Da je funkcija direktora Uprave policije jedno od traženijih partijskih namještenja u „oslobođenoj“ Crnoj Gori govore podaci: za četiri i po godine na čelu te institucije bilo pet direktora - samo jedan u punom madatu, a četvorica u v.d. statusu! I taj podatak govori kolliko je žestoka borba partija za dominaciju u bezbjednosnom sektoru. Svi direktori su birani i postavljani u osam posebnih postupaka, od čega su dva postupka posljedica reagovanja i odluka sudske grane vlasti. Demokrate - partija koja sada upravlja bezbjednosim sektorim - osmislile su matricu uticaja na policijske funkcionere tako što većina rukovodilaca policije nema stalnu fukciju. Umjesto da im, ako ispunjavaju uslove, dodijele četvorogodšnje mandate Demokrate ih drže na ,,stalnoj privremenoj funkciji”. Drugi modalitet partijskog uticaja je zapošljavanje kadrova sa mrljama u karijeri koji su svjesni da eventualno protivljenje političkim i drugim zahtjevima može aktivirati grijehe iz prošlosti koji ih mogu ostaviti bez funkcije, ali i dovesti pod udar pravosudnih organa. <h2>ISTA MATRICA</h2> Da se vratimo na v.d. stanje u policiji koje je, prema riječima više sagovornika Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, eklatantni oblik političke kotrole rukovodstva i politizacije cjelokupnog policijskog aparata. Od decembra 2020. do 2025. godine, kako su se smjenjivale Vlade, ono što je bilo i što je i dalje karakteristično je v.d. stanje i česte kadrovske promjene u vrhu policije koje najbolje govore o političkom uticaju na polcijski aparat, koji bi po profesionalnim standardima trebalo da bude operativno samostalan i nezavistan od bilo kakvog političkog uticaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250521160540_69db0a7b2992e93510679664d32b9e33cbd664673bf5933692e225fbc0c482e0" data-rendition-name="original" width="1444" height="963" loading="lazy" alt="Lazar Šćepanović"><figcaption>Lazar Šćepanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Jedini koji je uspio bar na kratko da bude direktor policije bez onog „vd“ je Zoran Brđanin. Međutim politički vjetrovi, tačnije kalkulacije i trgovine brzo su ga sklonili sa te pozicije. Niko od preostale četvorice nije bio direktor Uprave policije – svi su bili vršioci dužnosti – Vesko Damjanović, Nikola Terzić, Aleksandar Radović i Lazar Šćepanović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602170624_39c006d040a2c012334d178cb9654a3151ed5404936c4a8b857ce3e7bb3c912b" data-rendition-name="original" width="670" height="446" loading="lazy" alt="Vesko Damjanović"><figcaption>Vesko Damjanović(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  Međutim, ni Brđanin nije bio pošteđen političke kombinatorike i on je bio prvo vršilac dužnosti direktora policije, da bi - nakon smjena - dva puta bio vraćan na tu pozicije odlukama Upravnog suda, sve dok na kraju nije odustao obrazloživši ostavku „neprilagodljivošću partikularnim interesima na štetu javnih interesa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250529180520_857ac150814fa714837651962d006c44b6bef99664180033a28a2bbb953908bc" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović i Nikola Terzić"><figcaption>Danilo Šaranović i Nikola Terzić(Photo: MUP)</figcaption></figure>  Nije ovo bio samo slučaj sa funkcijom direktora Uprave policije jer su po istom principu postupali i sa njihovim pomoćnicima. Tako je Dragan Gorović v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije opšte nadležnosti. U v.d. statusu je od marta 2021. i to traje i danas. U Sektoru za borbu protiv kriminala Dejan Knežević je u 2021. godini bio v.d. pomoćnika direktora UP, zatim i Predrag Šuković, koordinator Sektora za borbu protiv kriminala (obavljao poslove načelnika SPO i koordinirao Sektorom za borbu protiv kriminala i bez postavljenja za v.d.). Status v.d. pomoćnika direktora za Sektor za borbu protiv kriminala imao je Lazar Šćepanović koga je naslijedio Velimir Furtula, 15. januara 2025. godine, i na funkciji i u v.d. stanju. U Sektoru granične policije svi pomoćnici su imali v.d. status: Dragan Klikovac je imenovan u martu 2021. godine. Nakon Klikovca, bio je Milutin Vasiljević - od februara 2023. godine takođe je imao v.d. status. Tako je i sa Dejanom Bojićem koji je na toj funkciji od marta ove godine, takođe kao vršilac dužnosti. Ista šema v.d. statusa korišćena je u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti- Miloš Rakonjac je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije i imenovan je u martu 2021. Rakonjac je tek u decembru 2024. godine imenovan za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice sa mjesta v.d. pomočnika direktora UP za sektor policije posebne nemjene, kada je Miloš Peković je određen za pomoćnika direktora tog sektora.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250602160640_799389e7326f587392ec67b37192cc420e1286ccb8c48664b78a5ae7fac28ede" data-rendition-name="original" width="1920" height="1371" loading="lazy" alt="Miloš Rakonjac"><figcaption>Miloš Rakonjac(Photo: MUP)</figcaption></figure>  <h2>IZUZETAK</h2> I u Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma bila je do nedavno istovjetna situacija - v.d. pomoćnik direktora bio je Saša Mašković, nakon njega Aleksandar Radović takođe postavljen kao v.d. Međutim, Aleksandar Radović je sada jedini pomoćnik direktora sa punim mandatom.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250602170624_186fb9e9461aff24ff2c3c4129802bb414a6412ebffbffc4e33f0b58d046c8db" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Aleksandar Radović"><figcaption>Aleksandar Radović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naravno, nije to bio potez Alekse Bečića i partijskog štaba već su ministar Danilo Šaranović i Vlada bili prinuđeni da ispoštuju proceduru do kraja i postave pomoćnika direktora u punom mandatu, jer je Sektor za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao finansijsko obavještajna jedinica, funkcionalno uslovljen od međunarodnih partnera na određeni vid samostalnosti u radu. Ta samostalnost podrazumijeva i stalnost i kontinuitet funkcije izabranog rukovodioca u punom mandatu i inspektora u Sektoru. Radi se o operativnom standardu, kao uslovu za razmjenu finansijsko obavještajnih podataka sa partnerskim službama međunarodne finansijsko obavještajne zajednice.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250517120552_2d3743de65d57769418950c6513bf4ab3b3d58cc4566fe17416dce44e731a68f" data-rendition-name="original" width="1006" height="672" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"><figcaption>Aleksa Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Naši sagovornici iz bezbjednosnog sektora naglašavaju, da je starješina organa po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima ovlašćen da postavlja rukovodioce u v.d. mandatu do izbora u punom mandatu, ali najduže do 6 mjeseci. U Upravi policije je očigledno kršenje zakona u kontinuitetu. Osim u slučaju Brđanina i Radovića, svi ostali visoki rukovodioci u UP (direktori i pomoćnici direktora), su postavljani u v.d. mandatu, većina njih i nezakonito više puta i ni za jednog od njih nije raspisivan javni konkurs i nijesu sprovođene zakonom propisane procedure za njihov izbor i postavljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241216121216_bc1613184983df7776fbf46f6d4a81df56a3cb29b4b55a25c7993e3d4e7b87eb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zoran Brđanin"><figcaption>Zoran Brđanin(Photo: gov.me)</figcaption></figure>  <h2>SUMNJIVE DIPLOME, PROPUSTI</h2> Ono što je jasno da v.d. stanje sa nivoa direktora i pomoćnika direktora Uprave policije po dubini prouzrokuje raspored policijskih službenika na rukovodeća radna mjesta - načelnike regionalnih centara i odjeljenja bezbjednosti, načelnika odsjeka u sektorima i komandanata Specijalne i Posebne jedinica. Na nekim rukovodećim pozicijama imamo ljude sa sumnjivim diploma, nedostatkom radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima, spornim biografijama, bezbjednosno interesantnim podacima u odnosu na profesionalni i privatni život, uz odsustvo rukovodne i komandne odgovornosti za propuste u djelovanju policije i posljedice takvog djelovanja o čemu svjedoče istraživanja Portala ETV i Televizije E. Cilj je da se u policiji stvori partijska vojska i da se politička poslušnost svede na izvršavanje političkih zahtjeva bez obzira da se sprovode u skladu sa zakonima i obavezujućim procedurama. Posljedice v.d. stanja i političkog uticaja na Upravu policija imaju uticaj na više segmeta djelovanja policije - direktno ugrožavanje policijske organizacije u sprovođenju nadležnosti i smanjenje efikasnosti u obavljanju policijskih poslova i zadataka, ugrožavanje operativne samostalnosti i policijske nezavisnosti u sprovođenju policijske funkcije. Ključna je politička instrumentalizacija i politizacija policijskog aparata, uprkos proklamovanoj depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji policijske organizacije. Posljedica je i osipanje kvalitenog rukovodećeg i operativnog kadra pa je za četiri i po godine više od 1.500 policajaca napustilo tu instituciju. Odsustvo odgovornosti u svim segmentima, čemu svjedočimo na dnevnom nivou, slabljenje policijske organizacije i nedostatak obrazovanog, iskusnog, kvalitetnog i podmlađenog policijskog kadra. Karakteristična su i protivzakonita politička zapošljavanja uz kršenje ili zaobilaženje procedura za zapošljavanje u policiji. S toga ne čude brojni postupci policije u specifičnim slučajevima u kojoj do izražaja dolazi ili smišljeno nečinjenje ili neprofesionalizam a sve s ciljem zaštite političkih mentora aktuelnog rukovodstva. Najdrastičniji primjer je upravo postupanje nakon najstravičnijeg zločina u novijoj crnogorskoj istoriji, kada je Aco Martinović 1. januara ubio 13 osoba među kojima je bilo i dvoje djece. Niko ni iz polcijske organizacija, niti iz političe strukture Demokrta koji kontrolišu bezbjednosni sektor nije snosio ni minimalne posljedice.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate v.d. stanjem kontrolišu bezbjednosni sektor

Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore danas je u Podgorici organizovao IV simpozijum o poremećajima iz spektra autizma kao priliku za razmjenu znanja, diskusiju o savremenim pristupima i unapređenje prakse u radu sa osobama iz spektra autizma.
Ovogodišnja tema simpozijuma „Novi horizonti spektra: Izazovi i mogućnosti razumijevanja autizma“ nastala je sa idejom da se javnost upozna sa autizmom iz različitih naučnih i društvenih aspekata, te da okupi stručnjake iz oblasti dijagnostike, terapije, istraživanja autizma, kao i društvene inkluzije.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Aleksandar Radović otvarajući simpozijum je istakao da i šire okruženje treba da se posveti inkluziji i edukaciji.
- Medicina po sebi ne može pružiti trenutni maksimum, bez doprinosa zajednice. Ova dva elementa kombinovano jesu naš jedini put ka opštem dobru. U sklopu Kliničkog centra Crne Gore uradićemo sve što je u našoj moći da se unaprijedimo svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju na prvom mjestu djeca sa autizmom, njihove porodice i staratelji, ali i kolege ljekari - naveo je Radović.
Podsjetio je da u Centru za rani razvoj KCCG trenutno radi 26 zaposlenih – tri psihijatra, tri logopeda, jedan defektolog - somatoped, jedan defektolog – oligofrenolog, jedan klinički psiholog, četiri psihologa, dva socijalna radnika, dvije sestre sa visokom školom, šest zdravstvenih tehničara, tri predstavnika administracije.
- Crna Gora za sada nema registar osoba koji imaju neki poremećaj iz spektra autizma, ali informacije Centra za rani razvoj su veliko upozorenje da se što prije moramo reorganizovati na najširem frontu. Podaci Centra za rani razvoj iz januara 2025. godine kažu da su kolege radile sa 557 djece, od toga dječaka 439, a djevojčica 118. Ipak, značaj broj njih je u procesu dijagnostike, dio njih odlazi u inostranstvo, a uz to dio roditelja uslijed stigme i straha odbija da prihvati postavljenu dijagnozu - naveo je direktor KCCG.
Ukazao je na činjenicu da broj dijagnoza autizma u Centru za rani razvoj raste. Tokom 2023. postavljeno je 105 dijagnoza autizma, a tokom prošle godine bilo ih je 167.
- Rana intervencija je oskudno prisutna uslijed sve većeg broja djece, što bi sa druge strane trebalo da prati povećanje broja zaposlenih, širenje prostornih kapaciteta i intenzivna edukacija - naveo je Radović.
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja doc. dr Milena Cojić je istakla da je u Crnoj Gori u posljednjim godinama prepoznata potreba za stvaranjem sveobuhvatnijeg pristupa u podršci djeci i roditeljima koji se suočavaju sa izazovima iz spektra autizma, naročito u najranijim fazama razvoja.
- To je jedan od razloga zašto je Vlada Crne Gore u oktobru 2023. godine usvojila jedan veoma važan strateški dokument - Strategiju ranog razvoja djeteta 2023. do 2027. To je ključni dokument koji prepoznaje značaj intervencija u najranijem razvoju. Posebno je važno što je u okviru ove strategije definisan konkretan plan i niz aktivosti koje su usmjerene ka ranoj intervenciji za djecu iz spektra autizma. Uz različite zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, kao i sistem podrške porodicama ovaj dokument će imati za cilj da omogući djeci sa autizmom da ostvare svoj puni potencijal i budu ravnopravni članovi društva - saopštila je Cojić.
Dr Iva Ivanović, specijalista dječje i adolescentne psihijatrije u Centru za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore napomenula je da društveni aspekt autizma ne smije biti zanemaren.
- Osobe sa autizmom često se suočavaju sa predrasudama, nerazumijevanjem i socijalnom izolacijom. Zadatak naše generacije je čojstvo i junaštvo u građenju inkluzivnog društva koje prepoznaje i vrednuje različitosti, pruža podršku, stvara jednake mogućnosti za sve svoje članove. Uz zajedničke napore moramo raditi na podizanju svijesti, edukaciji zajednice i kreiranju politika koje će unaprijediti položaj osoba sa autizmom i omogućiti bolji kvalitet života svih nas. Autizam nije strašna riječ, nije nedostatak, već jedinstvenost - poručila je Ivanović.
Važan dio današnjeg simpozijuma su i mnogobrojna stručna predavanja i diskusije, te su prilika da se otvore značajna pitanja, ali i daju važni odgovori koji bi mogli poboljšati kvalitet života osoba iz spektra autizma.

Portal ETV

Radović: U Crnoj Gori ne postoji registar osoba sa poremećajima iz spektra autizma

Ljekari Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore zatražili su hitnu smjenu direktorice te Klinike Mirjane Bakić - saznaje Televizija E.
Ljekari, u pismu direktoru Kliničkog centra Aleksandru Radoviću, navode nestručan, netransparentan i neprofesionalan rad direktorice kao razloge zbog kojih traže njenu smjenu.
Tvrde da u više navrata nije postupila u skladu sa dermatološkom naukom i praksom, kao i da je medicinsku opremu za Kliniku nabavljala bez ikakve konsulatcije i u potpunoj tajnosti.&nbsp;
Naveli su i to da više mjeseci uopšte nije radila sa pacijentiima, ali da je pored direktorskog kabineta prisvojila i ljekarsku sobu, ostavljajući ostale kolege bez radnog prostora.&nbsp;
Ljekari direktorici zamijeraju i nepoštovanje radnih prava, odsustvo svake komunikacije sa zaposlenima, te potpuno ignorisanje stučnjaka prilikog organizacije Klinike.
U pismu prvom čovjeku KCCG ljekari ocjenjuju da je način rada Mirjane Bakić protiv interesa pacijenata, Kliničkog centra Crne Gore, Klinike za dermatovenerologiju i svih zaposlenih.

Ljekari traže smjenu direktorice Klinike za dermatovenerologiju KCCG

Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće sjutra dva izvještaja Uprave policije o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. 
 
Članovi Odbora će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, raspravljati o radu policije za period od 1. decembra prošle do 1. novembra ove godine. 
 
Direktori policije u periodima za koje se razmatraju izvještaji bili su Aleksandar Radović i Zoran Brđanin. 
 
Brđanin je u ponedjeljak podnio zahtjev za prestanak mandata na funkciji direktora policije. 
 
Vlada je nakon toga za vršioca dužnosti direktora policije imenovala Lazara Šćepanovića.

Odbor za bezbjednost i odbranu sjutra o izvještajima o radu Radovića i Brđanina

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za godinu dana evidentirano je million i pregleda, a ukupno je bilo 160.000 neiskorišćenih termina.
To je u emisiji "Link" na Radiju Crne Gore saopštio direktor ove zdravstvene ustanove Aleksandar Radović.
Radović je u emisiji saopštio da su odnedavno uveli novinu - pacijente na preglede podsjećaju SMS porukama.
Radović se nada da će ovaj projekat biti učinkovit i da će smanjiti velike liste čekanja, na koje se pacijenti stalno žale.
- U trenutku kad izabrani ljekar zakaže pregkled pacijentu, pacijent će dobiti poruku kad je pregled zakazan i kod kog ljekara. Sedam dana unaprijed takođe će dobiuti poiruku koja će ga podsjetili kad mu je termin zakazan. Tri dana prije pregleda stići će mu i poruka da pacijent može nazvati na besplatan broj kako bi potvrdio dolazak ili ga otkazuje - pojasnio je Radović.
Radović se nada da će građani biti društveno odgovorni.
- Ukoliko pacijent ne dođe i to blagovremeno javi, otvara se prostor i mogućnost da se drugi pacijent pregleda - naveo je on.&nbsp;
Prema njegovim riječima, naredna tri mjeseca u KCCG su popunjena za reumatološke preglede, a i za preglede za vaskularnog hirurga.&nbsp;
- Sve ambulante u KCCG rade dopunski. Ako uporedimo stanje u evropskim zemljama, vidjećete da se u Sloveniji na skener čeka i po godinu dana. Što se tiče liste čekanja na dijagnostiku - ne kasnimo za Evropom - rekao je Radović.&nbsp;
<h2>Anesteziolozi deficitaran kadar</h2>
Radović je saopštio takođe u emisiji da je najveći problem kod kadrova imaju sa anesteziolozima.&nbsp;
- Naši ljekari su mnogo opterećeni, kako na opštoj intezivnoj njezi, tako i na kardio-hirurgiji. Taj problem nam je gorući - zaključio je on.

Pacijente za pregled podsjećaju SMS porukama, ove godine bilo 160.000 neiskorišćenih termina

I Više državno tužilaštvo, osim Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), istražuje okolnosti smrti porodilje Drite Tafa iz Ulcinja, koje se desilo u barskoj Opštoj bolnici.
To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka VDT-a Lepa Medenica.
Ona nam je kazala i da su predmet formirali po službenoj dužnosti, a nakon saznanja o događaju iz medija.
- Tokom izviđaja, prikupljena su obavještenja od građana i podnijet predlog sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici za određivanje ekshumacije, nakon čega će se donijeti naredba o obdukciji tijela - kazali su u VDT-u.
U daljem toku postupka VDT će, poručuju, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja konkretnog događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun juče je na vanrednoj pres konferenciji saopštio da su preduzeli sve mjere kako bi se razotkrio čitav proces liječenja Drite Tafa - tj. odgovornost svih u lancu. Tada je rekao i da već očekuju nalaz sanitarne inspekcije, kao i da se nadzor vrši i u Kliničkom centru Crne Gore - gdje je pacijentkinja takođe imala dio liječenja.
- Pored toga, Ministarstvo zdravlja će sprovesti nezavisnu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti liječenja pacijentkinje - istakao je Šimun na jučerašnjoj konferenciji.
On je pomenuo i da će nakon nalaza razmotriti smjenu direktora barske bolnice Igora Karišika koji, inače, juče nije odgovarao na pozive medija.
<h2>Hronologija komplikacije</h2>
Direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović pojasnio je da je kod porodilje došlo do podvezivanja mokraćovoda, a onda do otkazivanja bubrega.
Bubreg se bio, kako je dodao Radović, nakon procedura stabilizovao i ona je bila nakon devet dana puštena kući.
- Ona je primljena ponovo u Klinički centar radi snimanja kako bi se pristupilo proceduri postavljanja sonde. Procedura je izvršena u petak i prva snimanja su pokazivala da je sve u redu - rekao je Radović dodajući da je ipak u popodnevnim satima došlo do nelagode i do pada svih krvnih elemenata.
Tada je, kako je saopštio direktor KCCG, urađen skener koji je pokazao da sonda funkcioniše, ali je i pored toga došlo do pada svih krvnih elemenata.&nbsp;
- Pored svega došlo je do smrti - rekao je direktor Kliničkog centra Crne Gore.
On je saopštio i da su pokrenuli komisiju kako bi se ustanovilo zbog čega je u tako kratkom periodu došlo do smrti.

Anja Ivanović

I Više državno tužilaštvo istražuje okolnosti smrti porodilje u barskoj bolnici

U Kliničkom centru Crne Gore danas je zvanično puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremćaja srčanog ritma.&nbsp;
- Ovo je izuzetno važan događaj, kako za zaposlene Klinike za kardiologiju, tako i za sve građane Crne Gore, s obzirom na budući potencijal ove angio jedinice u dijagnostici i tretmanu kardiovaskularnih oboljenja - kazao je nakon obilaska ovog segmenta KCCG ministar zdravlja dr Vojislav Šimun.
On je istakao da u Crnoj Gori nema više listi čekanja za koronografiju, što je, kako je kazao, od neizmjernog značaja imajući u vidu da kardiovaskularne bolesti u našoj državi uzimaju prvo mjesto po stopi obolijevanja i smrtnosti.&nbsp;
- Ova angio sala, treća u državi, a druga koju smo otvorili za vrijeme mandata ove vlade, biće fokusirana na elektrofiziološke procedure, odnosno ugradnju pejsmejkera, defribrilatora, postupaka ablacije i ostalih, te i u ovom opsegu procedura očekujemo rešavanje lista čekanja u narednom periodu od oko šest mjeseci - najavio je ministar Šimun.
U ostvarenju ovog neizmjerno važnog poduhvata za crnogorsko zdravstvo, kako je kazao, učestvovali su i vrijedno radili zaposleni KCCG, koji su od početka ove godine obavili oko 3000 intervencija, ali i zaposleni KBC Berane, gdje je u aprilu ove godine, otvorena angio sala, u kojoj je do sada odrađeno preko 700 intervencija.
Direktor KCCG dr Aleksandar Radović istakao je da će nova angio sala prevashodno biti korišćena za elektro-fiziološke procedure.&nbsp;
- Izražavam veliku zahvalnost kolegama sa kardiologije, koji su uspjeli danonoćnim radom, u dvije smjene i subotom i nedjeljom, da eliminišu liste čekanja za koronografiju i za stent. Što se tiče elektrofiziologije, imamo dogovor sa kolegama koji se bave ovom oblašću, da ćemo u narednih par mjeseci i te liste čekanja eliminisati - najavio je dr Radović.
On je podsjetio da se o angio sali u Crnoj Gori priča od davne 1998. godine, kada je prvi put počela sa radom u KCCG, kao i da je deset godina nakon toga otvorena i druga angio sala, prateći trendove i razvoj medicine, kako u svijetu, tako i kod nas.
- Danas se u angio salama, pored srca, rade druge i procedure invazivne, vaskularne, neurohirurške procedure, koje izvode gastroenterolozi, urolozi, tako da se pojavila potreba i za otvaranje treće angio sale, te je stoga &nbsp;u toku procedura za raspisivanje tendera za nabavku i opremanje treće angio sale - kazao je dr Radović.
Dodao je da će na taj način zdravstveni sistem za dug vremenski period obezbijediti sve uslove koje trebaju pacijenti kojima je potreban ovaj vid liječenja.
- Veliki dan za sve nas koji se bavimo poremećajima srčanog ritma i svakako za naše pacijente. Dobili smo savremenu salu gdje možemo da primijenimo naše znanje, gdje možemo da radimo sve vrste procedura vezanih za poremećaje ritma, a to su ugradnja pejsmejkera, kardioverter defibrilatora i srčane resinhronizacione terapije. Takođe, možemo da nastavimo sa radiofrekventnim i crio kateter ablacijama - kazao je načelnik Odjeljenja za popremećaje srčanog ritma i elektofiziologiju srca, Klinike za kardiologiju, doc. dr Mihailo Vukmirović, kardiolog aritmolog.&nbsp;
On je najavio implementaciju nekih novih tehnologija za liječenje poremećaja ritma, kao što je liječenje pulsnom visoko voltažnom strujom. &nbsp;
- Pratimo savremene trendove liječenja poremećaja ritma, a sada imamo i adekvatne uslove da to svakodnevno i primijenimo - poručio je doc. dr Vukmirović.

Šimun: Nema više liste čekanja za koronografiju

Novi objekat Klinike za psihijatriju u sklopu Kliničkog centra Crne Gore, za koji je iz državnog budžeta izdvojeno 7.320.000 eura, otvoren ja danas u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_8a6850de202577dd9b33e2a16b3893a9218d550567d0c4366ad451192cf1eae4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091815090_8a6850de202577dd9b33e2a16b3893a9218d550567d0c4366ad451192cf1eae4" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Svečanim presijecanjem vrpce kliniku su pustili u rad predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun i direktor Kliničkog centra dr Saša Radović. Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, kazao je da je nova klinika sagrađena po najsavremenijim medicinskim standardima , da ima sve neophodne sadržaje za liječenje pacijenata sa mentalnim problemima i da predstavlja prekretnicu u brizi države o pacijentima ali i brige o uslovima u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_712a4c65acd6a7dd162ca72477e7bf1af8d6f99f47c6160daf6af5dcacde2c49.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091815090_712a4c65acd6a7dd162ca72477e7bf1af8d6f99f47c6160daf6af5dcacde2c49" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Više decenija stara Klinika u kruševačkom parku i uslovi nedostojni čovjeka, slika su i prilika isto toliko duge nebrige i nemara donosilaca odluka, koji su zdravstvo i zdravlje pacijenata držali na marginama interesovanja i djelovanja - kazao je Šimun. On je naglasio da prvi put u Crnoj Gori, u okviru nove klinike, postoji odjeljenje za dječiju psihijatriju. - Do sada smo za ovakva stanja mladih pacijenata pružali ambulantnu uslugu, a za bolničko liječenje slali u države regiona - dodao je ministar. Šimun je kazao i da je trenutno u zdravstvenom sistemu u različitim fazama realizacije 20 aktivnih projekata iz kapitalnog budžeta, IPA fondova i kreditnih aranžmana, čija vrijednost iznosi oko 145 000 000 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_787bdb4406bc9086be2837aa2acebb12a394eb27951dc314f6563e0dd05f7353.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024091815090_787bdb4406bc9086be2837aa2acebb12a394eb27951dc314f6563e0dd05f7353" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Direktor KCCG-a Aleksandar Radović kazao je da je danas jedan od ključnih trenutaka u razvoju medicine u Crnoj Gori.On je istakao da Klinika prelazi iz privremenog montažnog objekta u kojem je bila 50 godina. - Danas ovu važnu granu medicine useljavamo u jedan od najmodernijih zdravstvenih objekata u državi. Klinika prati savremene medicinske standarde, tako se mentalno zdravlje stvalja visoko na ljestvici zdravstvenog sistema, smanjuje se stigma u vezi sa mentalnim bolestima - rekao je Radović. Kako je naveo, nova Klinika je površine ukupno preko 3,5 hiljada metara kvadratnih. - Umjesto dosadašnjih 7 soba i 40 postelja, u novom objektu imaćemo 20 soba, sa 57 bolesničkih postelja - dodao je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091815090_37482cbaf06a97524b52f63590eed71046907d9910bb2fe96fab97d437a5c448.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091815090_37482cbaf06a97524b52f63590eed71046907d9910bb2fe96fab97d437a5c448" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Otvaranje Klinike za psihijatriju"> <figcaption>Sa otvaranja Klinike za psihijatriju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je naveo da će u okviru Klinike raditi pet odjeljenja i to za psihotične poremećaje, nepsihotične afektivne poremaće i krizna stanja, kao i odjeljenja za promećaje izazvane upotrebom i zavisnošću supstanci, i dječije i adolescentne psihijatrije. - Ovdje radi 14 psihijatara i još tri ljekara koji su na specijalizaciji, četvoro specijalista za dječiju i adolescentnu psihijatriju i još troje ljekara koji su na specijalizaciji dječije psihijatrije, kao i šest psihologa od kojih je dvoje na stručnom usavršavanju. Na klinici radi i 16 medicinskih sestara, a u toku je prijem i dodatnog broja izvršilaca, što će osigurati kvalitetnu brigu o pacijentima - poručio je Radović. Istakao je da je nova klinika ujedno i omaž viziji akademika, doktora Dušana Kosovića koji je 1960. godine osnovao prvu psihijatrijsko-neurološku službu u Crnoj Gori, a zatim impresivnu karijeru nastavio u Sjedinjenim Američkim Državama te da u znak zahvalnosti njemu i njegovoj &nbsp;porodici nova klinika nosi njegovo ime.&nbsp; Porodica Kosović donirala je 200.000 eura za izgradnju klinike.

Šimun: Prekretnica u brizi o pacijentima i uslovima u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović najavio je da se početak transplantacije matičnih ćelija očekuje do kraja godine - u saradnji sa beogradskom Vojno medicinskom akademijom, saopšteno je iz KCCG .&nbsp;
On je to saopštio na otvaranju Prvog kongresa hematologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem koji je otvoren juče u Budvi.
- U medicini, postavljanje standarda nije samo važno, već je neophodno. Današnji kongres je dokaz predanosti postavljanju tih standarda. Hematologija, kao grana medicine koja se bavi životno važnim procesima, ima izuzetan značaj. Svi smo svjesni da je krv jedini lijek koji nema zamjenu, a posao hematologa je time još značajniji i zahtjevniji - objasnio je on.
Rezultati koje postižu hematolozi KCCG, kako kaže, zaslužuju duboko poštovanje, a pred njima su novi profesionalni izazovi.
- Uz veliki trud i prevazilaženje i očekivanih i neočekivanih izazova, sa zadovoljstvom mogu da najavim da će Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa Vojno medicinskom akademijom iz Beograda, do kraja 2024. godine obaviti prvu transplantaciju matičnih ćelija. Ovo je izuzetno značajan korak za naše pacijente, posebno za one koji boluju od teških hematoloških bolesti - najavio je direktor KCCG.
Izgradnja i opremanje sterilne sobe privodi se kraju, a nabavka neophodnih lijekova, koji do sada nisu bili na listi odobrenih, je u završnoj fazi. Takođe, Zavod za transfuziju krvi je uložio velike napore u pribavljanju opreme potrebne za delikatne procedure poput transplantacije koštane srži.&nbsp;
Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je nažalost često jedini put ka iziječenju za mnoga hematološka oboljenja, urođene bolesti imunog sistema, poremećaje metabolizma…
- Naša posvećenost ukazuje na snažnu želju da obezbijedimo pacijentima najsavremeniju njegu i da pratimo svjetske standarde u liječenju. Kao i u nekoliko ranijih prilika, i sada ponavljam da razvoj medicine ne smije da zavisi od jednog čovjeka, već da počiva na timu i na referentnoj zdravstvenoj ustanovi - zaključio je direktor KCCG.

KCCG u saradnji sa VMA: Do kraja godine počinjemo transplantaciju matičnih ćelija

Najnoviji non-paper Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 predstavlja jasan signal da je vrijeme za izgovore isteklo – iako politička volja za proširenje postoji, Evropska unija šalje poruku da su za napredak neophodni konkretni rezultati, a ne deklarativna opredjeljenja.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević ističe da Crna Gora, ukoliko želi da do kraja 2026. godine zatvori poglavlja o vladavini prava, mora hitno pokazati reformsku ozbiljnost i političku volju.
– Evropska komisija ocjenjuje ovu ambiciju kao “objektivno ambicioznu”, što je diplomatski rečeno – dostižna je samo ako se hitno ubrza tempo reformi i napuste dosadašnje političke kalkulacije, poručuje Kovačević.
Kako navodi, iako dokument iz Brisela nije oštar u tonu, njegova preciznost ne ostavlja prostor za pogrešna tumačenja. Komisija konstatuje ozbiljne zastojе i nazadovanja, a podsjeća da ključne preporuke godinama ostaju neprimijenjene zbog nedostatka stvarne političke odlučnosti.
Jedan od najozbiljnijih nalaza odnosi se na viznu politiku. Umjesto usklađivanja sa viznim režimom EU, Vlada je donijela odluke koje dodatno udaljavaju Crnu Goru od evropskih standarda.
– Komisija otvoreno konstatuje da ovakvim potezima Crna Gora ne samo da nazaduje, već i urušava sopstveni kredibilitet. Kada se kratkoročni finansijski interesi stavljaju iznad dugoročnih evropskih obaveza, povjerenje se podriva, a evropsko opredjeljenje vlasti dovodi u pitanje, upozorava Kovačević.
I dalje je otvoreno pitanje penzionisanja sudija Ustavnog suda, koje, uprkos preporukama Venecijanske komisije, nije riješeno posebnim zakonom. Ovo, kako navodi Kovačević, već ima ozbiljne institucionalne posljedice.
– Odugovlačenje rješenja ovog pitanja dodatno potvrđuje da se problem koristi kao instrument u dnevnopolitičke svrhe. Evropska komisija sada jasno poručuje – Crna Gora mora bez daljeg odlaganja sistemski riješiti ovu blokadu, poručuje Kovačević.
Ni izborna reforma, uprkos decenijskoj identifikaciji kao ključne za demokratizaciju procesa, ne bilježi suštinski napredak. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i dalje nije usklađen sa evropskim standardima, iako je rok za usklađivanje kraj 2024. godine.
– Umjesto sveobuhvatne reforme, svjedočimo pokušajima kozmetičkih izmjena kako bi se zadovoljila forma, dok se preporuke o sankcionisanju zloupotreba javnih resursa i transparentnosti finansiranja kampanja zanemaruju. Ovakav pristup ne vodi napretku, već zamrzava stanje, upozorava Kovačević.
Evropska komisija izražava zabrinutost zbog zastoja u sprovođenju reformi u oblasti medija, posebno u vezi sa izborom članova Savjeta AEM i RTCG. Kovačević naglašava da parlamentarna većina sistematski blokira imenovanja, jer kandidati koji ispunjavaju kriterijume nijesu politički podobni.
– Ova praksa obesmišljava zakonodavne reforme i potvrđuje da se ključna namjera – depolitizacija medijskih tijela – svela na puki papir. Komisija traži da se imenovanja izvrše bez odlaganja i na osnovu zasluga, a ne partijskih interesa, navodi Kovačević.
Na kraju, Kovačević upozorava da će, ako institucije nastave da odugovlače i simuliraju promjene, Crna Gora propustiti istorijsku šansu za evropsku integraciju.
– Politička volja za prijem u EU postoji, ali brzina i uspjeh procesa zavise isključivo od nas. Ako ne dođe do konkretnih reformskih pomaka, niko van Crne Gore neće moći snositi odgovornost za propuštenu šansu, zaključuje Milica Kovačević.

Kovačević: Nemojte da bude “nijesmo znali”

Vlada Crne Gore razriješila je dužnosti državnu sekretarku u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Draganu Babović, a odlučivala je i o drugim kadrovskim pitanjima, uključujući promjene u Generalnom sekretarijatu, Ministarstvu vanjskih poslova i Upravi za vode, navedeno je u saopštenju Vlade Crne Gore.&nbsp;
Na današnjoj 82. sjednici, kojom je prredsjedavao premijer Milojko Spajić, imenovan je Ivan Đurišić za zamjenika Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Kotoru, donijeto je rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za bilateralne poslove u MVP-u Aleksandra Drljevića.
Dva rješenja su, kako je navedeno u saopštenju, INTERNO.&nbsp;
Takođe je donijeto rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. rukovoditeljke Kancelarije za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu mr Milene Mijović, a za v.d. pomoćnika direktora Uprave za vode određen je Ivan Nenezić.

Smijenjena državna sekretarka MNPI Dragana Babović

Kako SPC i prosrpske strukture promovišu proruske narative u Crnoj Gori

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler zvanično su u Podgorici pokrenuli nacionalnu kampanju za zaštitu životne sredine pod sloganom „Čuvaj da te čuva“.
Sa podgoričkih Skalina poslata je jasna poruka posvećenosti članu 1 Ustava – da je Crna Gora ekološka država.
- Nažalost, između te ustavne titule i realnosti postoji veliki jaz. Vrijeme je da to promijenimo. Došlo je doba u kojem smo odlučni da ispunimo evropske standarde, primijenimo napredne zakone i prekinemo sa lošim praksama. Čas je za istinski ekološku i evropsku Crnu Goru - poručio je premijer Spajić, ističući da je cilj članstvo u EU do 2028. godine.
Kampanja, čija su zaštitna lica fudbaleri Stevan Jovetić i Vasilije Adžić, učenica Itana Zvizdojević i glumac Milivoje Obradović, obuhvatiće niz konkretnih mjera – od uklanjanja divljih deponija, preko pooštravanja borbe protiv ekološkog kriminala, do smanjenja upotrebe plastičnih kesa i promovisanja održivih alternativa.
- Uskoro stiže i specijalna mašina za preradu starih automobilskih guma u sirovinu za izvoz. Vrijeme simbolike je prošlo – vrijeme konkretne akcije je počelo - poručio je Spajić.
Konferencija je upotpunjena panel diskusijama posvećenim jačanju svijesti i afirmaciji zaštite životne sredine, uz prisustvo predstavnika institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice.

Kampanja „Čuvaj da te čuva“: Spajić najavio zaokret ka istinski ekološkoj i evropskoj Crnoj Gori

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

Jelena Perović je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat Nikola Martinović nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija. -Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima. On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao. Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika. - Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović. Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka Maja Karas Bošković i v.d. direktora Dušan Drakić tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  - Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima. On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak. - Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović. Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. - Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti. Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.

Tag: aleksandar-radovic