Ambasada Češke u Podgorici je povodom 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, organizovala panel posvećen promociji i zaštiti ljudskih prava, a događaj je okupio predstavnike diplomatije, civilnog društva i međunarodnih organizacija.
Daniel Putik, zamjenik šefa Misije Češke ambasade, istakao je značaj iskustava te države u tranziciji ka demokratiji i praktične projekte podrške ljudskim pravima u Crnoj Gori.
On je podsjetio na projekte destigmatizacije osoba sa invaliditetom i borbe protiv porodičnog nasilja, dodajući da „naša zemlja i lokalni partneri žele pomoći Crnoj Gori na njenom evropskom putu, kroz projekte koji se bave stvarnim, ponekad neprijatnim, ali važnim situacijama u društvu.“
Putik je naglasio i multilateralnu diplomatiju, ističući češku inicijativu u UN vezanu za digitalne tehnologije i privatnosti građana.
Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, podsjetio je na važnost kontinuiranog jačanja institucija i nadzora nad poštovanjem prava građana.&nbsp;
- Važno je razgovarati o ljudskim pravima svakodnevno, tokom cijele godine- poručio je Seri.
Ukazao je na napredak Crne Gore u slobodi medija, pristupu pravdi i reformama administracije, ali je upozorio da „sloboda medija, izražavanja, reforme u administraciji su pozitivni pomaci, ali implementacija zakona i dalje predstavlja izazov.“
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, naglasila je ključnu ulogu civilnog društva u praćenju institucija i zaštiti ranjivih grupa.
Posebno je istakla problem nasilja nad ženama i djecom.
- Civilno društvo, uz podršku EU i UN, nastavlja da prati Crnu Goru i insistira na odgovornosti institucija, naročito Parlamenta, sudova i državnih tužilaštava- kazala je Gorjanc-Prelević.
Gorjanc Prelević je dodala da romske žene često bivaju diskriminisane, a djeca prisiljena svjedočiti porodičnom nasilju, što pokazuje potrebu za jačom institucionalnom zaštitom.
Monika Merekova, predsjednica Upravnog odbora Amnesty International Češke Republike, govorila je putem video veze i istakla globalne izazove u zaštiti ljudskih prava.
- Zaštita osnovnih prava nije samo univerzalnost na papiru, već univerzalnost u praksi, svakodnevni rad ljudi koji odbijaju prihvatiti da neki životi vrijede više od drugih- kazala je Merekova.
Ona je posebno naglasila prijetnje privatnosti i digitalnim slobodama.
- Privatnost nije tehničko pitanje, to je političko uklanjanje i svakodnevna esencija za slobodu- istakla je.
Panelisti su takođe istakli važnost edukacije i informisanja javnosti o ljudskim pravima, uključujući ulogu medija i civilnog društva u nadzoru rada institucija. Diskutovano je o izazovima digitalnog doba, širenju dezinformacija i prijetnjama osnovnim slobodama, te o potrebi da prava budu zaštićena u svakodnevnoj praksi, a ne samo na papiru.
Govornici su se saglasili da zaštita ljudskih prava zahtijeva kontinuirani angažman svih segmenata društva i da i male države, poput Crne Gore, mogu biti snažni čuvari ljudskih prava kroz transparentnost, odgovornost i aktivno civilno društvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ambasada Češke u Podgorici obilježila Međunarodni dan ljudskih prava

Realizacijom zajedničkih programa i projekata dvije države će nastaviti dugogodišnju saradnju u oblastima od zajedničkog interesa, poručeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa ambasadorkom Češke u Crnoj Gori Janinom Hrebičkovom, specijalnom izaslanicom te zemlje Editom Hrdom, i zamjenikom ambasadorke, Danielom Putikom.
Dukaj se zahvalio gostima na kontinuiranoj podršci i konstruktivnom partnerstvu na putu reforme javne uprave, jačanja sajber bezbjednosti i procesa digitalizacije, te upoznao sagovornike sa ključnim prioritetima u radu Ministarstva javne uprave.
- Reforma javne uprave, digitalizacija i sajber bezbjednost su procesi koji se moraju razvijati istovremeno, jer se međusobno uslovljavaju. Digitalna transformacija je naš ključni prioritet i strateški unapređujemo ovaj koncept, ka savremenoj i efikasnoj javnoj upravi - kazao je Dukaj.
Predstavnici Češke pozdravili su napore Ministarstva javne uprave, te istakli spremnost za nastavak saradnje, razmjenu iskustava i pružanje ekspertske i tehničke podrške u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
Takođe, potvrđena je snažna podrška Češke Crnoj Gori na njenom reformskom i integracionom putu ka Evropskoj uniji.

500x500

1250x600

1084x550

Dukaj sa predstavnicima Češke: Nastavljamo snažno partnerstvo u reformi javne uprave, digitalizaciji i sajber bezbjednosti

Ambasada Češke potvrdila je informaciju Televizije E da će helikopter UH-60A Black Hawk u okviru rescEU programa stići u Crnu Goru, kako bi se pridružio drugim crnogorskim i međunarodnim jedinicama i gasio velike požare koji su zahvatili teritoriju naše države.
- Češki UH-60A Black Hawk, registracije OM-BHK, poslat u pomoć Crnoj Gori, opremljen je Bambi Bucket sistemom za gašenje požara ukupnog kapaciteta 3.450 litara - saopšteno je iz Ambasade Češke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fi-ceska-pritice-u-pomoc-black-hawk-uh-60a-stize-u-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Maksimalna brzina letilice je 295 km/h, a domet 550 kilometara. Izdržljivost je do 2,5 sata
Helicopter Alliance, posredstvom kompanije Heli Company, raspolaže sa dva helikoptera.&nbsp;
- Helikopteri operišu iz gradova Melnik i Prerov, u okviru okvirnog sporazuma sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Češke Republike za period 2024-2027, sa mogućnošću korišćenja sredstava u okviru rescEU programa - saopšteno je iz Ambasade Češke.
Dodaju da su ovi helikopteri do sada poslati i kao podrška gašenju požara u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
- Black Hawk su ključno sredstvo za brzo reagovanje na velike požare, kombinujući visok kapacitet transporta vode sa brzinom i bezbednošću koju pruža posada od dva pilota - pojasnili su iz češke Ambasade.

Ambasada Češke potvrdila informaciju TVE: U Crnu Goru poslat helikopter ključan za brzo reagovanje na velike požare

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se danas na konferenciji Građanske alijanse pod nazivom „Vladavina prava u fiokama pravosuđa“, poručivši da je obaveza institucija da ljudska prava učine stvarno zaštićenim, a pravdu dostupnom i djelotvornom.
- Nema demokratije bez poštovanja ljudskih prava, a nema ljudskih prava bez istinske vladavine prava - &nbsp;kazao je Milatović, naglašavajući da se Crna Gora mora suočiti s pitanjem: „Da li je vladavina prava zaista kamen-temeljac našeg sistema ili još ostaje zarobljena u fiokama pravosuđa?“
On je istakao da se ne radi o prozivanju, već o preuzimanju odgovornosti pred građanima — jednakosti svih pred zakonom, nezavisnom sudstvu i tužilaštvu, transparentnim odlukama i jasnoj poruci da niko nije iznad zakona.
Predsjednik je podsjetio na konkretne posljedice kada se standardi vladavine prava zadrže „na papiru“: pravda koja kasni, žrtve nasilja koje ostaju bez adekvatne zaštite, radnici bez garantovanih prava, manjine bez jednakog tretmana, mladi koji zbog nepravde gube povjerenje u institucije i napuštaju zemlju.
- Pitanje vladavine prava je vrlo konkretno: da li će mladi ovu zemlju doživjeti kao svoj dom ili kao usputnu stanicu prije odlaska - upozorio je Milatović.
On je zaključio da konferencija ne smije biti samo prostor ponavljanja dobro poznatih činjenica, već mjesto na kojem se preuzimaju obaveze, uz zajedničku odgovornost institucija, pravosuđa i društva.
- Vladavina prava mora postati živa, svakodnevna zaštita svakog čovjeka, bez izuzetka - &nbsp;poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatović: Vladavina prava ne smije ostati u fiokama

Prema najnovijem godišnjem rangiranju „Politico 28“, najmoćnija osoba evropske politike ove godine nije iz Evrope, niti radi u njoj — već u Vašingtonu. Američki predsjednik Donald Tramp zauzeo je prvo mjesto liste, pošto je, kako navodi Politico, svojim odlukama, izjavama i impulsima „više uticao na evropsku politiku nego bilo ko na kontinentu“.
Trampova nepredvidljiva i dominantna politika, od prijetnji NATO saveznicima i preispitivanja člana 5, do otvorenog pritiska na evropske trgovinske i energetske odluke, natjerala je evropske lidere da u hitnoj diplomatiiji „trče u Vašington kako bi sačuvali minimum stabilnosti“.&nbsp;
Evropske prijestonice, iako nezadovoljne i sve svjesnije zavisnosti, zasad ne vide alternativu američkom bezbjednosnom štitu. Dok se kontinent suočava s ratom, energetskim potresima i rastom populističke desnice, evropski lideri istovremeno pokušavaju da umire Trampa i tiho grade sopstvenu stratešku autonomiju.
Odmah iza Trampa na listi najmoćnijih nalaze se danska premijerka Mete Frederiksen i njemački kancelar Fridrih Merc — oboje u centru evropskog pokušaja da odgovore na politički zemljotres koji je Vašington poslao preko Atlantika.
Na četvrtom mjestu je liderka francuske desnice, Marin Le Pen, koju briselski portal označava kao ključnu figuru evropskog političkog zaokreta udesno. Peti je Vladimir Putin, označen kao ''provokator'', čiji potezi još uvijek duboko potresaju evropsku bezbjednosti i politiku.
&nbsp;''Lider iz sijenke'', na šestom mjestu je Najdžel Faraž, desničarski britanski političar, uticajan u širenju populističkih i antiestablišment ideja širom Evrope. Evropska komesarka Ursula Fon der Lajen je na sedmom mjestu, a šef NATO-a Mark Rute na osmom.&nbsp;
Devetu poziciju zauzela je italijanska premijerka Đorđa Meloni, najistaknutija figura moderne evropske desnice. Britanski premijer Kir Starmer zatvorio je top 10.&nbsp;
Zanimljivo je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tek na četrnaestom mjestu, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je na šesnaestom, &nbsp;dok je akuelni francuski predsjednik Emanuel Makron tek na devetnaestoj poziciji, daleko iza svoje političke supernice Le Pen.
Da je desnica znatno ojačala jasno je iz činjenice da u top deset najtuicajnijih ljudi, čak četiri dolaze sa desnih pozicija- Tramp, Le Pen, Faraž i Meloni. Desnica više nije samo nacionalni fenomen, sada utiče na evropske instutucije, transatlantske odnose, migracionu i bezbjednosnu politiku, izborne procese širom Evropske unije i kontinenta.&nbsp;
Poruka ovogodišnjeg izbora je jasna- Evropa sve više izgleda kao politička pozornica kojom upravlja neko ko stoji izvan nje.

Ironija geopolitike: Najmoćniji evropski lider je Donald Tramp

Komunikolog Miodrag Strugar nalazi se među 35 građana koje je policija procesuirala pet mjeseci nakon nenasilnog, spontano održanog skupa građana povodom dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Među procesuiranima su i poslanik DPS-a Oskar Huter i dekan FCJK Aleksandar Radoman.

Strugar među 35 procesuiranih

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, saznaje Portal ETV, potvrdilo je da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata, Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. Ovaj resor kao drugostepeni organ postupao je po žalbi predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića na rješenje inspektorke rada koja je ustanovla da Radović nije smio biti imenovan za direktora kompanije, jer ne ispunjava uslove iz kompanijskih akata. <h2> DIREKTOR BEZ USLOVA</h2> - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – piše, pored ostalog, u rješenju Ministarstva u koje je Portal ETV imao uvid. U Regionalnom vodovodu haotično stanje traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića. Ubrzo potom na meti Lakušića i Radovića našli su se i rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka. Upravo njih dvojica upozoravali su Lakušića da je imenovanje Radovića nezakonito, odnosno da on ne ispunjava zakonom propisane uslove za direktora, što su na kraju „platili“ pokretanjem disciplinskih postupaka, pa otkazima. Portal ETV pitao je Ružičića i Ognjenovića da prokomentarišu odluku Ministarstva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251209021240_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>HOĆE LI VLADA REAGOVATI: Radović i Lakušić sa ministrom Ćulafićem (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>RAZRJEŠENJE - ODMAH</h2> - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su u pisanoj izjavi koju su nam dostavili. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. - Posebno ističemo činjenicu i upozoravamo nadležne organe da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje ovog rješenja, zbog čega je Zoran Lakušić dužan da odmah pokrene proceduru razrješenja Radovića. Svako dalje odlaganje može ukazivati na svjesno ignorisanje zakonskih obaveza – kategorični su Ružičić i Ognjenović. Ulaganje žalbe na prvostepeno rješenje, ističu oni, pokazalo se kao puko odgađanje neizbježne činjenice – da Radović mora biti razriješen sa funkcije. Nije samo imenovanje Radovića bila nezakonitost na koju su Ružičić i Ognjenović upozoravali Lakušića i menadžment, ali, ispostavilo se, na svoju štetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251209021244_eeb99d1052c6a73d322e143007c34834991afaa78670b1b245965fc156ab24f9" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Boris Mugoša"><figcaption>UPOZORAVA NA STANJE U REGIONALNOM VODOVODU: Boris Mugoša</figcaption></figure>  <h2>OBRAČUN S NEPODOBNIMA</h2> Zbog montiranih disciplinskoh postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Kategorični su da se menadžment obračunava sa „političkim neistomišljenicima“, iako nijedan od njih nije politički aktivan, niti, kako kažu, član bilo koje partije. A nakon odluke Ministarstva rada, kojom je odbijena Lakušićeva žalba na rješenje inspekcije o kršenju akata kompanije prilikom imenovana Radovića, otvara se i pitanje statusa zapošljenih kojima je on potpisao rješenja, ali i onih koje je odlukama rasporedio na pozicije u kompaniji?! S obzirom na to da je on nelegalno izabran, proizilazi da odluke i rješenja koja je potpisivao nijesu zakoniti?! Kakva će biti sudbina Radovića u kompaniji vjerovatno će biti razriješeno uskoro, s obzirom na to da je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić (Demokrate) nedavno na sjednici Skupštine Crne Gore, odgovarajući na pitanja poslanika Borisa Mugoše (SD) kazao da čekaju drugostepeno rješenje Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kako bi preduzeli korake u Regionalnom vodovodu. A u ovom državnom preduzeću, iako menadžment na sve načine to pokušava da prikrije, gomilaju se problemi, prije svega nezadovoljstvo zapošljenih raste, pa kako bi koliko-toliko smirili situaciju, kako kažu naši izvori, uprava obećava 13. platu, specijalne dodatke i druge privilegije. <h2> PARTIJSKI „UHLJEBI“</h2> Hoće li sada biti aktuelizovana i ostavka Lakušića koju je podnio još u decembru prošle godine, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, ministar nije nagovijestio. Međutim, s obzirom na to da Lakušić, prema informacijama Portala ETV, na proljeće stiče uslove za penziju, moguće je da će se i dalje ponašati kao da ostavka ne postoji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251209021244_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Marko Milačić i Milan Knežević"><figcaption>OBEZBIJEĐENA APANAŽA: Marko Milačić i Milan Knežević (Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Kako se aktuelnoj vlasti sve svodi na političke trgovine, pa i one najprizemnije, očekivano je da Lakušić, kadar Demokrstake narodne partije Milana Kneževića, iako se množe njegovi „prljavi poslovi“, istrguje da tu ostane. A i ne čudi njegova tolika borba da zadrži funkciju, jer teško da neđe drugo može mjesečno zarađivati oko 4.600 eura. Osim plate, pozicija koju pokriva donosi mu i mnoge benefite. I Radovićeva plata je za crnogorske prilike ogromna – on mjesečno na ime zarade, kako kažu naši zvori iz Regionalnog vodovoda, inkasira 4.000 eura. S druge straane, građanke i građani Crne Gore će plaćati štetu koju su Lakušić i Radović nanijeli kompaniji nezakonitim postupanjem - od nezakonitih smjena tri direktora, do mnogih drugih spornih odluka koje su prijavljene tužilaštvu. U medijskoj kampanji koju vodi, Lakušić sebe predstavlja kao heroja i eksperta koji je od Regionalnog vodovoda napravio uspješnu kampaniju, ali priznaje i da u firmi „ne cvjetaju ruže“, pa je tako početkom novembra rekao da je „u nastavku tranzicije Regionalnog vodovoda potrebno smanjiti unutrašnje trzavice između različitih političkih struja u kompaniji (otkazi i suđenja nikome ne idu u prilog), kako bi se održao kontinuitet započetih reformi i izbjegla politizacija sistema“. Zaboravlja pri tom da je, upravo njegov doprinos „politizaciji sistema“ maltene najveći, prije svega, jer je sam u kompaniju stigao ne kao neko koga je preporučivala struka, već po „političkom ključu“ partijske raspodjele funkcija. A jedan od najslikovitijih primjera „politizacije sistema“ je Lakušićevo obezbjeđivanje apanaže zapropalog političara Marka Milačića, saborca njegovog partijskog šefa Milana Kneževića, kojeg je ljetos imenovao, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda.

Tag: ambasada-ceske

Ambasada Češke u Podgorici obilježila Međunarodni dan ljudskih prava

Dukaj sa predstavnicima Češke: Nastavljamo snažno partnerstvo u reformi javne uprave, digitalizaciji i sajber bezbjednosti

Ambasada Češke potvrdila informaciju TVE: U Crnu Goru poslat helikopter ključan za brzo reagovanje na velike požare

Milatović: Vladavina prava ne smije ostati u fiokama

Ambasada Češke u Podgorici obilježila Međunarodni dan ljudskih prava

Ironija geopolitike: Najmoćniji evropski lider je Donald Tramp

Strugar među 35 procesuiranih

PRATITE TVe UŽIVO