Projekti koji se netransparentno usvajaju i pokušaji dovođenja stranih investitora na mala vrata su za nas apsolutno neprihvatljivi. Ulcinj nije na prodaju - poručio je predstavnik zakupaca plaža i predsjednik MZ Štoj Albert Kastrati na protestu koji je danas održan u organizaciji Udruženja zakupaca plaža, Udruženja restorana na Adi Bojani, NVO "Ada Bojana" i predstavnika lokalne zajednice - zbog tenderskog postupka za zakup plaža koji smatraju netransparentanim, nepravednim i diskriminatorskim.
On je poručio da brojni okupljeni nijesu protiv razvoja zajednice, već da to ne žele po svaku cijenu.
- Sa ovog mjesta poručujemo ne samo premijeru Spajiću, već i svim budućim premijerima i ministrima da mi nismo protiv razvoja naše zajednice, ali ne po svaku cijenu. Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnošću u iznalaženju najboljeg rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve - rekao je Kastrati.
Okupili su se, kaže, da bi digli glas da se odluke koje se tiču njihovih života donose tamo gdje oni žive i rade.
- A ne daleko od nas, bez našeg glasa. Ako danas stanemo zajedno, sjutra ćemo živjeti u zemlji gdje je glas svakog čovjeka podjednako važan i u kojoj svaka zajednica ima šansu za rast i razvoj - dodao je Kastrati.
<h2>USTAVNI SUD DA SE OGLASI</h2>
Naglasio je da je 24. februara predata inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Javnog poziva za program privremenih objekata u zoni morskog dobra i dostavljena je dopuna inicijative sa predlogom za obustavljanje preduzimanja daljih radnji do donošenja odluke Ustavnog suda, ali da se do dana današnjeg niko iz Ustavnog suda nije po tom pitanju oglašavao.
- Zahtijevamo da se Ustavni sud oglasi po tom pitanju i da se naš sugrađanin gospodin Faruk Resulbegović zauzme za ovu inicijativu - podvukao je Kastrati.
<h2>NAJGORA DISKRIMINACIJA</h2>
Prethodnim umanjenjem bodova za stare zakupce na minimum i povećanjem početnih cijena za 300 odsto oni su, ukazuje, diskriminisani na najgori mogući način.
- Nijesu uvažena naša ulaganja od svih ovih godina što smo od jedne ledine i neuređenog prostora stvorili najbolji turistički proizvod koji naša opština može da ponudi. Netransparentnim postupkom za prikupljanje ponuda i produženjem roka za predaju dokumenata za nedjelju dana izašlo se u susret stranom ponuđaču, a ne nama kao starim i odgovornim zakupcima - istakao je on.
Kastrati je ustvrdio i da su na dan otvaranja ponuda saznali da se radi o stranom ponuđaču koji je konkurisao na čak 19 kupališta i uspio da dobije devet kao najbolji ponuđač po ponuđenoj cijeni.
- Danas smo se okupili da dignemo glas protiv takvih jednostranih i pogrešnih odluka. Ulcinj nije na prodaju - podvukao je on.
Istakao je da su njihovi zahtjevi od početka jasni.
- Tražimo da se poništi netransparentni i diskriminatorski tender, da se aneksiraju ugovori kao i prošle godine, da se izglasaju izmjene i dopune Zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore - naveo je on.
<h2>DIŽEMO GLAS PROTIV PRODAJE ČASTI I BUDUĆNOSTI</h2>
Predsjednica NVO Ada Bojana, mr Dijana Pelinković istakla je da Ulcinj nikada nije izgubio svoj slobodarski duh.
- Danas smo ovdje da dignemo svoj glas – ne protiv napretka, ne protiv razvoja, već protiv poniženja, ignorisanja, prodaje onoga što nije na prodaju – naše zemlje, naše časti i naše budućnosti - poručila je ona.
Velika plaža, kaže, nije pustinja da bi neko gradio Dubai.
- Ona je naša oaza, naš ponos, naše nasljeđe. Premijer Milojko Spajić to ne zna jer se nikada nije kupao na Velikoj plaži, nikada nije zakoračio bos na njen pijesak, nikada nije slušao njene talase, te zato i može da je nudi kao da prodaje komad betona, i to iza naših leđa. Danas smo ovdje jer ne želimo ćutati dok kroje naše sudbine bez nas, jer pregovarati bez lokalne zajednice i građana znači ignorisati demokratiju. Ignoriranje naroda nije napredak, nego prevara - kazala je Pelinković.
<h2>VLADA MORA DA PROMIJENI POLITIKU CENTRALIZACIJA</h2>
Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu podržao je protesti podsjetio da su na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj usvojili principe o tome ko i kako može graditi u Ulcinju.
- Principi su takvi da se mi pitamo i da naše zajedničko bogatstvo – Veliku plažu, ne možemo izdati na 99 godina. Naša pokoljenja nam to neće oprostiti, to nije u interesu građana opštine Ulcinj, a ni vaših potomaka - poručio je on.
Vlada Crne Gore mora, podvlači Nimanbegu, da promijeni politiku centralizacija.
- Za naše zahtjeve imamo podršku i od predsjednika opština Bar, Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva. Mi smo usaglašeni da se ovaj zakon mora promijeniti. Vlada Crne Gore opštinama mora vratiti imovinu koju su uzeli 1991. pa na dalje, a posebno zakonom iz 2009. godine. Mi ćemo raspolagati imovinom, jer najbolje znamo kako da se razvijamo. Nastavićemo borbu dok ne budemo ravnopravni kao opština, građani, ljudi. Ulcinj kaže NE ovim intencijama - naveo je Nimanbegu.
<h2>DANAS ULCINJ - SJUTRA BAR</h2>
Protest je podržao i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
- Danas je ovo borba za Ulcinj, sjutra je to već borba za Bar, a od ponedjeljka je to borba za cijelo crnogorsko primorje. Jedan sam od šest predsjednika opština koji su potpisali inicijativu za izmjenu zakonskih rješenja kojima se konačno stavlja tačka na dosadašnje aktivnosti Morskog dobra - rekao je on.
Danas je ovdje, kaže, da podrži vrijedne domaćine, uvažene ugostitelje, ljude koji dugi niz godina kreiraju jedinstven turistički proizvod.
- I da se usprotivim jednom bijednom pokušaju da se upravo ti ljudi okarakterišu kao kriminalci - poručio je Raičević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulcinj nije na prodaju, naša pokoljenja neće oprostiti izdavanje Velike plaže na 99 godina

Nije turizam samo otvoriti, opremiti, naći radnike i raditi, to ima svoju dušu, jako dugo se stvara ime, jako dugo se radi u tom poslu da bi se dostigao neki nivo. E sad kad smo mislili da smo dostigli neki nivo da možemo da još malo napredujemo, na kraju ćemo morati da zatvorimo objekte jer niko neće moći kod nas da se kupa, da jede, veliki broj ljudi će ostati na ulici - kazala je u emisiji E uživo Valentina Bogojević iz Udruženja restorana Ada Bojana.
Odluka Vlade i Morskog dobra o raspisivanju tendera za zakup plaža, i postavljanje privremenih objekata u zoni Morskog dobra je, smatra ona, ishitrena, netransparentna, bez ikakvih komunikacija i bez ikakvih dogovora sa svima koji bi trebalo da se dogovoraju o tome.
- Bez razgovora sa korisnicima, sa ekonomistima, sa primorskim opštinama, sa bilo kim, svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, i to traje i do dan danas - rekla je Bogojević.
Povećanjem cijena i do 300 posto, poručuje Bogojević direktno se, ističe ona, utiče na konkurentnost domaće destinacije i domaćih ponuđača.
- Teško da mi možemo bilo kako biti konkurentni sa ovom cjenovnom politikom. Apsolutno naše usluge se moraju povećati, samim tim što nam je povećan PDV sa sedam na 15 posto, sve robe su poskupile, sve usluge su poskupile, od komunalnih pa do svih ostalih, poskupila je i minimalna cijena rada sa 450 na 600 eura. Sve to ide bukvalno nama iz džepa, i sad još ovaj namet koji nam je došao, nevjerovatno velika razlika u cijenama, apsolutno se nijesmo nadali ovome, i nikako ne možemo ukalkulisati ovo u našu cijenu, jer ako krenemo da 300 posto &nbsp;povećavamo sve, onda znamo kuda to vodi. Ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovu u Ulcinju, jer za sve druge gradove je nekako to procentualno manje, ali za Ulcinj, s obzirom na karakteristiku Velike plaže, i svih ostalih plaža koje su kod nas, to je procentualno mnogo, i apsolutno se ne slažemo sa tom cjenovnom politikom, ne možemo nikako da pristanemo na nju, jer ekonomski je nama svima neisplativo, pogotovu restoranima na Adi Bojani koji su mali, to su porodični biznisi, u koje smo mi godinama ulagali - navela je ona.
<h2>Kastrati: Ne mogu svi dobiti plavu zastavicu, mnogi zakupci plaža su diskriminisani&nbsp;</h2>
Albert Kastrati iz Udruženja zakupaca kupališta kaže da je došlo do ishitrenih odluka.
- Jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - kazao je on u emisiji E uživo.&nbsp;
U toku prošle godine, dodaje Kastrati, imali su više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva urbanizma i državne imovine,i sa predstavnicima Morskog dobra, te se došlo do zaključka da je neophodno formirati radnu grupu.
- U toj radnoj grupi je trebalo da učestvujemo mi, i predstavnici opština, i da bi se taj proces transparentno odradio do kraja prošle godine, to jeste do kraja 2024.godine. Rečeno je bilo da treba tender da se raspiše do početka novembra 2024.godine. Program privremenih objekata je završen krajem 2024.godine, i onda se išlo na ostale saglasnosti. Došlo je do ishitrenih odluka, jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - rekao je Kastrati.
Na tender se mogu prijaviti svi, objašnjava Kastrati, a &nbsp;stari zakupci su navodno, kako kaže, u povlašćenoj situaciji, a sami zakupci su diskriminisani, kaže on, jer mnoge plaže, kako navodi, ne mogu dobiti plavu zastavicu, pa samim tim ni dovoljno bodova za konkurentnost, naglašava on, na tenderu.
- Postoje kriteriji kvaliteta vode, i neki drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni. Naveo bih Boku kotorsku, zakupci koji su više puta aplicirali za plavu zastavicu nijesu mogli da je dobiju baš iz razloga što je kvalitet vode na vrlo niskom nivou - naglasio je Kastrati.&nbsp;
<h2>Radulović: Kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao</h2>
o Žarko Radulović suvlasnik Montenegro Stars grupe, odnosno predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja rekao je da smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis.
- Upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - kazao je on u emisiji E uživo.
Prvobitna ideja je bila, kaže Radulović, da Morsko dobro upravlja sa plažama i da ih unaprijedi. Nije bila osnovna svrha, kako kaže, da oni zarađuju pare - nego da plaže budu uređene.
- Svrha je bila da plaže budu uređene, da budu kontrolisane, da se napravi sistem procedure i da to funkcioniše tako. Kad se formiralo javno preduzeće Morsko dobro, dvije prve godine su išli od grada do grad primorskoga a i molili ljude da uzmu te plaže u zakup, da bi se javili ljudi, uložili novac, napravili dosta novih plaža koje nikad nijesu bile uređene kao plaže. Teško je tu bilo naći mjeru kako da oni to zadrže, ili neko drugi da preuzme. Međutim sad smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis, upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - rekao je Radulović.
Sada plaže rade, podsjeća Radulović do 24 sata, umjesto, kako podsjeća, do 19 sata kao što je to uvijek bilo, i prometuju hranu, ističe on, a ne smiju prometovati hranu.&nbsp;
- Tu je more nepravilnosti, i da bi se to regulisalo nije dovoljno mjesec ili dva, i da se donese neka pravična mjera, pravični uslovi i ko dobije sretno mu bilo. Ovo sve ide u jedno totalno nezadovoljstvo, Morsko dobro se hvali da će da prometuke oko 30 miliona eura, a prošle godine su valjda 10 ili 12, i u kojem trenutku to oni rade, kad je sve poskupjelo, kad smo postali skupa destinacija, to će da se prelije i na sve ostalo. I kad mi svi, koji se bavimo isključivo ovim poslom, kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao - zaključio &nbsp;je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9hs9oAq2Ae8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bogojević: Svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovo u Ulcinju

Povodom Svjetskog dana djeteta, UNICEF podsjeća na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva i ukazuje da djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, saopšteno je iz ove organizacije.
- Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2021. godine, polovina djece uzrasta 6-9 godina nije uključena ni u jedan sportski ili plesni klub, što dodatno smanjuje mogućnosti za razvoj motorike, kao i socijalnih i emocionalnih vještina. Istovremeno, procjenjuje se da 75% djece ne ispunjava preporuku SZO o najmanje 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti dnevno. Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022-2023, fizička aktivnost djece opada s godinama, uz najizraženiji pad između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama - navodi se u saopštenju.
UNICEF takođe ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta. Iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između 4% i 25%, što ukazuje na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji.
- Pravo na igru je osnovno pravo svakog djeteta. Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport - rekao je Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
- Ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u nrazvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece - naveo je on.
UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove Strategije razvoja sporta 2024- 2028, koja značajno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente.
Paralelno, UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
“Prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022-2023 Univerziteta Crne Gore, 60% škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40% koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju. UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu. Redovna fizička aktivnost jedan je od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata. Istraživanja pokazuju da 30-60 minuta aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20 30% i rizik od depresije za 25% među adolescentima. S obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, ovo je ključni argument za povećanje ulaganja u sport i igru”, navode iz UNICEF-a.
Povodom Svjetskog dana djeteta, ističu,UNICEF će organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade u subotu, 22. novembra, u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru u Podgorici, u partnerstvu s Ministarstvom sporta i mladih i Glavnim gradom. Program počinje u 10:00 časova i okupiće djecu, adolescente, sportiste, paraolimpijce, predstavnike Specijalne olimpijade i institucionalne partnere.
UNICEF poziva porodice, škole, lokalne zajednice i medije da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana djeteta i podrže pravo svakog djeteta na igru.

UNICEF poziva na veća ulaganja i više prilika za kvalitetan i inkluzivan sport za svu djecu

Predstava „Ljubaf”, nastala u produkciji beogradskog Yugoarta, biće izvedena u nedjelju, 23. novembra, u 20 časova, u sali DODEST Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO.
U glumačkoj postavi su Elizabeta Đorevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanović.
Ovo scensko ostvarenje bavi se složenim ljudskim odnosima i pokreće niz pitanja o smislu i potrazi za ljubavlju: šta ona zapravo jeste, kako je pronaći, i kako je sačuvati u vremenu koje često izgleda postavljeno naopačke? Radnja prati dvojicu školskih drugova koji se, nakon godina razdvojenosti, slučajno sreću u dramatičnom trenutku – kada jedan od njih pokušava da skoči u rijeku. Njihov susret postaje prekretnica: spašavajući jedan drugoga, pronalaze način da se suoče sa sopstvenim problemima i ponovo uhvate korak sa životom.
Organizatori su saopštili da su ulaznice za predstavu rasprodate.

Predstava „Ljubaf” u KIC-u: Kako sačuvati ljubav u svijetu koji često djeluje potpuno izvrnut?

Član Glavnog odbora DPS-a dr Elvir Zvrko ocijenio je na mreži X da Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika, dok, kako navodi, Vlada uporno odbija da tu realnost prizna.
Zvrko ističe da prihodi države slabe nakon reformi „Evropa sad“, dok rashodi rastu, a doprinosi za PIO bilježe značajan pad – sa 6,6% na 4,5% BDP-a:
– To nije slučajnost, to je rezultat loše ekonomske politike.
On ukazuje da, dok Albanija ostvaruje najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez jasne strategije razvoja.
Posebno upozorava na drastičan rast cijena nekretnina:
– Cijene nekretnina porasle su 128% od 2020. godine, a Vlada ni danas nema plan kako da zaštiti domaće građane od pregrijanog tržišta.
Zvrko podsjeća i na upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda:
– MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, ali Vlada i dalje vodi politiku potrošnje bez pokrića.
Zaključuje da trenutni ekonomski kurs zemlje vodi pogoršanju ključnih fiskalnih pokazatelja:
– Ovo nije put održivog razvoja. Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, a ne improvizaciju.

Zvrko: Crna Gora ulazi u ekonomsko usporavanje, a Vlada poriče rastuće fiskalne rizike

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor dva mjeseca Zlatku Marašu iz Zete koji je krajem avgusta uhapšen u akciji otkrivanja najveće plantaže marihuane u Crnoj Gori.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisa predmeta, Maraš se sumnjiči da je, u periodu od neutvrđenog dana do 23.avgusta ove godine u mjestu Trnovo u Baru, sa još dvije osobe, neovlašteno proizvodio konoplju.
- Z.M. se osnovano sumnjiči da je u Albaniji, od za sada nepoznate osobe, nabavio oko 15.000 sjemenki marihuane, koje je najprije zasadio u čašice, a potom, nakon što su iznikle sadnice, presadio na više parcela u mjestu Trnovo. O njima je redovno brinuo i održavao ih radi uspješnog uzgoja. Takođe je organizovao sistem navodnjavanja postavljanjem instalacije „kap po kap“, uz punjenje bazena vodom dopremanom cistijernama, sve u namjeri da opojnu drogu uzgoji do pune zrelosti, ubere, osuši i pripremi za dalju prodaju - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Nadležni organi su pronašli i drvenu građu namijenjenu izgradnji hangara u kojem bi se uzgojena droga skladištila.&nbsp;
Nakon sprovedenih operativnih radnji, službenici Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala i korupcije su 23. avgusta ove godine, &nbsp;sa navedenih parcela oduzeli ukupno 13.100 sadnica marihuane.
Pritvor je okrivljenom produžen zbog postojanja realne opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela.
Okrivljenom Marašu pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 26. avgusta, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 23. septembra ove godine. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 24. januara 2026. godine.

Akcija otkrivanja najveće plantaže marihuane: Marašu produžen pritvor dva mjeseca

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.