Nisam mogao da zamislim život bez alkohola. Druženja, razgovori, kupovina, posao... za sve mi je bila neophodna "čaša". Alkohol mi je bio kao vazduh.
Ovako počinje priču šezdesetpetogodišnji Petar iz Podgorice, koji danas živi trijezno nakon više od trideset godina suživota sa ovom bolešću.
- Trijezan sam posljednjih 10 godina. Posljednju čašu popio sam 11. marta 2015 - kazao je Petar.
U razgovoru za Radio Slobodnu Evropu opisuje život s ovom bolešću, kroz zavisnost i negiranje, ali i kroz oporavak, zahvaljujući ustanovi "Kakaricka gora" i zajednici Anonimnih alkoholičara.
Povod za razgovor bio je slučaj kardiologa Kliničkog centra Vladimira Peruničića koji je krajem aprila novinarku Magdalenu Čelanović uznemiravao neprimjerenim i prijetećim porukama pod, kako je kazao na sudu, dejstvom alkohola.
Kažnjen je novčano i upućen na liječenje od alkoholizma.
Bez odgovora je ostao upit RSE, Kliničkom centru da li je doktor Peruničić bio pod dejstvom alkohola i tokom radnog vremena, kada je liječio ljude.
<h2>Kako je počelo</h2>
Petar kaže da se ne iznenadi kada čuje da i ljekari pate od zavisnosti.
- Među mnogim profesijama koje nose stres, poput ljekara, profesora, pravnika, alkoholizam nije rijetkost. Traže ventil koji je i meni bio potreban - istakao je Petar.
Počeo je da pije u dvadesetim godinama, na početku studentskih dana.
- Svi su pili, mislio sam, naravno da ću i ja. Bio je to period žurki i svega što spada pod mladalačko uzbuđenje. Problem mi je bio što nisam bio opušten u društvu i nisam mogao da priđem curi… nije bilo društvenih mreža kao danas - kazao je on.
Na početku mu se, kaže, ni jedno piće nije sviđalo.
- Ni miris, ni ukus. Grozan mi je bio. Ali sam volio efekat i to što me opusti, nestane trema. Počeo sam da ga miješam sa Coca-Colom da bih zakamuflirao i lakše progutao - dodao je on.
Brzo je shvatio da može da popije više od drugih, što je postalo i tema među prijateljima.
- Od nas desetak koji smo se dužili i pratili u tome, petorica smo postali alkoholičari. Neki su umrli rano od posljedica - rekao je Petar.
Kako navodi, uglavnom je noću živio.
- Ujutru bih išao na spavanje, taman kad se ukućani bude. I to je u mojoj kući vremenom postalo normalno - prisjeća se on.
<h2>"Bio sam poslovno uspješan i to je bila moja iluzija normalnosti"</h2>
Petar je godinama bio funkcionalan.
- Nikada nisam bio agresivan kao neki drugi. Bio sam zabavan i uspješan u poslu. Imao sam školu jezika. Ovo me je držalo u zabludi da nemam problem - kazao je on.
Iako je od dvadesete do tridesete godine pio svakodnevno, bez pauze, posljedice su počele da se pojavljuju u tridesetim.
- Drhtanje ruku, anksioznost, umor. Pa sam počeo da smanjujem broj časova, tražio sam izgovore da bih mogao ranije da pijem. Drugari su me pitali " a što su ti pare mrske - kaže Petar kroz smijeh.
Živio je sestrom, koja je ljekar, ali nije primjećivala da je u problemu. "A ja sam tada već uveliko čaj "zaslađivao" duplom lozom".
Ukazuje da alkoholičar ne mora da izgleda "kao neko ko tetura ulicom".
- To je dio najčešćih zabluda. Bio sam potpuna kontra te slike. Izlazio, šetao, trenirao, izgledao normalno. Niko moje drhtaje nije registrovao - dodaje Petar.
Navodi primjer kada je, pod velikim količinama alkohola, položio težak ispit s desetkom.
- Niko nije primijetio koliko sam pijan. To me je dodatno uvjerilo da nemam problem - prisjeća se.
<h2>Spoznaja problema</h2>
Krajem tridesetih alkoholizam je poprimio drastične razmjere.
- Počeli su veliki problemi sa pritiskom, jetrom, varenjem. Ljekari kad bi me pitali da li pijem, odgovorim odrično, u smislu pomalo, kao i svi. A u to vrijeme uveliko sam pio po cijeli dan. I počeo da krijem flaše po kući - dodaje Petar.
Navodi da u tom periodu, četiri godine nije izašao iz kuće.
- Djeca iz komšiluka su mi donosila alkohol. Kažem da organizujem žurku i donesu dosta pića - kaže on.
Tokom tog perioda, kaže, mišići su toliko propali da je angažovao fizioterapeuta da bi uspio da stane na noge.
<h2>Alkohol kao anestezija i za emocije</h2>
Vremenom, alkohol mu je postao "neophodan" za svaku emociju.
- Jednog jutra otac mi je iznenada umro. Samo se srušio. Ja sam otrčao u kuhinju i potegao za flašom. Kada sam pola ispraznio krenuo sam u ono što me čeka po pitanju organizacije sahrane. Emocije su bile ugašene. Nula - kaže Petar.
Tako je bilo i sa emotivnim partnerkama.
- Ne sjećam se ni šta sam osjećao, samo znam da bi mi laknulo kada su me ostavljale. I zato sam obožavao dio one pjesme -"izbij je iz glave, idi negdje napij se". To je bio moj refren - kaže Petar.
<h2>Kada je bilo konačno dosta?</h2>
Ono što ga razlikuje od stereotipa alkoholičara jeste činjenica da nije imao klasičan "prelomni trenutak" u kojem je odlučio da od sjutra ne pije.
- Tinjalo je to dugo i pokušavao sam da pijem maksimalno tri pića dnevno, po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Ali čašica rakije nikada nije bila usamljena. To je razlika između alkoholičara i drugih. Za nas čašica nikada ne znači kraj, već početak - istakao je on.
U ustanovi za liječenje bolesti zavisnosti, Kakaricka gora, dobio je stručnu pomoć ali i, kako kaže, ključ rješenja.
- Spasio me je program 12 koraka. To nije ni medicinski ni religijski program. To je duhovna promjena. Zahvaljujući tome nemam želju za pićem - dodao je Petar.
<h2>Država bez sistemskog odgovora</h2>
U Crnoj Gori ne postoji registar osoba koje se liječe ili su se liječile od alkoholizma, što otežava borbu protiv ove bolesti, ocijenila je za RSE doktorka Sabina Ćatić, nacionalna koordinatorka za alkohol.
- Nije moguć bez odgovarajuće zakonske osnove, što dodatno komplikuje javno zdravstveni odgovor. Podatke prikupljamo iz domova zdravlja, bolnica, kroz detekciju bolesti koje su povezane sa alkoholizmom - kaže Ćatić.
Prema istraživanjima sve više mladih započinje konzumaciju već u srednjoj školi.
Među šesnaestogodišnjacima, rezultati iz 2019. pokazuju da je čak 68 odsto dječaka i 57 odsto djevojčica konzumiralo alkohol u prethodnih godinu".
Ćatić upozorava da rizici po zdravlje počinju od prve kapi alkohola, iako povremena, kontrolisana konzumacija ne mora nužno značiti bolest.
- Međutim, granica prema zavisnosti je često nevidljiva poput povećane tolerancije, zanemarivanja obaveza i odnosa, te nastavak konzumacije uprkos štetnim posljedicama su jasan znak da je problem već tu - naglasio je on.
Naglašava da je potrebna edukacija u školama, promjena percepcije alkohola u kulturi zabave, ali i osnaživanje mladih da razumiju posljedice.
- Jer alkoholizam nije samo lični problem već sistemski - napominje Petar.
<h2>Oporavljen, a ne izliječen</h2>
Tokom razgovora, Petar naglašava da nije izliječen već oporavljen.
- Alkoholizam je hronična, progresivna bolest. Ako bih popio samo jednu čašu, mozak bi mi se resetovao. Kao da nikad nisam bio trijezan. Zato kažem da nisam izliječen već oporavljen - kaže on.
Danas, svoj život opisuje kao miran.
- Vozim biciklo, igram stoni tenis. Ne pratim portale, ne čitam vijesti. Ništa. Apstiniram od svega - rekao je Petar.
Svakodnevno ide na sastanke Anonimnih alkoholičara i pomaže novim članovima, dijeleći lično iskustvo.
- Ali ne obećavam nikom da sjutra neću popiti. Samo znam da danas neću. I tako već deset godina - zaključuje Petar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Petrov put od zavisnosti do oporavka: "Alkohol mi je bio neophodan kao vazduh"

U Budilniku na Televiziji E govorimo o sve češćoj upotrebi psihoaktivnih supstanci i alkohola među vozačima kao i zabrinjavajućim rezultatima testiranja na drogu tokom vožnje.
Analiziramo koliko se cijeni crnogorski pasoš u svijetu, a bavimo se i problemom divlje gradnje, ali i sve učestalijim nepropisnim parkiranjem u Podgorici.
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, nakon premijere govorimo o predstavi "Violina, daire i pegla".
Predstava donosi komičan susret kultura, sudar sujeta i sukob različitih staleža. Gošća je glumica Žana Gardašević Bulatović.
O nagradi na "Beogradskom proleću" sa pjesmom "Pozovi me" govori pjevačica Lena Kovačević, a uspješan nastup na Gala koncertu „Virtuosos“ u Budimpešti povod je da razgovoramo sa gitaristom Petrom Nikolićem. Tema Srećnog dana je i projekat Masterovski ka EU.

Budilnik na TV E: Zabrinjavajući rezultati testiranja na drogu tokom vožnje, crnogorski pasoš u svijetu, divlja gradnja...

Službenici Uprave policije uhapsili su u Tivtu dva vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i droge, navodi se u njihovoj objavi na mreži Iks (X).
Kako su precizirali, uhapšen je S. O. iz Berana koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola od 2,49 g/kg i izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 15 dana.&nbsp;
- Uhapšen je i M. L. iz Tivta koji je upravljao vozilom pod dejstvom marihuane i kokaina, a koji je kažnjen sa 750 eura - navode iz Uprave policije.

Dva hapšenja u Tivtu zbog vožnje pod dejstvom alkohola i marihuane

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv zaposlenog u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zlostavljanje.
Sumnja se, kako se navodi u saopštenju, da je zaposleni u UIKS-u G. Đ.(46) iz Danilovgrada 8. aprila u službenim prostorijama, odnosno u okviru kruga za kratku šetnju Zatvora za kratke kazne, oštećenom osuđeniku zadao više udaraca u predjelu glave i tijela nanoseći mu lake tjelesne povrede.

Krivična prijava protiv zaposlenog u UIKS-u: Osumnjičen da je napao zatvorenika nanoseći mu lake tjelesne povrede

Policija u Kotoru, Tivtu, Baru i Ulcinju je za tri dana uhapsila 15 vozača i izdala 371 prekršajni nalog zbog bezbjednosti na putevima.
Njihova akcija je trajala od 19. do 22. marta.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor kontrolisali su 102 vozača i izdali ukupno 76 prekršajnih naloga i podnijeli 12 prekršajnih prijava - kazali su u policiji.
M.M. (38) iz Bijelog Polja uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,41 g/kg. Njega je sudija za prekršaje kaznio novčanom kaznom od 420 eura. A.V. (29) iz Kotora je vozio pod dejstvom marihuane i kokaina, a sudija ga je kaznio zatvorom od 15 dana.
- Zbog nedozvoljenog preticanja na magistralnom putu Tivat–Kotor, u tunelu Vrmac, uhapšen je turski državljanin K.O.E. Njemu je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu u iznosu od 420 eura - istakli su u policiji.
U okviru akcija „Brzina“ i „Tahograf“, izdato je 58 prekršajnih naloga i podnijeto šest prekršajnih prijava.
- Takođe, službenici saobraćajne policije u Tivtu su, u okviru akcija „Neka zvoni - život je važniji“, zatim „Brzina“ i „Pojas“, kao i po osnovu drugih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja, izdali 54 prekršajna naloga i podnijeli pet prekršajnih prijava - naglasili su u Upravi policije.
Barska policija je, dodaju, izvela lokalnu akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, te dvije nacionalne akcije – „Neka zvoni – život je važniji“ i „Brzina“, u okviru kojih su izdali 111 prekršajnih naloga, podnijeli 14 prekršajnih prijava i uhapsili šest vozača. Njih dvoje je procesuirano zbog vožnje pod dejstvom droga, još dvoje zbog vožnje u alkoholisanom stanju, i dvoje zbog vožnje brzinom većom od 50 km/h od maksimalno dozvoljene brzine u naseljenom mjestu.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su, u okviru akcije „Psihoaktivne supstance“, uhapsili šest vozača, među kojima dva operativno interesantna lica - A.D. (26) i G.S. (36), kojima je sudija za prekršaje izrekao kaznu zatvora u trajanju od po 30 dana - istakli su u policiji.
Dodaju da su izdata 72 prekršajna naloga i podnijeto osam prekršajnih prijava, od čega dvije prekršajne prijave protiv vozača koji su zatečeni da upravljaju vozilom za vrijeme trajanja mjere zabrane upravljanja vozilom.
- Prioritetne aktivnosti saobraćajne policije će i u narednom periodu biti usmjerene na otkrivanje i sankcionisanje ovih vrsta prekršaja, te stoga apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise, i time doprinesu sopstvenoj, kao i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju - poručili su u policiji.

Na primorju uhapšeno 15 vozača, izdat 371 prekršajni nalog

Pjevač Vlado Georgiev (48) kažnjen je sa 760 eura zbog vožnje u pijanom stanju i zloupotrebe droga, saopšteno je iz bjelopoljskog Suda za prekršaje.
- Zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,22 g/kg sud je pjevaču Vladu Georgievu (48) iz Beograda izrekao novčanu kaznu u iznosu od 450 eura i 30 eura troškova postupka - kazali su iz tog suda.
Sud mu je u drugom postupku zbog prekršaja Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga izrekao novčanu kaznu u iznosu od 250 eura i 30 eura troškova postupka.
- Oba rješenja u oba postupka su izvršna prije pravosnažnosti jer se radi o okrivljenom koji ima prebivalište u inostranstvu. U oba postupka okrivljeni je prihvatio odgovornost za počinjene prekršaje, a uvidom u podatke iz prekršajne evidencije je utvrđeno da nije do sada prekršajno kažnjavan - zaključili su u Višem sudu Bijelo Polje.

Vlado Georgiev kažnjen sa 760 eura zbog vožnje pod dejstvom alkohola i zloupotrebe droga

Službenici saobraćajne policije uhapsili su dvadesetogodišnjeg E. C. iz Bijelog Polja zbog vožnje pod dejstvom droge i alkohola, saopštila je Uprava policije.
- Izvršenim testiranjem utvrđeno je da je E. C. upravljao vozilom pod dejstvom opojnih droga kokain i marihuana, kao i alkohola u koncentraciji od 1.34 grama po kilogramu - naveli su iz policije na mreži Iks (X).
Kako su kazali, E. C. je priveden sudiji za prekršaje.

Bjelopoljac vozio pod dejstvom kokaina, marihuane i alkohola

Službenici nikšićke policije uhapsili su A. Đ. (28) koji je upravljao motornim vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,05 promila, navodi se u objavi Uprave policije na mreži Iks.
On će, kako dodaju, biti priveden sudiji za prekršaje u Nikšiću.
Službenici u Nikšiću su, kako dodaju, uhapsili i M. S. (24) zbog upravljanja motornim vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana.
Uhapšen je i M. M. (36) koji je odbio da se podvrgne ispitivanju prisustva opojnih droga u organizmu. &nbsp;
- Oni su privedeni sudiji za prekršaje - ističu iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1889230854775615503%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Hapšenja u Nikšiću zbog vožnje pod dejstvom alkohola i droge

U Budilniku na Televiziji E bavimo se problemom upotrebe alkoholnih i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori. Saznajte što donosi peticija organizacije ADP Zid kojom se traže izmjene Zakona o igrama na sreću.
Da li će radnici sa nepovezanim stažom imati novu šansu da ostvare svoja prava, provjerićemo u Uniji poslodavaca, a što treba učiniti za bolje saobraćajne uslove za bicikliste i pješake saznaćemo od predstavnika NVO <a href="http://biciklo.me/" target="_blank">Biciklo.me</a>.
U novoj epizodi emisije Srećan dan, od devet do 11 sati, govorićemo o ljepotama i izazovima radijskog novinarstva, a naše gošće biće radijske novinarke Jelena Ćetković i Danijela Palević.
Družićemo se i sa muzičarom Danijelom Popovićem, koji će govoriti o novom spotu za duetsku pjesmu "Utopija", a novosti iz Nacionalnih parkova Crne Gore donosi Srđan Lubarda, načelnik Službe za promociju, marketing i turizam.

Budilnik na TV E: Problem alkohola i duvanskih proizvoda, izmjene Zakona o igrama na sreću, saobraćajni uslovi za bicikliste...

V.K. (47) iz Kotora osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 16 dana zbog vožnje u alkoholisanom stanju.
- On je priveden dežurnoj sutkinji odjeljenja u Kotoru Ivani Vukasović koja mu je izrekla sankciju nakon što je u hitnom postupku utvrđeno da je prethodne večeri u mjestu Sveta Vrača u Kotoru upravljao vozilom u saobraćaju pod dejstvom alkohola u organizmu u količini od 2.28 g/kg - saopšteno je iz budvanskog Suda za prekršaje.&nbsp;
Uz kaznu mu je, kako se dodaje, izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca kao i tri kaznena boda koje će izvršiti Uprava policije.

Kotoraninu 16 dana zatvora zbog vožnje u alkoholisanom stanju

Fudbaleri Dečića i Mornara odigraće sjutra u Nikšiću finalni meč Kupa Crne Gore.
Dečić i Mornar igraće za prvi trofej Kupa u klupskoj istoriji, a finale će prvi put biti odigrano u Nikšiću.
Prethodnih 17 finalnih duela odigrano je na Gradskom stadionu u Podgorici.
Mornar je ujedno i prvi put u finalu, dok će Dečić iz trećeg pokušaja probati da se domogne trofeja.
Bio je finalista i 2021. i 2022. godine, ali je u oba navrata bolja bila Budućnost.
Finalni meč na stadionu kraj Bistrice počeće u 20 sati i 30 minuta, a sudiće ga Miloš Bošković.
Najviše uspjeha u Kupu ima Budućnost, koja je šest pua osvajala trofej.
Rudar ima četiri trofeja, Sutjeska i Titograd po dva, a Lovćen, Čelik, Mogren i Petrovac po jedan.

Dečić i Mornar za trofej

Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće sjutra o inicijativi dijela opozicije za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Sjednica Skupštine zakazana je za 12 sati, a predlog za razrješenje Mandića je prva tačka dnevnog reda.
Inicijativu za smjenu Mandića su u skupštinsku proceduru 8. maja predali poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD).
Iz tih poslaničkih klubova su tada kazali da se od konstituisanja 28. saziva Skupštine konstantno urušava njen integritet.
Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić je, obrazlažući inicijativu, rekao da se za nepune dvije godine nagomilalo desetine razloga koji upućuju na to da Mandić čovjek ne može više biti predsjednik Skupštine.
Prema njegovim riječima, Mandić je uspostavio zid ćutanja povodom pokušaja teškog ubistva u kojem je učestvovao njegov bratanić i član njegovog obezbjeđenja, Danilo Mandić.
- Predsjednik Skupštine nije odgovorio na interesovanje građana kako je moguće da bezbjednosno interesantna osoba bude član njegovog obezbjeđenja - naveo je Nikolić.
Na dnevnom redu sjutrašnje sjednice je i Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini, a jedna od tačaka biće i predlog o produženju roka za rad Anketnog odbora.
(kraj) nij/gop

Skupština sjutra o inicijativi za razrješenje Mandića

Vlada Grčke je zbog finansijskih malverzacija vrijednih stotine miliona eura i korupcije zatvorila agenciju za administraciju i dodjelu poljoprivrednih subvencija Evropske unije i saopštila da će njene nadležnosti prenijeti na nezavisnu poresku upravu.
Prema pisanju lista Ekatimerini, agenciju OPEKEPE, koja postoji od 2001. godinama su pratili finansijski skandali i istrage koje je EU pokretala zbog nezakonitih isplata subvencija i nepoštovanja standarda Unije.
Evropska kancelarija za suzbijanje prevare OLAF je još u martu 2024. godine obavijestila grčke vlasti o nezakonitostima u raspodjeli agrarnih podsticaja EU, pišu agencije. Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) je saopštilo da je agencija dodjeljivala subvencije za navodno bavljenje ratarstvom ili stočarstvom ljudima koji uopšte nisu imali pravo na to.
Novac se dodjeljivao na osnovu fiktivnih ugovora o vlasništvu ili najmu i lažnih podataka o poljoprivrednim parcelama i njihovoj veličini pa su, primjera radi, kao poljoprivredno zemljište deklarisana šumska ili stjenovita područja, pa čak i parcele u susjednoj Republici Sjevernoj Makedoniji. U drugom slučaju, subvencije nisu uopšte isplaćivane ovlašćenim osobama.
Situacija je eskalirala prije oko dvije sedmice kada su istražitelji EPPO uz podršku grčke policije sproveli raciju u prostorijama agencije, a njeni službenici odbili da sarađuju u istrazi i dijelom postali i agresivni prema evropskim službenicima, pisao je tada privredni list Naftemporiki. Kriza je rezultirala i otpuštanjem direktora agencije Nikolaosa Salatasa.
Zbog nezakonite isplate subvencija EU, ili zato što nisu uopšte isplaćivane, pod istragom je, uz jedan broj službenika OPEKEPE, a krivične prijave su podnijete protiv stotinjak vlasnika poljoprivrednih imanja koji su, kako se navodi, između 2019. i 2022. godine ukupno nezakonito naplatili 2,9 miliona eura.
Grčki mediji primjećuju da je interesantna činjenica da je više od 80 odsto ilegalnih subvencija otišlo na ostrvo Krit. Istražioci su zato obavili saslušanja u sjedištu OPEKEPE u Atini, ali i u kancelariji agencije na Kritu i u drugim grčkim gradovima.
Dosadašnja istraga ukazuje da je agencija od 2017. godine nezakonito isplatila oko 170 miliona eura, pišu grčki mediji. Istovremeno, samo prošle godine oko 87 miliona eura na ime poljoprivrednih subvencija nije isplaćeno legitimnim korisnicima i taj novac se u decembru ponovo slio u blagajnu u Briselu.
Zbog brojnih nepravilnosti u korišćenju evropskih fondova, grčka Vlada je više puta morala da plaća kazne i penale.
Vlada sad planira da agenciju OPEKEPE zatvori, a sva njena zaduženja prenese na nezavisnu centralnu finansijsku i poresku upravu AADE, koja je zadužena za sve javne prihode u Grčkoj i koja, prema pisanju agencija, bilježi dobre rezultate u borbi protiv korupcije.
U AADE će preći i oko 520 dosadašnjih službenika agencije za upravljanje agrarnim subvencijama EU, pod uslovom da se protiv njih ne vodi istraga.

Grčka zbog malverzacija zatvorila agenciju za upravljanje poljoprivrednim subvencijama EU

Klub malog fudbala Bajo Pivljanin osvajanjem titule prvaka Crne Gore u futsalu ispunio je zacrtani cilj uoči šampionata, kazao je sportski direktor Nikola Cicmil.
Tim iz Plužina do trofeja došao je sa dva trijumfa u finalu protiv Ulcinja - u gostima slavio je 4:2, dok je u revanšu u Nikšiću bio još ubjedljiviji 4:0.
Ekipa iz Plužina prekinula je šest godina dugi dominaciju Titograda i osvojila drugu titulu prvaka u klupskoj istoriji.
Billa je najbolja i 2011. godine.
Cicmil je podsjetio da je Bajo Pivljanin posljednje dvije sezone osvojio dva trofeja.
- Poslije prošljosezonskog Kupa, ove godine je došla i dugo čekana titula. Od samog starta sezone imali smo ambicije da osvojimo titulu. Ekipa je vrijedno trenirala tokom cijele godine i uz veliko zajedništvo utakmicu po utakmicu išla ka zacrtanom cilju - kazao je Cicmil Agenciji Mina.
On je istakao da su osvajanjem drugog mjesta u ligaškom dijelu preskočili četvrtfinale, kao i da su u polufinalnim i finalnim utkamicama bili maksimalni.
- Kada je bilo najpotrebnije forma je bila na najvišem nivou. Dominantno smo odigrali, ostvarili četiri pobjede u isto toliko mečeva i zasluženo osvojili pehar - kazao je Cicmil.
On je naglasio da se osvajanjem titule ne završavaju ambicije kluba.
- Pred nama je takmičenje u Evropi, gdje ćemo dati sve od sebe da dostojno reprezentujemo grad i državu. Planiramo, ukoliko bude moguće, angažujemo i neka pojačanja, kako bi bili konkurentiji, ali korak po korak - kazao je Cicmil.
Prema njegovim riječima, klub ima veliku podršku opštine Plužine i Parka prirode Piva, koji su i generalni sponzori.
- Dugujemo im ogromnu zahvalnost. Takođe i ostalim sponzorima veliko hvala na pomoći koju su nam pružali u prethodnom periodu - rekao je Cicmil.
On se zahvalio i rivalima u polufinalu i finalu, Studentskom domu i Ulcinju, na fer i sportskom odnosu.

Cicmil: Osvajanjem titule ispunjen zacrtani cilj

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: alkohol