Iz organizacije Alternativa Crna Gora saopšteno je da će od sljedeće sedmice najvjerovatnije bojkovati samo jedan trgovinski lanac - a građane su pozvali da se putem onlajn ankete o tome izjasne.
- Glasanjem možete odlučiti koji trgovinski lanac ćemo bojkotovati dok ne spusti cijene. Anketa je anonimna, što znači da nije potrebna registracija, ime, prezime niti e-mail - navode u Alternativi
Glasanje je, napominju, moguće samo jednom sa jedne IP adrese.
- Savjetujemo da pri donošenju odluke uzmete u obzir sve aspekte - od cijena i kvaliteta usluge do odnosa prema kupcima i radnicima - dodali su u Alternativi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fpoll-maker.com%2Fpoll5403030x2f44ec5A-161%3Ffbclid%3DIwY2xjawIV92RleHRuA2FlbQIxMQABHXUENCWKFZMAxezY3Rj4__WJsc8OQ1RZb3z-kMD02_wgcgL7au9IWNjBQg_aem_XN_tvVDbSQiMdHIEdMN_gg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Alternativa objavila anketu: Građani da biraju koji trgovinski lanac bojkotujemo iduće sedmice

Iz Alternative Crne Gore saopštili da su zadovoljni rezultatima prošlonedjeljnog bojkota trgovina, iako kažu nije bio cilj da se smanje profiti trgovaca već cijene. Sačekaće, kažu, do utorka, i ako ne urade nivelaciju, najavljuju nove akcije.
Građani su rekli "ne" poskupljenjima i visokim cijenama, kažu u Alternativi komentarišući podatke Poreske uprave o umanjenju prometa u pet trgovinskih lanaca na dan bojkota. Sada se čeka odgovor trgovaca.
- Trgovci se do momenta dok je počelo snimanje nisu oglašavali, ja sam to sad provjerio. Mogu vam reći da je moj iskreni savjet da se oglase. Možemo da vidimo i svjedočimo da su građani nevjerovatno reagovali, tako da nije cilj da uništimo bilo koga. Prosto samo da se snize cijene da može običan čovjek da priušti sebi sve što mogu neki sa visokim platama- kazao je Zarija Pavićević iz Alternative.&nbsp;
A, to naročito nije moguće nakon bojkota trgovina u petak, tvrde iz Alternative. Imaju informacije da su neki trgovci prije bojkota povećali cijene pojedinih osnovnih namirnica, pa poručuju da će s posebnom pažnjom pratiti i eventualna pojeftinjenja.
- Koordinatori Alternative Crna Gora zabilježili su u velikom broju marketa kakve su bile cijene prije nedjelju dana, tako da ćemo moći vrlo jednostavno da ih uporedimo i da vidimo da li je to bio samo neki marketinški trik da za neki artikal koji košta euro oni podignu cijenu, euro i 40, onda nas samo ispune tu suštinsku formu da ispoštuju same zahtjeve svih nas i da snize cijene koje će doći svakako na isto- ističe Pavićević.&nbsp;
Prve reakcije trgovaca na bojkot bile su slične i u Hrvatskoj, kažu iz organizacije 'Halo inspektore' koji su pokrenuli bojkot prodavnica u toj državi. Prepolovljene zarade i promet tokom druge akcije bojkota ipak su natjerale pojedine markete da smanje cijene.
- I smanjili su u ovom trenutku za hiljadu i 500 artikala cijenu. Jedan je trgovački lanac, Tomi, poslao poruku dobavljačima poruku da ne pristaju na povećanje bilo koje cijene proizvoda koji nabavljaju- kazao je Josip Keleman iz Halo Inspektore.
Zato iz ove hrvatske organizacije imaju poruku za crnogorske potrošače ukoliko trgovci ozbiljno ne shvate bojkot.
- Isto kao i kod nas. Očito da neko nije naučio lekciju, a znate kako je u školi, kada ne naučiš lekciju onda ideš u ponavljanje. To je nešto što smo mi napravili i evo ima rezultata- rekao je Keleman.&nbsp;
A, rezultate i smanjenje cijena Alternativa će čekati do utorka. U slučaju da ih ne bude obavijestiće građane o daljim koracima.
Na stolu je više opcija - bojkot trgovina u petak i subotu ili bojkot jednog trgovačkog lanca ili određenih proizvoda. Trgovci su na potezu.

Alternativa: Nove akcije ako do utorka ne budu smanjene cijene u marketima

U petak je u Hrvatskoj uspješno izvedena akcija bojkotovanja prodavnica zbog visokih cijena. Takav vid borbe protiv visokih cijena koje su nametnuli prehrambeni lanci izazvao je reakcije i u Crnoj Gori, pa se već nekoliko dana na društvenim mrežama razrađuje ideja da se slična akcija bojkota velikih lanaca napravi i kod nas.&nbsp;
Nakon neformalnih poziva na društvenim mrežama, danas je Alternativa Crna Gora pozvala građane da u petak bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi.
- U petak pozivamo na bojkot supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, svi &nbsp;bez izuzetka, jer ovo nema veze sa politikom, visoke cijene jednako &nbsp;pogađaju sve građane- navodi se u saopštenju Alternative.
Ponovili su da žele da urade isto što je već uspješno urađeno u Hrvatskoj, a najavljuje se i u BiH.
Iz Alternative napominju da su cijene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim &nbsp;dogovorom oko formiranja cijena presudno uticali da građani ne osjete &nbsp;povećanje plata i penzija u punom sjaju.
- Da li možemo taj jedan dan da ostavimo politiku po strani, da se ne &nbsp;dijelimo, da svi budemo kao jedno, da im damo do znanja da mi odlučujemo- pitali su iz Alternative građane i pozvali na bojkot.

Poziv na bojkot prodavnica u Crnoj Gori

Brat bivšeg premijera Dritana Abazovića, Džihan Abazović, izgubio je spor sa Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i dužan je da vrati državi Crnoj Gori dug od 38.508,50 eura, saopštio je politički pokret Alternativa Crna Gora. Džihad Abazović je kao zaposleni JZU Dom zdravlja Ulcinj u septembru 2009. poslat na specijalizaciju u Beograd. Kako su rekli iz alternative, nakon uspješno završene specijalizacije bio je dužan da se vrati u matičnu ustanovu i ostane na radu naredne četiri godine.&nbsp; - Međutim, nakon što se vratio, bio je na roditeljskom odsustvu godinu dana, a odmah nakon toga i na odsustvu zbog njege djeteta u trajanju od dvije godine, čime su se stekli svi uslovi da državi vrati novac koji je uložila u njegovo školovanje - naveli su iz Alternative na <a href="https://www.facebook.com/photo?fbid=1110948733726536&amp;set=a.439582517529831" target="_blank">Facebook</a> stranici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917130940_87d16a6ef87a2483d60ffe92fac9c86e842d7afc0ce17c868cd93fa27348590d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917130940_87d16a6ef87a2483d60ffe92fac9c86e842d7afc0ce17c868cd93fa27348590d" data-rendition-name="original" width="2048" height="1886" loading="lazy" alt="odluka"> </figure>  Iako je ovaj sudski proces trajao dugo, interesantno je, kažu u Alternativi, da je Džihan uložio žalbu na prvostepenu presudu upravo u vrijeme kada je njegov brat Dritan bio premijer“.&nbsp; - Da li je ovo bio bratski savjet i zajednički pokušaj da se ošteti državni budžet?! Takođe, postavlja se pitanje ko je, kako i zašto omogućio Džihanu Abazoviću da dug vrati u ratama do 2028. godine, ako znamo da je prije dvije godine otvorio višemilionsku kliniku u Beogradu - zaključili su iz Alternative.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917130944_bcd89a6b0e1c2dc6d0d4d1a6b5b51e943047fd9b3856ad7606deaf53d0ef6c10.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917130944_bcd89a6b0e1c2dc6d0d4d1a6b5b51e943047fd9b3856ad7606deaf53d0ef6c10" data-rendition-name="original" width="946" height="418" loading="lazy" alt="član 3"> </figure>  &nbsp;

Džihan Abazović mora da plati dug Crnoj Gori od 38,5 hiljada eura

Švedska policija je saopštila da zasad smatra da nije bilo namjerno nalijetanje autobusa u Stokholmu na pješake na trotoaru kada su poginule tri osobe.
Vozač autobusa je u bolnici, a uhapšen je zbog sumnje na ubistvo iz nehata.
Po švedskim medijima, vozač čiji identitet nije otkriven, trebalo je da napravi pauzu tokom radnog dana, ali je ipak vozio.
U petak je u vrijeme popodnevnog špica autobus na sprat uletio u red ljudi koji su čekali na autobuskoj stanici na prometnoj ulici u centru švedske prijestonice.
Po snimcima s mjesta udesa, autobus je pregazio stanicu s nadstrešnicom, cijelom dužinom se popeo na trotoar i zaustavio se pošto je udario u stub rasvjete.
- Vidjeli smo autobus kako se kreće prilično velikom brzinom. Udario je u autobusku stanicu i čuli smo kako se staklo lomi - rekla je Linda Kontreraz-Elfors, svjedokinja incidenta, listu Ekspresen.
Dodaje da autobus nije pokušao da zakoči, udario je u drvo ili banderu i tek tada se zaustavio.
Tri osobe su poginule, a tri su povrijeđene, prema policijskim podacima. Njihov identitet nije objavljen.

Policija: Smrtonosno nalijetanje autobusa na pješake u Stokholmu nije bilo namjerno

Djelovi Podgorice koji se vodom snabdijevaju sa pumpne stanice Mareza su bez vode.
Kako je saopšteno iz preduzeća "Vodovod i kanalizacija" Podgorica, do prekida u vodosnabdijevanje je došlo zbog prekida napajanja električnom energijom.
- Molimo građane za strpljenje i razumijevanje - saopšteno je iz podgoričkog Vodovoda.
Naselja koja se snabdijevaju sa crpne stanice Mareza su: Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, dio Farmaka, Beri.

Djelovi Podgorice bez vode

Neznatan rast indeksa i značajan pad prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je objavljeno da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju drugog kvartala iznosio je 4,8 milijardi eura ili 60,8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
&nbsp;Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, kao i indeks MONEX, blago su ojačali na 1.195,72 poena, odnosno 18.435,9 bodova.
&nbsp;Promet je, u sedmici koja je zbog obilježavanja Njegoševog dana imala dva radna dana manje, iznosio 63,18 hiljada eura i bio je skoro pet puta manji od prošlosedmičnog.
&nbsp;Ojačale su akcije Jugopetrola na 15,49 eura, dok su dionice Poslovno-logističkog centra (PLC) Morača ostale nepromijenjene na pet eura.
&nbsp;Trgovano je i akcijama Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Plantaža i Napretka Kotor koje su na kraju radne sedmice koštale 1,19 eura, odnosno 17 centi i 5,6 centi.
&nbsp;Trgovano je i dionicama fonda Trend, koje su sedmicu završile na četiri centa.
&nbsp;Početkom sedmice je ministar finansija Novica Vuković, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu, saopštio da je ukupan javni dug Crne Gore stabilizovan i da je na kraju drugog kvartala iznosio je 4,8 milijardi eura.
&nbsp;- Neto javni dug je iznosio 4,2 milijarde eura ili 53,6 odsto BDP-a - rekao je Vuković i dodao da je od početka 2021. godine vraćeno preko 2,3 milijarde eura starih dugova.
&nbsp;On je kazao da se bilježi suficit tekuće potrošnje, te da nijedno zaduženje Ministarstva nije otišlo na mandatorne troškove.
&nbsp;Sedmicu je obilježilo i objavljivanje rang liste ponuđača u postupku davanja u zakup crnogorskih aerodroma. Prema rang listi, koju je u srijedu objavilo Ministarstvo saobraćaja, prvorangirana je južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC), a drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP).&nbsp;
&nbsp;IIAC dobila je 96,18 bodova, a CAAP 65,15 bodova.
&nbsp;Ove sedmice je najavljena nova faza gradnje žičare Kotor - Lovćen – Cetinje. Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje, raspisalo je poziv za gradnju dionice Kuk - Ivanova korita - Cetinje, dugačke 11 kilometara.
&nbsp;Iz Ministarstva je objašnjeno da se na taj način nastavlja trasa Kotor - Lovćen, koja je u prethodnom periodu postala nezaobilazan segment turističke ponude i jedan od prepoznatljivijih projekata u toj sferi.
&nbsp;U Podgorici je u utorak otvorena Akademija jedinstvenog tržišta /Single Market Academy/ (SMA), koja će, kako je objasnio premijer Milojko Spajić, pomoći u primjeni evropskih praksi i donijeti konkretne koristi građanima i privredi.
&nbsp;- Moramo biti svjesni da proces pune integracije ne završava samo na papiru, ne završava ni samim članstvom, on mora da živi u svakoj društvenoj pori, instituciji, proceduri, proizvodnji i svakoj firmi koja pretenduje da posluje po pravilima jedinstvenog evropskog tržišta - rekao je Spajić na otvaranju SMA, nove regionalne platforme za jačanje kapaciteta institucija Zapadnog Balkana u procesu približavanja Jedinstvenom tržištu EU.
&nbsp;On je dodao da će SMA pomoći crnogorskim stručnjacima da rade po istim standardima kao njihove kolege u članicama EU - uče brže, primjenjuju evropske prakse i propise, te građanima i privredi donesu konkretne koristi, sigurnije proizvode, poštenije tržište i konkurentniju ekonomiju.&nbsp;
&nbsp;Ove sedmice su predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) objavili da je kompanija ostvarila dobit od više od tri miliona eura u prvih devet mjeseci, što je 6,4 miliona više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
&nbsp;Direktor kompanije Vladimir Ivanović rekao je da su pozitivnom poslovanju najviše doprinijeli prihodi od mrežarine i smanjenje gubitaka na mreži, koji su ove godine gotovo prepolovljeni.&nbsp;
&nbsp;Iz CEDIS-a su poručili da je elektrodistributivni sistem spreman za zimsku sezonu, a da će ekipe dežurati 24 sata dnevno radi brze sanacije eventualnih kvarova.
&nbsp;Ove sedmice je izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivan Asanović reizabran na tu funkciju.
&nbsp;Odluku o reizboru Asanovića jednoglasno je donio Odbor direktora na redovnom zasijedanju u skladu sa internim aktima i nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa.
&nbsp;Sedmicu je obilježila i informacija da su cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku bile više 4,8 odsto.
&nbsp;Iz Monstata je saopšteno da su potrošačke cijene od januara do oktobra u poređenju sa istim periodom prošle godine u prosjeku bile više 3,9 odsto.

Montenegroberza: Rast indeksa i pad prometa

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su danas, postupajući po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, uhapsili operativno interesantnog mladića V. K. (27) zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje, odnosno da je pesnicama udarao sugrađanina, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, sumnja se da je V. K. prije dva dana, 13. novembra, ispred jedne benzinske stanice u Cetinju remetio javni red i mir i fizički napao mladića (21) na način što je oštećenom prišao i zadao mu više udaraca pesnicom u predjelu glave i tijela, usljed čega je oštećeni zadobio lake tjelesne povrede.
- On će danas, uz krivičnu prijavu, biti sproveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju, na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen operativno interesantan mladić sa Cetinja: Osumnjičen da je pesnicama udarao sugrađanina

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Tag: alternativa-crna-gora