Ambasada Kraljevine Holandije u regionu Zapadnog Balkana raspisala &nbsp;je konkurs koji je namijenjen mladim fotografima, profesionalcima i amaterima, od 18 do 30 godina iz Crne Gore i zemalja regiona.
Konkurs, koji je otvoren do 28. septembra do 23:30 sati (po amsterdamskom vremenu), kako se navodi u saopštenju, podstiče vizuelne priče koje prevazilaze stereotipe - bilo da se bave dezinformacijama, reaguju na apatiju ili osporavaju pretjerano kritičke narative, dok nude svjež i autentičan pogled mlade generacije.
Konkurs se, kako je precizirano u saopštenju, realizuje u okviru regionalnog projekta na temu "Dezinformacije u kontekstu EU integracionog procesa", s ciljem podsticanja kreativnog izraza mladih autora i otvaranja dijaloga o savremenim izazovima društva.
- Odabrani učesnici konkursa dobiće priliku da učestvuju u onlajn masterklasu sa renomiranom holandskom fotografkinjom Ilvy Njiokiktjien, izlažu svoje radove na izložbama u Podgorici, Beogradu, Tirani, Prištini, Sarajevu i Skoplju, te osvoje potpuno finansirano putovanje u Amsterdam tokom manifestacije World Press Photo Winners’ Week 2026 - istaknuto je u saopštenju.
Prijava podrazumijeva slanje pet fotografija (na slobodnu temu) i 
kratku biografiju ili motivaciono pismo.
- Radovi moraju biti originalna autorska djela, nastala na foto-emulziji ili digitalno. Žiri sastavljen od stručnjaka iz oblasti fotografije odabraće po pet učesnika iz svake zemlje koji će prisustvovati onlajn masterklasu sa holandskom fotografkinjom, nakon čega će razviti fotografski projekat koji povezuje svakodnevne realnosti regiona sa onima u EU, ističući i spremnost i težnju da se postane dio evropske zajednice - navodi se u saopštenju
Na kraju procesa, kako najavljuju, u svakoj od šest zemalja biće organizovana izložba sa odabranim fotografijama učesnika.
Žiri će, u saradnji sa Ilvy Njiokiktjien, odabrati po jednog pobjednika iz svake zemlje.&nbsp;
- Ovi pobjednici će biti nagrađeni potpuno finansiranim putovanjem u Amsterdam, gdje će u maju 2026. prisustvovati World Press Photo "Winners' Week" - precizirano je u saopštenju.
Obavještenje o odabranim učesnicima biće objavljeno 1. oktobra, onlajn masterklas zakazan je od 3. do 5. oktobra, rok za dostavljanje finalnog rada 12. oktobar u 23:30 sati (vrijeme u Amsterdamu). Otvaranje izložbe predviđeno je između kraja oktobra i sredine novembra u svakoj zemlji. &nbsp;Svi odabrani učesnici biće blagovremeno obaviješteni o konačnim rezultatima.
U žiriju su, kako je precizirano, David Pujado iz Srbije (Belgrade Photo Month), Blerta Kambo iz Albanije (Imagine), Ziyah Gafic &amp; Ajla Eljsani Arnautlija iz Bosne i Hercegovina (VII Foundation), Xhemajl Rexha &amp; Getoarbe Mulliqi iz Kosova (Udruženje novinara Kosova), Dejan Kalezić iz Crne Gore (PhotoCG) i Robert Jankulovski iz Sjeverne Makedonije (Makedonski centar za fotografiju).
Link za prijavu možete <a href="https://forms.gle/gtLMJHhymRo4Ekbu7">pronaći ovdje</a>.
Više informacija o konkursu dostupno je <a href="https://www.netherlandsandyou.nl/web/serbia/w/are-we-there-yet-what-are-the-road-signs-to-the-eu?fbclid=PAZXh0bgNhZW0CMTEAAaeHaHmls1BlGD-bz7siou-HDF-pfEoe9L0Qq5fM0KD3F4aMG_tXM6Nyygm9BA_aem_TkqJ4zMdNLy6Aj-cP6wK_Q">na zvaničnoj stranici</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konkurs za mlade fotografe: Traže se vizuelne priče koje prevazilaze stereotipe i nude svjež i autentičan pogled mladih

Proces reformi u sektoru bezbjednosti za nas nije administrativna formalnost, već temeljna transformacija institucija u cilju jačanja vladavine prava i zaštite prava građana, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na sastanku sa ambasadorom Kraljevine Nizozemske Martijnom Elgersmom, u kontekstu napretka koji Crna Gora ostvaruje u oblasti vladavine prava, bezbjednosti i evropskih integracija.
U fokusu razgovora bili su reformski procesi u sektoru bezbjednosti, pri čemu je Šaranović stakao važnost uspostavljanja profesionalne, operativno osposobljene i odgovorne policije koja uživa povjerenje građana i efikasno odgovara na savremene bezbjednosne izazove.
- Radimo sistematski i odlučno na izgradnji policije koja funkcioniše zakonito, samostalno i isključivo u interesu građana - poručio je &nbsp;Šaranović.
On je naglasio da borba protiv organizovanog kriminala ostaje jedan od najviših prioriteta sektora bezbjednosti, što se, kako je rekao, potvrđuje kroz intenziviranje istraga, uspješno realizovane operacije i jačanje saradnje sa evropskim partnerima.
Ambasador Elgersma pozdravio je napore koji se ulažu u sprovođenje reformi i ukazao na značaj njihovog dosljednog nastavka. Istakao je da je za napredak na evropskom putu posebno važno da se reforme sprovode kontinuirano, sa fokusom na poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava i bezbjednost.
- Sagovornici su se saglasili da postoji obostrana volja za dalje produbljivanje saradnje, posebno u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala, jačanja institucionalnih kapaciteta i podrške vladavini prava - navedeno je u saopštenju MUP-a.

Šaranović-Elgersma: Reforma sektora bezbjednosti važna za povjerenje građana i napredak ka EU

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

U najnovijem izdanju podkasta „Dres nacija – reprezentacija“, koji se emituje ove sedmice, gošća je uspješna sportistkinja Andrea Berišaj.
Gledaoci će imati priliku da čuju razgovor o njenim zapaženim rezultatima, sportskom putu, iskustvima i takmičenjima na domaćoj i međunarodnoj sceni.
Emisija će biti emitovana večeras od 21 sat na Televiziji E, dostupnoj na sljedećim kanalima: 
 – Total TV – kanal 8 
 – Telekom – kanal 13 
 – Mtel – kanal 15 
 – Telemach – kanal 20
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpULqPm5rz4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Andrea Berišaj gošća podkasta „Dres nacija – reprezentacija“

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Rožaje lišili su slobode D.K. iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima, na štetu svog maloljetnog djeteta starog 15 godina i ženske osobe stare 21 godinu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policija je, postupajući u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv trgovine ljudima, sprovela ciljanu akciju usmjerenu na suzbijanje organizovanog i prinudnog prosjačenja.
Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je D.K., zloupotrebom odnosa povjerenja i zavisnosti, koristio svoje maloljetno dijete i jednu punoljetnu žensku osobu radi prinudnog prosjačenja, primoravajući ih da mu predaju novac prikupljen na ovaj način.
Tokom realizacije policijske akcije, kod oštećenih lica pronađena je određena količina novca za koju se sumnja da potiče od prinudnog prosjačenja.
Osumnjičeni D.K. biće, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, radi daljeg postupanja.
Maloljetno oštećeno lice preuzeo je Centar za socijalni rad u Rožajama, kako bi mu bilo obezbijeđeno adekvatno zbrinjavanje i zaštita.
Iz Uprave policije poručuju da će policijski službenici nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela trgovine ljudima, procesuiranju odgovornih lica, kao i pružanju zaštite i podrške žrtvama ovih krivičnih djela.

Rožaje: Uhapšen Podgoričanin, primoravao maloljetno dijete i djevojku na prosjačenje

Dio zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme na poslu zbog ljekara iz Irana koji, prema njihovim riječima, ne govori dovoljno dobro hrvatski i insistira na komunikaciji sa pacijentima na engleskom jeziku. Ljekar je ovog mjeseca prebačen na hitnu pomoć u Drnišu, nakon što je prethodno radio u Šibeniku i Primoštenu, javlja RTL, prenosi Danas.
„Prevodim sve intervencije. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da ljekar koristi njegov jezik. Rekao mu je: ‘Možemo da komuniciramo na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti potpuno“, rekao je za RTL izvor iz hitne pomoći u Drnišu, ogorčen situacijom sa svojim novim kolegom, prenio je Index.hr.
Medicinu je diplomirao u Splitu na engleskom jeziku
Prema više izvora, ljekar govori pomalo hrvatski, dovoljno za osnovnu komunikaciju, ali često insistira na engleskom jeziku kada komunicira sa pacijentima. To je, tvrde, ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, posebno u ruralnim područjima sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.
„Zamislite da dođete u selo gdje živi jedna ili dvije osobe od devedeset godina i pitate ih nešto na engleskom“, rekao je izvor.
Kako RTL saznaje, ljekar je u Hrvatskoj oko deset godina. Diplomirao je medicinu u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je zbog tegoba prebačen u Primošten, a početkom decembra je prebačen u Drniš.
„Niko ne može reći da nije imao vremena da nauči hrvatski. U međuvremenu se oženio hrvatskom ljekarkom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često obavljale njegov posao umjesto njega jer odbija da govori hrvatski. Ljudi su protestovali, pa je prebačen u Primošten“, rekao je za RTL izvor koji je želio da ostane anoniman, napominjuć da se obratio svojim pretpostavljenima povodom situacije.
Izvor: Ne mislim da je loš doktor
Navodi da se dešavalo da doktor radi smjenu sa medicinskom sestrom i vozačem koji nisu govorili engleski.
„Bio je to šou-program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Pošto su se i ljudi u Primoštenu zasitili, završio je na hitnom prijemu u Drnišu“, tvrdi izvor.
Ističe da nema lični problem sa ljekarom, ali ima problem sa činjenicom da pored posla mora da prevodi i preuzima neke od medicinskih zadataka.
„Zanima me da li ima diplomu i sertifikat iz hrvatskog jezika. Ako ga ima, onda je to vjerovatno poklon. Ne mislim da je loš ljekar, ali ne možete sebi priuštiti ovako nešto kada radite u hitnoj pomoći“, rekao je izvor.
Dodaje da je jasno stavio do znanja da neće raditi kao ljekar.
„Neću biti simultani prevodilac. Ako se, ne daj Bože, nešto desi, krivica će pasti na mene. Ja nisam plaćeni ljekar, on jeste“, naglasio je, napominjući da pomaganje nije problem, ali da mora postojati granica.
Tvrdi i da ljekar ne nosi službenu Motorolu i da je za manje od dvije nedjelje nekoliko puta zakasnio na posao. Prema njegovim riječima, ljekar je takođe pohađao obaveznu ambulantnu obuku, ali navodno nije razumio hrvatski i njegova supruga je došla da mu prevodi, i uprkos tome, dobio je dozvolu za rad jer je manjak ljekara.
Medicinska sestra: I mi smo morali da radimo dio njegovog posla
Slična iskustva doživjeli su zaposleni u Šibeniku. Medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je za RTL da su tamo morali da prevode za ljekara i da obavljaju dio njegovog posla. Ona kaže da to nije bio jedini takav slučaj i da je bilo i stranih ljekara koji nisu znali ni engleski.
„Kada dođete na saobraćajnu nesreću ili neku drugu veću nesreću, pacijentu je neprijatno vidjeti da ljekar ne zna jezik. Smatram da bi trebalo da imamo ljekare koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude prevodilac, medicinska sestra i ljekar“, rekla je.
Navodi da komunicira sa ljekarom na engleskom jeziku kako bi smanjila napetost, ali upozorava da on jedva može da sastavi dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.
Zavod za hitnu medicinu: Ima sertifikat škole stranih jezika
Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Tomislav Jukić, rekao je za RTL da ljekar posjeduje sertifikat o znanju hrvatskog jezika i da Zavod nije primio nikakve žalbe od pacijenata ili zaposlenih, osim jednog zaposlenog.
„Ako nam predoče sertifikat o znanju jezika i tokom razgovora vidimo da mogu da komuniciraju i razumiju struku, nema problema“, rekao je Jukić.
Na pitanje da li je lično razgovarao sa ljekarom na hrvatskom, odgovorio je da nije.
Nakon dodatnih upita, iz Zavoda su rekli da ljekar ima odobrenje Hrvatskog ljekarskog zbora i sertifikat škole stranih jezika NIKA za znanje hrvatskog jezika na nivou B2 prema Zajedničkom evropskom okviru za jezike.
Hrvatska se suočava sa manjkom ljekara
Ministarstvo zdravlja je takođe potvrdilo za RTL da je zatražilo izjavu od Instituta i da ljekar ispunjava sve uslove za obavljanje medicinske prakse, uključujući i poznavanje hrvatskog jezika, kao i da nisu primljene zvanične žalbe.
Istovremeno, Hrvatska se suočava sa velikim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske ljekarske komore, Hrvatskoj nedostaju stotine ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a više od 1.200 ljekara je napustilo zemlju u periodu od 2013. do 2024. godine.
Stručne institucije naglašavaju da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na nivou koji omogućava bezbjednu i nesmetanu komunikaciju sa pacijentima. Iako Komora ne sprovodi dodatne jezičke testove nakon izdavanja sertifikata nivoa B2, poslodavci imaju mogućnost da upute ljekara na dodatno testiranje ako smatraju da jezičke vještine nisu dovoljne za posao koji obavlja.
<ul>
 <li>0sh</li>
</ul>

U Dalmaciji pobuna zbog ljekara iz Irana: Odbija da govori hrvatski

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;