Bod iz duela sa Azerbejdžanom dobiće na značaju samo ukoliko crnogorske fudbalerke pobijede Litvaniju, kazao je selektor Mirko Marić.
Crna Gora i Litvanija odigraće sjutra u Podgorici utakmicu drugog kola grupe C4 Lige nacija.
Marić je naglasio da je Crna Gora zaslužila pobjedu u Bakuu, navodeći da su oštećeni za jedanaesterac.
- Bili smo bolji, čak i oštećeni za jedanaesterac koji su svi vidjeli osim sudije. Svaka čast djevojkama na odigranom meču u lošim vremenskim uslovima, očekujem takav pristup i sjutra da bi smo došli do pozitivnog rezultata. Bod iz Bakua vrijedi samo ako pobijedimo Litvaniju - rekao je Marić na konferenciji za novinare.
Govoreći o sjutrašnjem duelu, on je istakao da je Crna Gora na papiru favorit, ali da djevojke nekoliko puta nijesu opravdale tu ulogu.
- Nadam se da smo izvukli pouke iz tih mečeva, posebno onog na Farskim Ostrvima. Kada smo bili sigurni da ćemo pobijediti opuštali smo se, ne smijemo da razmišljamo u tom pravcu, jer biće teška utakmica. Od starta moramo ući najozbiljnije i najodgovornije - rekao je Marić.
U duelu sa Litvanijom, crnogorska selekcija biće jača za 22-godišnju Selmu Ličinu, kapitenku njemačkog Mepena, nekadašnju igračicu Verdera, Rožajku koja je prošle sedmice dobila crnogorski pasoš.
- Selma je djevojka koja će nam donijeti dosta, niko od nje traži da nam donosi čuda nego da radi ono što može. Njen kvaliet će nam donijeti dosta toga, već sjutra - zaključio je Marić.
Ličina je u novembru i decembru prošle godine odigrala dva nezvanična, prijateljska duela u dresu Crne Gore protiv Sjeverne Makedonije, tako da je upoznala nove saigračice i njihov kvalitet.
Defanzivka crnogorske reprezentacije Aleksandra Popović kazala je da ostaje žal što iz Bakua nijesu donijeta tri boda.
- Očekuje nas zahtjevan meč, na nama je kako ćemo da uđemo u meč, da li ćemo agresivno i onako kako se traži od nas. Na nama je da vidimo da li ćemo odgovoriti na igru protivnika u bilo kojem segmentu igre. Nadam se da ćemo dati sve od sebe i da ćemo ostvariti povoljan rezultat - dodala je Popović.
Ona je naglasila da vjeruje da će tri boda ostati u Podgorici.
- Mislim da Litvanija nije kvalitetnija od Azerbejdžana, grupa je izjednačena. Nadam se da ćemo pobjedom protiv Litvanije najaviti borbu za prvo mjesto - zaključila je Popović.
Duel na gradskom Gradskom stadionu počeće u 14 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marić: Samo pobjedom protiv Litvanije bod iz Bakua dobija na značaju

Građani će od Spajićevih i Mandićevih “investicija” imati koristi koliko i građani Srbije od Beograda na vodi, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
&nbsp;- Isti je to obrazac dilova – patentirao Vučić. I nije kriv Alabar niti bilo koji drugi investitor što mi imamo pohlepne i gramzive predatore- ističe Vujović.&nbsp;
&nbsp;Zato im, prema njegovim riječima, treba da sve ovo zbrzaju.&nbsp;
&nbsp;- A Mandić je htio revoluciju da diže za mnogo čistije poslove kad je bio opozicija. Sad je izgleda namiren. Što se tiče Spajićeve hitnosti - nema tog prevaranta koji se ne krije iza brzine i "razvoja"- zaključio je Vujović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIvanVujovi3%2Fstatus%2F1912863634583077258&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Građani će od Spajićevih i Mandićevih “investicija” imati koristi koliko i građani Srbije od Beograda na vodi

Vlada je, na danas održanoj 77-oj sjednici utvrdila Predlog za promjenu Ustava Crne Gore, koji se odnose na to da većinu Sudskog savjeta treba da čine sudije koje su izabrane jednoglasno, te da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, navedeno je u saopštenju. 
U sklopu realizacije Reformske agende Crne Gore 2024 – 2027 za Instrument EU za reforme i rast kojim je predviđeno je da će se izmijeniti Ustav do juna 2025. godine, predložena promjena se odnosi na odredbe Amandmana VIII i IX na Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta, i to Amandmana VIII i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija, i to: Amandman IX stav tri.
Predlog je, kako je savedeno u saopštenju Vlade Crne Gore, usklađen sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka Grupe država za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO). 
U diskusiji je, ističu, ocijenjena opravdanom potreba za promjenom navedenih ustavnih odredaba u pogledu sastava Sudskog savjeta da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinos radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta. 
Kako je naglašeno, Vlada je uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa prepoznala kao strateški važno područje u daljem procesu evropskih integracija Crne Gore, jer se samo nezavisno pravosuđe može smatrati krajnjim i najvažnijim garantom demokratskog funkcionisanja institucija na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i garantom pravne sigurnosti građana.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o poreskim savjetnicima. 
Crna Gora je 2018. godine pristupila Globalnom forumu o transparentnosti i razmjeni informacija u poreske svrhe, međunarodnom tijelu koje je preuzelo vodeću ulogu na polju razvoja globalnog standarda za razmjenu informacija u poreske svrhe, i to: razmjenu informacija na zahtjev (EOIR) i automatsku razmjenu informacija o finansijskim računima (AEOI). Kao članica ovog tijela, Crna Gora se obavezala da implementira navedene standarde u okviru svog zakonodavstva, kao i da obezbijedi njihovu adekvatnu primjenu u praksi. U tom cilju, predložena je norma po kojoj će poreski savjetnik biti dužan da na zahtjev poreskog organa dostavi sve informacije za potrebe oporezivanja i razmjene informacija sa nadležnim organom države članice Evropske unije ili druge države, odnosno teritorije države. 
Dodatno, predložene su kaznene mjere za poreske savjetnike koji postupaju suprotno dužnostima propisanim ovim zakonom.
Vlada je donijela Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o graničnim vrijednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora. 
Cilj koji se postiže donošenjem Uredbe je dosljedna primjena kontrole emisija zagađujućih materija u vazduh u skladu sa strateškim opredjeljenjima Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine i ciljevima Reformske agende. Izmjene i dopune Uredbe imaju za cilj uklanjanje pravne nesigurnosti, odnosno prevazilaženje pravne praznine koja je nastala nepreciznim definisanjem prelaznih završnih odredbi Uredbe o graničnim vrijednostima emisija iz postrojenja za sagorijevanje i načinu izračunavanja graničnih vrijednosti emisija za postrojenja koja koriste više vrsta goriva („Službeni list Crne Gore, br. 129/21).
Vlada je usvojila Predlog o ustupanju nepokretnosti na korišćenje bez naknade, Ministarstvu kulture i medija. 
U tom kontekstu, Vlada je dala saglasnost Ministarstvu kulture i medija za korišćenje zgrade zatvora u Starom Gradu Kotoru, bez naknade, na period od pet godina, uz mogućnost produženja i prihvatila Ugovor o korišćenju nepokretnosti bez naknade. 
Rekonstrukcija ove zgrade, koja je zaštićena kao pojedinačno kultumo dobro, završena je u julu 2021. godine i u objektu je uspostavljen Kreativni hab čiji je prostor namijenjen za boravak i rad umjetnika i razvoj kreativnih industrija. 
Projekat je finansiran iz sredstava EU Interreg IPA CBC Italija – Albanija – Cma Gora i iz budžeta Ministarstva kulture i medija.
Vlada je usvojila Predlog o povlačenju iz skupštinske procedure Amandmana Vlade Crne Gore na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji su utvrđeni na na sjednici održanoj 27. marta 2025. godine, imajući u vidu da je utvrđen novi Predlog amandmana na iste članove Predloga zakona, koji su usaglašeni sa Evropskom komisijom.

Vlada predlaže da se ministar pravde isključi iz Sudskog savjeta, a sudije se biraju jednoglasno

U Kraljevskom pozorištu ''Zetski dom'' održana je prva proba nove predstave, koju će po čuvenovoj Šekspirovoj drami "Ričard III" režirati Dino Mustafić, saopšteno je iz ove ustanove.
&nbsp;Poznati reditelj i aktuelni direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, istakao je da je zadatak svakog repertoara da se bavi pitanjima moći, pozicije i vlasti.&nbsp;
- S obzirom na to da živimo u svijetu kiju je izgubio skrupule i ideale, a demokratske vrijednosti su degradirane do te mjere da je demokratija postala privid - ovo Šekspirovo djelo aktuelnije je nego ikad- kazao je Mustafić.
&nbsp;Reditelj već na početku rada postavlja nekoliko pitanja, među kojima: da li bi Ričard III danas uprljao ruke krvlju ili bi koristio suptilnije metode, te kako običan čovjek postane žrtva sistema?
&nbsp;Glumačku podjelu čine: Goran Vujović, Jelica Vukčević, Jelena Laban, Maša Labudović, Vule Marković, a pored članova ansambla tu su i Varja Ðukić, Srđan Grahovac, Miloš Pejović, Pavle Prelević, Anja Misović i Nevena Penava.
&nbsp;Za scenografiju je zadužen Dragutin Broz, kostim Lina Leković, muziku Vjera Nikolić, pokret Tamara Vujošević Mandić, a asistenti režije su Nina Martinović, Doroteja Bušković i Andrija Rašović.
&nbsp;Premijera predstave zakazana je za 2. jun.

Zetski dom: Počele probe za ''Ričarda III''

Nova epizoda emisije "Sjenke" emituje se večeras od 22 sata, na Televiziji E. 
 
U njoj donosimo priču o tome ko su bili Cetinjani Dragan Roganović i Petar Kaluđerović, koji su stradali u stravičnoj eksploziji bombe 20.juna prošle godine. 
 
Ekipa "Sjenki" donosi detalje i o tome šta su istražitelji otkrili i koga su označili kao osumnjičenog za učešće u surovoj likvidaciji.
Šta su za Sjenke ispričali roditelji ubijenog Petra Kaluđerovića?
Emisija "Sjenke", &nbsp;večeras od 22 sata na TV E.

Gledajte novu epizodu emisije "Sjenke" o surovoj likvidaciji Cetinjana Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: aleksandra-popovic

Marić: Samo pobjedom protiv Litvanije bod iz Bakua dobija na značaju

Vujović: Građani će od Spajićevih i Mandićevih “investicija” imati koristi koliko i građani Srbije od Beograda na vodi

Vlada predlaže da se ministar pravde isključi iz Sudskog savjeta, a sudije se biraju jednoglasno

Zetski dom: Počele probe za ''Ričarda III''

Gledajte novu epizodu emisije "Sjenke" o surovoj likvidaciji Cetinjana Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića

PRATITE TVe UŽIVO