Ove subote u emisiji Znak Podznak, sportski novinar Aleksandar Sekulović sa gledaocima dijeli nepoznate detalje iz svog ličnog i profesionalnog života. 
 
Emisiju možete pogledati večeras u 22 sata na Televiziji &nbsp;E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlK4Ld2HY724&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

''Znak Podznak'': Gost Aleksandar Sekulović

Tema večerašnje emisije Ljetnjeg programa na Televiziji E su - granice - lične, profesionalne, društvene, a sagovornici su Mladen Rakčević bivši rukometni reprezentativac, Aleksandar Sekulović sportski novinar i novinarka TVE Svetlana Đokić.
Muzički će emisiju obojiti Ilija Gojović, koji će ujedno i predstaviti svoju novu pjesmu “Sve ove godine”.

Ljetnje veče na TV E: O ličnim, profesionalnim i društvenim granicama sa Rakčevićem, Sekulovićem i Đokić

Potpredsjednik Saveza antifašista Srbije Aleksandar Sekulović nije optimista da će se zapadne zemlje ozbiljnije suprotstaviti Vučićevom ''srpskom svetu'' i njegovom miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore. Između ostalog, dodaje, i zbog uloge te iste međunarodne zajednice u dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori.
Izlazak manjinskih stranaka iz crnogorskog suverenističkog bloka objašanjava strahom manjina, a u tom kontekstu podsjeća na izjavu sadašnjeg crnogorskog ministra Miluna Zogovića koji je, prije otprilike dvije godine, poručio DPS-u ali i crnogorskom suverenističkom bloku da će se ''prije pomiriti Izraelci i Palestinci, nego mi i vi''.
Sekulović, inače i kolumnista beogradskog lista Danas, smatra da je problem sa srpskim nacionalizmom dubok, jer je riječ o "predoziranosti" tom ideologijom, a tzv. ‘’srpski svet’’ je jedan od njegovih stubova.
- Srpsko je društvo ''overdozirano’’ nacionalizmom, ne odnosi se to samo na Srbiju nego i na tzv. Republiku Srpsku, na Srbe na sjeveru Kosova, ali i u Crnoj Gori - napominje Sekulović.
On vidi problem i u tome što međunarodna zajednica iz, kako kaže, raznih razloga, nema jasan stav po pitanju Vučićeve politike prema regionu. Naš sagovornik i ne očekuje reakciju Zapada kada je posrijedi Vučićevo brutalno miješanje u unutrašnje stvari i uopšte njegov odnos prema Crnoj Gori.
- U poslove Crne Gore miješala se prije svega međunarodna zajednica i to na negativan način. Njen udio u dovođenju ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori je značajan, i nije to samo djelo Vučića i Srbije, nego je tome dosta pripomogla Evropska unija i Amerika. Tako da, pravo da vam kažem, ja sam pesimista u pogledu djelovanja međunarodne zajednice i nekog njenog konstruktivnog uticaja - kaže Sekulović. &nbsp;
Proslavu izbornih rezultata u Gusinju bez crnogorskih obilježja, Sekulović objašnjava uticajem religije, na što su, kaže osjetljivi, prije svega u SAD. U tom kontekstu on tumači nedavnu posjetu američke ambasadorke Rajzing Rajnke mitropolitu SPC Joanikiju, nakon koje je, možda ne slučajno, Joanikije podržao PES-ovog kandidata za gradonačelnika Podgorice.
- A tradicionalno američko društvo je duboko religiozno i nije čudno da ambasador SAD preferira društvo i Amfilohija Radovića i Joanikija, i da protežira njihove favorite na političkoj sceni - kaže Sekulović.
On je prije dvije godine predvidio, u jednoj kolumni, da će manjijnske stranke u Crnoj Gori izaći iz suverensitičkog bloka, što se, sa izuzetkom HGI-ja, pokazalo tačnim. Sekulović to objašanjava stigmom koja je bačena na crnogorski odnosno suverenistički blok.
- Ja ću vas podsjetiti, to je bilo prije nekoliko godina, onaj Milun Zogović, koji sada čujem da je ministar, je u Skupštini Crne Gore rekao, obraćajući se DPS-u, a u stvari cijelom crnogorskom bloku, da će se ‘’ prije pomiriti Izraelci i Palestinci nego što ćemo se mi sa vama pomiriti’’. Doslovno je tako rekao, a kakav je odnos između Izraelaca i Palestinaca vidimo danas po genocidu koji se sprovodi nad palestinskim narodom. Ta stigma je uplašila manjine koji su računali da je bolje da se &nbsp;odbiju od Crnogoraca da I njih ne snađe ista sudbina koja će snaći Crnogorce - kaže Sekulović, koji dodaje da je iznenađen podrškom koja je ulasku BS-a u aktuelnu Vladu stigla iz Sarajeva.
<h2>Vučić bi mogao pokušati vojnu akciju na Kosovu</h2>
Sekulović vjeruje da Vučić čeka preslaganja geopolitičkih kockica na svjetskoj ceni, konkretno pobjedu Trampa, za ostvarenje svojih ciljeva, među kojima je tzv. reintegracija Kosova. &nbsp;&nbsp;
- On eskalira u retorici, i radi sve, od poruka da neće dozvoliti nove ‘Oluje’, do naoružavanja, da pokuša neku vojnu akciju na Kosovu - ocijenio je Sekulović.
Dodaje da se u tom cilju u Srbiji stvara tzv. "logika tora".
- To je logika opsadnog stanja koju oni vrlo vješto produciraju, kao - svi su protiv Srba, a to je logika tora, svi na okup oko ovna predvodnika, jer jedini on može da spasi stvari - kaže Sekulović.
<h2>Spomenik Draži Mihailoviću logična evolucija ka fašizmu</h2>
Najaktuelniji udar na antifašizam, koji dolazi iz Beograda iz usta gradonačelnika Aleksandra Šapića o podizanju spomenika Draži Mihailoviću, Sekulović vidi samo kao očigledan dokaz evolucije srpskog nacionalizma ka fašizmu.
- Podizanje spomenika Draži Mihailoviću je prirodna evolucija u srpskom nacionalizmu koji završava tamo gdje mu je mjesto, a terminalna faza je fašizam - kaže Sekulović.

Sekulović: Zapad se neće suprotstaviti "srpskom svetu", sam je doprinio dolasku ekstremne desnice na vlast u Crnoj Gori

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

GI "21. maj": Nova godina potvrdila bezobzirnost političke javnosti

Bosna i Hercegovina nalazi se u osjetljivom političkom i geopolitičkom trenutku, a jačanje evropskog uticaja u toj zemlji ključno je za stabilnost cijelog regiona, ocijenio je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.
On je u programu Radiotelevizije Herceg-Bosne istakao da se dešavanja u Bosni i Hercegovini moraju posmatrati u širem kontekstu bezbjednosti, društvene stabilnosti i ekonomskog prosperiteta zemlje, naglašavajući da je evropska perspektiva BiH najbolji okvir za prevazilaženje postojećih političkih i institucionalnih kriza.
Prema njegovim riječima, približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji predstavlja najefikasniji instrument za jačanje demokratskih institucija i dugoročnu stabilnost države. Međutim, BiH još nije započela pristupne pregovore sa EU zbog dubokih nesuglasica među vodećim političkim akterima na državnom nivou, prije svega između bošnjačkih i srpskih stranaka, koje mjesecima blokiraju funkcionisanje vlasti.
Kao jedan od ključnih uslova za otvaranje pregovora, Vijeće ministara BiH usvojilo je zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i odluku o imenovanju glavnog pregovarača. Ipak, različiti prijedlozi tih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH doveli su do novih političkih sporova i višenedjeljnih optužbi o tome koji tekstovi ispunjavaju evropske standarde.
S obzirom na to da je 2026. izborna godina, Picula smatra da su šanse za postizanje kompromisa i zakazivanje prve međuvladine konferencije, kojom bi formalno započeli pregovori sa EU, veoma male. On ističe da Evropska unija pokazuje spremnost za nastavak procesa proširenja, ali da odgovornost sada leži na političkim akterima u Bosni i Hercegovini.
- Ruka iz Brisela je ispružena, ali ona mora biti prihvaćena i iz Sarajeva- &nbsp;poručio je Picula, ukazujući na potrebu unutrašnjeg političkog dogovora.
On je ocijenio da su preglasavanje konstitutivnih naroda i nepoštovanje ustavne strukture BiH nanijeli ozbiljnu štetu međunacionalnom povjerenju i dodatno zakomplikovali političke odnose u zemlji.
Govoreći o međunarodnom kontekstu, Picula je naveo da Sjedinjene Američke Države, iako fokusirane na druge globalne izazove, vjerovatno neće u potpunosti napustiti angažman u BiH. Ipak, upozorio je da bi eventualno slabljenje američkog prisustva moglo otvoriti bezbjednosni vakuum, koji bi Evropska unija morala popuniti preuzimanjem veće odgovornosti za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona Zapadnog Balkana.

Tag: aleksandar-sekulovic