Prednovogodišnja drama u Botunu pretvorila se u neku vrstu političke komedije apsurda. Ne baš na nivou čuvenih ,,Mućki“ Rodnija i Del Boja; više je podsjetilo na jednog drugog televizijskog junaka, Crnog Gruju. &nbsp; Sjećate se, sigurno, one čuvene poruke: ,,Idemo u rat da se bijete. Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...“ KOLEKTORSKE MUKE PREGOLEME E, dok su Zećanke i Zećani ginuli - srećom: samo virtuelno, boreći se protiv kolektora - lider Demokratske narodne partije Milan Knežević je 30. decembra najavio ekspresni izlazak iz vlasti u Podgorici i državi zbog policijske reakcije u Botunu. &nbsp; No, danas, 12. januara DNP je i dalje u vlasti. Što bi se reklo: ,,neki ćemo da se vratimo...“ &nbsp; A Knežević se vratio ultimatumima, odmah nakon novogodišnjih i božićnih praznika. Novi ultimatum, ukratko, ovako glasi: da Vlada na prvoj narednoj sjednici usvoji inicijativu dvoje ministara DNP-a, Miluna Zogovića i Maje Vukićević - da se mijenja Ustav kako bi srpski jezik postao službeni, da trobojka bude proglašena narodnom zastavom i da postoji dvojno državljanstvo sa Srbijom... Ništa manje nego - tri uslova. &nbsp; A na samom kraju, DNP je tek ovlaš pomenuo tamo neki kolektor u Botunu, nešto kao – valjalo bi početi dijalog... A ukoliko Spajić ovo ne prihvati, ako Vlada odbije, Zogović i Vukićević odmah napuštaju Vladu, četiri poslanika DNP će uskratiti podršku u parlamentu, a odbornici te partije biće protiv gradonačelnika Mujovića. &nbsp; Hoće li tako i biti? &nbsp; ULTIMATUM ZA ULTIMATUMOM Pa, sudeći po dosadašnjem ponašanju, predsjednik Demokratske narodne parije se odavno ne opterećuje vlastitom datom riječju. &nbsp; Milan Knežević je još maja 2024. godine najavio da će uskratiti podršku Vladi Milojka Spajića, ukoliko Crna Gora podrži na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 23. maja 2024. usvojila nacrt rezolucije o Srebrenici, uz glas iz Crne Gore, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. &nbsp; Nakon toga, DNP je ostala u vlasti. &nbsp; Početkom jula iste godine Milan Knežević je ustvrdio da DNP neće – ali baš neće - podržati rekonstrukciju Vlade, ako Spajić ne započne dijalog o normiranju srpskog kao službenog jezika. Dijaloga nije bilo, ali glasanja jeste: 23. jula poslanici Skupštine Crne Gore izglasali su rekonstrukciju Spajićevog kabineta u koji su sada ušli - i članovi Kneževićeve partije! &nbsp; I da, DNP se tako učvrstila u vlasti, prijetnjom koja je bila politički blef. Ne, nije tu bio kraj ultimatumima. I to sve u istoj, 2024. godini. &nbsp; Septembra 2024, Knežević je u ime svoje stranke uputio još jedan ultimatum. Prvo je podsjetio da je Bošnjačka stranka obećala da će da napusti koaliciju sa DPS-om u Bijelom Polju, a onda je javno upozorio da – ako stranka Ervina Ibrahimovića ostane u savezu sa DPS-om - da Spajić mora Bošnjake da izbaci iz Vlade. &nbsp; Prošao je septembar, oktobar, novembar, protekla je 2024. godina. Prošla je i čitava, sljedeća, 2025, a u Bijelom Polju su i dalje zajednički na vlasti BS i DPS. &nbsp; DNP je ostala u vlasti. I u državnoj, i u vlasti Podgorice. &nbsp; Ako nije održao riječ toliko puta, da li je onda i novi Kneževićev ultimatum samo još jedna prizemna predstava? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112180128_b47362888eed386bb1a893c10e73a944c11dab1a8147ca60f74df8c47337ed46.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112180128_b47362888eed386bb1a893c10e73a944c11dab1a8147ca60f74df8c47337ed46" data-rendition-name="original" width="1024" height="612" loading="lazy" alt="BEZ KOORDINACIJE: Spajić, Mandić i Knežević"> <figcaption>BEZ KOORDINACIJE: Spajić, Mandić i Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  VRIJEDNOST DATE RIJEČI &nbsp; Sasvim je moguć takav rasplet. Avgustovski oslobodioci su nas navikli da njihove date riječi sami ne poštuju, osim kada je realizacija srpskog sveta u pitanju. &nbsp; Postavljanje identitetskih pitanja ispred rješavanja problema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda ukazuje da ovog puta Milan Knežević nije iskušavao samo premijera Milojka Spajića. &nbsp; Naprotiv. Mahanje trobojkom, busanje u junačka prsa srpskim jezikom, to naprasno ispostavljanje identitetskih zahtjeva, umjesto priče o Botunu, ukazuje da Milan Knežević politički testira svoje političke saveznike iz ,,srpskog sveta“ – Andriju Mandića, lidera Nove srpske demokratije, kao i Aleksu Bečića, čelnika Demokrata. &nbsp; I biće da je ova taktika usaglašena sa Kneževićevim ključnim političkim mentorom, srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. &nbsp; TEST ZA MANDIĆA, MUKE ZA KNEŽEVIĆA Uočljivo je tokom posljednjih nekoliko mjeseci da je – umjesto Andrije Mandića - baš Milan Knežević postao glavni ljubimac srpskog vožda. Uočljivo je i da se Mandić, kao lider parlamentarne većine, nekako drži podalje od Vučića... &nbsp; Da li je inicijativa Milana Kneževića pokušaj da Mandić izvede na čistinu, ili je &nbsp;zajedničke igre da se ostvari stari plan potčinjavanja Crne Gore Srbiji, samo sada novim sredstvima? &nbsp; Jedno je jasno: Kneževićev novi ultimatum teško da može proći, jer je Evropa rekla da Crna Gora sada ne treba da se zamara identitetskim pitanjima. Dakle, ako Spajić bude poštovao instrukcije Brisela, izvjesno je: Vlada broji 32 ministra, a broj Mandićevih, Bečićevih i Kneževih ministara, sve sa glasom Vladimira Jokovića, jedva prelazi trećinu. &nbsp; To znači Kneževićev novu ultimatum može da znači samo – novu kompromitaciju. &nbsp; Zato će biti interesantno posmatrati Kneževićev pokušaj kontrole štete. &nbsp; ...A DA PONOVO BLEFIRAMO? Ko zna, možda bi mogao da kopira komuniste Titove Jugoslavije? Ono iz vremena kada je vojska moćnog SSSR-a 1968. godine umarširala u Čehoslovačku. Titova Jugoslavija je tada žestoko osudila agresiju, ali su neki ovđe u Crnoj Gori otišli korak dalje. Lokalna partijska organizacija iz Pješivaca tada je Centralnom komitetu Crne Gore poslala prijedlog ultimatuma: da trupe SSSR-a u roku do 48 sati napušte teritoriju Čehoslovačke! &nbsp; Odmah je iz CK Crne Gore stiglo je kontra-pitanje: ,,A što ćemo ako Rusi ne izađu iz Čehoslovačke?“ &nbsp; Malo zatečen, bistri lokalni partijac smislio je odgovor: ako do sjutra ne izađu iz Češke, prekosjutra organizujemo novi sastanak! Možda i Milan Knežević da razmisli o nekom sličnom postupku. Recimo da kaže: ako do Vaskrsa Spajić ne odgovori, imaće DNP novi sastanak. Samo ovog puta bez Dragana Bojovića. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

Poruke pomirenja nas vode ka izgradnji bolje budućnosti Crne Gore, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić na Božićnom prijemu kod mitropolita SPC Joanikija.
- Pričinjava mi veliku radost i blagoslov što sam večeras, tradicionalno, zajedno sa brojnim prijateljima iz moje stranke, prisustvovao Božićnom prijemu koji organizuje Njegovo Visokopreosveštenstvo, mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikija- napisao je Mandić na mreži X.
Kako je naveo, poruke pomirenja i zajedništva koje krase rođenje Hristovo danas su nam najpotrebnije.
- I vjerujem da nas upravo one svakoga dana vode ka izgradnji bolje budućnosti Crne Gore- zaključio je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2010813189429121498%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010813189429121498%7Ctwgr%5Ea46a55ebb2b99a610d372588ce547911143967eb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić u hramu sa Joanikijem: Poruke pomirenja i zajedništva koje krase rođenje Hristovo danas su nam najpotrebnije

Mađarska je odobrila azil bivšem poljskom ministru pravde Zbignjevu Ziobru, dok arhitekta pravosudnih reformi koje su Varšavu gurnule u višegodišnji sukob s Evropskom unijom nastoji izbjeći optužbe za zloupotrebu položaja, koje naziva politički motiviranim.
- Odlučio sam iskoristiti azil koji mi je dodijelila mađarska vlada zbog političkih represija u Poljskoj -napisao je bivši ministar pravde Ziobro na mreži X.
Proevropska vlada premijera Donalda Tuska obećala je da će odgovorni iz redova bivše nacionalističke administracije stranke Pravo i pravda (PiS), koji se dovode u vezu s nezakonitim radnjama, biti privedeni pravdi.
Ziobro, do sada najistaknutija ličnost na meti tužilaštva, optužen je za zloupotrebu sredstava iz Fonda za pravdu, koji je namijenjen pomoći žrtvama krivičnih djela, uključujući i kupovinu sofisticiranog špijunskog softvera Pegasus. Tužioci tvrde da je taj sistem korišten protiv domaćih političkih protivnika.
Ziobro tvrdi da je žrtva političkog progona, jer je kao glavni tužilac pokretao istrage protiv osoba bliskih Tusku.
U ponedjeljak je rekao i da je zatražio azil za svoju suprugu. Poljska je u petak pozvala mađarskog ambasadora nakon izvještaja da je Budimpešta odobrila azil dvojici neimenovanih Poljaka.
Mađarska je 2024. godine naljutila Poljsku davanjem azila Marcinu Romanovskom, bivšem zamjeniku ministra pravde u vladi PiS-a, koji je također optužen za zloupotrebu javnih sredstava.
Članovi vladajuće koalicije u Poljskoj brzo su osudili odluku nekadašnjeg ministra, poznatog po oštroj retorici, da sigurnost potraži u inostranstvu umjesto da se suoči s optužbama u domovini.
- Bivši ministar pravde bježi poput kukavice od poljskog pravosuđa. Potpuni sunovrat! - poručio je ministar zadužen za specijalne službe Tomas Šemoniak u objavi na mreži X.
Podsjetimo, azil od optužbi za korupciju našao je u Mađarskoj i Nikola Gruevski, bivši premijer Sjeverne Makedonije.

Mađarska postaje mjesto iz snova za političare s optužnicama: Dali azil bivšem ministru iz Poljske

Portparolka Bijele kuće Karolin Livit poručila je da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp „pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije“ kada to smatra nužnim.
Govoreći o odnosu Vašingtona prema Iranu, Livit je kazala da Tramp razmatra sve mogućnosti.
- Mislim da je jedna od stvari u kojima je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve opcije na stolu, a vazdušni napadi bili bi jedna od mnogih, mnogih opcija koje su u opticaju- rekla je Livit novinarima.
Istovremeno je naglasila da je „diplomatija uvijek prva opcija“ za Trampa.
- Predsjednik vam je sinoć svima rekao da se ono što javno čujete od iranskog režima u velikoj mjeri razlikuje od poruka koje administracija privatno prima- kazala je Livit.
Predsjednik je, poručila je Livit, pokazao da se ne boji da koristi vojne opcije ako i kada to smatra potrebnim, a niko to ne zna bolje od Irana.

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj primio je u oproštajnu posjetu ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, i tom prilikom ocijenjeno je da je Memorandum o ekonomskoj saradnji sa SAD ključni aspekt zajedničkih napora da se unaprijedi investicioni ambijent, saopšteno je iz njegovog resora.
Kako se navodi u saopštenju, Đeljošaj je zahvalio Rajnke na njenom predanom radu na jačanju bilateralnih odnosa između Crne Gore i SAD, posebno u oblasti ekonomskog dijaloga i saradnje.
- Potpisivanje Memoranduma o ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama predstavlja ključni aspekt naših zajedničkih napora da unaprijedimo investicioni ambijent i podstaknemo ekonomski razvoj. Značaj Memoranduma ogleda se u tome što otvara nove mogućnosti za trgovinu, investicije i zajedničke projekte koji doprinose prosperitetu naših država - kazao je Đeljošaj.
Kako dalje piše u saopštenju, Rajnke je pohvalila razvoj bilateralnih odnosa, naglašavajući važnost daljeg intenziviranja i produbljivanja ekonomskih veza između Crne Gore i SAD-a.
- Pored državne sekretarke u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ane Raičević, sastanku su prisustvovale i Alice Holder, direktorka INL-a kao i Shelbie Legg, šefica političko-ekonomske sekcije američke ambasade - zaključili su.

Đeljošaj sa Rajzing Rajnke: Memorandum o ekonomskoj saradnji sa SAD ključni aspekt napora da unaprijedimo investicioni ambijent

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Tag: aleksandar-vucic-i-crna-gora

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

Mandić u hramu sa Joanikijem: Poruke pomirenja i zajedništva koje krase rođenje Hristovo danas su nam najpotrebnije

Mađarska postaje mjesto iz snova za političare s optužnicama: Dali azil bivšem ministru iz Poljske

Bijela kuća: Tramp se ne boji da koristi vojne opcije u Iranu

Đeljošaj sa Rajzing Rajnke: Memorandum o ekonomskoj saradnji sa SAD ključni aspekt napora da unaprijedimo investicioni ambijent

PRATITE TVe UŽIVO