Dosadašnja direktorica Filmskog centra Crne Gore (FCCG) Aleksandra Božović nije imenovana za novi mandat na čelu ove institucije, a Ministarstvo kulture i medija suspendovalo je taj svoj prijedlog u posljednjem trenutku. Prema nezvaničnim informacijama, to je učinjeno nakon što je za to mjesto projektovana druga osoba, gdje se može desiti da Filmski centar bude iskorišten u svrhu partijskih kombinatorika.
O tome da li ovakve situacije mogu da ugroze stabilnost i kontinuitet rada Filmskog centra, koji je ključan za dugoročni razvoj kinematografije, u emisiji Jutro sa Majom govorila je rediteljka Marija Perović.
Emisiju Jutro sa Majom možete pratiti vikendom od devet sati.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDPJpGyBjGNf%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jutro sa Majom: Marija Perović o mogućem iskorištavanju Filmskog centra za partijske kombinatorike

Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske i direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović potpisale su sporazum o saradnji koji otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji, ne samo na evropskom, već i na svjetskom tržištu, pružajući crnogorskim filmovima i projektima priliku da se predstave na globalnoj sceni, prenosi PR Centar. Maske je kazala da je veoma srećna što potpisivanjem ovog Sporazuma može da podrži konkretizaciju dogovora potpisanih u Kanu, kojima se unapređuje &nbsp;kinematografska saradnja i koprodukcija između dvije države. - Ideja je da se jačaju saradnja i razmjena između francuskih producenata i producenata sa Zapadnog Balkana. Deset festivala iz regiona su partneri u ovom projektu, među kojima je i veoma uspješan Filmski festival u Herceg Novom - navela je Maske. Istakla je da su nosioci projekata imali priliku da se na ovom festivalu sretnu sa francuskim producentima i predstavnicima francuskih festivala. - Konkretno, mislim na festival Les Arcs iz regiona Alpi, koji predstavlja uvod u Kanski festival. To je bila prilika da radimo na filmskim koprodukcijama - rekla je Maske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904110940_235d927b2d7aefc07cf3c82afdb9a28bcd587324144620c066885f4bf00e357a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="An Mari Maske"> <figcaption>An Mari Maske(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ambasadorka se zahvalila Filmskom centru Crne Gore, kao i crnogorskim rediteljima. Božović je istakla je da Sporazum potpisan danas potvrđuje podršku Francuske u realizaciji Sporazuma zaključenog ove godine na kanskom festivalu, prvog bilateralnog koprodukcionog ugovora koji je Crna Gora potpisala u oblasti kinematografije. - Na ovogodišnjem, 38. izdanju Filmskog festivala u Herceg Novom, organizovali smo i druge po redu Dane crnogorske filmske industrije „Montenegro Randevu“, gdje smo ugostili projekte sa Zapadnog Balkana, uz podršku Ambasade Francuske i Francuskog instituta u Crnoj Gori, kao i francuske producente - rekla je Božović. Ona smatra da je značaj ove saradnje, koja se intenzivno razvija već tri godine, a koja je najprije krunisana potpisivanjem Sporazuma između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda 2024, a zatim i koprodukcionog ugovora 2025, nemjerljiv. - Iz prostog razloga što crnogorski producenti i reditelji imaju priliku da se susretnu sa francuskim kolegama, predstave svoje projekte i na taj način postanu dio najveće evropske filmske industrije – one u Francuskoj - navela je Božović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904110940_61bfe25deae09bf223db02957b68c2deeabc37edcfaf935097e074c57a2f215a" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Aleksandra Božović"> <figcaption>Aleksandra Božović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Istakla je i da se kroz ovaj Sporazum otvaraju vrata ne samo evropskoj, već i svjetskoj kinematografiji, čime crnogorski filmovi i projekti dobijaju priliku da budu vidljivi na globalnom nivou. - Želim da se zahvalim i najavim nastavak uspješne saradnje koju smo ostvarili kroz projekte realizovane do sada, ali i kroz one koje planiramo u narednom periodu - zaključila je Božović.

500x500

1084x550

Sporazumom se otvaraju vrata crnogorskoj kinematografiji na evropskoj i svjetskoj sceni

Direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, imenovana je za predsjednicu žirija 23. izdanja Međunarodnog filmskog festivala na Kipru - Cyprus Film Days 2025.
U okviru takmičarskog programa „Glocal Images“,žiri sastavljen od pet istaknutih filmskih profesionalaca ocjenjivati će sedam međunarodnih i tri kiparska filma.
Kako su naveli iz Filmskog centra, pored Aleksandre Božović, članovi žirija su i Delfin Lekas, nezavisna filmska kuratorka i menadžerka, nagrađivani mađarski reditelj i scenarista Đerđ Palfi, francuski suosnivač i direktor „Les Arcs Film Festivala“ Gijom Kalop, kao i Agni Skot, poznata kiparska glumica.
Međunarodni festival „Kiparski filmski dani“ održaće se od 4. do 12. aprila, u Limasolu i Nikoziji, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Kipra i Rialto teatra.

Direktorica Filmskog centra Crne Gore predsjedavaće žirijem festivala Kiparski filmski dani

Francuskog predsjednika Emanuela Makrona podržava samo 11 odsto Francuza, pokazala je najnovija anketa koju je danas objavio Figaro.
Ova istorijsko niska podrška predsjedniku dolazi u vrijeme produbljivanja političke krize u Francuskoj.
Francuska Vlada već dvije godine nema parlamentarnu većinu, što je posljedica Makronove odluke iz juna 2024. godine o raspuštanju Nacionalne skupštine.
Taj potez, podstaknut porazom Makronove koalicije na izborima za Evropski parlament, smatra se velikim političkim promašajem, koji je doveo do blokade zakonodavnog rada.
Makron je početkom ovog mjeseca izbjegao opoziv uprkos optužbama da snosi odgovornost za trenutnu političku situaciju.
Nestabilnost Makronove vladavine ogleda se i u činjenici da je od preuzimanja dužnosti 2017. godine promijenio čak sedam premijera.
Sadašnjeg premijera Sebastijana Lekornua, Makron je ponovno imenovao nakon što je podnio ostavku.
Podrškom od 11 odsto Makron je izjednačio sa bivšim predsjednikom Fransoom Olandom, koji je krajem 2016. godine zabilježio sličan rezultat, nakon čega je odustao od kandidature za drugi mandat.
Trend pada podrške Makronu je konstantan - u januaru je podrška bila 21 odsto, u septembru 15 odsto, dok se tada 80 odsto ispitanika izjasnilo da mu ne vjeruje.
Najnoviju anketu je provela agencija "Veran grup" na uzorku od 1.000 ispitanika, prenosi Srna.

Makronu vjeruje samo 11 odsto Francuza

Izrael je dobio saglasnost Sjedinjenih Američkih Država, Egipta i Katara da gađa Hamasove mete na izraelskoj strani takozvane "žute linije", koja razdvaja izraelsku kontrolisanu zonu od dela Gaze pod faktičkom upravom Hamasa, nakon što je istekao rok da Hamas povuče svoje borce iz istočnog dijela Pojasa Gaze, rekao je večeras neimenovani američki zvaničnik za Tajms of Izrael.
Prema njegovim riječima, odobrenje je došlo nakon što su Egipat i Katar obavestili Hamas da ima rok od 24 sata da povuče svoje borce iz istočnog dijela Pojasa Gaze ili će se suočiti s dejstvima izraleskim snaga, a taj rok je istekao večeras u 20 sati po lokalnom vremenu.
Kako navodi izraleski portal, u izjavi zvaničnika se ne pominje Turska, koja takođe učestvuje u posredovanju oko prekida vatre u Gazi.
Ankara, koja je među najglasnijim kritičarima izraelske politike na međunarodnoj sceni, navodno nije želela da bude povezana sa odlukom kojom se Jerusalimu daje "zeleno svjetlo" za napade na Hamas.
Izvor upoznat s tokom događaja rekao je za Tajms of Izrael da linija razgraničenja još nije u potpunosti sprovedena na terenu i da vojnicima nije uvijek jasno gdje tačno prolazi u pojedinim djelovima Gaze, budući da je uspostavljena tek prije nekoliko nedjelja u okviru dogovora o prekidu vatre.

Izrael dobio saglasnost da gađa Hamasove mete na svojoj strani "žute linije"

Crnogorski šahisti popravili su utisak sa starta Evropskog prvenstva za mlade šahiste u Budvi i u drugom kolu do poena stigle su Darija Majer, Kira Kornilova, Jana Zvicer, Simeona Vukotić, Adelina Trubina, Sofija Milović i Nikolina Dževerdanović. 
Polovičan učinak, zahvaljujući poenima u drugom kolu imaju i Lev Kalmakov i Stefan Vuković, dok su remizirali Dušica Petrušić, Anita Rovčanin, Kira Popova, David Pavlović, Jaroslav Popov, Rastko Šarić, Ilija Milović i Radovan Milović. 
Na šampionatu nastupa 1169 mladih šahistkinja i šahista iz Evrope, među kojima je i 73 predstavnika Crne Gore.
Podršku crnogorskim šahistima pruža trenerska ekipa koju predvodi velemajstorski trio Nikola Đukić, Dragan Kosić i Milan Draško.
Organizator prvenstva je Šahovski savez Crne Gore, pokrovitelji su Ministarstvo sporta i mladih i Opština Budva, dok su prijatelj turnira Budvanska rivijera, koja će ugostiti sve učesnike i njihove pratioce i trenere, Ministarstvo turizma, Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS, A linija i Vau konekt.

Crnogorski šahisti popravili utisak sa starta EP

Nakon nemilih scena demoliranih objekata širom zemlje, danas drugačija slika.&nbsp;
Stanovnici Bara organizovali su se kako bi pomogli državljanima Turske kojima su demolirani objekti. Pomoć najavljuju građani, privrednici i Opština.
Vlasnik demoliranog objekta kazao je da je materijalna šteta u objektu velika, te da bi mu svaka pomoć dobrodošla.
Za sada nepoznate osobe u noći između ponedeljka i utorka demolirale su i pokušali da zapale ugostiteljku radnju brze hrze u Ulici Mila Boškovića čiji je vlasnik državljanin Turske.

Barani pomažu u sanaciji demoliranog objekta turskog državljanina

„Turci napolje“, „Odlazi Turčine“, zapaljeni lokal, demolirani objekti u vlasništvu turskih državljana, podmetnuti požar na automobilu… Ovo je samo djelić jezivih prizora kojima svjedočimo posljednjih dana, u haosu koji se poput virusa širi Crnom Gorom.
Pitanje koje odzvanja na svim stranama je isto: odakle je stiglo sjeme zla koje je proklijalo na crnogorskom tlu? Ko ga je posijao — i s kojom namjerom?
U zemlji koja se decenijama ponosila svojom građanskom tradicijom, multietničkim skladom i tolerancijom, danas svjedočimo scenama koje bi prije nekoliko godina djelovale nezamislivo. Talas netrpeljivosti, podstaknut anonimnim prijetnjama i huškačkim porukama na društvenim mrežama, prelio se na ulice.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA), Mehmed Zenka, za portal ETV kazao je da je ovakav ishod, nažalost, bio očekivan.
— Doživjeli smo u posljednjih pet godina razne provokacije i uvrede na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Kako je sve to prolazilo bez adekvatnog odgovora institucija, moglo se naslutiti da će se te pojave još više radikalizovati. Ali ovaj horor koji se ovih dana dešava prema turskim državljanima i njihovoj imovini definitivno ruši mukom stečeni imidž i koncept građanske Crne Gore — upozorava Zenka.
Podvlači da ovi zastrašujući prizori ne predstavljaju samo napad na pojedince, već i direktan udar na same temelje države.
— Ovo ruši sve vrijednosti po kojima je Crna Gora bila prepoznata u regionu i Evropskoj uniji — zaključuje on u izjavi za portal ETV.
Nad Crnom Gorom visi teško pitanje — da li je ovo samo prolazni talas mržnje ili početak dublje društvene krize?
Važno je upozoriti da Crna Gora apsolutno nema migracionu politiku. Bezbjednosni sektor je odavno nesposoban da obezbijedi mir i stabilnost u državi. Problem s nekontrolisanim ulaskom velikog broja stranih državljana, među kojima sigurno ima i onih koji zbog svojih „dosijea“ ne bi smjeli dobiti dozvolu za privremeni boravak u državi, isključiva je odgovornost nadležnih crnogorskih organa koji su morali da vode računa o situaciji u državi, rizicima…
Međutim, poziv na linč, ksenofobija koja je isplivala na površinu, slika je Crne Gore koju više niko ne prepoznaje.

Zenka: Ovo je horor

Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

Sve što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini — a znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine — rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E bosanskohercegovački pisac i kolumnista Dragan Bursać.
Situacija u Crnoj Gori, kaže Bursać, neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka, jer su prisutni identični antibošnjački, antimuslimanski, kako kaže, klerofašistički narativi, u kojima se, preko nekih teorija zavjere, a najčešće kroz narativ o ugroženosti srpskog stanovništva, „spontano” dešava „narod”.
- Fascinantna je ta gotovo iskopiranost načina na koji se to dešava. Svakom čovjeku koji je došao iz Bosne ili Hrvatske trenutno se aktivira PTSP, jer vi vidite, iz sekunde u sekundu, rulju koja ide sa željom da linčuje ljude druge i drugačije — specifično, u ovom slučaju, Turke, građane Turske koji su u Crnoj Gori. To je nešto zastrašujuće, i prosto ne možete da vjerujete da se nakon 35–36 godina takve stvari, takvim intenzitetom i tako brzo, dešavaju tu. Vidimo posljednja tri-četiri dana da događaj prestiže događaj — vidite u jednom trenutku mlade ljude, a onda saznajete da imaju u štekovima bejzbol palice, parole, transparente i prevoz. Vidite da tu nema spontanosti: vidite spaljivanje prodavnica koje drže turski državljani, vidite zapaljene automobile, pa saznate da ti ljudi zapravo i nijesu Turci, osim jednog — da su Azerbejdžanci, i da je došlo do kafanske tuče, provokacija, posjekotina, poderotina, ali ne napada kojim bi bio ugrožen život.I onda vidite transkripciju, kako bih ja rekao — kancelarije — gdje dobijate situaciju da zli Turci ‘idu, ubijaju, spaljuju, pokušavaju da zlostavljaju poštene građane Crne Gore’. Što je potpuno ludilo, što je zastrašujuće - rekao je Bursać.
Evidentan je potpis „kancelarije“, smatra Bursać, sa sjedištem u Beogradu, koji je, kako tvrdi, prisutan nesmanjenom žestinom još od ranih devedesetih godina — i taj obrazac je zastrašujuće isti.
- Ovo što se dešava posljednja tri dana, specifično u Podgorici, sa narativima koji jesu širi, gotovo je preslikano na ono što se, nažalost, desilo aprila 1992. godine u Bosni i Hercegovini. A znamo šta se dešavalo poslije tog aprila 1992. godine - istakao je Bursać.
Kaže i da na Balkanu ništa nije slučajno kada se u blizini nalazi Vučićev režim, jer je, kako navodi, obrazac isti — slanje batinaša i isceniranje događaja.
- Kako su ti batinaši obučeni, kako su maskirani, kakvu imaju ‘radnu opremu’ — zovem je radna oprema jer dobar dio batinaša pohađa kojekakve vojne i policijske akademije, i svi imaju iskaznice državne. Kad vidite da je to poprilično slično onome što se dešava na ulicama Podgorice posljednja dva-tri dana - zaključio je Bursać.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjIG0lLMaVr4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bursać: Evidentan je potpis „kancelarije” sa sjedištem u Beogradu, taj obrazac je zastrašujuće isti kao devedesetih

Više podgoričkih odbornika bilo je prisutno na preksinoćnjem protestu protiv migranata ispred Vlade.
Zapravo, riječ je o trojici predstavnika građana, pri čemu svi pripadaju strankama većine.
Kako navode Vijesti, u pitanju su Goran Milić iz Nove srpske demokratije, Milivoje Brković iz Ujedinjene Crne Gore i Goran Radević iz Slobodne Crne Gore.
Oni nijesu odgovorili na pitanja tog lista da li im je bilo mjesto na okupljanju na kojem je skandirano “Turčin gradom neće šetati”, “Turci napolje” i “Ko ne skače taj je Turčin”, te kakvu poruku šalju kad se ne ograđuju od izliva mržnje.
Milić je kazao kako "nije raspoložen", dodavši da neće odgovarati na upite, te pitajući ima li “kakvu obavezu” da to uradi.
Nakon što mu je skrenuta pažnja da je politički predstavnik građana u podgoričkom parlamentu, kojima je dužan da odgovara, odbornik partije Andrije Mandića novinarki Vijesti je poručio - da ga “ne smara”.
Podsjetimo, sve te parole prisutni su uzvikivali u prisustvu brojnih snaga policije.
Uz to, policija je bila prisutna i u nedjelju veče na Zabjelu dok je na drugom sličnom okupljanju skandirano "Ubij Turčina".
<h2>Mujovićeva reakcija nakon tri dana, Borovinić - Bojović i dalje se ne oglašava</h2>
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović oglasio se tek tokom treće noći nereda u Podgorici.
Sa druge strane, predsjednica Skupštine Glavnog grada Podgorica Jelena Borovinić - Bojović ni na jedan se način nije oglašavala povodom incidenata u Podgorici, praćenih nasiljem i govorom mržnje.

Tag: aleksandra-bozovic