT-u.
U daljem toku postupka VDT će, poručuju, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja konkretnog događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun juče je na vanrednoj pres konferenciji saopštio da su preduzeli sve mjere kako bi se razotkrio čitav proces liječenja Drite Tafa - tj. odgovornost svih u lancu. Tada je rekao i da već očekuju nalaz sanitarne inspekcije, kao i da se nadzor vrši i u Kliničkom centru Crne Gore - gdje je pacijentkinja takođe imala dio liječenja.
- Pored toga, Ministarstvo zdravlja će sprovesti nezavisnu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti liječenja pacijentkinje - istakao je Šimun na jučerašnjoj konferenciji.
On je pomenuo i da će nakon nalaza razmotriti smjenu direktora barske bolnice Igora Karišika koji, inače, juče nije odgovarao na pozive medija.
<h2>Hronologija komplikacije</h2>
Direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović pojasnio je da je kod porodilje došlo do podvezivanja mokraćovoda, a onda do otkazivanja bubrega.
Bubreg se bio, kako je dodao Radović, nakon procedura stabilizovao i ona je bila nakon devet dana puštena kući.
- Ona je primljena ponovo u Klinički centar radi snimanja kako bi se pristupilo proceduri postavljanja sonde. Procedura je izvršena u petak i prva snimanja su pokazivala da je sve u redu - rekao je Radović dodajući da je ipak u popodnevnim satima došlo do nelagode i do pada svih krvnih elemenata.
Tada je, kako je saopštio direktor KCCG, urađen skener koji je pokazao da sonda funkcioniše, ali je i pored toga došlo do pada svih krvnih elemenata.&nbsp;
- Pored svega došlo je do smrti - rekao je direktor Kliničkog centra Crne Gore.
On je saopštio i da su pokrenuli komisiju kako bi se ustanovilo zbog čega je u tako kratkom periodu došlo do smrti.

Anja Ivanović

I Više državno tužilaštvo istražuje okolnosti smrti porodilje u barskoj bolnici

U Kliničkom centru Crne Gore danas je zvanično puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremćaja srčanog ritma.&nbsp;
- Ovo je izuzetno važan događaj, kako za zaposlene Klinike za kardiologiju, tako i za sve građane Crne Gore, s obzirom na budući potencijal ove angio jedinice u dijagnostici i tretmanu kardiovaskularnih oboljenja - kazao je nakon obilaska ovog segmenta KCCG ministar zdravlja dr Vojislav Šimun.
On je istakao da u Crnoj Gori nema više listi čekanja za koronografiju, što je, kako je kazao, od neizmjernog značaja imajući u vidu da kardiovaskularne bolesti u našoj državi uzimaju prvo mjesto po stopi obolijevanja i smrtnosti.&nbsp;
- Ova angio sala, treća u državi, a druga koju smo otvorili za vrijeme mandata ove vlade, biće fokusirana na elektrofiziološke procedure, odnosno ugradnju pejsmejkera, defribrilatora, postupaka ablacije i ostalih, te i u ovom opsegu procedura očekujemo rešavanje lista čekanja u narednom periodu od oko šest mjeseci - najavio je ministar Šimun.
U ostvarenju ovog neizmjerno važnog poduhvata za crnogorsko zdravstvo, kako je kazao, učestvovali su i vrijedno radili zaposleni KCCG, koji su od početka ove godine obavili oko 3000 intervencija, ali i zaposleni KBC Berane, gdje je u aprilu ove godine, otvorena angio sala, u kojoj je do sada odrađeno preko 700 intervencija.
Direktor KCCG dr Aleksandar Radović istakao je da će nova angio sala prevashodno biti korišćena za elektro-fiziološke procedure.&nbsp;
- Izražavam veliku zahvalnost kolegama sa kardiologije, koji su uspjeli danonoćnim radom, u dvije smjene i subotom i nedjeljom, da eliminišu liste čekanja za koronografiju i za stent. Što se tiče elektrofiziologije, imamo dogovor sa kolegama koji se bave ovom oblašću, da ćemo u narednih par mjeseci i te liste čekanja eliminisati - najavio je dr Radović.
On je podsjetio da se o angio sali u Crnoj Gori priča od davne 1998. godine, kada je prvi put počela sa radom u KCCG, kao i da je deset godina nakon toga otvorena i druga angio sala, prateći trendove i razvoj medicine, kako u svijetu, tako i kod nas.
- Danas se u angio salama, pored srca, rade druge i procedure invazivne, vaskularne, neurohirurške procedure, koje izvode gastroenterolozi, urolozi, tako da se pojavila potreba i za otvaranje treće angio sale, te je stoga &nbsp;u toku procedura za raspisivanje tendera za nabavku i opremanje treće angio sale - kazao je dr Radović.
Dodao je da će na taj način zdravstveni sistem za dug vremenski period obezbijediti sve uslove koje trebaju pacijenti kojima je potreban ovaj vid liječenja.
- Veliki dan za sve nas koji se bavimo poremećajima srčanog ritma i svakako za naše pacijente. Dobili smo savremenu salu gdje možemo da primijenimo naše znanje, gdje možemo da radimo sve vrste procedura vezanih za poremećaje ritma, a to su ugradnja pejsmejkera, kardioverter defibrilatora i srčane resinhronizacione terapije. Takođe, možemo da nastavimo sa radiofrekventnim i crio kateter ablacijama - kazao je načelnik Odjeljenja za popremećaje srčanog ritma i elektofiziologiju srca, Klinike za kardiologiju, doc. dr Mihailo Vukmirović, kardiolog aritmolog.&nbsp;
On je najavio implementaciju nekih novih tehnologija za liječenje poremećaja ritma, kao što je liječenje pulsnom visoko voltažnom strujom. &nbsp;
- Pratimo savremene trendove liječenja poremećaja ritma, a sada imamo i adekvatne uslove da to svakodnevno i primijenimo - poručio je doc. dr Vukmirović.

Šimun: Nema više liste čekanja za koronografiju

Novi objekat Klinike za psihijatriju u sklopu Kliničkog centra Crne Gore, za koji je iz državnog budžeta izdvojeno 7.320.000 eura, otvoren ja danas u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_8a6850de202577dd9b33e2a16b3893a9218d550567d0c4366ad451192cf1eae4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091815090_8a6850de202577dd9b33e2a16b3893a9218d550567d0c4366ad451192cf1eae4" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Svečanim presijecanjem vrpce kliniku su pustili u rad predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun i direktor Kliničkog centra dr Saša Radović. Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, kazao je da je nova klinika sagrađena po najsavremenijim medicinskim standardima , da ima sve neophodne sadržaje za liječenje pacijenata sa mentalnim problemima i da predstavlja prekretnicu u brizi države o pacijentima ali i brige o uslovima u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_712a4c65acd6a7dd162ca72477e7bf1af8d6f99f47c6160daf6af5dcacde2c49.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091815090_712a4c65acd6a7dd162ca72477e7bf1af8d6f99f47c6160daf6af5dcacde2c49" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Više decenija stara Klinika u kruševačkom parku i uslovi nedostojni čovjeka, slika su i prilika isto toliko duge nebrige i nemara donosilaca odluka, koji su zdravstvo i zdravlje pacijenata držali na marginama interesovanja i djelovanja - kazao je Šimun. On je naglasio da prvi put u Crnoj Gori, u okviru nove klinike, postoji odjeljenje za dječiju psihijatriju. - Do sada smo za ovakva stanja mladih pacijenata pružali ambulantnu uslugu, a za bolničko liječenje slali u države regiona - dodao je ministar. Šimun je kazao i da je trenutno u zdravstvenom sistemu u različitim fazama realizacije 20 aktivnih projekata iz kapitalnog budžeta, IPA fondova i kreditnih aranžmana, čija vrijednost iznosi oko 145 000 000 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_787bdb4406bc9086be2837aa2acebb12a394eb27951dc314f6563e0dd05f7353.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024091815090_787bdb4406bc9086be2837aa2acebb12a394eb27951dc314f6563e0dd05f7353" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Direktor KCCG-a Aleksandar Radović kazao je da je danas jedan od ključnih trenutaka u razvoju medicine u Crnoj Gori.On je istakao da Klinika prelazi iz privremenog montažnog objekta u kojem je bila 50 godina. - Danas ovu važnu granu medicine useljavamo u jedan od najmodernijih zdravstvenih objekata u državi. Klinika prati savremene medicinske standarde, tako se mentalno zdravlje stvalja visoko na ljestvici zdravstvenog sistema, smanjuje se stigma u vezi sa mentalnim bolestima - rekao je Radović. Kako je naveo, nova Klinika je površine ukupno preko 3,5 hiljada metara kvadratnih. - Umjesto dosadašnjih 7 soba i 40 postelja, u novom objektu imaćemo 20 soba, sa 57 bolesničkih postelja - dodao je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_37482cbaf06a97524b52f63590eed71046907d9910bb2fe96fab97d437a5c448.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091815090_37482cbaf06a97524b52f63590eed71046907d9910bb2fe96fab97d437a5c448" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je naveo da će u okviru Klinike raditi pet odjeljenja i to za psihotične poremećaje, nepsihotične afektivne poremaće i krizna stanja, kao i odjeljenja za promećaje izazvane upotrebom i zavisnošću supstanci, i dječije i adolescentne psihijatrije. - Ovdje radi 14 psihijatara i još tri ljekara koji su na specijalizaciji, četvoro specijalista za dječiju i adolescentnu psihijatriju i još troje ljekara koji su na specijalizaciji dječije psihijatrije, kao i šest psihologa od kojih je dvoje na stručnom usavršavanju. Na klinici radi i 16 medicinskih sestara, a u toku je prijem i dodatnog broja izvršilaca, što će osigurati kvalitetnu brigu o pacijentima - poručio je Radović. Istakao je da je nova klinika ujedno i omaž viziji akademika, doktora Dušana Kosovića koji je 1960. godine osnovao prvu psihijatrijsko-neurološku službu u Crnoj Gori, a zatim impresivnu karijeru nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama te da u znak zahvalnosti njemu i njegovoj &nbsp;porodici nova klinika nosi njegovo ime.&nbsp; Porodica Kosović donirala je 200.000 eura za izgradnju klinike.

Šimun: Prekretnica u brizi o pacijentima i uslovima u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović najavio je da se početak transplantacije matičnih ćelija očekuje do kraja godine - u saradnji sa beogradskom Vojno medicinskom akademijom, saopšteno je iz KCCG .&nbsp;
On je to saopštio na otvaranju Prvog kongresa hematologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem koji je otvoren juče u Budvi.
- U medicini, postavljanje standarda nije samo važno, već je neophodno. Današnji kongres je dokaz predanosti postavljanju tih standarda. Hematologija, kao grana medicine koja se bavi životno važnim procesima, ima izuzetan značaj. Svi smo svjesni da je krv jedini lijek koji nema zamjenu, a posao hematologa je time još značajniji i zahtjevniji - objasnio je on.
Rezultati koje postižu hematolozi KCCG, kako kaže, zaslužuju duboko poštovanje, a pred njima su novi profesionalni izazovi.
- Uz veliki trud i prevazilaženje i očekivanih i neočekivanih izazova, sa zadovoljstvom mogu da najavim da će Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa Vojno medicinskom akademijom iz Beograda, do kraja 2024. godine obaviti prvu transplantaciju matičnih ćelija. Ovo je izuzetno značajan korak za naše pacijente, posebno za one koji boluju od teških hematoloških bolesti - najavio je direktor KCCG.
Izgradnja i opremanje sterilne sobe privodi se kraju, a nabavka neophodnih lijekova, koji do sada nisu bili na listi odobrenih, je u završnoj fazi. Takođe, Zavod za transfuziju krvi je uložio velike napore u pribavljanju opreme potrebne za delikatne procedure poput transplantacije koštane srži.&nbsp;
Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je nažalost često jedini put ka iziječenju za mnoga hematološka oboljenja, urođene bolesti imunog sistema, poremećaje metabolizma…
- Naša posvećenost ukazuje na snažnu želju da obezbijedimo pacijentima najsavremeniju njegu i da pratimo svjetske standarde u liječenju. Kao i u nekoliko ranijih prilika, i sada ponavljam da razvoj medicine ne smije da zavisi od jednog čovjeka, već da počiva na timu i na referentnoj zdravstvenoj ustanovi - zaključio je direktor KCCG.

KCCG u saradnji sa VMA: Do kraja godine počinjemo transplantaciju matičnih ćelija

Na današnji dan prije sedam godina preminuo je Oliver Dragojević. Svake godine, 29. jula, održava se koncert njemu u čast pod nazivom „Trag u beskraju“.
U Oliverov rodni kraj i ove godine stigli su brojni poznati muzičari koji izvode njegove najljepše pjesme. &nbsp;
Koncert je započeo vrlo emotivnim izvedbama najpoznatijih Oliverovih pjesama - "Trag u beskraju", "Tko sam ja da ti sudim", "Nocturno"... Na pontonu, na velolučkoj rivi,&nbsp;
Oliverove bezvremenske hitove izveli su: Nina Badrić, Tedi Spalato, Marko Tolja, Klapa Šufit, Petar Dragojević, Marko Škugor, Dino Jelusić, Klapa Kaše, Eli Žuvela, Antonio Serrano, Miroslav Tadić, Vlatko Stefanovski, Klapa Rišpet, Yvette Holzwarth i Ante Gelo ansambl.&nbsp;
Orkestrom diriguje Alan Bjelinski, a muzički producent i spiritus movens "Traga u beskraju" je Ante Gelo. &nbsp;Režiju potpisuje Ivan Miladinov, a kroz "Trag u beskraju" vodi Duško Ćurlić.&nbsp;

"Trag u beskraju": Emotivno veče u čast Oliveru Dragojeviću

Jutarnja emisija Ljetnjeg programa na Televiziji E biće u znaku najboljih. Istorijska bronzana medalja za Crnu Goru sa Međunarodne Olimpijade iz hemije povod je da ugostimo Aleksu Damjanovića i ostale članove tima. O Danima dijaspore, ljepotama i ponudi Petnjice razgovaramo sa Samirom Agovićem predsjednikom te opštine. Boje, dezeni i materijali koji su u trendu ovog ljeta biće u fokusu razgovora sa kreatorkom Sanjom Bobar. Jelenu Marković psihološkinju pitamo da li je tuđe mišljenje o nama zaista važno i može li da kreira našu svakodnevicu? Kosta i Ivan Petrović i ovog jutra spremaju ukusan doručak! Uključenja uživo iz Bijelog Polja, intervju Adele Mulić sa Teom Tairović i još mnogo zanimljivih priča gledajte od 8:00 do 10:00.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729220732_13261c116b7055623be7a0d91589fca8436c4e6f068877844272808470743138.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729220732_13261c116b7055623be7a0d91589fca8436c4e6f068877844272808470743138" data-rendition-name="original" width="1290" height="2233" loading="lazy" alt="Ljetnje jutro "></figure>

Ljetnje jutro na TV E

Lokalne zajednice treba da budu ključni partneri u privlačenju investicija i kreiranju održivog ekonomskog razvoja, poručeno je na Biznis forumu koji je, u okviru manifestacije „Dani dijaspore“, održan u Gusinju.
Biznis forum pod nazivom "Okrugli sto o ekonomskoj saradnji sa dijasporom - perspektive i izazovi" organizovali su Ministarstvo dijaspore i Opština Gusinje.
Iz Ministarstva dijaspore saopšteno je da je cilj foruma bio jačanje ekonomske saradnje između dijaspore i matične zemlje kroz zajedničke inicijative, investicije i razvojne projekte.
- Učesnici su razmijenili iskustva, identifikovali konkretne izazove sa kojima se susreću povratnici i potencijalni investitori iz dijaspore, i razmotrili mehanizme koji mogu unaprijediti ambijent za ulaganja u Opštinu Gusinje - kaže se u saopštenju.
Na forumu je zaključeno da je potreban sistematičan i dugoročan pristup ekonomskoj saradnji sa dijasporom, uz jačanje institucionalne podrške, kreiranje posebnih olakšica za investitore iz dijaspore.
- Istaknuto je da lokalne zajednice trebaju biti ključni partneri u privlačenju investicija i kreiranju održivog ekonomskog razvoja, te naglašena važnost prenosa profesionalnih vještina i znanja iz dijaspore u matičnu zemlju - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Forum je okupio pripadnike dijaspore, uspješne preduzetnike iz dijaspore, predstavnike lokalne samouprave, institucija i civilnog sektora, a, između ostalih, govorili su i ministar dijaspore Mirsad Azemović i predsjednik Opštine Gusinje Sanel Balić.

Lokalne zajednice da budu ključni partneri u privlačenju investicija

Predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), kazali su ambasadorima Kvinte da trebaju povesti računa o onome što se dešava u crnogorskoj Skupštini i da će, ako oni nijesu u stanju da „zauzdaju“ vladajuću većinu, to morati da uradi opozicija. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Ivan Vuković.
- Jer ako bi se realizovali planovi ljudi na vlasti, to bi podrazumijevalo da oni imaju potpunu kontrolu nad životima svih građana - rekao je on.
Premijer Milojjko Spajić u kontinuitetu, kako kaže, pokazuje neozbiljnost i nepoštovanje Skupštine, koja ga je birala na tu funkciju.&nbsp;
- Juče je trebalo da bude prvi premijerski sat nakon četiri mjeseca. Od marta nijesmo bili u prilici da premijeru i ministrima postavljamo pitanja i na taj način se onemogućava ono što je jedan od osnovnih postulata u političkim sistemima svih demokratskih država, a to je kontrolna funkcija parlamenta u odnosu na izvršnu vlast. Predsjednik Vlade je juče došao nonšalantno, gotovo dripački i za govornicom kazao da on neće da odgovara na pitanja poslanika, što, koliko ja znam, a pratim aktivno politički život u Crnoj Gori, se nikad nije desilo - rekao je Vuković.
Prema njegovom mišljenju, premijer i ministri izbjegavaju obaveze prema najvišem zakonodavnom organu koje bi morali imati po Ustavu i zakonu i po Poslovniku Skupštine Crne Gore.
- U prethodnom periodu su nas poslanici iz vladajuće većine onemogućavali u namjeri da koristimo mehanizme kontrole, kao što su kontrolna saslušanja, pa nam nijesu davali kvorum na sjednicama odbora, pa su nas preglasavali, a sve je to nepoznato u političkoj praksi iole ozbiljnih demokratskih država. Siguran da je to bio dio nekog unaprijed pripremljenog plana - kazao je Vuković.&nbsp;
Podsjeća i kako juče u Skupštini bilo vrlo neprijatno, te da je predsjednik DPS-a Danijel Živković reagovao i kazao kako DPS kao državno odgovorna, konstruktivna opozicija u kontinuitetu daje doprinos političkim uspjesima Crne Gore.
- Uključujući i izbornu reformu koje ne bi bilo bez Demokratske partije socijalista, ili bez potpredsjednika Skupštine &nbsp;- odnedavno Nikole Rakočevića - i da nam predsjednik Vlade na ovaj način vraća, odnosno pokazuje jedno nepoštovanje prema poslanicima parlamentarne opozicije. Rekli smo to je to, od sada ćemo razgovarati drugačije sa njim, jer očito da tu nešto ozbiljno nedostaje na planu, prije svega, lične kulture - istakao je Vuković.
Loš utisak koji je ostavio premijer, podsjeća Vuković, nastavio se i u nastavku zasjedanja, u dijelu u kojem su ministri odgovarali poslanicima.&nbsp;
Od 1. januara do 17.jula mi u maloj Crnoj Gori imamo 19 ubistava, svakih pet dana se desi neki incident u centru Podgorice i nemamo reakciju nadležnih - podsjeća on i dodaje da za sve što se dešava po pitanju bezbjednosti u Crnoj Gori ministar ne odgovara nikome i ne osjeća bilo kakvu vrstu moralne ili profesionalne odgovornosti.&nbsp;
Izbjegavajući da odgovori na pitanje kako je zadovoljan bezbjednosnom situacijom u Crnoj Gori, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, kaže, pokušao da skrene sa teme čitajući „nekakav papir koji je dobio ko zna od koga“ i sa neprovjerenim informacijama.&nbsp;
- Pokazao je strašno nepoštovanje prema ljudima koji su to slušali, među kojima je puno onih koji su nažalost doživjeli lične i porodične tragedije u proteklom periodu, a koje smo mi, pored ostalih, imali priliku da sretnemo na Kruševom ždrijelu prije nekoliko dana - rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima čelnici bezbjednosnog sektora su se uživjeli u uloge, pa dolaze u Skupštinu sa idejom da projektuju moć od koje bi valjda trebalo nekoga da bude strah.
- Važnije od toga je da je sve više kompromitujućih podataka vezano za rad tih ljudi, ono što su pravne posljedice, koje će doći na naplatu jednoga dana. Što se tiče tog političkog subjekta meni djeluje da su oni sve karte bacili na ovu priču oko politizacije bezbjednosnog sektora, u formi usvajanja Novog zakona o unutrašnjim poslovima, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tog famoznog vetinga, jer očigledno je jedino to preostalo. Njima koji su do prije dvije godine bili možda i najpotentnija politička partija u Crnoj Gori, danas su nešto iznad cenzusa i procjenjuju da jedino to može da ih vrati u život, u smislu zloupotrebe funkcija koje trenutno pokrivaju, a za šta su im potrebna ova nova zakonska rješenja - istakao je Vuković.
Zakonska rješenja koja predlaže vladajuća većina, objašnjava on, svojstvena su više poluautoritarnim režimima i huntama, nego zemlji koja ima ambiciju da završi pristupne pregovore i bude prva naredna &nbsp;članica Evropske unije (EU).
Reformom ANB-a bi bilo omogućeno da direktor ANB prikuplja podatke o bilo kome, naglašava on, bez odobrenja suda, što je siguran put u autokratiju, koju moraju zaustaviti ne samo u patlamentu, poručuje on, nego i svi građani.
- Umjesto da pričamo o tome šta nas čeka do kraja godine, koja poglavlja treba zatvoriti, šta ćemo sa evidentno propalom turističkom sezonom, mi se bavimo nečijom ambicijom da zaslijepljen političkom mržnjom i željom za revanšizmom stavi šapu i na policiju, i na dijelove tužilaštva, i na ANB i da, u krajnjem, disciplinuje sudove kako bi mogao da sprovodi nekakvu revolucionarnu pravdu. Mi smo na to skrenuli pažnju našim međunarodnim partnerima - poručio je Vuković.
Prvo se počelo sa resorom prosvjete, podsjeća on, u kome su čistke Vesne Bratić dovele do toga da je Crna Gora isplatila već pola milona odštete, nastavilo se sa zdravstvom, što će tek izaći na vidjelo i na kraju se preliva na sektor bezbjednosti.&nbsp;
- Uklonjeni su ljudi koji su bili politički nepodobni iz policije, Ministarstva unutrašnjih poslova. Mislim da se i na taj način kumovalo bezbjednosnoj situaciji koju imamo u Crnoj Gori. Sklonili su najiskusnije ljude iz sistema zato što su im politički smetali, neke od njih samo zato što su bili Crnogorci i zato što nijesu htjeli da pogaze nekakve principe koji ih vode u profesionalnom radu, pa su one koje su ostali sa nekim iskustvom angažovali da čuvaju štićene ličnosti, a na ulici su ostali ljudi koji su tek završili Policijsku akademiju. Onda se čudimo što imamo ovakvu bezbjednosnu situaciju u zemlji! Odgovorni se neće zaustaviti dok, ponavljam, sistem u potpunosti ne podrede svojim političkim interesima, što bi značilo da mogu da pokreću procese istrage protiv onih koje oni vide kao političku prijetnju, da onda kroz pritisak na tužilaštvo mogu da izdjejstvuju neke optužnice i na kraju dana se niko u sudu ne usudi da sudi protivno njihovim očekivanjima. Ovo nije samo naša politička bitka u parlamentu, nego nešto što bi morao biti poziv na buđenje cjelokupne crnogorske javnosti - zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhlJd_ZbGx1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Ako Kvinta nije u stanju da zauzda vladajuću većinu, to će morati da uradi opozcija

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Tag: aleksandar-radovic