Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei obećao je u subotu da će uzvratiti napadima Izraela i njegovog saveznika, Sjedinjenih Država, koji su ciljali Teheran i grupe koje on podržava u regionu.
- Neprijatelji, bio cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države, definitivno će dobiti porazan odgovor na ono što rade Iranu i iranskoj naciji i frontu otpora - rekao je Hamnei u videu koji su objavili iranski državni mediji, prenosi AP.
Mislio je na savez naoružanih skupina koje podržava Iran, uključujući jemenske pobunjenike Huti, libanski Hezbolah i palestinsku skupinu Hamas.
Hamas i Hezbolah su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkim grupama, dok je Evropska unija stavila Hamas, i samo vojno krilo Hezbolaha, na listu terorista.
Regionalne tenzije su eskalirale od izbijanja rata u Gazi u oktobru prošle godine.
Rat je podstaknut napadima militanata Hamasa na jugu Izraela, kada je ubijeno 1.200 ljudi. Kao rezultat izraelske kampanje u Gazi, više od 43.000 ljudi, uglavnom žena i djece, ubijeno je, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.
Hezbolah, uz podršku Irana, od tada je počeo napadati pogranično područje s Izraelom kao znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu.
Od ofanzive koju je Izrael pokrenuo u Libanu početkom oktobra, prema libanskim vlastima, ubijeno je najmanje 2.890 ljudi.
Izrael je 26. oktobra pokrenuo vazdušne napade na iranska vojna područja kao odgovor na napad Teherana na Izrael 1. oktobra. Najmanje četiri iranska vojnika poginula su u tim izraelskim napadima, za koje su vlasti rekli da su izazvali "ograničenu štetu" nekim radarskim sistemima.
U svom govoru, Hamnei se pomolio za poginule vojnike i rekao da njihovi napori da se suprotstave Izraelu "neće biti zaboravljeni".
Izrael je, s druge strane, upozorio na svaku odmazdu nakon napada 26. oktobra.
Sjedinjene Države objavile su u petak da će pozicionirati dodatna vojna sredstva na Bliskom istoku, uključujući razarače balističkih projektila i borbene avione dugog dometa.
Ova objava je viđena kao upozorenje Iranu.
Hamnei je rekao da Iran "čini sve što je potrebno da pripremi iransku naciju, bilo u vojnom aspektu, bilo u pogledu oružja, kao i na političkom nivou", ali nije iznio više detalja.
U subotu je portparol iranske Revolucionarne garde Ali Mohamad Naini rekao da će Iran odgovoriti "odlučno" Izraelu.
- Neprijatelj mora naučiti da ne može činiti zlo što želi, suočiće se s oštrim odgovorom - rekao je Naini, prenosi novinska agencija Fars.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hamnei obećava da će odgovoriti na napade na Iran i saveznike

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei izjavio je u subotu da je palestinski radikalni pokret Hamas "ostati živ" uprkos smrti njegovog lidera Jahje Sinvara.
Hamnei je u saopštenju naveo rekao da je smrt Sinvara "nesumnjivo bolan za Osovinu otpora", misleći na mrežu grupa na Bliskom istoku koje podržava Iran, među kojima je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Ovaj front ne prestaje da napreduje stradanjem istaknutih ličnosti - dodao je Hamnei.
Sinvara – arhitektu Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Gazi – ubile su izraelske snage ove nedjelje. Njegovu smrt je potvrdio i visoki politički zvaničnik Hamasa.
Situacija je i dalje napeta u Pojasu Gaze, gdje je u subotu najmanje 50 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Najmanje 10 njih ubijeno je u centralnom dijelu Pojasa Gaze kada je pogođena kuća u gradu Zavajda, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa, gdje su žrtve dovedene.
U drugom napadu u izbjegličkom kampu Magazi ubijeno je 11 ljudi, svi iz iste porodice, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa u Deir al-Balahu.
Izraelska vlada saopštila je da je u subotu lansiran dron ka kući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u priobalnom gradu Cezareji, kao i da nije bilo bez žrtava. Ni Netanjahu ni njegova supruga nisu bili kod kuće, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Napad dronovom uslijedio je ujutru dok su sirene zavijale u Izraelu, upozoravajući na vatru iz Libana.
U Libanu su vlasti saopštile da su u subotu dvije osobe ubijene u izraelskom napadu u Džuniji, sjeverno od Bejruta.
Džunije, grad sa većinskim hrišćanstvim stanovništvom, nije pogođen otkako su Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmjenjuju prekograničnu vatru od početka rata u Pojasu Gaze prošle godine.
Izrael je pojačao bombardovanje Libana 23. septembra, poslije čega je poslao i kopnene trupe preko libanske granice.
Napadi su zahvatili i područja izvan tradicionalnih uporišta Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Političko krilo Hezbolaha ima poslanike u libanskom parlamentu, dok militanti kontrolišu južni dio zemlje koji se graniči s Izraelom.
Proiranske grupe u Iraku zauzele su kancelarije saudijske televizije MBC pošto je emitovala izvještaj u kojem su komandanti militantnih grupa povezanih s Teheranom nazvani "teroristima".
Više od 400 ljudi je "razbilo elektronsku opremu, kompjutere i zapalilo dio zgrade", rekao je izvor iz iračkog Ministarstva unutrašnjih poslova za AFP.
Izvor je rekao da je požar ugašen i da je policija rastjerala masu.

Hamnei tvrdi da će Hamas opstati uprkos smrti njegovog vođe

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo bi da predvodi molitvu petkom i održati javnu propovijed koja bi mogla dati više informacija o planovima Islamske republike nakon masovnog raketnog napada na Izrael, javlja AFP.
Hamneijeva rijetka propovijed, prva u gotovo pet godina, dolazi tri dana prije godišnjice rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, podstaknutog napadom grupe koju podržava Iran 7. oktobra 2023.
Vrhovni vođa, koji ima najvišu vlast u Iranu, predvodiće muslimane u molitvi u džamiji Imama Homeinija Grand Mosala u središtu Teherana, objavljeno je na njegovoj službenoj veb stranici.
Molitva će uslijediti nakon "ceremonije komemoracije" za Hasana Nasrallaha, ubijenog vođu libanonskog militantnog pokreta Hezbolaha, kojeg podržava Teheran.
Iranska revolucionarna garda, koja odgovara Hamneiju, rekla je da je lansiranje 200 projektila u utorak bio odmazda za izraelsko ubistvo Nasralaha zajedno sa zapovjednikom garde Abasom Nilforušanom u udaru na Bejrut krajem septembra te vođe Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu.
Hezbolah je i oružana skupina i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana. Sjedinjene Države ju smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija samo njeno oružano krilo stavila na crnu listu.
Hamnei je posljednji put predvodio molitvu petkom u januaru 2020. nakon što je Iran ispalio projektile na bazu američke vojske u Iraku, kao odgovor na napad u kojem je ubijen cijenjeni zapovjednik Revolucionarne garde Kasim Sulejmani.
U Teheranu su se u četvrtak naveče gomile koje su mahale zastavama Hezbolaha i Irana okupile ispred bivše zgrade američke ambasade u Teheranu kako bi osudile izraelske "zločine" u Pojasu Gaze i Libanu, izvijestili su iranski mediji.
Hamnei je u Iranu proglasio javnu žalost za Nasralahom, a u srijedu je rekao da smrt šefa Hezbolaha "nije mala stvar".

Vrhovni vođa Irana održaće prvu javnu propovijed u pet godina

Gost 46. emisije Ne pričam ti o tome je Goran Pejović Gula, kompozitor, tekstopisac, vođa najdugovječnijeg barskog sastava “Katapult”, pisac romana “Let plavog safira”.&nbsp;
U prvom od tri nastavka gostovanja na TV E bilo je riječi o vremenu kad je bio vicešampion Crne Gore u šahu u kategoriji omladinaca, zatim fudbaler, pa bokser, o prvim danima "Katapulta", nevoljama vezanim za prvi koncert, ko je i kako zaslužan za snimanje prve ploče, kako je nastala pjesma "Aco Borozan" i još mnogo toga.&nbsp;
Naravno, tu je i neizbježna priča barskih muzičara osamdesetih - o džinovskom zecu viđenom na Sutormanu. 
 
Urednik i voditelj Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgRmn-fWH-gc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Ne pričam ti o tome" frontmen barskog benda "Katapult" Goran Pejović Gula

Jedini cilj uvođenja vjeronauke u osnovne i srednje škole je dodatno i totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije. Arhitekte takozvanog &nbsp;srpskog sveta u Crnoj Gori vide samo vladikat i to žele da ostvare - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić za Portal Analitiku.
On je stava da peticija za uvođenje vjeronauke, koja nije prošla skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu, te neće biti upućena Vladi, nema veze sa vjerskim praznicima, već više sa nedavnim izborima.&nbsp;
- Iz ovoga vidimo da se vladajućoj većini, kao i Crkvi Srbije, žuri i da žele da iskoriste svaku priliku. Otuda i ubrzani postupak oko peticije, kao i njeno jedva legalno sastavljanje - podvlači Vukotić i dodaje da ih zato nije briga što već imamo predmete koji obrađuju religije u školama.
Podsjećamo, sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu obilježila je burna rasprava o tome da li bi se uvođenjem vjeronauke u osnovne i srednje škole u potpunosti obesmislili ustavno definisani principi sekularne države i građanskog društva.
Premda je peticiju podržao veći dio parlamentarne većine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović mišljenja je da vjerskoj nastavi nije mjesto u obrazovnim ustanovama.
Čak 114 nevladinih organizacija i devetoro građanskih aktivista i aktivistkinja oštro su se usprotivili nametanju vjeronauke kao predmeta zasnovanog na dogmama, umjesto na činjenicama i kritičkom promišljanju, na kakvom se temelje naučne discipline koje su sastavni dio kurikuluma definisanog Zakonom o opštem obrazovanju i vaspitanju.&nbsp;
I dok dio javnosti smatra simboličnim to što se ova tema ponovno pokreće baš između dva vjerska praznika, politikolozi i istoričari uglavnom su saglasni u ocjenama da je u pitanju neka vrsta zakulisne postizborne igre, nakon nedavno lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom.&nbsp;
<h2>Na sceni silovanje ljudskih prava radi uvođenja retrogradnih ideologija</h2>
Vukotić kaže da je ovo čin da nas sve pretvore u veliko pravoslavno bratstvo i svežu u nacionalističke torove.&nbsp;
- Jer kroz taj predmet naša djeca dobijaće više nacionalističke naobrazbe nego vjerske - izričit je Vukotić.
Iako inicijativa za prosljeđivanje peticije Vladi nije dobila zeleno svijetlo na matičnom skupštinskom odboru, uvjeren je da se od nauma za uvođenje vjeronauke neće odustati.&nbsp;
- Za parlamentarnu većinu i Crkvu Srbije čini se sad ili nikad - naglašava Vukotić.&nbsp;
Kako ističe, svakako treba pozdraviti to što se ministarka Jakšić-Stojanović usprotivila, ali, kako kaže, to ne znači da su odustali.&nbsp;
- Što vidimo i po obrazloženju predsjednika skupštinskog odbora. Iz izjava predstavnika većine izlazi da treba da učimo dogmu radi kritičkog mišljenja, što je apsurdno - kategoričan je Vukotić.&nbsp;
Ukazuje da je na sceni silovanje koncepta ljudskih prava kojim se pokušavaju uvesti retrogradne ideologije.
<h2>Korak unazad kad je riječ o konceptu građanskog i sekularnog društva&nbsp;</h2>
Analizirajući ovu tematiku s istorijskog aspekta, Vukotić napominje da nam je trebalo dosta vremena da se odmaknemo od uticaja crkve.&nbsp;
- Ipak, još od knjaza Danila Petrovića postali smo društvo koje se zasniva na građanskom i sekularnom konceptu društva - pojašnjava Vukotić.&nbsp;
Odatle se, kako ukazuje, jasno vidi koliki bi ovo bio korak unazad.&nbsp;
- Zato je jasno da se iza svega krije politički interes koji bi da potčini Crnu Goru - podvlači Vukotić.
<h2>Propao projekat pravoslavnih gimnazija pa se šapa stavlja na cijelo obrazovanje&nbsp;</h2>
Upitan da li se ovakvom peticijom po ko zna koji put neskriveno daje primat jednoj vjerskoj zajednici, odnosno, Srpskoj pravoslavnoj crkvi odgovara potvrdno.&nbsp;
- Definitivno, jer izgleda da je propao projekat pravoslavnih gimnazija, pa se sada ide na stavljanje šape na cijelo obrazovanje. Očigledno je da se Crkva Srbije i pored svih privilegija ne osjeća sigurno, pa želi da ugrabi svaku priliku - izričit je Vukotić.
Govoreći o posljedicama koje bi moglo proizvesti uvođenje vjeronauke u škole, navodi kako je siguran da bi došlo do potpunog zbunjivanja djece jer bi se na jednom času tvrdilo jedno, a na drugom nešto suprotno.&nbsp;
- Sve bi to bio ogroman korak unazad. Uz to, otvorio bi se put za nacionalšovinističku propagandu na kojoj počiva svetosavlje - rekao je Vukotić.&nbsp;
Kako ukazuje, sve ono što smo uspjeli da izbjegnemo u posljednjih 40 godina, sada bi se vratilo uz jedan agresivni revizionizam prošlosti.&nbsp;
- Sve to bi sasvim sigurno vodilo ka getoizaciji države - upozorava Vukotić.
<h2>Nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar&nbsp;</h2>
On poručuje da bi se ovime na mala vrata srušio ustavni poredak Crne Gore i sve ono što je tamo zapisano da su temeljni principi na kojima počiva ovo društvo.&nbsp;
- Ako ovakve peticije prođu, od ustavnih načela bi ostalo samo prazno slovo na papiru papiru. Vrlo je teško očekivati neki građanski otpor, jer trenutno nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar koji nam se desio 2020. godine - zaključuje Vukotić.

Vukotić: Cilj uvođenja vjeronauke je totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije

Udio Amerikanaca koji Rusiju smatraju "neprijateljem" pao je na najnižu tačku otkako je ta zemlja započela svoju invaziju na Ukrajinu 2022. godine, prema anketi koju je u četvrtak objavio Istraživački centar "Pju" (Pew Research Center).
Kako je prenio Vašington post, promjena je u velikoj mjeri posljedica evolucije stavova među republikancima, usljed oštrih promjena u američkoj politici i diplomatiji prema Rusiji i Ukrajini pod američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Istraživanje je pokazalo da je udio Amerikanaca koji su rekli da je Rusija „neprijatelj“ pao na 50 odsto, sa 61 odsto koliko je iznosio u aprilu 2024. godine i 70 odsto u martu 2022. godine, neposredno nakon što je invazija na Ukrajinu počela.
Smekšavanje stavova prema Rusiji bilo je mnogo oštrije među republikanskim glasačima, sa 40 odsto onih koji su se sada izjasnili da je Rusija neprijatelj, u odnosu na 58 odsto koji su se tako izjasnili prošle godine, i 69 odsto u martu 2022. godine.
Prema anketi, ukupno 34 odsto Amerikanaca sada opisuje Rusiju kao konkurenta Sjedinjenim Američkim Državama, dok je samo devet odsto reklo da je partner.
Procenat od 40 odsto približava republikance stavovima prema Rusiji prije nego što je napala Ukrajinu.
U januaru 2022. godine, 39 odsto republikanaca je Rusiju posmatralo kao neprijatelja.
Prema posljednjoj anketi, udio republikanaca koji Rusiju vide kao „partnera“ porastao je iznad nivoa prije njene invazije na Ukrajinu, na 12 odsto.
- Više republikanaca vidi Rusiju kao konkurenta nego kao neprijatelja po prvi put od prije početka rusko-ukrajinskog rata - naveli su autori istraživanja.
Istraživački centar „Pju“ je sproveo anketu nad 3.605 odraslih Amerikanaca između 24. i 30. marta, neposredno nakon dugo očekivanog telefonskog razgovora između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Pao procenat Amerikanaca koji Rusiju smatraju "neprijateljem"

Od povratka američkog predsjednika Donalda Trampa na funkciju prošla su samo tri mjeseca. Tri mjeseca u kojima su Sjedinjene Američke Države ne samo doživjele preokrete i potrese na unutrašnjopolitičkom planu, već i mjeseci u kojima su uzdrmani temelji demokratije, piše Dojče vele.
Renomirani vašingtonski Bruking institut identifikovao je „opasne pukotine u stubovima američke demokratije". Napadi na te stubove postoje na nekoliko nivoa. Neki primjeri:
<h2>Spor sa univerzitetima</h2>
- Harvard je šala, podučava mržnji i glupostima i više ne bi trebalo da prima podsticaje - ovo je Donald Tramp objavio u srijedu na svojoj platformi Truth Social. To je posljednja eskalacija spora između američke vlade i elitnih univerziteta u zemlji.
Spor je, kako je navedeno, pokrenula činjenica da Harvard i drugi privatni univerziteti u SAD-u nisu preduzeli dovoljno stroge mjere protiv propalestinskih protesta protiv rata u Gazi, čime su, kako se navodi, ugrozili jevrejske studentkinje i studente.
Međutim, spor je već ranije eskalirao - sada se radi o opštoj političkoj orijentaciji elitnih univerziteta, koji se u očima Trampove administracije doživljavaju kao (previše) lijevo orijentisani. Da bi i dalje bili podržavani sredstvima iz federalnih fondova, trebalo bi da ispituju političke stavove studenata i nastavnika i da vladi stave na raspolaganje podatke o upisu svih studenata.
Međutim, predsjednik Univerziteta Harvard Alan Garber protivi se tim zahtjevima i smatra da su sloboda istraživanja i obrazovni proces u opasnosti. On je izjavio da univerzitet nije spreman da se odrekne svoje nezavisnosti niti svojih ustavom zagarantovanih prava.
- Nijedna vlada – bez obzira na to koja je stranka na vlasti – ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti mogu da predaju, koga mogu da prime i zaposle, niti koja područja studija i naučna istraživanja mogu da sprovode - kategoričan je Garber.
<h2>Dvostruka igra s pravosuđem</h2>
Vladavina prava i poštovanje sudskih odluka jedan su od temelja zapadnih demokratija – ali upravo se to u SAD-u sve češće dovodi u pitanje.
S jedne strane, Trampova administracija već je ignorisala nekoliko sudskih odluka i sprovodila deportacije suprotno tim presudama.
Posebno je poznat slučaj Kilmara Abrega Garsije, koji je greškom deportovan u ozloglašeni zatvor CECOT u El Salvadoru. Vrhovni sud je naložio američkoj vladi da obezbijedi da Garsija bude brzo vraćen u SAD. Do sada se, međutim, ništa nije dogodilo, kritikovala je tokom jednog od saslušanja savezna sutkinja Pola Ksinis.
Sudije poput Džejmsa Bozberga, koji se suprotstavljaju Trampovoj administraciji i zaustavljaju planirane deportacije, javno su ocrnjeni kao „ludi ljevičarski radikali". Tramp im pak prijeti postupkom opoziva i zamjenom sudijama po sopstvenoj mjeri.
Istovremeno, on koristi Ministarstvo pravde da bi preduzeo mjere protiv svojih kritičara. Tokom prvih nedjelja na funkciji, otpustio je ili naredio premještaj brojnih zaposlenih koji su bili uključeni u istrage vođene protiv njega.
U februaru je naredio otpuštanje svih saveznih tužilaca koji su ostali iz Bajdenove ere. A za više svojih advokata obezbijedio je visoke pozicije u vladi. Jedan od njih sada obavlja funkciju zamjenika ministra pravde.
Tramp je takođe pomilovao skoro svih 1.600 osoba osuđenih za napad na Kapitol 6. januara 2021. Na čelo Ministarstva pravde postavio je sebi apsolutno lojalnu Pam Bondi.
<h2>Prva ograničenja medijskih sloboda</h2>
Trampu je kritičko izvještavanje o njemu dugo bilo trn u oku.&nbsp;
- Oni su korumpirani i nelegalni - rekao je američki predsjednik za velike američke emitere kao što su SiEnEn (CNN) i EmSiEnBiSi (MSNBC), tokom svog obraćanja u Ministarstvu pravde sredinom marta.
Prebacio im je da „u 97,6 odsto slučajeva" negativno izvještavaju o njemu i nazvao ih „političkim krilom Demokratske stranke". Tokom predizborne kampanje prijetio je da će nepoželjnim emiterima oduzeti licencu.
Međunarodnim američkim medijima Glas Amerike i Slobodna Evropa i Tramp je potpuno ukinuo finansiranje - sada se nalaze pred gašenjem.
Administracija Donalda Trampa povukla je akreditaciju novinskoj agenciji AP za pristup sali za konferencije za medije u Bijeloj kući - zato što se AP odbio povinovati Trampovoj želji da Meksički zaliv naziva „Američkim zalivom".
Kao i mnogo puta ranije, sud je ovu odluku proglasio nevažećom - ali ju je američka vlada ponovo ignorisala. Novinarima AP-a i dalje nije omogućen pristup konferencijskoj sali.
<h2>Restrukturiranje državnog aparata</h2>
Kada je Tramp u svom obraćanju Kongresu izjavio da su „vremena neizabranih birokrata na vlasti" prošla, izazvao je podrugljiv podsmjeh među demokratama.&nbsp;
A upravo je predsjednikov savjetnik Ilon Mask, koji nikada nije bio demokratski izabran, taj koji od januara ima zadatak da američku administraciju i državne službe učini efikasnijim, smanji nepotrebne izdatke i, usput, cijeli državni aparat uskladi s Trampovom političkom linijom.
- Oni ne ulaze u institucije i ministarstva koja su po njihovoj mjeri. Ulaze samo u javne ustanove s kojima se ne slažu - kritikovao je još u februaru Daglas Holcikin, bivši direktor Kancelarije za budžet američkog Kongresa.
U poreskim, ekološkim i zdravstvenim službama, kao i u Pentagonu i drugim ministarstvima, došlo je do masovnih otpuštanja. Zaustavljeni su programi raznolikosti i inkluzije, koje su Trampove pristalice smatrale „rasipanjem poreskog novca na lijevo-progresivne (woke) programe", ekološki propisi su ublaženi, a izdaci za socijalnu i zdravstvenu zaštitu drastično smanjeni. Razvojna agencija USAID i druge vladine institucije su praktično rasformirane - nasuprot uvreženom pravnom stavu da za takve poteze najprije mora biti konsultovan Kongres SAD.
Pored toga, postoji i sumnja da je agencija DOGE koristila vještačku inteligenciju za špijuniranje državnih službenika. Navodno je u najmanje jednoj saveznoj ustanovi vršen nadzor interne komunikacije - s ciljem da se identifikuju i otpuste zaposleni koji su se negativno i nelojalno izražavali o Trampu. Kritičari ovog pristupa govore čak o „političkom čišćenju" državnog aparata.

Tramp tri mjeseca na čelu SAD: Demokratija pod pritiskom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: ali-hamnei