Iako mozak voli rutinu i ustaljene obrasce promjene su neminovne, a shvatiti dešavanja i okrenuti promjene u svoju korist i za svoje dobro je jako smislena stvar - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Aleksandra Anđelić.
Promjene se dešavaju, kaže Anđelić, bio čovjek svjestan ili ne, iako mozak voli i zapazi &nbsp;poznate obrasce, dodaje ona, promjene su neminovne.&nbsp;
- Promjene se dešavaju sa nama ili bez nas, ali onda kada to ukapiramo i shvatimo da ako uskocimo u taj voz promjena i naučimo da tu promjenu okrenemo za svoje najveće dobro, onda je to smislena stvar. Kada se borimo protiv promjena to je kao borba protiv vjetrenjača - rekla je Anđelić.
Često se, kaže ona, ljudi brane od promjena ne želeći da se mijenjaju ili mijenjaju ono što je dobro u njihovim životima, a dobre stvari i ne treba, kako kaže, mijenjati.&nbsp;
- Važno je razmisliti o tome šta nam je korisno i šta bi nam bilo lakše kada bismo neke stvari unaprijedili, a šta je u redu da ostane ovako kako jeste i da uživamo u tome - istakla je Anđelić.
Smatra da niko ne želi brze promjene, jer se te promjene uglavnom vežu za neke, kako kaže, neprijatne i traumatične događaje koji naprave promjenu odmah, što, vjeruje ona, niko ne želi.
- Današnje društvo je takvo da proizvodimo stvari koje brže donose rješenja, kupujemo stvari koje nam olakšavaju život, sve je brzo, sad i odmah i onda smo shvatili da bismo i promjene sada, da sad naučim strani jezik, da sad smršam, da sad prestanem sa nekom navikom koja mi je loša. Međutim, promjena je nešto što je proces i nešto što traje i u tom kontinuitetu mi moramo nešto da radimo, ne da pustimo da se protokom vremena promjene dese, nego da u tom procesu mi i te kako radimo da bi do promjene došlo, da bismo ostali na tome gdje źelimo da stignemo - zaključila je Anđelić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSDOsXMh5EEw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Anđelić: Promjene se dešavaju sa nama ili bez nas, borba protiv protiv promjena je kao borba s vjetrenjačama

U jutarnjoj emisiji Ljetnjeg programa na Televiziji E ugostićemo psihološkinju Mariju Babić, NLP trenericu Aleksandru Anđelić, trenera džiu džice Davora Markovića.
Naši gosti biće i organizatori i učesnici Inženjerske škole nauke koji će izvesti zanimljive eksperimente.
Razgovaraćemo i sa članovima Gradske muzike Kotor - dobitnicima &nbsp;međunarodnog zlatnog odličja, a iz Ulcinja donosimo priču o turističkoj sezoni.

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

Osnovni simptomi stresa mogu se dijagnostifikovati ako se obrati pažnja, a to može biti premor, lupanje srca, misli koje se često roje po glavi, osjećaj da ne mogu više, ali nastavljam dalje. Kada ukapiramo da su to naši simptomi stresa onda je važno da se nečim bavimo, da uradimo nešto - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP trenerica Aleksandra Anđelić.
Svakodnevne situacije, kaže Anđelić, koje izazivaju stres, a riječ stres služi kao pomagalo, poštapalica, nego što ljudi stvarno imaju vezu sa samim sobom i sa tim kako spoljašnje situacije ili unutrašnja stanja dovode organizam u stanje stresa.
- Da stres ne bi postao naša svakodnevica, neke banalne stvari je bitno da radimo i da koristimo kako bismo prevenirali ili kako bismo se riješili tih svakodnevnih situacija - rekla je Anđelić.
Ljudski mozak percipira određenu situaciju, objašnjava Anđelić, kao opasnost ili kao preopterećenje, a onda kad se ne reaguje adekvatno nego nastavlja dalje, onda se unutrašnji sistem evakuiše.
- Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra dešava nešto što izaziva stres. Stres se s posla prenosi kući, onda dan po dan, period po period, u privatnim segmentima života se napravi dodatni haos, a nijesmo svjesni da to itekako ima veze, recimo, sa stanjem na poslu. Posao je nešto što je sastavni dio života i nešto što nas i te kako oblikuje - istakla je Anđelić.
Njeno iskustvo pokazuje da se ne može odvojiti privatno od poslovnog, jer zadovoljstvo na poslu se reflektuje, kako tvrdi, na prijateljske i porodične odnose.
- Kad nam je na poslu loše i kad smo na poslu konstantno pod stresom, onda se vrlo često takve stvari prenose i u privatno. Imamo gomilu primjera ljudi koje znamo i lično, i možda smo čuli za njih, koji su, recimo, postigli vrhunske poslovne uspjehe, na poslu su sagoreli, digli su vrhunske stvari, napravili firme, i onda su im pukli porodični odnosi. Zašto?! Ne samo zato što nijesu obraćali pažnju, ne samo zato što su se udaljili, nego i zato što je stres radio svoje i nemogućnost, nerazumijevanje kako da hendlaju i da se izbore sa tim situacijama - naglasila je Anđelić.
Zaposleni su često alat, smatra Anđelić, pomoću kog pretpostavljeni postižu svoje ciljeve.
- Često radimo u firmama, i često mislimo to je to, ispunjavamo zadatke, postižemo ciljeve, dižemo prodaju, širi se tim, i to sve zavisi od nas i mi smo kao zaposleni super uspješni, do trenutka dok ne shvatimo da smo mi u stvari alat za tuđe postizanje uspjeha. Možda je korisno da ljudi osvijeste gdje su oni u tom poslu, šta je ono što oni stvarno žele za sebe u tom poslu, šta je ono što bi željeli za sebe mimo tog posla, i u kontekstu ciljeva mogu da rade puno toga, da nekako pronađu neki svoj put - zaključila je Anđelić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRc7TrFI8JsU%3Fsi%3Di-iGXj64_wBYNAB4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Anđelić: Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra nešto dešava što izaziva stres

Nakon beogradske premijere, održane pred punom salom i publikom koja je film ispratila dugim aplauzom, razgovaramo o ostvarenju koje je s nestrpljenjem čekano i u Crnoj Gori — što potvrđuju i prepune bioskopske projekcije. Jer „Obraz“ nije samo priča o prošlosti, to je film koji nas suočava sa sadašnjošću. Oduševivši publiku i kritiku na gotovo trideset svjetskih festivala, film je osvojio 17 nagrada, uključujući priznanja za najbolji film, režiju, scenario, fotografiju i glavnu mušku ulogu. „Obraz“ je i crnogorski kandidat za nagradu Oscar, a ugledni magazin Variety opisao ga je kao „moćnu istorijsku dramu — zapanjujuću, jezivu i pažljivo detaljnu — koja snažno odjekuje našim savremenim vremenom“. Scenarij za film, u režiji Nikole Vukčevića, potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota, a upravo je za ovaj scenario film nagrađen Srebrnim zmajem na Međunarodnom filmskom festivalu u Saragosi. U središtu filma nalazi se rečenica koja oslikava njegovu suštinu: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“&nbsp; Upravo se temama ličnog integriteta, odgovornosti i moralnog izbora u svom radu dosljedno bavi Ana Vujadinović, scenaristkinja i dramaturškinja koja je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, a master studije završila u Beogradu. Debitovala je filmom „Iskra“, koji je bio crnogorski kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, a njen autorski put obilježen je radom na filmovima, serijama i pozorišnim projektima u regionu. O toj dilemi, o univerzalnosti moralnog izbora i o tome koliko film danas može biti prostor etičkog preispitivanja, razgovaramo sa Anom Vujadinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FreqIzkciMZE%3Fsi%3D4GSKvYsIWlWUN0nF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da li se „Obraz“ čita kao balkanska specifičnost ili univerzalni moralni koncept? - Balkanska specifičnost je okolnost koju smo svjesno gradili tokom rada na scenariju i razvoja priče, kroz svijet i odnose naših junaka. Ipak, koncept i tematski okvir u kojem se film kreće jesu univerzalni, što potvrđuje i izuzetno lijep prijem filma na festivalima širom svijeta. „Obraz“ postavlja složena moralna pitanja na koje je teško dati jednoznačne odgovore. Glavni junak nalazi se pred nemogućim izborom, što snažno komunicira s principima antičke tragedije. Vjerujem da se do univerzalnosti najlakše dolazi upravo onda kada je pokušavamo dokučiti kroz ono što nam je blisko, poznato i svojstveno. U ovom slučaju, univerzalno je proizašlo kroz filter autentičnosti podneblja, mentaliteta i kulture, iz kojih je priča i nastala. Upravo ta ukorijenjenost omogućila je publici da se s filmom poveže na intimnom i ličnom nivou. Šta Vam govori činjenica da je priča, duboko ukorijenjena u lokalni kontekst, doživjela globalnu identifikaciju? - Prije svega, govori o iskrenosti u autorskom postupku. Ako se film doživljava kao univerzalan, to znači da emocije, dileme i konflikti nijesu ostali zarobljeni u lokalnom okviru, već su prepoznati kao opšti i duboko ljudski. Za autora, to je najvažnija potvrda da priča funkcioniše i da je uspjela da prevaziđe granice konteksta iz kojeg je potekla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026022111028_9fe030ff95fc29430ab5d6d9808ec6f6f77fb43e6ef5f2db5ec724cab4d2dae1" data-rendition-name="original" width="3600" height="2400" loading="lazy" alt='Film "Obraz"'> <figcaption>Premijera filma "Obraz"(Photo: baklar)</figcaption> </figure>  Da li osjećate odgovornost kada kroz film otvarate teme identiteta, časti i društvenog pritiska? - Vjerujem da umjetnici imaju odgovornost da se bave osjetljivim temama i da ukazuju na anomalije na koje smo kao društvo često navikli. U suprotnom, teško je govoriti o smislu stvaralaštva. Teško je racionalno vjerovati u onu romantičnu ideju da umjetnost može promijeniti svijet, ali bez te „naivne“ iluzije sama potreba za stvaranjem gubi smisao. Bavljenje temama koje otvaramo u „Obrazu“ smatram neophodnim, naročito u društvenom i političkom kontekstu u kojem danas živimo. Može li film biti prostor etičkog preispitivanja bez nametanja odgovora? - Kada gledalac izađe iz bioskopske sale s pitanjima koja ga tište i tjeraju na razmišljanje, bez obzira na to da li ima jasne odgovore, film je ispunio svoju osnovnu svrhu. Odgovori nekada dođu kasnije, nekada ne dođu nikada, ali ono što ostaje presudno jesu sama pitanja i naša potreba da se njima bavimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026022111028_224d9fa8da4caffb0f829a8b6cee95ce3db8f2ff5e3fa7d91ec34385cfa223c6" data-rendition-name="original" width="2400" height="3600" loading="lazy" alt="Privatna arhiva"> </figure>  Da li vjerujete da film može biti ogledalo društva – i šta nam „Obraz“ danas pokazuje o nama samima? „Obraz“ nas podsjeća koliko se često naš lični integritet sudara s pritiscima sistema i okruženja. Podsjeća nas i koliko lako izopačenost postaje svakodnevica, te koliko olako pravimo kompromise koje umijemo dugo i uvjerljivo da racionalizujemo, često ne shvatajući da upravo te odluke nepovratno definišu ko postajemo. Ako biste morali da izdvojite jednu rečenicu koja opisuje suštinu filma „Obraz“, kako bi ona glasila? - Jedna od replika iz filma glasi: „Ne mijenja nužda zakon, već obraz.“ Ta rečenica sažima ključnu dilemu filma i podsjeća nas na odgovornost koju neosporivo imamo – i prema sebi i prema ljudima oko sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2026022111028_181dfea3d1e75adedbeb5e7249f9117a33abc7d443d964ec60de287c846beed0" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Ana Vujadinović"> <figcaption>Ana Vujadinović</figcaption> </figure>  Šta biste voljeli da publika ponese iz bioskopa nakon gledanja filma? - Voljela bih da film ostane sa gledaocem i nakon projekcije. Ne kao poruka ili zaključak, već kao tiho zadržavanje i potreba da se sa sobom nešto razjasni, bez žurbe i bez nužne potrebe za objašnjenjima. Autorka teksta: Marina Strugar

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

Kolašinac A.T. (39) uhapšen je zbog sumnje da je u Kolašinu prodao maloljetnoj osobi određenu količinu kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policija je preduzimajući planske aktivnosti na sprječavanju i otkrivanju svih oblika zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika uhapsila A.T. koji je operativno-interesantno lice.&nbsp;
Policija je pronašla i izuzela navedeni kokain koji će biti predmet vještačenja.
- Osumnjičeni A.T. će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga- dodaju iz UP.&nbsp;
Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će, kako ističu, i u narednom periodu biti jedna od prioritetnih aktivnosti službenika Uprave policije.

U Kolašinu uhapšen OIL zbog sumnje da je prodao kokain maloljetniku

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Komisija za dodjelu Nagrade „Vojislav P. Nikčević“ jednoglasno je odlučila da se Nagrada za 2025. godinu dodijeli prof. dr Adnanu Čirgiću za izuzetan doprinos proučavanju, standardizaciji i afirmaciji crnogorskoga jezika.
- Čirgićev naučni rad iz oblasti montenegristike je višeslojan obuhvatajući vrijedne doprinose različitim disciplinama lingvistike, nauke o književnosti i kulturologije, od dijalektologije, akcentologije, istorije jezika, preko standarologije do proučavanja usmene književnosti i tradicijske kulture - kazali su sa FCJK-a.
Kako dodaju, bio je direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost od osnivanja do njegove transformacije u Fakultet za crnogorski jezik i književnost, te prvi dekan toga fakulteta. Predśednik je Crnogorskoga PEN centra i aktivni učesnik u najvažnijim tijelima za standardizaciju i razvoj crnogorskoga jezika.

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

Jučerašnja oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju poznatom kao “Državni udar”, predstavlja jedan od najozbiljnijih udaraca integritetu crnogorskog pravosuđa i otvara fundamentalno pitanje – zašto su crnogorski sudovi preuzeli glavnu ulogu u politički motivisanom prekrajanju istine. Na neskrivenu radost i uz komplimente glavnih eksponenata velikosrpskog nacionalizma u regionu koji su dobili još jednu potvrdu da je nakon “oslobođenja” 2020. Crna Gora nebranjena teritorija podobna za ponovnu aneksiju, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako navode iz ove partije, ispostavlja se da samo crnogorsko pravosuđe nije vidjelo pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016., u susret učlanjenju Crne Gore u NATO.
- Ni devet optuženih koji su priznali krivicu, ni izjava predsjednika Srbije koji je svojim očima vidio da se u Crnoj Gori spremalo veliko zlo, ni podaci zapadnih obavještajnih službi o ruskim agentima Šišmakovu i Popovu koji su vodili cijelu operaciju, ni prisustvo bivšeg komandanta srpske žandarmerije Bratislava Dikića u Crnoj Gori neposredno prije izbora, u čijem telefonu su prilikom hapšenja pronađene fotografije državnih institucija i objekata od značaja, kao ni činjenica da je šef svih ruskih bezbjednosnih službi Nikolaj Patrušev par dana nakon izbora u Crnoj Gori doputovao u Srbiju da bi stavio flaster na usta Aleksandru Vučiću i obezbijedio evakuaciju Šišmakova i Popova za Moskovu, nijesu bili dovoljni za crnogorske sudove da vide koji scenario se spremao za Crnu Goru 2016. godine - dodaju iz DPS-a.
Demokratska partija socijalista nema namjeru, kako ističu, da ulazi u odmjeravanje bilo čije pojedinačne odgovornosti, uključujući i odgovornost Andrije Mandića i Milana Kneževića.&nbsp;
- I kad su bili prvostepeno osuđeni, nijesmo komentarisali odluku Višeg suda - dodaju iz DPS-a.&nbsp;
Ali, kako ističu, činjenica da su oslobođeni svi ostali optuženi, među kojima i dva ruska agenta o čijim aktivnostima su pisali svjetski mediji tokom previranja u Moldaviji, Gruziji i Poljskoj, a koji su i danas aktivni u službi, predstavlja opasnu poruku koja će sjutra, izvjesno, ohrabriti nove terorističke grupe da pokušaju da ruše ustavni poredak i nasilno zauzimaju institucije naše države, sa očekivanjem da za to u finalu ne odgovaraju.
- Na kraju, presuda Apelacionog suda nije zatvorila pitanje pokušaja državnog udara u Crnoj Gori 2016., ona ga je ponovo otvorila. I to na mnogo ozbiljniji način, koji je duboko uznemirujući po državu.
Ko je do sada žmurio pred istinom, neznaveno se iščuđavajući svemu kroz šta prolazi naša država i društvo, sada mora trezveno i hrabro pogledati istini u oči.
Ovakvo samourušavanje Crne Gore je posljedica izborne volje građana i ono će se nastaviti svakog sljedećeg dana sve do trenutka dok ne prihvatimo i ispravimo naše greške, i odgovornost za upravljanje našom Crnom Gorom vratimo odgovornim i pametnim ljudima koji su posvećeni crnogorskim nacionalnim interesima - zaključuju iz DPS-a.

Tag: aleksandra-andelic

Anđelić: Promjene se dešavaju sa nama ili bez nas, borba protiv protiv promjena je kao borba s vjetrenjačama

Ljetnje jutro na TV E: Psihološkinja Marija Babić, eksperimenti Inženjerske škole nauke, Gradska muzika Kotor...

Anđelić: Naš unutrašnji sistem dobija informaciju da se spolja ili iznutra nešto dešava što izaziva stres

Vujadinović: Ne mijenja nužda zakon, već obraz

U Kolašinu uhapšen OIL zbog sumnje da je prodao kokain maloljetniku

Adnanu Čirgiću nagrada „Vojislav P. Nikčević“

DPS: Oslobađajuća presuda za sve optužene u slučaju “Državni udar” srušila integritet crnogorskog pravosuđa

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO