&nbsp;Ministarstvo finansija - Odjeljenje Alimentacioni fond izvršilo je isplatu privremenog izdržavanja, uvećano za troškove izvršnog postupka, u ukupnom iznosu od 37.564,02 eura, a na osnovu 178 rješenja centra za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece. Od navedenog iznosa 37.564,02 eura, na ime privremenog izdržavanja isplaćen je iznos od 36.886,74 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka isplaćeno 677,28 eura, saopšteno je iz ovog ministarstva.
&nbsp;- Kada je u pitanju struktura po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 54, Nikšić 29, &nbsp;Budva 18, Danilovgrad 14, Bar 12, Mojkovac 9, Bijelo Polje 10, Herceg Novi 8, Pljevlja 8, Kotor 6, Ulcinj 4, Golubovci 2, Berane, Cetinje, Plav i Andrijevica po 1 rješenje. Privremeno izdržavanje isplaćeno je za 199 djece, &nbsp;za djecu: uzrasta do 5 godina isplaćeno je za 7 djece, uzrasta od 6 do 13 godina za 108 i uzrasta od 14 do 18 godina isplaćen je iznos privremenog izdržavanja za 84 djeteta- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Preciziraju, kada je riječ o strukturi po polu roditelja, &nbsp;koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 27 ili 20 %, a majki 106 ili 80 %.
&nbsp;Iz Ministarstva finansija navode da je Alimentacioni fond, takođe, nakon isplate u decembru 2024. godine, donio 166 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja kojima su obavezani dužnici izdržavanja da vrate isplaćeni iznos.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

MF: Iz Alimentacionog fonda isplaćen novac za privremeno izdržavanje 199 djece

Ministarstvo finansija – Odjeljenje Alimentacioni fond je isplatilo 41.314,51 eura za privremeno izdržavanje, a na osnovu 167 rješenja centra za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.
Od tog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno je 39.810,16 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka isplaćeno 1.504,35 eura.
Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 51, zatim Nikšić 31, Bar 17, Budva 16, Danilovgrad devet, Mojkovac devet, Bijelo Polje devet, Herceg Novi devet, Pljevlja sedam, Kotor četiri, Golubovci dva, Berane, Cetinje i Plav po jedno rješenje”, kaže se u saopštenju Ministarstva finansija.
- Privremeno izdržavanje na osnovu 167 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno je za 187 djece i to za djecu: uzrasta do pet godina isplaćeno je za devetoro djece, uzrasta od šest do 13 godina za 107 djece i uzrasta od 14 do 18 godina isplaćen je iznos privremenog izdržavanja za 71 dijete - saoopšteno je iz Ministarstva finansija.
Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 24 ili 19 odsto, a majki 101 ili 81 odsto.
- Alimentacioni fond je, takođe, nakon isplate privremenog izdržavanja u oktobru 2024. godine, donio 156 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja kojima su obavezani dužnici izdržavanja da vrate isplaćeni iznos - zaključeno je u saopštenju.

610x380

Alimentacioni fond: Isplaćeno 41.314 eura za 187 djece

Prema podacima Alimentacionog fonda sa kraja septembra ove godine 16 očeva i 48 majki ostvaruje pravo na privremeno izdržavanje djece, jer drugi roditelja ne plaća redovno alimentaciju. Po tom osnovu alimentacija se isplaćuje za 140 djece.
Alimentacioni fond isplatio je krajem septembra oko 48.100 eura na osnovu 124 rješenja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.
U dokumentu koji je objavila Vlada navodi se da je privremeno izdržavanje na osnovu 124 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno za 140 djece.
U dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade navodi se da je od ukupnog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno više od 44,7 hiljada eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rješenjima centara za socijalni rad, isplaćeno preko 3,4 hiljade eura.
Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, iz Ministarstva su rekli da se najveći broj odnosi na rješenja Centra za socijalni rad Podgorica, zatim Nikšić, Bar, Budva...
- Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 20 odsto, a majki 80 odsto - saopšteno je ranije iz Ministarstva finansija.
Od 20. avgusta do 20. septembra Alimentacioni fond primio je ukupno 37 rješenja centara za socijalni rad kojim je priznato pravo na privremeno izdržavanje.

Alimentaciju potražuje 16 očeva i 48 majki: Isplaćeno 48.000 eura

Ministarstvo finansija - Odjeljenje Alimentacioni fond je danas izvršilo isplatu privremenog izdržavanja od 48.148,75 eura, a na osnovu 126 rješenja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.&nbsp;
Od ovog iznosa, na ime privremenog izdržavanja isplaćeno je 44.741,17 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rješenjima centara za socijalni rad, isplaćeno je 3.407,58 eura.
- Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 34, zatim Nikšić 19, Budva 16, Bar 15, Mojkovac 10, Danilovgrad 9, Pljevlja 6, Bijelo Polje 5, Golubovci 3, Herceg Novi 3, Cetinje 2, Berane 1, Andrijevica 1, Plav i Kotor 1 rješenje - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Privremeno izdržavanje na osnovu 126 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno je za 144 djece i to za uzrast do pet godina isplaćeno je za pet djece, uzrast od šest do 13 godina za 77 djece i uzrast od 14 do 18 godina isplaćen je iznos za 62 djece.
Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, &nbsp;koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 20, a majki 80 odsto.
- Alimentacioni fond je, takođe, nakon isplate privremenog izdržavanja u avgustu 2024. godine, donio i 91 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja - kazali su iz Ministarstva finansija.

Alimentacioni fond isplatio 48,1 hiljada eura za 144 djece

U Petrovcu, u hotelu Palas, 15. aprila će se sastati upravljači u Zaštićenim zonama iz Crne Gore, Albanije i Italije - kako bi analizirali mogućnosti i planove zaštite u okvirima prekogranične saradnje.
Crna Gora od 2021. ima tri velika zaštićena područja u moru - Platamune, Katič i Stari Ulcinj, a sve one imaju bogat i raznovrstan biodiverzitet koji iziskuje dugoročnu zaštitu. Na ovom sastanku, čiji je koordinator master ekonomista Dušan Varda iz crnogorske NVO MedCEM iz Sutomora, razgovaraće se o tome kako povezivanje Platamuna, Katiča i Starog Ulcinja sa drugim zaštićenim područjima u moru u okruženju može dovesti do unapređenja očuvanja migratornih vrsta koje se ne zadržavaju na jednom mjestu - poput delfina, kornjača, kitova ili sredozemnog tuljana.
Već narednog dana - 16. aprila, u UpBeat Hub-u u Podgorici biće održana i radionica "Od planova do akcije - Udružene strategije za efektivna zaštićena područja u moru južnog Jadrana i Jonskog mora" u organizaciji NVO Istraživanje delfina Crne Gore.
Ovi događaji su dio ENGAGE projekta (Unapređenja zaštite prirode i biodiverziteta Južnojadransko-Jonskog moreuza) koji sufinansira IPA Interreg Adrion program Evropske Unije, a sprovodi se u saradnji partnera iz Italije, Albanije i Crne Gore.
Projekat umrežava državne i civilne organizacije koje učestvuju u zaštiti ovog značajnog međudržavnog morskog područja, a glavni cilj je očuvanje ekološkog integriteta južnog Jadrana i Jonskog mora angažovanjem zainteresovanih strana, izgradnjom kapaciteta i prekograničnom saradnjom u zaštiti mora.
Kroz multidisciplinarne aktivnosti i razmjenu najboljih praksi, ENGAGE projekat bi trebalo da doprinese usvajanju Akcionog plana preko Memoranduma o razumijevanju. To bi trebalo da osigura dobre smjernice za očuvanje biodiverziteta regiona do 2030. godine.

Očuvanje migratornih vrsta kroz umrežavanje Platamuna, Katiča i Starog Ulcinja sa zaštićenim područjima u okruženju

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, na prijedlog direktora Uprave policije Lazara Šđepanovića suspendovao je još šest policijskih službenika, saopštio je potpredsjendik Vlade Aleksa Bečić navodeći da ga je o tome obavijestio njegov partijski drug
On u saopštenju navodi da su policajci suspendovani „zbog stvaranja kriminalne organizacije, bezbjednosnih smetnji i drugih ozbiljnih prestupa“. Ovo je danas već drugo saopštenje lidera Demokrata koje dolazi usred predizborne tišine uoči lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom u kojem veliča njihovu „borbu protiv organizovanog kriminala“. Bečić se, sa druge strane, mjesecima nakon posljednje tragedije na Cetinju pravio mrtav i „mudro ćutao“.&nbsp;
Portal ETV i Televizija E u više navrata su objavili informacije o planovima ministra unutrašnjih poslova i direktora UP da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike, što je izazvalo burne reakciju unutar MUP-a.&nbsp;
Pokrenuli su tako niz disciplinksih postupaka protiv mnoštva policijskih službenika koji su se našli na spisku nepodobnih, a koji su sredinom prošle godine počeli da prave Šaranović i Šćepanović.&nbsp;
Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp;
Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp;
Kako smo već pisali, prema našim saznanjima, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsaranovic-i-scepanovic-u-problemu-proganjani-policajci-spremaju-krivicne-prijave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.6055%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ffrizirane-biografije-za-partijsku-vojsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fustavna-inicijativa-kao-pravna-zastita-policijskih-sluzbenika-od-progona-ekipe-iz-demokrata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.7036%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fpolicajce-goni-policajka-koja-je-blogerka-influenserka-i-tuziteljka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šaranović suspendovao još šest policajaca

Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza, objavio je na mreži X da su pripadnici Komunalne policije skinuli zastavu Crne Gore sa privatne ograde jednog građanina i bacili je na ulicu.
Prema njegovim riječima, zastava je bila postavljena na privatnom posjedu porodice iz Nikšića, a incident se dogodio juče.
- Zastavu Crne Gore, istaknutu na privatnoj ogradi našeg sugrađanina, juče su, kako mi je kazao, pripadnici Komunalne policije skinuli i bacili na ulicu - naveo je Zirojević.
On je dodao da je slučaj prijavljen policiji, budući da je, prema tvrdnjama vlasnika, zastava bila ispravno postavljena i bez ikakvih oštećenja.
- Imajući u vidu da se zastava nalazila na privatnom posjedu njegove porodice, ovaj slučaj je prijavljen policiji. Zastava je, prema tvrdnjama našeg sugrađanina, bila ispravno postavljena i bez oštećenja - istakao je Zirojević.
Kako navodi, porodica nije dobila nikakvo zvanično obavještenje niti rješenje o uklanjanju zastave.
- Pripadnici Komunalne policije, ni na koji način o ovom činu nijesu obavijestili porodicu niti su donijeli bilo kakvo rješenje o uklanjanju zastave. Suprotno tome, neovlašćeno su se popeli na privatnu ogradu i kapiju, zastavu bacili na ulicu i nastavili dalje. Četvorica službenika sa vozilom komunalne policije - kazao je Zirojević.
Prema njegovim navodima, izuzeti su snimci sa sigurnosnih kamera obližnje kladionice koji bi mogli potvrditi incident.
Zirojević je u objavi postavio i niz pitanja lokalnim vlastima.
- Pitam direktora Komunalne policije i opštinsko rukovodstvo – da li je ovo, po ko zna koji put, odnos lokalne samouprave prema Crnoj Gori i njenoj državnoj zastavi? Da li zastava smeta zbog jednog sjutrašnjeg događaja koji tuda prolazi? Sramno - poručio je Zirojević.

Zirojević: Komunalci sinuli crnogorsku zastavu sa privatnog posjeda i bacili je na ulicu

Mojkovačka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv R.B. (57) iz Mojkovca zbog sumnje da je bez odobrenja vršio sječu drveta u državnoj šumi, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac rasvijetlili su slučaj šumske krađe u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje krivičnih djela protiv životne sredine. Tužilaštvu u Bijelom Polju podnesen je poseban izvještaj kao dopuna ranije podnijete prijave protiv nepoznatog izvršioca.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Mojkovac podnijeli su tužilaštvu krivičnu prijavu protiv R.B. (57) iz Mojkovca, zbog sumnje da je počinio krivično djelo šumska krađa na štetu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, na način što je u toku marta ove godine, u državnoj šumi u GJ ‘Štitarica’, opština Mojkovac, bez potrebne dokumentacije, izvršio sječu stabala bukve u količini od 23.299m³ i tom prilikom pričinio štetu Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu od 1.090,78 € - navodi se u saopštenju.

Mojkovčaninu krivična prijava zbog šumske krađe

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: alimentacioni-fond