Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.
Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.
Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.
On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.
Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.
Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.
- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.
„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.
Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.
Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.
- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.
<h3>Radić: Pitanje statistike</h3>
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
<h2>Samardžić: Samo izgovor</h2>
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Evropske članice NATO-a i Kanada povećale su tokom prošle godine izdvajanja za odbranu za 20 odsto, saopštio je generalni sekretar Alijanse, Mark Rute. 
 
Navodi se da, uz povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, neameričke članice Alijanse na odbranu troše ukupno 485 milijardi dolara, prenosi Al Džazira. 
 
Članice NATO-a pod pritiskom su američkog predsjednika Donalda Trampa da povećaju vojne budžete, a brojne članice se trude da pokažu da su shvatile njegovu poruku i da su već povećale odbrambenu potrošnju, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. 
 
Rute je za Rojters kazao da se raduje sastanku s ministrima odbrane NATO-a koji će biti održan naredne sedmice. 
 
On je rekao da će razgovarati na koji način mogu više i bolje ulagati u odbranu. 
 
- Brojke idu prema gore. Evropa i Kanada su u 2024. potrošile 20 odsto više, pa su ukupne nove investicije posljednjih godina porasle sa 640 na 700 milijardi dolara - naveo je Rute. 
 
Sastanak ministara odbrane Alijanse biće održan u četvrtak.

Evropske države i Kanada za 20 odsto povećale izdvajanja za odbranu

Da bi Crna Gora što prije trebalo da imenuje ambasadora pri NATO-u ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i generalnog sekretara NATO Marka Rutea u Briselu.
- Razovarali smo o brojnim temama i zaključili smo da Crna Gora treba što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u, i u razgovorima sa Vladom ću predložiti da to bude naš karijerni diplomata i mislim da je to način na koji treba pristupiti ovoj temi - kazao je Milatović dodajući da je izrazio zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom, posebno jer je današnji susret prvi sastanak Rutea u poziciji generalnog sekretara sa nekim crnogorskim državnikom.
U Milatovićevom kabinetu kažu da je na sastanku bilo riječi i o stavu Crne Gore kada je u pitanju mehanizam podrške Ukrajini, što je bio jedan od zaključaka samita u Vašingtonu.
- Mi kao zemlja, obavezali smo se da ćemo to stavti na dnevni red. Tako da, sasvim sigurno će na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost to biti tačka dnevnog reda. I ja se nadam da ćemo kao država, preuzeti obavezu na koju smo se obavezali Vašingtonskim samitom - rekao je Milatović.
Predsjednik države je ocijenio da NATO i generalni sekretar Rute izuzetno cijene ulogu koju Crna Gora ima kada je u pitanju regionalna stabilnost, dodajući da je članstvo Crne Gore 2017. godine doprinijelo dodatnoj stabilnosti cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
- Crna Gora takođe učestvuje u misijama podrške i imamo stacionirane vojnike i u Letoniji i u Bugarskoj, i na taj način dodatno pokazujemo naše kredibilno članstvo u okviru NATO-a. Trenutno postoje brojni izazovi u svijetu i u proteklih par godina, geopolitička situacija se poprilično zakomplikovala. Iz ove perspektive, čini mi se da se vidi koliko je dobro članstvo Crne Gore u okviru NATO-a, u okviru kolektivnog mehanizma bezbjednosti i odbrane - kazao je Milatović.
Predsjednik je podsjetio da je više od godinu dana apelovao na Vladu da i djelima, ne samo riječima i floskulama, pokaže jednu odgovornost kada je u pitanju imenovanje ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
- Nažalost, to nije urađeno. Ono što mislim da treba što hitnije uraditi jeste upravo pristupiti toj situaciji na način koji sam predložio, da se prosto vidi koji je to karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova najbolje rješenje za našeg ambasadora u NATO-u. Mislim da je to jedna razumna stvar oko koje svi politički subjekti treba da se slože, da bismo na taj način dokazali demokratsku zrelost i odgovornost i to će upravo biti stav koji ću prenijeti Vladi po povratku u zemlju - zaključio je Milatović.
On je pozvao Rutea da učini zvaničnu posjetu Crnoj Gori, što bi, kako je istakao, bila potvrda naše posvećnosti daljem jačanju kredibilnosti Crne Gore kao NATO članice.

Milatović sa Ruteom: Crna Gora što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u

NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;
Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;
Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;
Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".
Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;
Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je Radmili Šekerinskoj, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO Marka Rutea.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti zamjenice GS NATO. To je veliko, zasluženo, priznanje ne samo za nju i njenu Sjevernu Makedoniju, već za region u cjelini - ocijenio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1858962512009424947%3Ft%3DofcILQInvO2QwgC9t98RDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istakao je da vjeruje da će svojom posvećenošću, znanjem i iskustvom davati značajan doprinos djelovanju NATO u vremenu u kojem se svijet suočava s novim izazovima, neizvjesnošću i nepoznanicama.

Đukanović: Veliko i zasluženo priznanje za Šekerinsku, Sjevernu Makedoniju i region u cjelini

Na ovaj poseban dan, odajemo počast hrabrim muškarcima i ženama koji su u prošlosti branili našu slobodu, kao i onima koji danas stoje na straži mira i sigurnosti svih građana Crne Gore – poručio je premijer Milojko Spajić na svečanoj ceremoniji proslave Dana Vojske Crne Gore koja se održava u Univerzitetskom sportskom-kulturnom centru u Podgorici.
On je ranije danas uputio čestitku ovim povodom i istakao važnu ulogu, koju kao dio NATO-a, igraju u očuvanju globalnog mira.
- Tradicija crnogorskih junaka, izgrađena na časti, hrabrosti i ljubavi prema otadžbini, ostaje čvrst temelj naše vojske. Njihovo nasljeđe nas inspiriše da u svakom trenutku branimo dostojanstvo, mir i suverenitet naše domovine - naveo je Spajić.
Kazao je da danas, kao članica NATO saveza, Crna Gora čvrsto stoji rame uz rame sa svojim saveznicima, posvećena zajedničkom cilju očuvanja globalnog mira i stabilnosti.
- Naša vojska je sastavni dio ove snažne alijanse, doprinoseći kolektivnoj bezbjednosti kroz profesionalizam, odgovornost i spremnost da odgovori na izazove koji se tiču cijelog svijeta. Upravo to članstvo potvrđuje našu odlučnost da, kroz međunarodnu saradnju i partnerstvo, branimo vrijednosti slobode i demokratskog poretka, istovremeno jačajući naše nacionalne odbrambene kapacitete - naveo je on.
Spajić je naglasio da je uloga pripadnika Vojske presudna za sigurnu budućnost.
- S ponosom stojimo uz našu vojsku, koja je neodvojivi stub državnosti i bezbjednosti Crne Gore. Naša vojska, uzimajući najbolje iz bogatog istorijskog nasljeđa i modernih dostignuća, simbolizuje snagu, predanost i hrabrost. Kroz ovaj sklad tradicije i savremenih izazova, te kroz aktivan doprinos globalnoj bezbjednosti, naši vojnici svjedoče o posvećenosti miru, ne samo u granicama Crne Gore već i širom svijeta. Svim pripadnicima Vojske Crne Gore čestitamo njihov dan! Neka vas vodi čast, snaga i hrabrost, kao i generacije prije vas, dok zajedno koračamo prema sigurnijoj budućnosti - zaključio je Spajić.

Spajić: Naši vojnici doprinose kolektivnoj bezbjednosti, spremni da odgovore na izazove koji se tiču cijelog svijeta

Direktorica JU Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" Bojana Đačić je nezakonito donijela rješenje o sopstvenoj zaradi, dok je otklonila nepravilnost koja se odnosi na rješenja o platama zaposlenih, konstatovano je u nalazu glavne budžetske inpektorke u Ministarstvu finansija Jelene Perućice.
Glavni inspekcijski nadzor sproveden je od 5. do 9. februara, s ciljem utvrđivanja da li je Đačić postupila po mjerama naloženim nakon vanrednog inspekcijskog nadzora od 23. oktobra 2025. godine.
Tada su konstantovane nepravilnosti u primjeni propisa koji se odnose na obračun i isplatu zarada zaposlenih u javnom sektoru. Inspekcija je tada utvrdila da je Đačić primala zaradu bez pravnog osnova, kao i da je zaposlenima vršeno umanjenje plata do 30 odsto.
Direktorici je, kao odgovornom licu, naloženo da otkloni nepravilnost koja se odnosila na nedonošenje rješenja u skladu sa članom 31 stav 4 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tim članom je propisano da rješenje o zaradi zaposlenog donosi rukovodilac.
Glavna budžetska inspektorka u najnovijem zapisniku konstatuje da je tražena rješenja u međuvremenu donijela direktorica, čime je otklonjena nepravilnost.
Kako se konstatuje u zapisniku, direktorica je 14. januara 2026. godine donijela rješenje o zaradi za sebe, iako je članom 31 stav 6 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana, imenovana ili postavljena donosi organ, odnosno radno tijelo koje ih je izabralo, imenovalo ili postavilo.
Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja i u skladu sa članom 23 stav 1 Zakona o budžetskoj inspekciji, glavna budžetska inspektorka naložila je Bojani Đačić da sporno rješenje stavi van snage. Istovremeno je ukazano da je nadležno radno tijelo dužno da donese novo rješenje u skladu sa zakonom.
Rok za otklanjanje nepravilnosti je 15 dana od dana prijema zapisnika.
Đačić 30. juna 2023. godine imenovana za v. d. direktoricu Narodne biblioteke “Stevan Samardžić”, a od maja 2024. obavlja funkciju u punom mandatu.

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Nadležne službe će koordinisanim akcijama u narednim danima sprovoditi nadzor nad mjerama iz nove Odluke o načinu držanja kućnih ljubimaca na teritoriji Podgorice, kao i sankcionisanje svakog oblika nesavjesnog ponašanja prema psima i mačkama, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
To je danas dogovoreno na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Uprave za inspekcijske poslove, Komunalne policije, gradskog preduzeća “Čistoća”, NVO sektora, predstavnici Glavnog grada, kao i gradonačelnik Podgoric Saša Mujović.
- Ovakva saradnja je neophodna kako bi se zaštitila dobrobit životinja, ali indirektno omogućila i veća bezbjednost građana i očuvalo javno zdravlje. Sve preduzete mjere imaće za cilj podizanje svijesti građana o adekvatnom odnosu prema kućnim ljubimcima, kao i oštro kažnjavanje u slučaju nepostupanja po mjerama naloženim od strane ovlašćenih lica - dodaje se u saopštenju Glavnog grada.
Na ovaj način, kako ističu, Glavni grad je odlučio da djeluje i preventivno kada je u pitanju decenijski problem sa napuštenim psima, jer će se kroz stroge postupke nadzora jasnije utvrđivati vlasništvo nad kućnim ljubimcima &nbsp;i stvoriti uslovi za humano i efikasno rješavanje problema napuštenih ppasa. &nbsp;
- Uz pomoć nadležnih lokalnih službi, entuzijazma NVO sektora, ali i savjesnih građana, nakon godina ignorisanja ovog problema, odlučno se kreće u omogućavanje funkcionalnog i održivog suživota na teritoriji Podgorice - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Pojačan nadzor i nulta tolerancija na nesavjesno postupanje prema životinjama

Ulcinjanin B.M. (35) osuđen je na 15 dana zatvora zbog narušavanja javnog reda i mira, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi. 
Kako se navodi u saopštenju, njemu je suđeno u hitnom postupku jer se u ranim jutarnjim časovima u centru Ulcinja, ispred jednog ugostiteljskog objekta bezobzirno i drsko ponašao galameći i ležeći na kolovozu uznemiravajući građane.
- Sutkinja Anka Rašović je zbog opasnosti od ponavljanja prekršaja odlučila da se kazna izvrši prije pravosnažnosti rješenja, pa je okrivljeni odmah po objavi odluke upućen u UIKS Spuž - zaključuje se u saopštenju.

Ulcinjaninu petnaest dana zatvora zbog bezobzirnog i drskog ponašanja

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević govorio je danas u Skupštini i saopštio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.
Sve ovo je došlo nakon skupštinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, prenosi <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/knezevic-bicu-prinuden-da-dam-saglasnost-za-smjenu-sase-mujovica-necete-nas-trovati-radioaktivnim-i-kancerogenim-anodama">Pobjeda</a>.&nbsp;
Prije ove najave obratio se ministru zdravlja Vojislavu Šimunu.
- Postoji li mogućnost da se vanredno uvede eutanazija? Da građane Botuna i Gornje Zete, obzirom da su sad prije nekoliko dana iskopane kancerogene i radioaktivne anode na mjestu gdje je na silu započet projekat za prečišćavanje otpadnih voda, a imavši u vidu da u Botunu svaka treća kuća ima onkološkog pacijenta. Evo vi ste doktori, pa da ministre Šimun, počne eutanazija u Zeti - kazao je on.
Vrativši se na Drugi svjetski rat, podsjeća da su Njemci opkolili Botun i tražili da se okrenu jedni protiv drugih, ali niko nikog izdao nije.
- Mislim da je situacija slična 1943. Svi dijele onkološku bolest i mislim da je vrijeme da se uvede eutanazija jer mi ne možemo izdržati ovaj kancerogeni i radioaktivni napad. Sve što se dešava, od napada na selo, kao i činjenica da se štiti koruptivni ugovor od strane Saše Mujovića, pa i preko svega onoga što je ostalo jedna od najcrnjih ekoloških ali i institucionalnih mrlja na obrazu Crne Gore. Slobodna Crna Gora i vi u Zisku – tamo su razbacane kancerogene anode a čitava država ćuti. Oni koji su nas ubjeđivali da se tamo može piti voda sada nas ubjeđuju da to nije kancerogeno. Eto neka ih ponesu doma pa da vidimo je li kancerogeno ili nije - kazao je on.
Dodaje da svi oni radnici koji su došli u kontakt sa anodama da će dobiti rak.
- A mi Zećani smo spremni da nas eutanizirate. Mislim da je pošteno. Nema potrebe da živimo na rate niti da nam djeca obolijevaju od autizma i najsloženijih onkoloških bolesti i da ne možemo da ih liječimo. A ponavljam, svaka treća kuća ima onkološkog bolesnika. Za to što se dešava u državi, jedan institucionalni diskriminatorski i antizetski tretman, nije možda kriv ministar Šimun. Ali ste dio Vlade koja učestvuje u tome i sigurni budite da ćemo morati da pružimo otpor. Nećete nas trovati anodama i radioaktivnim otpadom. Kad umiremo, makar da umremo na pravi način a ne da nas truju Turci, Njemci, i ne znam kakve korporacije - kazao je Knežević.
On dodaje da će vjerovatno Spajić sada da zove telefonom i da traži smjene u institucijama sistema.
- A ako je u online režimu ili se nalazi u Dubaiju ili ko zna gdje je – kad tad će krivično pravno odgovarati za ovo što se dešava građanima Zete jer nas truju anodama koje su razbacane po Gornjoj Zeti. Vjerovatno će tražiti da se smijeni treći sekretar u Ministarstvu zdravlja a ja vas pitam jeste li podnijeli sistematizaciju o ukidanju tog mjesta (jer dolazi iz redova DNP-a). Kad god se Spajić spomene, kreću smjene - kazao je Knežević.
On dodaje da je Saša Mujović generator ove krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmišljanje a ne za šišanje,
- Vjerovatno ću biti prinuđen da dam saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu. Oni koji misle da su ove anode zdrave, uključujući i Nišavića nek ih nose kući. Dabogda im se sve tako vratilo njihovim familijama. Ako je tamo sve kako treba, onda nema niko razloga da bude uplašen od ovog što sam saopštio. Povući se nećemo i naša borba je tek počela. Nećemo umirati na rate a Boga mi ćemo i mnoge povući sa sobom jer jedini nećemo biti kolateral u ovoj porno vladi - kazao je on.

Tag: alijansa