Jedini dnevni centar za osobe sa demencijom je Dnevni boravak u Nikšiću koji već pet godina pruža usluge korisnicima oboljelim od te bolesti, sa minimalnom podrškom Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, što dovodi u pitanje opstanak ove ustanove u Crnoj Gori - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica nevladine organizacije "Futura" Alma Orahovac.&nbsp;
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 55 miliona ljudi na svijetu živi sa demencijom, a svake godine se javlja oko 10 miliona novih slučajeva. &nbsp;NVO "Futura" se u desetogodišnjem iskustvu, kaže Orahovac, oslanja na svjetske i evropske podatke o Alchajmerovoj bolesti, pa je ta brojka u Crnoj Gori 8.000 oboljelih od te bolesti.
- To je 8.000 oboljelih od demencije, kao i 8.000 porodica koje se suočavaju sa tim problemom i zaista ih treba svrstati u jednu ranjivu kategoriju i prioritetnu oblast. Nemanje registra i neuvođenje strategija onemogućava da osobe sa demencijom budu vidljive u društvu. Treba da budu prepoznate kako u zdravstvenom, tako i socijalnom sistemu, pa nailazimo na problem manje podrške i njegovateljima, ali i osobama sa demencijom - rekla je Orahovac.
Podsjeća da u Crnoj Gori postoji samo Dnevni boravak za osobe sa demencijom NVO "Futura" i licenca za Dom starih "Grabovac" u Risnu, ali je upitno koliko je ta usluga u tom domu zaživjela.&nbsp;
- Radeći sve ove godine u našem Dnevnom boravku nijesam sigurna koliko će bilo koji centar moći da zaživi. Naš plan i cilj je bio od samog početka našeg rada da se ne samo u Nikšiću, nego i u drugim gradovima otvore centri za osobe sa demencijom koji bi pomogli prvenstveno osobi sa demencijom, a samim tim i njihovim članovima porodice. Naš centar funkcioniše nekih pet godina i mi smo zbog nekih radova i adaptacija koje smo imali na objektu dva dana izostali sa pružanjem usluga, a korisnici nijesu bili u našem dnevnom boravku i mogu vam reći da su istog dana članovi porodica nas pozvali, zabrinuti šta se dešava sa servisom i da li će se to nastaviti i predstavili koliko im to znači - istakla je Orahovac.
Smatra da način na koji Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije tretira problem demencije onemogućava da se održi bilo kakav servis za pružanje pomoći oboljelim osobama.&nbsp;
- Mi smo poslali zahtjev i nama kao licenciranim pružaocima usluga sredstva dodijeljena nijesu dovoljna da pokriju osnovne troškove, a mi kao NVO pružaoc usluga imamo iste uslove po licenci kao i ustanove koje je osnovala država. Situacija nije na zavidnom nivou i postoji samo naš Dnevni boravak, a ako se nešto ne promijeni, ne naprave neke reforme i novim zakonima kada je u pitanju socijalna i dječija zaštita, mi ćemo nažalost umjesto čestitke za 1. oktobar Dana starih morati da najavimo da će taj Dnevni boravak da se zatvori - zaključila je Orahovac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbHtzJRsdoeQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Orahovac: Ako se ovako nastavi, umjesto čestitke za Dan starih moraćemo najaviti da se Dnevni centar za osobe sa demencijom zatvara

Protiv M.L. (19) iz Berana i N.D. (36) iz Podgorice podnijete su krivične prijave zbog sumnje na omogućavanje uživanja opojnih droga.
M.L. se sumnjiči da je marihuanu obezbijedio za tri osobe u Beranama, a N.D. u Bijelom Polju jednoj osobi iz Podgorice.
- Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će i u narednom periodu biti jedan od prioriteta u radu službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ - naveli su u policiji.

Berancu i Podgoričaninu krivične prijave zbog sumnje da su drugima omogućili drogiranje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini Crne Gore prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere sudija Višeg suda Predrag Krstonijević, na osnovu ispunjenih uslova za izbor i rezultata detaljnih razgovora sa kandidatima.
Na javni poziv prijavilo se sedam kandidata, uključujući Predraga Krstonijevića, sudiju Višeg suda u Podgorici, Maju Šćepanović, rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu; Miru Kontić, zamjenicu direktora Instituta za ljekove i medicinska sredstva; Nikolu Golubovića, člana Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Sinišu Bjekovića, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore; Natašu Radonjić, načelnicu Direkcije za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde i Elvisa Durakovića, advokata.
Svi kandidati prošli su kroz intervju sa predsjednikom države i njegovim stručnim timom.
- Razgovori su obuhvatili najvažnija ustavnopravna pitanja, standarde nezavisnosti sudijske funkcije, kao i detaljno sagledavanje profesionalnih referenci - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Sudija Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima, gdje je završio Gimnaziju “Tanasije Pejatović”. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, nakon čega je započeo karijeru kao sudijski pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima. Radio je i u advokaturi, što je njegovom profesionalnom profilu dalo dodatnu širinu. Za sudiju Osnovnog suda u Kotoru izabran je 2013. godine, a 2022. godine izabran je za sudiju Višeg suda u Podgorici.
Sa preko 18 godina iskustva u pravosuđu, od čega više od 12 godina na sudijskoj funkciji, sudija Krstonijević ima stabilan i jasan profesionalni put. Položio je stručni, pravosudni i advokatski ispit, a kontinuirano se usavršavao u oblastima ljudskih prava, prakse Evropskog suda za ljudska prava, međunarodne pravne pomoći i sudijske etike.
Kabinet Predsjednika je istovremeno pozvao poslaničke klubove i poslanike na dodatne konsultacije ukoliko smatraju da je potrebno da se još detaljnije upoznaju sa datim prijedlogom.
- Ustavni sud ne smije ostati nepopunjen. To je institucija koja mora da &nbsp;štiti građane, da čuva Ustav i da obezbjeđuje vladavinu prava. Zato je važno da se prijedlog predsjednika za izbor sudije Ustavnog suda stavi što hitnije na dnevni red Skupštine, tj. da proces bude završen brzo, odgovorno i u interesu države - poručili su u saopštenju.

Milatović predložio da se Predrag Krstonijević izabere za sudiju Ustavnog suda

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Takav odnos nije postojao ni u vrijeme Demokratske partije socijalista - poručo je predsjenik Opštine Pljevlja Dario Vraneš pošto ga premijer Milojko Spajić juče nije pozvao na svečanu ceremoniju otvaranja puta Mijakovići - Vrulja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je u izjavi za RTV Pljevlja rekao da su Pljevlja ponižena, te da Spajić ne bio smio "na ovaj način da omalovažava građane Pljevalja, ali ni lokalnu televiziju".
No, dodao je kako su nakon svega sa ministarkom Vukićević obišli most.
- I srećan sam da su građani, koji su se tamo skupili nakon otvaranja, na jučerašnji dan ujedinjenja dvije srpske kraljevine - Srbije i Crne Gore, dali imena mostovima. Duži most dobio je ime most kralja Aleksandra ujedinitelja, a onaj kraći - most kralja Petra. To su građani rekli, to znači da ideja ujedinjenja živi - dodao je on.

Vraneš: Ovo ni DPS nije radio - Pljevlja su ponižena, Spajić ne bi smio ovako da omalovažava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: alma-orahovac

Orahovac: Ako se ovako nastavi, umjesto čestitke za Dan starih moraćemo najaviti da se Dnevni centar za osobe sa demencijom zatvara

Berancu i Podgoričaninu krivične prijave zbog sumnje da su drugima omogućili drogiranje

Milatović predložio da se Predrag Krstonijević izabere za sudiju Ustavnog suda

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Vraneš: Ovo ni DPS nije radio - Pljevlja su ponižena, Spajić ne bi smio ovako da omalovažava

PRATITE TVe UŽIVO