Iranski vođa ajatolah Sejed Ali Hamnei izjavio je da se Sjedinjene Države suočavaju sa Iranom jer žele da nacija bude poslušna, ali da će iranski narod čvrsto pružiti otpor ovoj „velikoj uvredi“, javila je danas iranska državna agencija IRNA.
Ajatolah Hamnei je tu poruku posalo danas dok je u Teheranu primao zvaničnike i hiljade ljudi iz različitih sektora, povodom godišnjice smrti osmog šiitskog imama Reze.
- Sjedinjene Države žele da Iran bude poslušan njima. Iranska nacija je duboko uvrijeđena tako velikom uvredom i svim snagama će se suprotstaviti onima koji gaje tako lažna očekivanja od iranskog naroda - rekao je Hamnei.
On je ocijenio da su „plitkoumni“ oni koji se zalažu za direktne pregovore sa Vašingtonom radi rješavanja problema.
Hamnei je napomenuo da neprijateljstvo SAD prema Iranu nije skorašnji fenomen, jer su razne američke administracije održavale dosljedan stav neprijateljstva, sankcija i prijetnji protiv Islamske Republike i iranskog naroda još od pobjede Islamske revolucije 1979. godine, navodi IRNA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hamnei: SAD žele pokornu iransku naciju, ali narod će pružiti otpor

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei imenovao je potencijalne nove komandante vojske u slučaju da budu ubijeni, ali i starije sveštenike da ga zamijene u slučaju da i on bude ubijen, smijenjen, prenio je večeras list Njujork tajms.
Oprezan zbog mogućeg atentata, vrhovni vođa Irana sada uglavnom razgovara sa svojim komandantima preko povjerljivog pomoćnika i obustavio je elektronsku komunikaciju kako bi bilo teže da bude pronađen, prenio je američki list pozivajući se na tri neimenovana iranska zvaničnika upoznata sa njegovim planovima za vanrednu ratnu situaciju.
- Smješten u bunkeru, vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, izabrao je niz zamjena u svom lancu vojne komande u slučaju da više njegovih vrijednih poručnika bude ubijeno - dodaje Njujork tajms.
A u vanrednom potezu, naveli su zvaničnici, ajatolah Hamnei je čak imenovao tri visoka sveštenika kao kandidate da ga naslijede ukoliko bi i on bio ubijen, prenio je američki list i dodao da to svjedoči o nesigurnosti sa kojim se on i njegova trodecenijska vladavina suočavaju.
Ajatolah Hamnei je preduzeo vanredni niz koraka kako bi sačuvao Iran od napada Izraela 13. juna, prenio je list ne navodeći detalje.
Iako izraelski napadi traju samo nedjelju dana, oni su najveći vojni napadi na Iran od rata sa Irakom 1980-ih, a posebna meta je Teheran.
Za samo nekoliko dana, izraelski napadi su prouzrokovali su više štete u Teheranu nego nekadašnji irački lider Sadam Husein u cijelom osmogodišnjem ratu protiv Irana, dodao je Njujork tajms.

Njujork tajms: Iranski ajatolah imenovao moguće nasljednike u slučaju da bude ubijen ili smijenjen

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei obećao je u subotu da će uzvratiti napadima Izraela i njegovog saveznika, Sjedinjenih Država, koji su ciljali Teheran i grupe koje on podržava u regionu.
- Neprijatelji, bio cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države, definitivno će dobiti porazan odgovor na ono što rade Iranu i iranskoj naciji i frontu otpora - rekao je Hamnei u videu koji su objavili iranski državni mediji, prenosi AP.
Mislio je na savez naoružanih skupina koje podržava Iran, uključujući jemenske pobunjenike Huti, libanski Hezbolah i palestinsku skupinu Hamas.
Hamas i Hezbolah su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkim grupama, dok je Evropska unija stavila Hamas, i samo vojno krilo Hezbolaha, na listu terorista.
Regionalne tenzije su eskalirale od izbijanja rata u Gazi u oktobru prošle godine.
Rat je podstaknut napadima militanata Hamasa na jugu Izraela, kada je ubijeno 1.200 ljudi. Kao rezultat izraelske kampanje u Gazi, više od 43.000 ljudi, uglavnom žena i djece, ubijeno je, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.
Hezbolah, uz podršku Irana, od tada je počeo napadati pogranično područje s Izraelom kao znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu.
Od ofanzive koju je Izrael pokrenuo u Libanu početkom oktobra, prema libanskim vlastima, ubijeno je najmanje 2.890 ljudi.
Izrael je 26. oktobra pokrenuo vazdušne napade na iranska vojna područja kao odgovor na napad Teherana na Izrael 1. oktobra. Najmanje četiri iranska vojnika poginula su u tim izraelskim napadima, za koje su vlasti rekli da su izazvali "ograničenu štetu" nekim radarskim sistemima.
U svom govoru, Hamnei se pomolio za poginule vojnike i rekao da njihovi napori da se suprotstave Izraelu "neće biti zaboravljeni".
Izrael je, s druge strane, upozorio na svaku odmazdu nakon napada 26. oktobra.
Sjedinjene Države objavile su u petak da će pozicionirati dodatna vojna sredstva na Bliskom istoku, uključujući razarače balističkih projektila i borbene avione dugog dometa.
Ova objava je viđena kao upozorenje Iranu.
Hamnei je rekao da Iran "čini sve što je potrebno da pripremi iransku naciju, bilo u vojnom aspektu, bilo u pogledu oružja, kao i na političkom nivou", ali nije iznio više detalja.
U subotu je portparol iranske Revolucionarne garde Ali Mohamad Naini rekao da će Iran odgovoriti "odlučno" Izraelu.
- Neprijatelj mora naučiti da ne može činiti zlo što želi, suočiće se s oštrim odgovorom - rekao je Naini, prenosi novinska agencija Fars.

Hamnei obećava da će odgovoriti na napade na Iran i saveznike

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei izjavio je u subotu da je palestinski radikalni pokret Hamas "ostati živ" uprkos smrti njegovog lidera Jahje Sinvara.
Hamnei je u saopštenju naveo rekao da je smrt Sinvara "nesumnjivo bolan za Osovinu otpora", misleći na mrežu grupa na Bliskom istoku koje podržava Iran, među kojima je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Ovaj front ne prestaje da napreduje stradanjem istaknutih ličnosti - dodao je Hamnei.
Sinvara – arhitektu Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Gazi – ubile su izraelske snage ove nedjelje. Njegovu smrt je potvrdio i visoki politički zvaničnik Hamasa.
Situacija je i dalje napeta u Pojasu Gaze, gdje je u subotu najmanje 50 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Najmanje 10 njih ubijeno je u centralnom dijelu Pojasa Gaze kada je pogođena kuća u gradu Zavajda, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa, gdje su žrtve dovedene.
U drugom napadu u izbjegličkom kampu Magazi ubijeno je 11 ljudi, svi iz iste porodice, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa u Deir al-Balahu.
Izraelska vlada saopštila je da je u subotu lansiran dron ka kući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u priobalnom gradu Cezareji, kao i da nije bilo bez žrtava. Ni Netanjahu ni njegova supruga nisu bili kod kuće, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Napad dronovom uslijedio je ujutru dok su sirene zavijale u Izraelu, upozoravajući na vatru iz Libana.
U Libanu su vlasti saopštile da su u subotu dvije osobe ubijene u izraelskom napadu u Džuniji, sjeverno od Bejruta.
Džunije, grad sa većinskim hrišćanstvim stanovništvom, nije pogođen otkako su Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmjenjuju prekograničnu vatru od početka rata u Pojasu Gaze prošle godine.
Izrael je pojačao bombardovanje Libana 23. septembra, poslije čega je poslao i kopnene trupe preko libanske granice.
Napadi su zahvatili i područja izvan tradicionalnih uporišta Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Političko krilo Hezbolaha ima poslanike u libanskom parlamentu, dok militanti kontrolišu južni dio zemlje koji se graniči s Izraelom.
Proiranske grupe u Iraku zauzele su kancelarije saudijske televizije MBC pošto je emitovala izvještaj u kojem su komandanti militantnih grupa povezanih s Teheranom nazvani "teroristima".
Više od 400 ljudi je "razbilo elektronsku opremu, kompjutere i zapalilo dio zgrade", rekao je izvor iz iračkog Ministarstva unutrašnjih poslova za AFP.
Izvor je rekao da je požar ugašen i da je policija rastjerala masu.

Hamnei tvrdi da će Hamas opstati uprkos smrti njegovog vođe

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo bi da predvodi molitvu petkom i održati javnu propovijed koja bi mogla dati više informacija o planovima Islamske republike nakon masovnog raketnog napada na Izrael, javlja AFP.
Hamneijeva rijetka propovijed, prva u gotovo pet godina, dolazi tri dana prije godišnjice rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, podstaknutog napadom grupe koju podržava Iran 7. oktobra 2023.
Vrhovni vođa, koji ima najvišu vlast u Iranu, predvodiće muslimane u molitvi u džamiji Imama Homeinija Grand Mosala u središtu Teherana, objavljeno je na njegovoj službenoj veb stranici.
Molitva će uslijediti nakon "ceremonije komemoracije" za Hasana Nasrallaha, ubijenog vođu libanonskog militantnog pokreta Hezbolaha, kojeg podržava Teheran.
Iranska revolucionarna garda, koja odgovara Hamneiju, rekla je da je lansiranje 200 projektila u utorak bio odmazda za izraelsko ubistvo Nasralaha zajedno sa zapovjednikom garde Abasom Nilforušanom u udaru na Bejrut krajem septembra te vođe Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu.
Hezbolah je i oružana skupina i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana. Sjedinjene Države ju smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija samo njeno oružano krilo stavila na crnu listu.
Hamnei je posljednji put predvodio molitvu petkom u januaru 2020. nakon što je Iran ispalio projektile na bazu američke vojske u Iraku, kao odgovor na napad u kojem je ubijen cijenjeni zapovjednik Revolucionarne garde Kasim Sulejmani.
U Teheranu su se u četvrtak naveče gomile koje su mahale zastavama Hezbolaha i Irana okupile ispred bivše zgrade američke ambasade u Teheranu kako bi osudile izraelske "zločine" u Pojasu Gaze i Libanu, izvijestili su iranski mediji.
Hamnei je u Iranu proglasio javnu žalost za Nasralahom, a u srijedu je rekao da smrt šefa Hezbolaha "nije mala stvar".

Vrhovni vođa Irana održaće prvu javnu propovijed u pet godina

stanak Demokratske narodne partije u izvršnoj vlasti i vladajućoj koaliciji zavisiće od volje aktuelne vlade da pokrene izmjene Ustava, Zakona o državljanstvu i Zakona o državnim simbolima, kao i da prihvati rezultate referenduma održanog krajem minule godine u Zeti, a kojima bi se srpski jezik normirao kao službeni, omogućilo pravo na dvojno državljanstvo, trobojka postala narodna zastava u Crnoj Gori i uvažili stavovi lokalnog stanovništva vezani za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun.&nbsp;
To je predviđeno nizom zaključaka koji su juče usvojeni na sjednici Predsjedništva DNP-a i kojima su ministri iz redova te stranke obavezani da već na prvoj narednoj sjednici Vlade pokrenu ova pitanja, a time i ključne programske inicijative partije, uz jasno upozorenje da će, u suprotnom, uslijediti njihove ostavke i povlačenje podrške izvršnoj vlasti.
Funkcionerka DNP-a Maja Vukićević u Vladi premijera Milojka Spajića rukovodi resorom saobraćaja, dok je njen stranački kolega Milun Zogović potpredsjednik Vlade zadužen za infrastrukturu i regionalni razvoj.&nbsp;
Ukoliko izmjene, koje budu inicirali, ne dobiju saglasnost većine članova Vlade, iz stranke Milana Kneževića poručuju da će Vukićević i Zogović podnijeti ostavke, dok će klubovi poslanika i odbornika u državnoj i Skupštini Glavnog grada uskratiti podršku Vladi premijera Milojka Spajića i upravi gradonačelnika Saše Mujovića.&nbsp;
Iz DNP-a, u saopštenju koje su medijima proslijedili nakon sjednice Predsjedništva, podsjećaju da ta partija nikada nije odstupila od svojih ideoloških i programskih principa, te da njihova programska opredjeljenja nijesu u koliziji ni sa Koalicionim sporazumom, ni sa takozvanim Barometrom 26.
Naglašavaju, takođe, da su programska opredjeljenja DNP-a u skladu sa evropskim vrijednostima i standardima koji se, kako navode, jedino u Crnoj Gori ignorišu.
U DNP-u podsjećaju da su, nakon posljednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori, sve njihove inicijative vezane za normiranje srpskog kao službenog jezika, izmjene Zakona o državljanstvu i proglašenje trobojke za narodnu zastavu, nailazile na odbijanje koalicionih partnera.
Kada je riječ o prečišćivaču otpadnih voda u Botunu, čijoj se gradnji protive građani Zete i zbog koga DNP i njen lider prijete izlaskom iz aktuelne vlasti, iz te stranke su podsjetili da nedavna policijska akcija, koja je obilježila početak gradnje tog postroijenja i tokom koje je, zajedno sa predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem, uhapšeno 54 ljudi, među kojima je bilo maloljetne djece, žena i starijih osoba, predstavlja „nedopustiv čin represije“ kojom su, kako tvrde, rukovodila „ista lica koja su postupala i tokom protesta u vrijeme litija“.
Iz DNP-a navode da su prihvatili inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića za započinjanje novih pregovora radi prevazilaženja političke krize, te ističu da su ti razgovori završeni bez rezultata, jer premijer Milojko Spajić nije prihvatio ponuđene opcije kao osnov za dalje razgovore sa mještanima Botuna.
Poručuju da ostaju spremni za dijalog, ali i da sa njihovim ideološkim i programskim principima „nema trgovine“.&nbsp;
- DNP u Vladi nije zbog fotelja, već zbog građana, koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu – navode iz Demokratske narodne partije i zaključuje da „Crna Gora mora biti država svih građana, a ne privilegovanih pojedinaca“.&nbsp;
Milan Knežević je, podsjećamo, pred sam kraj minule godine, odmah nakon policijske akcije u Botunu, izjavio da više nije član vladajuće većine i da će na Predsjedništvu stranke predložiti izlazak iz vlasti.&nbsp;
Jučerašnjoj sjednici Predsjedništva, na kojoj je, umjesto najavljenog izlaska iz vlasti, opstanak koalicionog sporazuma uslovljen podrškom programskim principima DNP-a vezanim za pitanja jezika, državljanstva, državnih simbola i Botuna, prethodio je javni apel koji je grupa građana Zete uputila Kneževiću, zahtijevajući od njega da ipak ostane u vlasti i političku borbu nastavi iznutra.
Oni u otvorenom pismu, objavljenom na portalu In4S, Kneževića upozoravaju da bi odluka DNP-a o napuštanju vlasti nanijela štetu interesima Zete i oslabila njen glas u institucijama.&nbsp;
- Građani Zete ne žele da Milan Knežević napusti vlast – navodi se u pismu.
U pismu se dodaje i kako bi njegovo napuštanje vlasti, osim interesima Zete, štetu nanijelo i ostalim opštinama u Crnoj Gori koje su mu, kako se navodi, dale podršku i koje od njega očekuju ozbiljnost i snagu da se odupre svim pritiscima i svima koji bi jedva dočekali njegovu ostavku.
- Mi koji smo Vas birali, mi koji stojimo uz Vas više od 20 godina, danas tražimo da nas ispoštujete. Naša podrška nije bila trenutna, niti vođena interesom, već dugogodišnja, dosljedna i iskrena. Upravo zato imamo pravo da kažemo da se odluke koje direktno utiču na sudbinu Zete ne smiju donositi pod pritiskom onih koji Zeti ne žele dobro. Oni koji danas najglasnije zahtijevaju da se „ispoštuje data riječ“, izgovorena u trenutku opravdane ljutnje i revolta, nijesu oni koji su Vam davali podršku kroz godine, niti oni koji su stajali uz Zetu kada je bilo najteže. Naprotiv, to su politički i interesni krugovi koji bi Vaš odlazak iz vlasti dočekali sa oduševljenjem, jer bi time oslabila pozicija Zete, kao i same koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i njen glas u institucijama. Vašu ostavku bi prvi pozdravili upravo oni koji Vas godinama ne žele tamo gdje se donose odluke. Građani Zete danas nemaju jačeg, glasnijeg i istrajnijeg predstavnika u institucijama od Vas. Vaše prisustvo u vlasti nije politički komfor, već prepreka onima koji bi da se odluke ponovo donose bez naroda i protiv naroda. Borba za Zetu se ne dobija napuštanjem institucija, već ostajanjem u njima i borbom iznutra, borbom dijaloga. Zato Vam poručujemo, Vaš ostanak u vlasti nije izdaja principa, već njihova odbrana. Vaš odlazak bio bi politička pobjeda onih koji Zeti ne žele dobro. Građani Zete stoje uz Vas, a vjerujemo i da mnogi širom Crne Gore očekuju da Vi ostanete uz njih – zaključuje se u otvorenom pismu Kneževiću.
<h2>Đukanović: Sada je jasno da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere</h2>
 
Politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da inicijative DNP-a liče na pokušaj unutrašnje sabotaže evropskog puta, na koje aktuelna vlada ipak neće pristati.&nbsp;
- Ne zato što su premijeru Spajiću ideološki strane, već zato što zna da bi to trenutno ugrozilo važan evropski projekat i povuklo ozbiljne finansijske posljedice – navela je ona u izjavi za Pobjedu.&nbsp;
Đukanović je, međutim, sigurna da su i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Spajić tu temu ostavili za kraj kako bi se njome politički trgovalo u susret ili nakon parlamentarnih izbora iduće godine.
- Dakle, nije sporno da će ultimatum biti prihvaćen, samo ne sada. To će prije biti ustupak predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, nego Milanu Kneževiću - navodi sagovornica Pobjede.
Đukanović ističe i kako se sada najbolje vidio da su mještani Botuna izmanipulisani jer više, podsjeća ona, nema ni protesta, ni pobune.
- Pokazalo se da je pitanje izgradnje kolektora samo iskorišćeno kao sredstvo za političke igre i ostvarivanje partijskih ciljeva, koji su u velikoj mjeri usklađeni sa interesima centara moći izvan Crne Gore, prije svega u Beogradu. Sada, umjesto Botuna, u prvi plan dolaze identitetske teme, jezik, državljanstvo, ustavne promjene, što pokazuje da su prijetnje oko rušenja Vlade bile samo politički manevri bez stvarne namjere – zaključila je Đukanović.
Njen stav dijeli i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković, ističući kako nakon zaključaka Predsjedništva DNP-a „počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu“.
- Kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - napisao je Laković u objavi na platformi Iks.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2Fclanak%2Fdukanovic-jasno-je-da-su-prijetnje-rusenjem-vlade-bile-politicki-manevri-bez-stvarne-namjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đukanović: Jasno je da su prijetnje rušenjem Vlade bile politički manevri bez stvarne namjere

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru, u nižim predjelima kiša, susnježica i snijeg, a u planinama slab do umjeren snijeg, koji će se tokom noći proširiti na brdsko planinske oblasti centralnih i južnih predjela.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab do umjeren promjenljiv, krajem dana i tokom noći umjeren do jak sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do deset, a najviša dnevna od jedan ispod nule do 11 stepeni.

Pretežno oblačno sa padavinama

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Tag: ali-hamnei