V.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, i ambasadorka Republike Francuske, An Mari Maske, otvorili su juče obuku o kriptovalutama u Regionalnom centru za sajber kriminal namijenjenu za 11 policijskih službenika.&nbsp;
Otvaranju obuke u Naučno-tehnološkom parku prisustvovali su i oficiri za vezu Ambasade Francuske, policijski službenici i eksperti.
Šćepanović je akcentovao da kripto imovina predstavlja jedan od rastućih bezbjednosnih izazova sa kojima se službe za sprovođenje zakona suočavaju i zahvalio Ambasadi Republike Francuske i oficirima za vezu, na njihovoj izuzetnoj podršci koja je od ključnog značaja za unapređenje kadrovskih kapaciteta crnogorske policije kroz razmjenu znanja i iskustava na ovu temu.
On je naglasio da, iako je tržište kriptovaluta u Crnoj Gori u ekspanziji, ta oblast još nije regulisana zakonski.
- Ipak, Uprava policije preduzima određene istražne radnje u saradnji sa nadležnim tužilaštvom u odnosu na detektovana lica koja se u Crnoj Gori bave trgovinom kriptovalutama - navedeno je u saopštenju UP.
Kako se ističe, u okviru međunarodne operativne saradnje Uprava policije razmjenjuje podatke i vodi istražne aktivnosti u cilju razotkrivanja složenih predmeta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.&nbsp;
- Uz podršku međunarodnih partnera Specijalnom policijskom odjeljenju je obezbijeđena jedna licenca za Chainalysis softver, koja služi za praćenje nelegalnih aktivnosti u odnosu na blokchain tehnologiju i kriptovalute, nakon čega je organizovana i obuka za službenike u cilju unapređenja sposobnosti vođenja finansijskih istraga - dodaje se u saopštenju UP.
Na kraju, Šćepanović je naglasio značaj kontinuiranog podizanja nivoa obučenosti službenika, kako bi se efikasno odgovorilo na bezbjednosne izazove, te zahvalio francuskim partnerima na njihovoj pomoći.&nbsp;
Ambasadorka Maske je naglasila da je ovaj centar nastao kao rezultat saradnje Francuske, Crne Gore i Slovenije, a njegova misija bila je jačanje kapaciteta za borbu protiv sajber kriminala na Zapadnom Balkanu.&nbsp;
Obuka ima za fokus edukaciju službenika u borbi protiv organizovanog kriminala na međunarodnom nivou, s obzirom na brzo napredovanje i rast tehnologija koje kriminalne grupe koriste za nezakonite aktivnosti.&nbsp;
- Kroz obuku, policijski službenici stiču alate za prepoznavanje i sprečavanje kriminala povezanog sa kripto imovinom, kao i za zaplijenu ilegalnih finansijskih sredstava - konstatovano je ovom prilikom.
Maske je naglasila važnost dugogodišnje saradnje između Crne Gore i Francuske, te pozdravila zajednički rad na usklađivanju u okviru evropskog okvira i jačanju operativne saradnje. Na kraju, ambasadorka je zahvalila svim učesnicima na njihovom angažmanu i interesovanju i poželjela uspješnu obuku.
Takođe, v.d. direktora policije održao je juče sastanak u Upravi policije, kom su prisustvovali francuski oficiri za vezu Alain Rouden i Gurkan Karas.
Šćepanović je ovom prilikom pozdravio uspješnu bilateralnu operativnu saradnju i razmjenu informacija koju Uprava policije ostvaruje sa nacionalnim biroima Interpola u Francuskoj, Europolom, kao i drugim partnerskim organizacionim jedinicama.
On je zahvalio na kontinuiranim naporima za unaprjeđenje kapaciteta Uprave policije i realizovanim aktivnostima, posebno u domenu edukacije policijskih službenika kroz planirane obuke i osnaživanje kapaciteta i sposobnosti organizacionih jedinica.
Na kraju je istaknut značaj kontinuirane saradnje na strateškom i operativnom nivou, u cilju suočavanja sa svim bezbjednosnim izazovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Policijski službenici na obuci o kriptovalutama; Šćepanović: Preduzimamo istražne radnje prema određenim osobama

Nakon odlučujućeg napretka ostvarenog u protekloj godini, Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU - odnosno perspektivu koju Francuska odlučno podržava - poručili su u ambasadi Francuske u Podgorici odgovarajući na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem, da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.
Oni su istakli da je Francuska u poptunosti saglasna sa izjavom portparolke Evropske komisije (EK) Ane Pisonero - koja je rekla da bi zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u EU, morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije.
- U tom pogledu, od suštinskog značaja su konsolidacija vladavine prava i zaštita osnovnih sloboda - dodali su u francuskoj Ambasadi.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">u ambasadi Njemačke u Podgorici</a> su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi odgovarajući na naša pitanja.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)</a> Portalu ETV su ranije kazali da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva</a> su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>Negativne posljedice na važan reformski zamah</h2>
Iz ambasade Italije Portalu ETV je juče rečeno da bi zakon o agentima stranog uticaja mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u <a href="https://etv.me/politika/ambasada-italije-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-bi-mogao-da-ima-negativne-posljedice-na-vazan-reformski-zamah-crne-gore">ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

U Crnoj Gori se sjutra u jutarnjim ili prijepodnevnim satima očekuje postepen prestanak padavina i razvedravanje - saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. 
 
U većem dijelu zemlje biće hladno, a na sjeveru i veoma hladno, pa se uglavnom očekuje snijeg i susnježica, a samo u nižim predjelima na jugu kiša. 
 
Vjetar će biti povremeno umjeren do jak, sjeverni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do osam, a najviša dnevna od minus šest do 11 stepeni. 
 
Iz ZHMS su saopštili da se u petak u jutarnjim satima očekuje novo naoblačenje, koje će popodne ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine. 
 
- Više uslova za padavine u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena - naveli su iz Zavoda. 
 
Oni su kazali da će vjetar u petak biti mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha u petak od -15 do tri, a najviša dnevna od minus dva do 11 stepeni.

Sjutra prestanak padavina i razvedravanje, u petak ponovo kiša

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Atini od Panioniosa 97:85, u utakmici 13. kola B grupe Eurokupa.
To je peti poraz podgoričkog tima ove sezone, u kojoj ima i osam trijumfa.
Ekipa iz Atine je prekinula seriju od deset poraza i zabilježila drugi trijumf.
U jednom od najslabijih izdanja ove sezone Budućnost je pretrpjela neočekivani poraz.
Domaćin je iskoristio slabiji start treće četvrtine i stekao prednost od osam poena (58:50), a sve dileme riješio je sredinom posljednjeg dijela kada je razliku uvećao na 14 (80:66).
Panionios, posljednjeplasirani tim na tabeli, do pobjede vodio je Giorgos Calmpuris sa 18 poena.
U ekipi Budućnosti bolji od ostalih bili su Nikola Tanasković sa 17 i Jogi Ferel sa 15, dok je Aksel Butei meč završio sa 13 poena.
Budućnost će u narednom kolu, iduće srijede, ugostiti litvanski Lietkabelis.

Poraz Budućnost Volija u Atini

Zemljotres jačine 6,4 stepena po Rihterovoj skali potresao je djelove južnih filipinskih ostrva, pokazuju podaci Američkog geološkog zavoda (USGS).
Prvobitno je prijavljeno da je potres magnitude 6,7, a zatim je procijenjen na 6,4 stepeni po Rihteru, prenosi Anadolija.
USGS je saopštio da se podrhtavanje dogodilo s epicentrom 27 kilometara istočno od Santijaga u dolini Cagajan na Filipinima.
Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju saopštio je da nema rizika od cunamija za Filipine, javlja lokalni medij "Inquirer".
Zasad nema neposrednih izvještaja o žrtvama ili šteti.

Tag: ambasada-francuske

Policijski službenici na obuci o kriptovalutama; Šćepanović: Preduzimamo istražne radnje prema određenim osobama

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

Sjutra prestanak padavina i razvedravanje, u petak ponovo kiša

Poraz Budućnost Volija u Atini

Zemljotres jačine 6,4 stepena pogodio Filipine

PRATITE TVe UŽIVO