Alija Balijagić koji je 25. oktobra prošle godine ubio Milenku i Jovana Madžgalja u selu Sokolac, izveden je pred vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Bojana Radović. Okrivljeni je priznao izvršenje svih krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, ali je negirao da je izvršio premetačinu kuće stradalih i da je iz nje išta otuđio.
&nbsp;Na glavnom pretresu saslušan je i brat ubijenih Velibor Madžgalj, koji je ponovio optužbe na rad policije i tužilaštva.
- Za sve je kriva policija. Mogli su da spriječe od krađe puške 18. septembra, znali su da je ukrao puške, znali su da je bezbjednosno opasna osoba, znali su koliko je ležao u zatvoru. Pustili su ga da šeta po selu i istog momenta kada su ubijeni, rekli su da ih je ubio Alija Balijagić. Otkud su oni to znali? Nijesu pravilno ni izvršili uviđaj. Ja u sud ne sumnjam i nikada neću da će on pravilno donijeti presudu - kazao je Madžgalj.
Iako je tražio izuzeće, braniocu okrivljenog Balijagića sud to nije uvažio.
- Odbranu okrivljenog ste čuli. Priznao je krivično djelo koje mu je stavljeno na teret. Sud je glavni pretres odužio. Na sljedećem biće izvedeni dokazi po optužbi i predlozi obje strane za izvođenje novih dokaza - kazao je Balijagićev advokat.
Balijagić je tokom suđenja tražio da se ispita njegovo zdravstveno stanje i mentalne sposobnosti, jer je 32 godine proveo na robiji. Zato je, smatra, njegovo rasuđivanje upitno. To će u daljem postupku, kako je najavljeno, zvanično i tražiti njegov branjenik. Novo ročište zakazano je za 20. oktobar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Suđenje Aliji Balijagiću (64) zbog ubistva brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac u oktobru prošle godine, iako je bilo zakazano za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, biće pomjereno za dvije sedmice.
Kako je saopšteno iz Višeg suda u Bijelom Polju, naredbom postupajuće sudije Bojane Radović, glavni pretres odložen je za 14. oktobar u 11:30 sati.
- Glavni pretres se odlaže po zahtjevu branioca okrivljenog, advokata Rešada Muzurovića, kako bi se obezbijedilo ostvarivanje prava okrivljenog na odbranu - pojasnili su iz Višeg suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 sati, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Tamara Klikovac

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je zahtjev advokata Rešada Muzurovića da bude razriješen obaveze da po službenoj dužnosti brani Aliju Balijagića (65), optuženog za dvostruko ubistvo u selu Sokolac, jer mu je već sudio u drugom krivičnom predmetu.
– Sve sam u svom zahtjevu obrazložio i vjerovao sam da ću biti razriješen branilačke obaveze. Sudio sam Balijagiću ranije u nekoliko krivičnih predmeta i iz objektivnih razloga ne mogu da preuzmem angažovanje u predmetu njegove odbrane. Kao sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju postupao sam u krivičnom predmetu u kojem su donesene osuđujuće presude u kojima su stranke bili Balijagić i njegov sada pokojni brat. Ovi navodi se mogu lako provjeriti kroz presude Osnovnog suda u Bijelom Polju, vezano za sada okrivljenog Aliju Balijagića – kazao je Muzurović za "Dan".
Dodaje da mu je 11. septembra uručeno rješenje Višeg suda u Bijelom Polju, u kom se navodi da je u predmetu koji se vodi protiv Balijagića razriješen advokat po službenoj dužnosti Milorad Vlahović, a da je istovremeno on postavljen za branioca po službenoj dužnosti.
Muzurović, međutim, ponavlja da je neophodno da bude izuzet iz postupanja u ovom predmetu, jer, kako objašnjava, smatra da između njega kao branioca i okrivljenog ne bi bilo moguće uspostaviti odnos povjerenja, što je pretpostavka uspješne odbrane.
– Zbog toga, i kod činjenice da okrivljeni ne bi imao povjerenja u moje postupanje kao branioca, tražio sam da me izuzmu od daljeg postupanja u ovoj krivično-pravnoj stvari i odrede drugog branioca. Ja ću posjetiti Balijagića u zatvoru i tražiti od njega da podnese zahtjev da mu ja ne budem branilac. Ja to neću biti – naglasio je Muzurović.
Inače, ranije su i okrivljeni Balijagić i advokat Vlahović tražili da branilac bude razriješen, a ti zahtjevi su odbijeni od strane predsjednika suda kao neosnovani, zbog nenavođenja konkretnih razloga za traženo razrješenje. Međutim, imajući u vidu postupanje branioca, tj. njegove zahtjeve koji su prethodno navedeni, uz činjenicu da je ranije i sam okrivljeni tražio da mu se postavi drugi branilac po službenoj dužnosti, predsjednik suda je kasnije ipak odlučio da Vlahovića razriješi i odredi drugog branioca sa spiska Advokatske komore, po redosljedu – advokata Rešada Muzurovića.
Prema navodima optužnice, Balijagić je 25. oktobra prošle godine, oko 21.10 časova, u mjestu Sokolac, sa umišljajem i na podmukao način, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, dok su se nalazili u svojoj porodičnoj kući. Balijagiću je početak suđenja za dvostruko ubistvo zakazan za 1. oktobar.
Smolović: Nisu se stekli uslovi za razrješenje
U rješenju kojim se odbija Muzurovićev zahtjev, koje je potpisao predsjednik Višeg suda Milan Smolović, navodi se da protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba.
– Muzurović je podnio zahtjev za razrješenje u kojem je naveo da iz objektivnih razloga ne može preuzeti angažovanje u predmetu protiv okrivljenog Balijagića. Iz razloga što je postupao u krivičnim predmetima u kojima se Balijagiću sudilo. Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je advokat Muzurović i dalje branilac Balijagića. To što je ranije sudio ne predstavlja okolnosti koje dovode do sukoba interesa ili povrede prava na odbranu. Naprotiv, sud nalazi da kontinuitet u zastupanju okrivljenog doprinosi ostvarivanju njegovog prava na odbranu. Nijesu se stekli uslovi za razrješenje – piše u rješenju.

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Neizvjesno je ko će biti branilac Alije Balijagića, kome je za 1. oktobar u 11.30 sati u bjelopoljskom Višem sudu zakazan početak suđenja pred tročlanim vijećem sudije Bojane Radović.
Balijagiću će se suditi za ubistvo brata i sestre Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69) u bjelopoljskom selu Sokolac.&nbsp;
Branilac Milorad Vlahović, koji je bio postavljen po službenoj dužnosti, otkazao je punomoćje Balijagiću, a u isto vrijeme zahtjev da mu se odredi drugi branilac podnio je i okrivljeni, ali je predsjednik Višeg suda Milan Smolović odbio oba zahtjeva.
Vlahović je u međuvremenu ponovo tražio razrješenje. On je podneskom sudiji Radović predao zahtjev za razrješenje, ali je uprkos tome juče Višem sudu predao žalbu na odluku vanraspravnog vijeća da Balijagiću produže pritvor za još dva mjeseca.
– Smatram da me predsjednik vijeća mora razriješiti odbrane. S obzirom na to da je Balijagiću potvrđena optužnica Višeg državnog tužilaštva, jedini nadležan da donese odluku o razrješenju je predsjednik vijeća sudija Radović. Smatram da je moguće moje razrešenje jer za to postoje opravdani razlozi – naveo je Vlahović u svom zahtjevu.
Dodao je da odluka mora da bude donijeta na osnovu objektivne analize postavljenog branioca i okrivljenog, te ocjene odnosa povjerenja koji mora postojati.
– Ako taj odnos ne postoji ili je osjetno poremećen, onda je dovedeno u pitanje ostvarivanje funkcije odbrane. Tako ona može biti stvarno formalna. Pogrešna procjena bi donijela bitnu povredu zakona na glavnom pretresu. Prema stavu sudske prakse, kada postoje obostrani razlozi, i okrivljeni i branilac žele razrješenje, sud ga gotovo uvijek prihvati, jer je narušen odnos povjerenja. Nastavak zastupanja onemogućio bi efikasno i djelotvorno pružanje pravne pomoći, naveo je Balijagićev branilac po službenoj dužnosti.
Advokat Vlahović naglašava da je njegova dalja saradnja sa okrivljenim nemoguća.
– Predlažem da predsjednik vijeća donese odluku da usvaja zahtjev okrivljenog i njegovog branioca po službenoj dužnosti i imenuje novog branioca – naveo je Vlahović u podnesku upućenom Višem sudu u Bijelom Polju, predsjedniku vijeća Bojani Radović.
Balijagić je nakon hapšenja i izručenja Crnoj Gori priznao da je ubio brata i sestru Madžgalj.
– Ubio sam dvoje Madžgalja. Ne znam koji je motiv, izuzev da sam se naljutio jer sam prilikom posjete njihovoj kući naišao na arogantan odnos s njihove strane. Nikada ih ranije vidio nijesam, kazali su mi da idem i ja sam otišao do obližnje šume, odakle sam se kasnije vratio, riješivši da im se za to osvetim i izvršio dvostruko ubistvo. Nijesam imao namjeru odranije da ih ubijem, niti bilo koga u ovom kraju – kazao je Balijagić.
Dodao je da ga je ranije troje sugrađana isprebijalo i da je razmišljao o tome da ih ubije.

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Suđenje Aliji Balijagiću (64), optuženom za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj u selu Sokolac, zakazano je za 1. oktobar pred vijećem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sutkinja Bojana Radović. Informacija je objavljena na zvaničnom sajtu suda.
Balijagić se optužnicom Višeg državnog tužilaštva tereti za teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prema navodima optužnice, zločin se dogodio 25. oktobra 2024. godine, oko 21:10 časova, kada je Balijagić, sa umišljajem i na podmukao način, usmrtio Jovana i Milenku Madžgalj dok su u porodičnoj kući gledali televiziju.
Tužilaštvo navodi da je optuženi prethodno razbio prozor na kući i potom, posmatrajući unutrašnjost, otvorio vatru. Prvo je usmrtio Jovana, a zatim i Milenku, koja je u međuvremenu uspjela da pozove policiju i prijavi ubistvo brata. Nakon toga je ušao u kuću, izvršio premetačinu u dnevnoj i spavaćim sobama, ugasio svjetlo i pobjegao kroz isti prozor u pravcu šume.
Balijagić je uhapšen nakon skoro mjesec dana bjekstva i intenzivne potrage koju su vodile policije Crne Gore i Srbije, a pronađen je u selu kod Priboja.
Tokom kontrole optužnice, državna tužiteljka Vanja Rakonjac navela je da priznanje optuženog, zajedno sa drugim dokazima i nalazima vještaka, potvrđuje navode optužnice. Balijagić je tokom saslušanja priznao izvršenje krivičnih djela, ističući da nije imao namjeru da ubije žrtve, da se kaje i da će odgovarati na sva pitanja suda.
Za krivično djelo teškog ubistva, u kombinaciji s nedozvoljenim držanjem oružja, predviđena je kazna zatvora u trajanju od deset do četrdeset godina.
Pored ovog postupka, Balijagiću će se u Osnovnom sudu u Bijelom Polju suditi i za odvojeno krivično djelo – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, kao i za tešku krađu počinjenu na teritoriji Srbije.

Balijagić pred sudom 1. oktobra zbog ubistva brata i sestre Madžgalj

Zbog sumnje da su postupali neprofesionalno u slučaju potrage za Alijom Balijagićem, osumnjičenom za dvostruko ubistvo, Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je optužni predlog protiv dvojice policajaca. 
 
Balijagić se tereti da je ubio Jovana i Milenku Madžgalj. Prije zločina, Bjelopoljci su prijavili policiji da njihov sugrađanin, koji je od ranije poznat po izvršenju teških krivičnih djela, naoružan ide bjelopoljskim selima. Kako nije lociran i uhapšen u kratkom roku on je, kako se sumnja, ubio brata i sestru Madžgalj.
Postupak protiv policajaca je pokrenut po prijavi Velibora Madžgalja, brata ubijenih Jovana i Milenke. Optužnim aktom policijski službenici terete se za krivično djelo nesavjestan rad u službi. Madžgalj je više puta optužio policajce da su kako prije ubistva njegovih brata i sestre, tako i nakon zločina, postupali neprofesionalno, čime su mu omogućili da pobjegne iz države i da se skriva punih mjesec dana.
Prijavom koju je podnio ovaj Bjelopoljac obuhvaćeno je bilo šest polcijskih službenika. Ipak, sumnje u nesavjestan rad javile su se za dvojicu službenika policije, dok je prijava u odnosu na preostalu četvoricu odbačena. Da je izviđaj po prijavi Madžgalja protiv službenika bjelopoljske policije okončan, za "Dan" je potvrdila tužiteljka Danijela Đuković, portparol Osnovnog državnog tužilaštva.
Balijagiću će suditi i za oružje&nbsp;
– Završen je postupak izviđaja i protiv dva policijska službenika je podnijet optužni predlog Osnovnom sudu u Bijelom Polju, zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi. U odnosu na ostala lica i prijavljena djela, donijeto je rješenje o odbačaju krivične prijave – saopštila je Đuković.
Inače, prijavom koju je podnio Madžgalj, čiji su brat i setra Jovan i Milenka Madžgalj ubijeni 25. oktobra prošle godine, u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini kod Bijelog Polja, na teret je šestorici policajaca stavljena sumnja da su izvršili krivična djela nepomaganje nakon izvršenog krivičnog djela i nesavjestan rad u službi.
Formiranje predmeta u Osnovnom tužilaštvu protiv policajaca, uslijedilo je nakon što je porodica ubijenih u novembru podnijela krivičnu prijavu protiv čelnika policijskog Regionalnog centra "Sjever", kao i rukovodilaca Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, koji su, kako tvrde u prijavi, nestručnim radom dozvolili izvršenje krivičnog djela na štetu pokojnih.
Nezadovoljni postupanjem policije u ovom slučaju, građani Vraneške doline više puta su blokirali magistralni put prema Podgorici i Pljevljima, u mjestu Slijepač most, tražeći kolektivnu odgovornost i smjene u vrhu policije, zbog propusta u hapšenju Balijagića. I vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je naložio načelniku Regionalnog centra bezbjednosti "Sjever" da bez odlaganja pokrene odgovarajuće postupke protiv deset policijskih službenika, za koje postoji sumnja da nijesu preduzeli sve mjere i radnje koje su bili dužni u vezi sa slučajem dvostrukog ubistva za koje je osumnjičen Alija Balijagić.

Za propuste u slučaju Balijagića optužena dvojica policajaca

Predsjednica Osnovnog suda u Bijelom Polju, sutkinja Gorica Đalović, donijela je rješenje kojim je potvrđena optužnica Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, podignuta protiv Alije Balijagića iz Bijelog Polja.
Balijagiću se na teret stavljaju dva krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, i teška krađa.
Prema navodima iz optužnice, ova djela su, kako se sumnja, počinjena na teritoriji Republike Srbije.
Postupak protiv Balijagića biće nastavljen pred nadležnim sudskim organima, u skladu sa zakonskim propisima.

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog ubistva Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac. Njemu se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenja oružja i eksplozivnih materija.
- Rješenjem vijeća Višeg suda u Bijelom Polju Kvo.br.25/25 od 30. 06. 2025. godine, potvrđena je optužnica VDT iz Bijelog Polja Kt.br.56/24 od 09. 06. 2025. godine, podignuta protiv okrivljenog Alije Bakijagića iz Bijelpog Polja, zbog krivičnog djela teško ubistvo iz čl.144 st. 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz čl. 403 st. 3 u vezi st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore - saopšteno je iz tog Suda.
Nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta, vijeće ovog suda je zaključilo da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
- Dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je okrivljeni Balijagić izvršio krivična djela koja su mu optužnicom stavljena na teret, dok se pravo i potpuno činjenično stanje može utvrditi u skladu sa procesnim načelom kontradiktornosti samo u postupku na glavnom pretresu - kazali su iz Višeg suda u Bijelom Polju.

Branilac Alije Balijagića, optuženog za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra prošle godine u bjelopoljskom selu Sokolac, advokat Milorad Vlahović, podnio je Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice.
Advokat Balijagića po službenoj dužnosti prijedlog je podnio na izričit zahtjev njegovog branjenika kojem je zaprijećena kazna od 10 do 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja.
Optužnicu protiv Balijagića, koji je za razna djela proveo više od 30 godina u zatvoru, razmatraće vijeće sudije Dragana Dašića.
Podsjetimo, nakon skoro mjesec bjekstva i opsežne policijske potrage u Crnoj Gori i Srbiji, Balijagić je uhapšen u jednom selu kod Priboja.
Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Vanja Rakonjac saslušala je okrivljenog Balijagića zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Prilikom saslušanja, okrivljeni je iznio svoju odbranu u kojoj je priznao ubistvo, za koje se, kako je istakao, duboko kaje. Rekao je i da nije imao namjeru da ih ubije te da će na sudu odgovarati na sva pitanja.
Tvrdio je da pokojne Madžgalje ranije nije poznavao. Ubistvo je, kako je ispričao, počinio u afektu, u trenutku jake emotivne razdraženosti. Balijagić tada nije želio da odgovara na pitanja svog branioca i punomoćnika oštećene porodice, već isključivo na pitanja tužioca.
Odbrana je nakon određivanja pritvora okrivljenom u žalbi Apelacionom sudu istakla da je, slijedeći njegov iskaz pred sudijom za istragu i VDT, okrivljeni priznao da je ubistvo izvršio u stanju jake razdraženosti ili afekta koje je izazvano psihičkom nestabilnošću, naglom konfrontacijom sa spoljašnjim svijetom, proisteklog iz dugogodišnjeg boravka dužeg od 30 godina u zatvoru.
Za Balijagićem je tragala najprije crnogorska, a potom i srpska policija nakon što je utvrđeno da je prešao granicu i da je viđen u selima oko Prijepolja i Priboja.
On se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.
Balijagić je uhapšen u Srbiji 21. novembra – 27 dana nakon što je počinio zločin u Crnoj Gori. On je 28. novembra sproveden u okružni zatvor u Užicu, kada mu je i određen pritvor.
Više javno tužilaštvo u Užicu početkom decembra 2024. godine podiglo je optužnicu protiv Balijagića za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i teška krađa koje je počinio na teritoriji Srbije tokom bjekstva, nakon počinjenog zločina u Crnoj Gori.
Međutim, sud i tužilaštvo u Užicu su odlučili da ovaj postupak protiv Balijagića ustupe crnogorskom pravosuđu.
<h2>Kriminalni dosje</h2>
Balijagić je od ranije poznat crnogorskoj policiji, u prošlosti je bio osuđivan za razbojništvo, pljačke, silovanje, a 2003. godine se takođe intenzivno tragalo za njim.
Prema evidenciji policije, Balijagić je više od 30 godina proveo u zatvoru i višestruki je povratnik u izvršenju krivičnih djela.
Jovana i Milenku Madžgalj usmrtio je popevši se na blokove iza njihove kuće, da bi potom u njih ispalio više hitaca. Mještani sela Sokolac bili su očajni jer je osumnjičeni Balijagić nakon zločina „lako“ umakao policijskim snagama i tvrdili su da je ubistvo moglo biti spriječeno da su nadležni reagovali na vrijeme.
Za njim su tada tragale Specijalne snage Vojske Crne Gore i pripadnici policije, a on je sve vrijeme dok je bio u bjekstvu bio naoružan, sa municijom.
Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao više od 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. Naruku mu je išlo to što je taj teren dobro poznavao.
Ukoliko se utvrdi da je neko pomagao Balijagiću u bjekstvu, kazniće se kao da je sam učinio krivično djelo, saopšteno je ranije u odgovoru iz Višeg državnog tužilaštva Crne Gore.
Kada je Balijagić pobjegao na teritoriju Srbije, u potragu su se aktivno uključili pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije koji su patrolirali i dronovima pretraživali region oko sela Orašac (okolina Brodareva).
Ovu situaciju „iskoristio“ je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izjavio da je odbjegli Balijagić postao „ekstremni“ radikalni islamista te da su te informacije srpske bezbjednosne službe dobile od „veza iz Crne Gore“.
- Ta Vraneška dolina, istorijski interesantno područje, odakle su Madžgalji koje je ubio. Mislim da su mu sati odbrojani. Čovjek je 30 i nešto godina proveo u zatvoru. Mi smo ga lišili slobode, znamo mi put kojim je i tada išao, kroz koja sela, nije mu ovo prvi put - rekao je, između ostalog, Vučić.
Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, međutim, zvanično su saopštile da ne raspolažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
- Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina provelo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma - istakli su u zajedničkom saopštenju.
Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi tvrdili su da ne postoji nijedan trag koji bi ukazivao da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu. Kako su nam tada pojasnili, jasno je da se radi o Vučićevom pokušaju skretanja pažnje sa tragedije u Novom Sadu, gdje je stradalo 14 osoba u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici zbog čega su građani Srbije organizovali protest na kojem je bilo više desetina hiljada nezadovoljnih koji traže ostavku Vlade.
Sa druge strane, resorni ministar Danilo Šaranović govorio je da je od dana kada se desio ovaj tragični događaj u prosjeku 200 policajaca i 70 pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno učestvovalo u potrazi, pretražujući složeni planinski i ruralni teren, koji obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara.
- Da su uslovi terena i priroda potrage izuzetno zahtjevni potvrđuju i kolege iz policije Srbije koje, kako ste javno mogli čuti, sa velikim angažovanjem najelitnijih policijskih jedinica i najsavremenijom opremom, u punoj koordinaciji sa našom policijom, danima rade na potrazi za Balijagićem na teritoriji Republike Srbije - rekao je tada Šaranović.

Balijagić nudi sporazum o priznanju krivice za ubistvo Madžgalja

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju završilo je saslušanje Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u mjestu Sokolac.
Advokat porodice Madžgalj Miladin Joksimović kazao je da je Balijagić, u toku saslušanja od strane tužiteljke Vanje Rakonjac, priznao da je izvršio dvostruko ubistvo, kao i da je posjedovao oružje bez dozvole.
- Optuženi je u potpunosti priznao izvršenje krivičnog djela, kada je u pitanju krivično djelo ubistvo. Što se tiče drugog krivičnog djela, priznao je takođe, da je imao oružje za koje nije posjedovao dozvolu - naglasio je Joksimović.
On navodi da je Balijagić jedino odgovarao na pitanja tužiteljke.
- Na pitanja svog branioca i mene kao punomoćenika oštećenih, nije želio da odgovara. Rekao je da će na ta pitanja odgovoriti tokom postupka, odnosno na glavnom pretresu - dodao je Joksimović.
Viši sud u Bijelom Polju ostavio je, prije dva dana, na snazi ranije rješenje tog suda o određivanju pritvora Aliji Balijagiću (64), zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela.&nbsp;
Uprava policije Crne Gore preuzela je Balijagića 17. marta ove godine na graničnom prelazu Dobrakovo.
Iz policije su tada zvanično saopštili da je Crna Gora Balijagića potraživala na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisao NCB INTERPOL Podgorica, a radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred pravosudnim organima naše države, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Nakon sprovedenog ekstradicionog postupka Rešenjem Ministarstva pravde Republike Srbije, donijeta je odluka o izručenju ovog lica nadležnim organima u Crnoj Gori radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio gore pomenuta krivična djela. Službenici NCB INTERPOL-a Podgorica uz asistenciju taktičke jedinice Posebne jedinice policije su preuzeli ovo lice od strane policijskih službenika MUP-a Republike Srbije i uz pojačane mjere obezbeđenja, uz blokadu trase kretanja lice A.B. sproveli do Zatvora u Bijelom Polju - naveli su iz policije.
Ministarka pravde u Vladi Srbije Maja Popović donijela je ranije rješenje kojim je dozvoljeno izručenje Alije Balijagića pravosudnim organima Crne Gore.
Balijagić je izručen u cilju krivičnog gonjenja zbog krivičnog djela Teško ubistvo, u sticaju sa krivičnim djelom Nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, koja mu se stavljaju na teret naredbom o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju od 29. oktobra 2024. godine.
On je uhapšen u Srbiji 21. novembra 2024. godine, a Ministarstvo pravde Crne Gore je 22. novembra 2024. godine dostavilo Ministarstvu pravde Srbije molbu za izručenje Balijagića.
Podsjetimo, Alija Balijagić je osumnjičen za dvostruko ubistvo u selu kod Bijelog Polja u Crnoj Gori.
Sumnja se i da je dvije puške ukrao iz kuće u Srbiji.

Advokat porodice Madžgalj: Balijagić priznao da je ubio Jovana i Milenku

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu o ukidanju uvoznih carina na brazilske prehrambene proizvode, uključujući govedinu, kafu, kakao i voće.
Te namirnice bile su pogođene carinama od 40 odsto uvedenim u julu, saopštila je Bijela kuća.
Uredba će uticati na brazilski uvoz od 13. novembra nadalje i može da zahtijeva povrat carina naplaćenih na tu robu dok su se carine još naplaćivale, prema tekstu naredbe koju je objavila Bijela kuća, prenosi B92.
&nbsp;Inače, Sjedinjene Američke Države (SAD) je carine ljetos uvela da kazni Brazil zbog kaznenog progona njegovog bivšeg predsjednika i Trampovog saveznika Žaira Bolsonara.
&nbsp;Ovaj potez SAD dolazi nakon slične naredbe administracije od prošlog petka o ukidanju carina na nekoliko poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja, s obzirom na to da je zbog nekih carina došlo do rasta cijena hrane u Americi.
Brazil isporučuje oko trećinu ukupnog izvoza kafe u Sjedinjene Države, čiji su stanovnici ujedno i najveći svjetski konzumenti.
U posljednje vreme postao je važan dobavljač govedine, posebno one vrste koja se koristi za proizvodnju hamburgera.
Maloprodajne cijene kafe u SAD-u porasle su ove godine čak 40 odsto - zbog carina, ali i zbog slabije proizvodnje te biljne kulture.&nbsp;

Tramp ukinuo carine na brazilske prehrambene proizvode

Podaci američkog statističkog ureda (BLS) pokazali su na rast broja zaposlenih u septembru od 119 hiljada.
&nbsp;To je najveći rast broja radnih mjesta u posljednjih pet mjeseci, predvođen rastom zaposlenosti u zdravstvu, prenosi SEEbiz.&nbsp;
&nbsp;S druge strane, gubici radnih mjesta zabilježeni su u transportu i skladištenju.&nbsp;
&nbsp;Izvještaj o zapošljavanju za septembar prvobitno je bio planiran za objavu 3. oktobra, ali je odgođen zbog shutdowna američke vlade.&nbsp;
&nbsp;S druge strane, stopa nezaposlenosti je porasla na 4,4 odsto u septembru sa 4,3 odsto u avgustu, dosegnuvši najviši nivo od oktobra 2021.
&nbsp;Ovo će biti posljednji podatak o nezaposlenosti dostupan prije sjednice američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) u decembru, budući da je BLS saopštio da izvještaj o zapošljavanju za oktobar neće sadržavati stopu nezaposlenosti zbog nedostatka prikupljenih podataka tokom obustave rada savezne vlade.

Solidan rast zaposlenosti u SAD-u

&nbsp;Utakmicama 16. kola sjutra će, nakon dvonedjeljne pauze, biti nastavljeno takmičenje u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi.&nbsp;
Kolo će obilježiti međusobni dueli četiri vodeća tima.
Vodeća Sutjeska ugostiće u 18 sati u Nikšiću trećeplasirani Dečić, dok će četvrtoplasirana Budućnost, četiri sata ranije na Gradskom stadionu, igrati sa drugoplasiranim Mornarom.
Bokelj i Arsenal sastaće se u 13 sati u Kotoru, Petrovac će 30 minuta kasnije ugostiti Jedinstvo, dok će se u 14 u Beranama rivali biti Jezero i Mladost.&nbsp;

MPCFL: Danas utakmice 16. kola

Približno 48 miliona barela ruske nafte ostalo je zaglavljeno na moru zbog početka primjene američkih sankcija protiv Rosnjefta i Lukoila, što primorava desetine tankera da mijenjaju rute i traže nove kupce usred velikog poremećaja na globalnom tržištu energenata.
&nbsp;Prema podacima agencije Kpler, skoro 50 tankera sa ruskom naftom usmjerenih ka Kini i Indiji, kao i više brodova bez naznačene destinacije, nalaze se u tranzitu širom rute od Baltika do Južnog kineskog mora, prenosi Tanjug.
&nbsp;Rusija održava obim pomorskih isporuka nafte na oko 3,4 miliona barela dnevno, ali dio tereta već nailazi na prepreke, prenosi Blumberg.&nbsp;
&nbsp;Neki brodovi koji su ranije bili primorani da znatno promijene kurs ponovo su krenule ka Indiji, poput tankera Spirit 2 i Furija, iako je malo vjerovatno da će stići na odredište prije isteka prelaznog perioda za sankcije.
&nbsp;Pojedini tankeri preusmjereni su ka područjima poznatim po pretovarima na druge brodove radi prikrivanja porijekla nafte, kao što su vode kod Singapura, Malezije i Južne Koreje.
&nbsp;Eksperti očekuju da će tržište u naredna tri do četiri mjeseca pokušati da razvije nove mehanizme za uvoz ruske nafte, ali je u kratkom roku vjerovatno da će sankcije izazvati dodatne zastoje, pritiske na cijene transporta i veće korišćenje netransparentnih ruta, napominje njujorška agencija.

Američke sankcije remete isporuku

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: alija-balijagic

Balijagić priznao ubistvo, traži da se ispita njegovo zdravstveno stanje

Po zahtjevu advokata Balijagića: Glavni pretres pomjeren kako bi se ostvarilo pravo na odbranu

Muzurović ne može da brani Balijagića jer mu je sudio

Balijagiću produžen pritvor, advokat ne želi da ga brani

Balijagić pred sudom 1. oktobra zbog ubistva brata i sestre Madžgalj

Za propuste u slučaju Balijagića optužena dvojica policajaca

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Potvrđena optužnica protiv Alije Balijagića

Balijagić nudi sporazum o priznanju krivice za ubistvo Madžgalja

Advokat porodice Madžgalj: Balijagić priznao da je ubio Jovana i Milenku

Tramp ukinuo carine na brazilske prehrambene proizvode

Solidan rast zaposlenosti u SAD-u

MPCFL: Danas utakmice 16. kola

Američke sankcije remete isporuku

PRATITE TVe UŽIVO