Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović smatra da je ostavka dr Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece ispravan i moralan, koji je nedavno upozorio na odliv kadra u toj ustanovi, moralan i ispravan čin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmajic-podnio-ostavku-na-funkciju-direktora-instituta-za-bolesti-djece&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smatram da je dr Majić ovih četiri i po godine radio najviše i najbolje što je umio. On je u posljednjih nekoliko nedjelja iznio probleme sa kojima se srijeće u organizaciji Instituta za bolesti djece. Naveo je da je to nešto što u ovom trenutku nije bilo u moći da izmijeni onako kako bi smatrao da treba da bude. I on je podnio ostavku što smatram da je potpuno jedan legitiman čin i nešto čime treba da se svako rukovodi u životu. Svako ko se prihvati rukovodeće funkcije - rekao je Radović.
Radović je naveo da su ove godine u KCCG zapošljena 43 doktora, a da ih je od početka godine napustilo 27.
- Obzirom da je aktuelna priča oko odliva ljekara u novu privatnu bolnicu, mi za sada imamo podatak za četiri ljekara da će preći da rade u privatnu zdravstvenu ustanovu. Što se tiče srednjeg medicinskog kadra, od početka godine 106 medicinskih sestara i tehničara je dalo zahtjev za raskid radnog odnosa. Njih 16 je dobilo otkaz, a u istom periodu je zasnovalo radni odnos 169 - kazao je Radović.
U KCCG trenutno radi 628 ljekara. Radović je rekao da fali internista na onkologiji, na pedijatriji, anesteziologiji, ali da je situacija bolja je su angažovali šest novih mladih ljekara. 
- Neonatologija takođe je nešto što imamo decenijski problem - upozorava Radović.
Direktor KCCG pojasnio je da se dugo čeka na određene preglede kao kod endokrinologa, reumatologa ili očnog, zatim na dijagnostiku magnetnom rezonancom i skenerom. Pomaka ima na kardiologiji gdje specijalista zakazuje kontrolne i druge preglede tako da se pacijent ne vraća kod izabranog ljekara.
Prema riječima Radovića da bi to zaživjelo i na drugim klinikama.
- Postoje dva modela kojima ćemo pokušati to sve da riješimo da se pacijenti ne vraćaju na primaru zaštitu, to je da uvedemo administratore, a s druge strane da je informacioni sistem sam omogući da svi ti pregledi koji su neophodni do kontrolnog pregleda se obave automatizovano - rekao je Radović.
Radović je apelovao na građane da svaku sumnju na korupciju u zdravstvu prijave. To mogu da učine anonimno putem telefona ili maila.
U toku je kampanja “Zdravlje bez korupcije” koju KCCG provodi sa Ministarstvom zdravlja i Agencijom za sprečavanje korupcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radović: Ostavka Majića ispravan i moralan čin

Travel agencija Grand donirala je motorno vozilo marke Pežo Ekspert Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Iz Kliničkog centra Crne Gore poručili su da ova vrijedna donacija predstavlja značajno unaprjeđenje funkcionalnosti Centra za sudsku medicinu, ali i Centra za patologiju, te da će doprinijeti poboljšanju operativnih kapaciteta Kliničkog centra Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122511120_9a408e66e68f6f0eda339257a64d93761553e0b71874ab9a20429bc70af9093a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122511120_9a408e66e68f6f0eda339257a64d93761553e0b71874ab9a20429bc70af9093a" data-rendition-name="original" width="4252" height="2834" loading="lazy" alt="Donirano motorno vozilo KCCG"> <figcaption>Donirano vozilo(Photo: KCCG)</figcaption> </figure>  - Novo vozilo omogućiće efikasnije obavljanje svakodnevnih zadataka, logističkih potreba i drugih operativnih aktivnosti, što je od velike važnosti za uspješno funkcionisanje naših organizacionih jedinica - naglasili su u saopštenju. Izvršni direktor agencije Grand Sreten Kankaraš uručio je ključeve ovog vozila direktoru KCCG Aleksandru Radoviću. - Ovaj društveno odgovoran gest agencije Grand pokazuje iskreno razumijevanje i podršku radu naše ustanove. Vozilo će značajno unaprijediti organizaciju i brzinu obavljanja poslova, direktno utičući na efikasniji rad Centra za sudsku medicinu, Centra za patologiju i Kliničkog centra Crne Gore u cjelini - naveli su u KCCG. Oni, kako su kazali, iskreno zahvaljuju rukovodstvu i zaposlenima Travel agencije Grand na ovoj važnoj donaciji. - Ovim činom agencija se pridružila Klubu prijatelja Kliničkog centra, dajući vrijedan doprinos unaprjeđenju zdravstvenih usluga u najreferentnijoj bolničkoj ustanovi u državi. Ovaj društveno odgovoran gest ostavlja trajnu vrijednost i doprinosi boljem funkcionisanju javnih servisa koji služe svim našim građanima - naglasili su u KCCG. Zahvaljujući ovakvim doprinosima sigurni su, kažu, da mogu još efikasnije odgovoriti zahtjevima kompleksnog i odgovornog rada. Povodom donacije, dr Radović je uručio zahvalnicu Kliničkog centra Sretenu Kankarašu.

Centar za sudsku medicinu dobio novo vozilo

Klinički centar Crne Gore (KCCG), u bliskoj saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i uz podršku Instituta “Robert Koh” (RKI) iz Berlina, uspješno je organizovao simulacionu vježbu posvećenu jačanju pripremljenosti bolnice za odgovor na vanredne situacije. Riječ je o prvoj simulacionoj vježbi ovog tipa ikada održanoj u Kliničkom centru Crne Gore.
Kako je saopšteno, vježba je imala za cilj unaprjeđenje spremnosti KCCG da odgovori na vanredne situacije, obezbijedi kontinuitet esencijalnih zdravstvenih usluga i ojača koordinaciju u kriznim okolnostima. Vježba predstavlja sastavni dio šire podrške SZO jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Crne Gore.
U svom pozdravnom govoru, direktor KCCG, Aleksandar Radović, izrazio je zahvalnost SZO i Institutu “Robert Koh” na podršci u organizaciji vježbe, naglašavajući njen značaj za jačanje kapaciteta pripremljenosti i operativne spremnosti za odgovor na vanredne situacije.
On je, kako se navodi, istakao da simulaciona vježba direktno doprinosi sprovođenju nacionalnih zdravstvenih prioriteta. 
- Sprovođenjem ove simulacione vježbe i izradom Plana upravljanja vanrednim situacijama, KCCG daje nemjerljiv doprinos u realiizaciji Strategije Vlade Crne Gore za unaprjedjenje zdravstva 2023-27 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije. On je posebno naglasio važnost i IPA CARE projekta, finansiranog od strane EU, koji je omogućio formiranje Tima za medicinske vanredne situacije, sastavljenog od osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i KCCG. Kroz ovaj projekat, prema riječima direktora dr Radovića, nabavljena su dva potpuno opremljena sanitetska vozila, od kojih će jedno biti stavljeno na raspolaganje KCCG - dodaje se. 
Direktor dr Radović najavio je i formiranje Odbora za implementaciju Plana upravljanja vanrednim situacijama, koja će biti zadužena za identifikovanje potencijalnih rizika i obezbjeđivanje adekvatnog nivoa spremnosti za odgovor na vanrednu situaciju.
- Posvećeni smo tome da preduzmemo sve potrebne korake kako bismo Plan sproveli u djelo i bili spremni za narednu vanrednu situaciju. Jasno je, više nije pitanje da li će se desiti naredna vanredna situacija, već kada - istakao je Radović.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je da je spremnost bolnica za vanredne situacije ključna ne samo za odgovor na krize, već i za pružanje zdravstvene zaštite svakoga dana.
- Spremnost bolnica za vanredne situacije znači da svaka osoba koja uđe u bolnicu može računati na bezbjednu, pouzdanu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu — u svakodnevnim uslovima, ali i tokom vanrednih situacija - kazala je dr Brajović.
Ona je podsjetila da su bolnice okosnica otpornog zdravstvenog sistema. Priča o pripremljenosti bolnica za vanrednu situaciju je istovremeno priča i o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti i priča kako se gradi i čuva povjerenje u zdravstveni sistem.
- Ova simulaciona vježba je prilika da testiramo sistem prije nego što nas život stavi na probu. Ovo je prilika da se jača timski rad, identifikuju neuralgične tačke u sistemu pripremljenosti i rekalibrira sistem odlučivanja. Ulažući u pripremljenost bolnica za vanredne situaciju, ulaže se u snažan zdravstveni sistem i očuvanje života naših gradjana - istakla je dr Brajović.
Dr Brajović pohvalila je, kako se pojašnjava, liderstvo direktora KCCG na jačanju kapaciteta zdravstvene sigurnosti, ističući da njegova vizija i posvećenost omogućava napredak KCCG u oblasti pripremljenosti za odgovor na vanredne situacije.
- Privilegija je biti partner KCCG i podržati ekspertski i finansijski izradu Plana upravljanja vanrednim situacijama, a posebno kada je očigledna namjera menadžmenta KCCG da se ovom Planu “udahne život” i obezbijedi njegova puna implementacija - dodala je dr Brajović i izrazila nadu da KCCG može postati nacionalni model spremnosti na vanredne situacije.
<h2>O simulacionoj vježbi i planu pripravnosti</h2>
SZO podržala je Klinički centar u izradi sveobuhvatnog Plana upravljanja vanrednim situacijama, koji predstavlja strukturirani okvir za:
· Obezbjeđivanje kontinuiteta esencijalnih zdravstvenih usluga;
· Zaštitu pacijenata i osoblja;
· Organizovanje koordinisanog odgovora;
· Efikasno upravljanje resursima;
· Jačanje spremnosti prije vanrednih situacija;
· Podršku brzom donošenju odluka;
· Povratak normalnom radu nakon krize.
- Više procjena ukazalo je na potrebu jačanja pripravnosti bolnica u Crnoj Gori: Zajednička eksterna evaluacija (2019.), koju je sprovela Vlada Crne Gore uz podršku SZO, identifikovala je potrebu za pisanim smjernicama, planovima odgovora na vanredne situacije i standardnim operativnim procedurama (SOP) za zdravstvene ustanove - ističe se u saopštenju. 
Procjena bezbijednosti bolnica (21. - 25. novembar 2022.), koju su sproveli Ministarstvo zdravlja i SZO, pokazala je da sedam bolnica u Crnoj Gori ima nizak do umjeren kapacitet da održi esencijalne zdravstvene usluge tokom katastrofa ili javnozdravstvenih vanrednih situacija. 
- Ključni uočeni nedostaci uključuju: nepostojanje bolničkih planova pripremljenosti i odgovora specifičnih za ustanovu, nedostatak standardnih operativnih procedura (SOP), neadekvatnu opremu i logistiku za vanredne situacije, ograničen broj obučenog kadra za upravljanje vanrednim situacijama i nedovoljno jasne i pisane protokole koordinacije i komunikacije - zaključuje se u saopštenju.

KCCG sproveo prvu simulacionu vježbu spremnosti za odgovor na vanredne situaciju

Gužve u hodnicima, dugi redovi i mjeseci čekanja na preglede postali su svakodnevica pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Broj i oboljelih i zahvata stalno raste, medicinsko osoblje radi pod sve većim opterećenjem, a pojedine klinike ostaju bez dovoljno specijalista. KCCG i dalje nosi najveći teret crnogorskog zdravstva, iako postoje domovi zdravlja i opšte bolnice u kojima bi se mogao riješiti veliki broj problema s kojima se pacijenti svakodnevno suočavaju.
Pola vijeka nakon osnivanja, Klinički centar Crne Gore i dalje liječi većinu pacijenata u zemlji, i nosi najveći teret sistema. Svaki porast broja operacija, dijagnoza i pregleda znači i veći pritisak na ljude koji rade na granici izdržljivosti, dok pacijenti čekaju na pregled. Ako država ne ojača javno zdravstvo i ne obezbijedi dovoljno specijalista, ni najmoderniji aparati neće biti dovoljni da građani dobiju liječenje na koje imaju pravo.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović u razgovoru za Pobjedu govori o tome kako se sistem nosi s rastućim pritiskom, zašto nedostaju pojedini profili ljekara i što je potrebno da javno zdravstvo ostane oslonac za sve pacijente.
<h2>Rastu brojke, ali i pritisak</h2>
Prema zvaničnim podacima, porastao je broj ljekara u KCCG u zadnjih pet godina. Prije pet godina bilo je zaposleno 568 ljekara, a danas ih je 640. Broj medicinskih sestara porastao je sa 1.396 na 1.581, ali i pored toga, nedostatak kadra u pojedinim oblastima i dalje se osjeća.
Tokom 2024. godine 41.717 pacijenata ispisano je iz bolničkog liječenja, u odnosu na 37.830 iz 2018. godine. Urađena su 19.832 operativna zahvata, što je rast od 47 odsto u odnosu na prije pet godina.
Ukupan broj zdravstvenih usluga 2024. iznosio je 1.786.000, dok je dijagnostičkih procedura 2024. bilo 3.610.614, što je za 50 odsto više nego 2018. godine.
Najveće opterećenje trpe Klinika za ortopediju i traumatologiju, Interna klinika, Klinika za nefrologiju i Institut za bolesti djece, kao i Urgentni centar, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za očne bolesti, endokrinološka i reumatološka ambulanta.
<h2>Ljekari između sistema i privatnog sektora</h2>
Sve češće iskazivanje nezadovoljstva zaposlenih u javnom zdravstvu i informacije o odlascima ljekara, sestara i tehničara iz KCCG izazivaju zabrinutost među pacijentima. Svaki odlazak iskusnog ljekara iz državne ustanove u privatni sektor dodatno potresa povjerenje građana u sistem koji bi trebalo da im bude prvi oslonac.
Radović smatra da ljekari u najboljim godinama, kada imaju najviše radne energije i profesionalnog uspona, gube odlaskom u privatne zdravstvene ustanove.
– Ustanova poput Kliničkog centra omogućava izvođenje najkompleksnijih medicinskih zahvata, koji su istovremeno i profesionalni izazovi i prilike za napredovanje. Smatram da su upravo ti izazovi pravi motivatori, a ne novac. Naspram toga, imam potpuno razumijevanje za ljekare koji, u poznim godinama i s manje radnog elana, biraju mirniji rad u privatnim ambulantama – rekao je on.
Iz ličnog iskustva, Radović dodaje da uspjeh u medicini ne dolazi bez javnog sistema.
- Prije nego što sam postao direktor KCCG, sve svoje školovanje i znanje sam stekao u Kliničkom centru Crne Gore i JZU za kardiovaskularne bolesti na Dedinju, nakon čega se već više od 15 godina uspješno bavim kardiohirurgijom. Kardiohirurgija je odličan primjer kako se razvijaju moderne i savremene medicinske grane. Sve to ne bi bilo moguće bez školovanja i rada u Kliničkom centru Crne Gore – kazao je on.
<h2>Rast privatnog sektora i pritisak na javni sistem</h2>
Ljekari i medicinske sestre, i pored činjenice da KCCG pruža ogromne mogućnosti za usavršavanje, učenje i sticanje neophodnog iskustva, sve češće razmišljaju o prelasku u privatne ustanove koje nude mirniji tempo rada i višestruko veće zarade.
Radović smatra da bi ljekar trebalo da iskoristi svaku priliku da uči i da se usavršava, jer samo kontinuirana edukacija donosi kvalitet zdravstvenog sistema.
– Jasno je da je obim radnih aktivnosti ljekara i drugog medicinskog osoblja u privatnom sektoru manji u odnosu na zahtjeve liječenja pacijenata u Kliničkom centru Crne Gore, kao i da su nadoknade za rad veće u privatnom sektoru. Takva praksa postoji širom svijeta – kazao je on.
Dodaje da su i u evropskim državama ljekari bolje plaćeni u privatnim ustanovama, što se može posmatrati kao oblik nelojalne konkurencije, ali i kao posljedica rasta ekonomskog standarda i veće platežne moći pacijenata koji žele brže da dođu do termina.
– Ipak, u idealnim uslovima privatni sektor ne treba posmatrati kao konkurentan, već kao komplementaran javnom zdravstvenom sistemu – navodi Radović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih mehanizama za sprečavanje odliva kadra jeste činjenica da sektor javnog zdravstva pruža mnogo više mogućnosti kao i sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu, što ljekari i sestre biraju kao svoje životno opredjeljenje.
Govoreći o specijalizacijama, Radović napominje da visoki troškovi školovanja ljekara zahtijevaju i obavezu njihovog daljeg angažmana u javnom zdravstvu.
– Ta obaveza je ujedno i vid zaštitnog mehanizma, ali i ulaganje u budućnost sistema – ističe Radović.
On navodi da privatni sektor ne može da parira javnom sektoru po pitanju pružanja sveobuhvatnih i najklompleksnijih medicinskih usluga, samim tim se ne dovodi u pitanje važnosti KCCG. Pored toga, ostaje obaveza da unapređujemo uslove rada, osavremenjujemo opremu i sprovodimo stalnu medicinsku edukaciju.
<h2>Medicinske sestre – okosnica sistema pod najvećim opterećenjem</h2>
Dr Aleksandar Radović je nedavno kazao da u KCCG jedna medicinska sestra pruža usluge za deset pacijenata, dok je u privatnim ustanovama taj odnos znatno manji. Na pitanje Pobjede da li postoje standardi, objašnjava da oni zavise od oblasti medicine i tipa procedura koje se sprovode.
S obzirom na rast obima posla, hroničan je nedostatak srednjeg medicinskog kadra, sestre i tehničari se često dodatno radno angažuju kroz dopunski rad i prekovremeni rad.
– Na taj način se nadoknađuje nedostatak srednje medicinskog osoblja u pojedinim organizacionim jedinicama. Svakako, i ovakvom organizacijom rada opterećuje se rad zaposlenog u ustanovi do čega dolazi usljed prethodno navedenog rasta broja pacijenata. Nedostatak srednje medicinskog kadra, ipak nije fenomen koji se dešava samo kod nas, to je karakteristika velikog broja zdravstvenih sistema, kako u regionu tako i u najrazvijenijim zemljama svijeta, pa i u Njemačkoj na primjer – istakao je on.
Medicinske sestre i tehničari KCCG su proteklih mjeseci više puta izražavali nezadovoljstvo uslovima rada i platama. Njihovi zahtjevi za povećanjem zarada nijesu neosnovani, imajući u vidu da Klinički centar realizuje oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u zemlji.
– Svakom poslodavcu i svakoj radnoj organizaciji u interesu je zadovoljan radnik. Situacija nije drugačija ni u našoj zdravstvenoj ustanovi. Kategorija zarada nije u domenu menadžmenta već zavisi od pregovora između granskih sindikata i resornih ministarstava Vlade Crne Gore. Za očekivati je da do novih pregovora dođe u skorom vremenskom periodu. Ipak, važno je istaći da nije zarada jedini opredjeljujući faktor zadovoljstva zaposlenih, pored osjećaja pripadnosti organizaciji i stepena zadovoljstva u izvršenju radnih obaveza, važno je isticati značaj uslova rada i mogućnosti usavršavanja i napredovanja – naglasio je Radović.
<h2>Kadrovi i zapošljavanje</h2>
U posljednjih godinu dana Klinički centar je zaposlio 140 medicinskih sestara i tehničara dok je njih 73 napustilo KCCG.
Radović smatra da je, uprkos pozitivnom bilansu, i dalje ključno jačati kadar i obezbijediti uslove za dugoročno zadržavanje stručnjaka.
– I pored toga što na nivou države imamo porast broja privatnih zdravstvenih ustanova, podaci ukazuju na činjenicu da to ne utiče na kadrovsku strukturu KCCG, već se, naprotiv, ispostavlja da postoji veliko interesovanje svih profila za zapošljavanje u našoj ustanovi – kazao je on.
Od januara 2022. do danas, Klinički centar je zaposlio 108 ljekara dok su tu ustanovu napustila 33 ljekara, što ukazuje na pozitivan bilans ljudstva.
– Zadržavanje stručnog kadra, naročito onog sa iskustvom, jedan je od prioriteta – poručuje on.
Ove godine je raspisano 40 specijalizacija za sve oblasti medicine. Do kraja godine se raspisuje još 14 specijalizacija za oblasti u kojima postoji potreba za više ljekara. Objavljivanje konkursa je planirano za ovaj mjesec.
Takođe, za iduću godinu se priprema novi paket specijalizacija koje će KCCG raspisati uz saglasnost Ministarstva zdravlja.
- Ovakvom dinamikom prijema ljekara očekujemo da u narednim godinama nećemo imati nedostatak ljekarskog kadra čime ćemo potvrditi spremnost za sve izazove – smatra Radović.
Ističe, sa ponosom, da se zahvaljujući posvećenosti zaposlenih, i pored svih izazova sa kojima se suočava društvo, kvalitet zdravstvenih usluga u KCCG kontinuirano unapređuje.
<h2>Lažne diplome i transparentnost zapošljavanja</h2>
Jedna od tema koja zabrinjava javnost su lažne diplome i sumnjiva dokumentacija u zdravstvu. Dr Aleksandar Radović pojašnjava da Klinički centar Crne Gore takve slučajeve nije imao.
– Od 1.581 medicinske sestre i tehničara, njih oko 400 ima diplomu visokog obrazovanja, mahom sa višedecenijskim iskustvom. Svi konkursi za zapošljavanje u KCCG su javni i transparentni – naglasio je on.
Prilikom sprovođenja postupka zapošljavanja, Klinički centar dobija na uvid doplome, koje se u slučaju sticanja u inostranstvu, izjednačavaju sa našim obrazovnim sistemom, što je u nadležnosti potvrđivanja od strane Medicinskog fakulteta u Podgorici.
Takođe, Ministartvo prosvjete vrši postupak nostrifikacije i provjere diploma i samo se kao takve uzimaju u obzir prolikom sprovođenja konkursa za zapošljavanje.
Naglašava da i Ministarstvo zdravlja takođe vrši provjeru znanja, sprovođenjem polaganja stručnog ispita.
- Na ovaj način svi kandidati prolaze trostruku provjeru – decidan je Radović.
<h2>Liste čekanja i prostorni kapaciteti</h2>
Problemi koji najviše pogađaju pacijente – dugi redovi, liste čekanja i preopterećenost osoblja – mogu se, prema riječima direktora KCCG, riješiti jačanjem koordinacije svih segmenata zdravstvenog sistema, stvaranjem novih prostornih kapaciteta i modernizacijom infrastrukture.
– Smatram da idemo u korak sa svjetskim standardima po pitanju tehnološke opremljenosti. Završen je i verifikovan medicinski program za izgradnju nove zgrade Univerzitetsko kliničkog centra – kaže Radović.
Ističe da ono što trenutno može da se uradi jeste da konstantnim adaptacijama, rekonstrukcijama i izgradnjom novih prostora, u okviru postojećih površina, stvaraju nove kapacitete za rad sa pacijentima.
Najavljuje i brzi početak radova na izgradnji nove Klinike za hematologiju sa PET CT uređajem, izgradnju čekaonice i proširenje Urgentnog centra, rekonstrukciju odjeljenja intenzivne njege, adaptaciju ortopedskog odjeljenja s operacionom salom. Takođe, radi se na projektu rekonstrukcije Klinike za urologiju čime će se dobiti dvije savremene operacione sale za ovu kliniku.
<h2>Kako ojačati sistem</h2>
Ono što naglašava, s aspekta ukupnog zdravstvenog sistema, jeste presudna koordinacija između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvenog sistema.
- Nakon više decenija, uskoro se očekuje početak izgradnje novog Doma zdravlja u Podgorici, čime će se ojačati primarna zdravstvena zaštita u Podgorici i dodatno obučiti kadar. Država ulaže mnogo napora da se kvalitetnom raspodjelom pacijenata smanji pritisak na Klinički centar. Dokaz tome je da naših 110 ljekara obavlja rad i u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Dobri primjeri uspješne koordinacije su i funkcionisanje angio sale u Opštoj bolnici u Beranama i Opšoj bolnici u Bijelom Polju koja svakodnevno podiže nivo kvaliteta rada.
<h2>Zadovoljstvo pacijenata i borba protiv korupcije</h2>
Na pitanje da li su pacijenti zadovoljni uslugama i da li KCCG prati povratne informacije, direktor odgovara da se evaluacija sprovodi kontinuirano i anonimno.
– Od velike je važnosti za uspostavljanje kontrole rada, a zaista se lično trudim da reagujem na svaki opravdani kritički stav ili neželjeno iskustvo pacijenata. Pored toga, vjerujem da ćemo po pitanju mjerenja iskustva pacijenata napredovati, proširiti mrežu ispitanika upotrebom savremenih digitalnih alata. Upravo je u toku kampanja „Stop korupciji“ koju
sprovodimo sa Agencijom za sprečavanje korupcije, pa koristim i ovu priliku da obnovim poziv da se nepravilnosti prijavljuju kako bi na temelju osnovanih pritužbi mogli da djelujemo – rekao je on.
Moram da istaknem da posljednje istraživanje javnog mnjenja, koje je radio CEDEM, pokazuje značajan rast povjerenja javnosti u zdravstvene institucije, što me jako raduje.
<h2>KCCG ostaje stub zdravstvenog sistema</h2>
Građani, reaguju na probleme u zdravstvu – na duge liste čekanja, sumnje u kvalitet usluga, odlaske ljekara u privatne ustanove. KCCG ostaje adresa na koju se sliva najveći broj pacijenata, često u najtežim stanjima.
Dr Aleksandar Radović je u razgovoru ta Pobjedu kazao da javni zdravstveni sistemi svih država u svijetu trpe opterećenost i dijele problema koji su veoma slični onima koji postoje kod nas.
- To je prosto rezultat povećanog broja pacijenata, povećanog broja dijagnostičkih procedura i savremenih terapija. Govoreći u ime Kliničkog centra Crne Gore kao najistaknutije ustanove zdravstvenog sistema, opslužujemo oko 70 odsto ukupnih potreba građana Crne Gore i to radimo u kontinuitetu, dvadeset četiri časa, sedam dana u sedmici – rekao je on.
Ističe da kadrovska baza i tehnološka opremljenost KCCG omogućavaju liječenje najšireg spektra oboljenja.
- Edukujemo postojeći kadar i nastavna smo baza Medicinskog fakulteta. Klinički centar je uvijek bio stožer crnogorskog zdravstvenog sistema i to će biti i ubuduće – poručio je Radović.

Radović: Javno zdravstvo mora ostati oslonac za sve građane

Pacijenti će konačno lakše do Kliničkog centra Crne Gore. Nove pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila donacija je kompanije Bemax najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, prenosi Televizija E. Radovi su i dalje u toku, a do sada je urađeno 650 metara pješačkih staza. „Mi smo uočili nedostatak pješačkih staza, čime je direktno ugrožena bezbjedna cirkulacija pješaka oko Kliničko bolničkog centra i negdje smo se ponudili da mi odradimo donaciju i pomognemo ovu dobru ideju“, rekao je koordinator Bemax-a za inženjerske konstrukcije, Nikola Zejak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920190944_6812f1d57b5797c7ab8681459f8a4851a5b757bb9ac62703290e7740bf004b53" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Da su pješačke staze i parking prostor za sanitetska vozila pravi pogodak, smatraju i građani koji su već koračali novim trotoarima. &nbsp;„Mislim da je ovo iskorak jedan. Mnogo je bolje da imate bolji pristup zdravstvenim ustanovama. Mislim da bi trebalo da se poradi za pristup osobama sa invaliditetom“, komentar je jednog građanina. „Što su uradili – super je urađeno. Svaka čast“, poruka je građanke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250920190944_144385b7467c7e3ae36129bcee0dfb668843710ff9ed668eac44ca1a5a3926ed" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Donacija Bemax-a Kliničkom centru"> <figcaption>Donacija Bemax-a Kliničkom centru(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  A da je rekonstrukcija dvorišta Kliničkog centra bila neophodna svjestan je i direktor te ustanove Aleksandar Radović. „Ono što smo primijetili u startu to je da je Klinički centar neuređen i nepristupačan bio u svom okruženju. Ne prčamo sada o medicini, o samoj zgradi, uređenju, pružanju zdravstvenih usluga, nego o tome kako naši pacijenti mogu da bolje i lakše dođu do nas“, rekao je Radović. Apelovao je na građane da prate postavljene znakove. „Na šta smo stavili poseban akcenat, to su pacijenti sa posebnim potrebama, pacijenti koji dolaze na fizikalu, gdje smo uradili posebna stajališta za njih, tako da se trudimo da taj dio bude rezervisan samo za njih. Postavili smo bilborde, označili smo kompletne saobraćajnice. Ovim putem apelujem, kako na zaposlene tako i na građane, da striktno poštuju ta mjesta, gdje je to ostavljeno za ljude kojima je neophodno da priđu samoj zgradi“, naglasio je direktor KCCG.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250920190948_1824a5db69f0e4f7055442d236cfd0c8596be6f8729b4085bf0994b2cda3d03c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Radovi ispred Kliničkog centra"> <figcaption>Radovi ispred Kliničkog centra(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Osim pješačkih staza, urađena su i nova mjesta za sanitetska vozila. „Kod Urgentnog centra je odrađeno proširenje za dodatna tri parking mjesta zbog bezbjednijeg i lakšeg okretanja ambulantnih vozila u kritičnim situacijama i pojačanoj aktivnosti te zone“, dodao je Zejak. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDO1VYX4DE0f%2F%3Figsh%3DMWtpYWg0NGZmZjdr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Radovi u dvorištu Kliničkog centra se nastavljaju, a konačne rezultate, kako poručuju sagovornici TV E, vrijedi čekati.

Pacijenti od sada lakše do KCCG: Vrijedna donacija Bemax-a najvećoj zdravstvenoj ustanovi

Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Marija Žižić

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore danas je u Podgorici organizovao IV simpozijum o poremećajima iz spektra autizma kao priliku za razmjenu znanja, diskusiju o savremenim pristupima i unapređenje prakse u radu sa osobama iz spektra autizma.
Ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma“ nastala je sa idejom da se javnost upozna sa autizmom iz različitih naučnih i društvenih aspekata, te da okupi stručnjake iz oblasti dijagnostike, terapije, istraživanja autizma, kao i društvene inkluzije.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Aleksandar Radović otvarajući simpozijum je istakao da i šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
- Medicina po sebi ne može pružiti trenutni maksimum, bez doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru. U sklopu Kliničkog centra Crne Gore uradićemo sve što je u našoj moći da se unaprijedimo svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju na prvom mjestu djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari - naveo je Radović.
Podsjetio je da u Centru za rani razvoj KCCG trenutno radi 26 zaposlenih – tri psihijatra, tri logopeda, jedan defektolog - somatoped, jedan defektolog – oligofrenolog, jedan klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije sestre sa visokom školom, šest zdravstvenih tehničara, tri predstavnika administracije.
- Crna Gora za sada nema registar osoba koji imaju neki poremećaj iz spektra autizma, ali informacije Centra za rani razvoj su veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu. Podaci Centra za rani razvoj iz januara 2025. godine kažu da su kolege radile sa 557 djece, od toga dječaka 439, a djevojčica 118. Ipak, značaj broj njih je u procesu dijagnostike, dio njih odlazi u inostranstvo, a uz to dio roditelja uslijed stigme i straha odbija da prihvati postavljenu dijagnozu - naveo je direktor KCCG.
Ukazao je na činjenicu da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste. Tokom 2023. postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle godine bilo ih je 167.
- Rana intervencija je oskudno prisutna uslijed sve većeg broja djece, što bi sa druge strane trebalo da prati povećanje broja zaposlenih, širenje prostornih kapaciteta i intenzivna edukacija - naveo je Radović.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja doc. dr Milena Cojić je istakla da je u Crnoj Gori u posljednjim godinama prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja.
- To je jedan od razloga zašto je Vlada Crne Gore u oktobru 2023. godine usvojila jedan veoma važan strateški dokument - Strategiju ranog razvoja djeteta 2023. do 2027. To je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem razvoju. Posebno je važno što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivosti koje su usmjerene ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma. Uz različite zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, kao i sistem podrške porodicama ovaj dokument će imati za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva - saopštila je Cojić.
Dr Iva Ivanović, specijalista dječje i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore napomenula je da društveni aspekt autizma ne smije biti zanemaren.
- Osobe sa autizmom često se suočavaju sa predrasudama, nerazumijevanjem i socijalnom izolacijom. Zadatak naše generacije je čojstvo i junaštvo u građenju inkluzivnog društva koje prepoznaje i vrednuje različitosti, pruža podršku, stvara jednake mogućnosti za sve svoje članove. Uz zajedničke napore moramo raditi na podizanju svijesti, edukaciji zajednice i kreiranju politika koje će unaprijediti položaj osoba sa autizmom i omogućiti bolji kvalitet života svih nas. Autizam nije strašna riječ, nije nedostatak, već jedinstvenost - poručila je Ivanović.
Važan dio današnjeg simpozijuma su i mnogobrojna stručna predavanja i diskusije, te su prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma.

Radović: U Crnoj Gori ne postoji registar osoba sa poremećajima iz spektra autizma

Ljekari Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore zatražili su hitnu smjenu direktorice te Klinike Mirjane Bakić - saznaje Televizija E.
Ljekari, u pismu direktoru Kliničkog centra Aleksandru Radoviću, navode nestručan, netransparentan i neprofesionalan rad direktorice kao razloge zbog kojih traže njenu smjenu.
Tvrde da u više navrata nije postupila u skladu sa dermatološkom naukom i praksom, kao i da je medicinsku opremu za Kliniku nabavljala bez ikakve konsulatcije i u potpunoj tajnosti.&nbsp;
Naveli su i to da više mjeseci uopšte nije radila sa pacijentiima, ali da je pored direktorskog kabineta prisvojila i ljekarsku sobu, ostavljajući ostale kolege bez radnog prostora.&nbsp;
Ljekari direktorici zamijeraju i nepoštovanje radnih prava, odsustvo svake komunikacije sa zaposlenima, te potpuno ignorisanje stučnjaka prilikog organizacije Klinike.
U pismu prvom čovjeku KCCG ljekari ocjenjuju da je način rada Mirjane Bakić protiv interesa pacijenata, Kliničkog centra Crne Gore, Klinike za dermatovenerologiju i svih zaposlenih.

Ljekari traže smjenu direktorice Klinike za dermatovenerologiju KCCG

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za godinu dana evidentirano je million i pregleda, a ukupno je bilo 160.000 neiskorišćenih termina.
To je u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore saopštio direktor ove zdravstvene ustanove Aleksandar Radović.
Radović je u emisiji saopštio da su odnedavno uveli novinu - pacijente na preglede podsjećaju SMS porukama.
Radović se nada da će ovaj projekat biti učinkovit i da će smanjiti velike liste čekanja, na koje se pacijenti stalno žale.
- U trenutku kad izabrani ljekar zakaže pregkled pacijentu, pacijent će dobiti poruku kad je pregled zakazan i kod kog ljekara. Sedam dana unaprijed takođe će dobiuti poiruku koja će ga podsjetili kad mu je termin zakazan. Tri dana prije pregleda stići će mu i poruka da pacijent može nazvati na besplatan broj kako bi potvrdio dolazak ili ga otkazuje - pojasnio je Radović.
Radović se nada da će građani biti društveno odgovorni.
- Ukoliko pacijent ne dođe i to blagovremeno javi, otvara se prostor i mogućnost da se drugi pacijent pregleda - naveo je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, naredna tri mjeseca u KCCG su popunjena za reumatološke preglede, a i za preglede za vaskularnog hirurga.&nbsp;
- Sve ambulante u KCCG rade dopunski. Ako uporedimo stanje u evropskim zemljama, vidjećete da se u Sloveniji na skener čeka i po godinu dana. Što se tiče liste čekanja na dijagnostiku - ne kasnimo za Evropom - rekao je Radović.&nbsp;
<h2>Anesteziolozi deficitaran kadar</h2>
Radović je saopštio takođe u emisiji da je najveći problem kod kadrova imaju sa anesteziolozima.&nbsp;
- Naši ljekari su mnogo opterećeni, kako na opštoj intezivnoj njezi, tako i na kardio-hirurgiji. Taj problem nam je gorući - zaključio je on.

Pacijente za pregled podsjećaju SMS porukama, ove godine bilo 160.000 neiskorišćenih termina

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Tag: aleksandar-radovic