U cilju jačanja bezbjednosti granice na Skadarskom jezeru, danas je na kompleksu „Plavnica“, u prisustvu ambasadora Njemačke u Crnoj Gori Petera Feltena, porinut patrolni čamac za potrebe Granične policije Crne Gore.
U pitanju je donacija Savezne policije Njemačke vrijednosti od 250.000 eura.
Radi se o plovilu sa jakim vanjskim motorima, opremljen radarskim i navigacionim sistemom, izrađen za osnovu specifične konfiguracije i potrebe Granične policije Crne Gore, optimalan za posebne uslove rada na Skadarskom jezeru.
- Ova donacija predstavlja nastavak dugogodišnje tijesne saradnje Savezne policije Njemačke i Granične policije Crne Gore, kao i podršku crnogorskoj policiji da se pripremi za članstvo u Evropskoj uniji - saopšteno je iz Ambasade Njemačke.
Kako je istaknuto, patrolni čamac doprinijeće da Granična policija Crne Gore obezbjedi stalni nadzor državne granice na Skadarskom jezeru u pogledu krijumčarenja i ilegalnog prelaska granice, u različitim hidrometeorološkim uslovima.
Tokom probne vožnje, ambasador Felten i ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović danas su se zajednički mogli uvjeriti u performanse doniranog plovila.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Njemačka donirala patrolni čamac Graničnoj policiji

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović i predsjednica Skupštine opštine Selma Omerović, primili su danas u posjetu Zamjenika šefa misije Ambasade SR Njemačke u Podgorici, Ralfa Reuha, saopšteno je iz Opštine Bijelo Polje.
- Prilikom posjete, razgovaralo se o stanju u Bijelom Polju i sjeveru Crne Gore, mogućnosti privredne i kulturne saradnje- navodi se u saopštenju.
Takođe, razgovaralo se o vezama sa brojnom dijasporom u Republici Njemačkoj, kao i mogućem bratimljenju sa nekim od sličnih gradova u Njemačkoj.

500x500

1250x600

1084x550

Zamjenik ambasadora Njemačke u posjeti Bijelom Polju

Problematika i pitanja koja su od značaja za pozicioniranje crnogorskog pravosuđa u procesu pridruživanja Evropskoj uniji bile su teme sastanka predjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić i ambasadora Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Petera Feltena.
Pavličić je naglasila da će fokus njenog mandata posebno biti usmjeren na povećanje stepena efikasnosti rada sudova i praćenje toka predmeta, kao i jačanje sudijskih kapaciteta Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici .
- Felten je kazao da će Ambasada Njemačke otvoriti vrata Vrhovnom sudu za komunikaciju sa fondacijama koje podržava Vlada te zemlje, u cilju jačanja efikasnosti crnogorskog sudskog sistema - navedeno je u saopštenju tog suda.

Felten-Pavličić: Ambasada Njemačke podržaće crnogorski sudski sistem

U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

Crna Gora nastavlja da jača svoj zakonodavni i strateški okvir na planu zaštite i unapređenja ljudskih prava LGBTI osoba, istakao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na sastanku sa ambasadorom Njemačke u Crnoj Gori Peterom Feltenom.
LGBTI zajednica je jedna od tri najranjivije kategorije u crnogorskom društvu i prvi korak ka unapređenju položaja i ove zajednice je svakako zaštita njihovih osnovnih ljudskih prava. Ministar je zahvalio na podršci ambasadoru Feltenu, posebno u dijelu saradnje na jačanju svijesti šire stručne i opšte javnosti o važnosti poštovanja prava svih bez izuzetka.
On je istakao da posebno cijeni konstruktivne predloge zemalja koje imaju više iskustva i rezultata u ovoj oblasti. Ministar je zahvalio na podršci koju je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava dobilo od strane Ambasade Njemačke i Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju u organizaciji okruglog stola na temu Nacrta zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja održane u septembru, u Podgorici.
Ovaj događaj je bio odlična prilika za razmjenu stručnih mišljenja predstavnika/ca institucija, civilnog sektora i predstavnika/ca međunarodne zajednice koji su uzeli aktivno učešće i dali konkretne i veoma konstruktivne sugestije u cilju unapređenja teksta Nacrta zakona.
- Namjera predlagača ovog zakononskog propisa je da se dobije zakonsko rješenje koje će na anjbolji način zaštiti pravo na privatnost, samoodređenje, dostojanstven život, pravnu sigurnost i doprinijeti jačanju pravnog sistema države - kazali su iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Ambasador Felten je kazao da Njemačka do kraja godine predsjedava Koalicijom za jednaka prava i da nastoji da nastoje da podrže raelizaciju svih politika koje unaprijeđuju ljudska prava.
On je izrazio zadovoljstvo zbog veoma uspješno realizovanog događaja u okviru mjeseca Prajda, te da je pitanje prava na samoodređenje potrebno regulisati na najbolji način u skladu sa univerzalnim vrijednostima poštovanja ljudskih prava.
- Podrška Njemačke neće izostati ni u procesu donošenja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja - poručeno je na sastanku.
Dr Stefan Pürner ispred Njemačke fondacije za međunarodnu i pravnu saradnju pohvalio je saradnju sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i dodao da očekuje jednako uspješan događaj u novembru kao nastavak saradnje.
Mirjana Pajković, direktorica Direktoprata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda zahvalila je na podršci i saradnji koju je Minsitarstvo ljudskih i manjinskih prava ostvarilo sa Njemačkom fondacijom za međunarodnu i pravnu saradnju. Ona je navela da je mnogo toga pojašnjeno na Okruglom stolu i da su sada određeni predlozi jasniji široj stručnoj javnosti.
Osim što je zakon značajan za rješavanje veoma važnih pitanja koja se tiču rodnog identiteta, istim će Crna Gora dobiti priliku da pokaže svoj demokratski kapacitet u rangu sa zemljama sa značajno razvijenijim sistemima, poručeno je sa sastanka.

Đeka sa Feltenom: Jačamo zakonodavni i strateški okvir u cilju zaštite i unapređenja prava LGBTI osoba

Danas će se znati da li će morati da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici i dio igrališta koji su izgrađeni u kanalu Mareze, ili će Glavni grad morati da izdvoji značajan iznos novca, kako bi se na drugi način omogućilo da voda nesmetano teče do Morače.
To je kazao građanski aktivista Aleksandar Dragićević, navodeći da je očišćen dio kanala, nakon jučerašnjeg postavljanja privremenog mosta.
Sada će inženjeri procijeniti šta treba činiti, ali Dragićević za Boje jutra TV Vijesti ističe da je gotovo izvjesno da je rušenje rješenje.
Višegodišnji problem sa kanalom ogolile su poplave koje su izazvale obilne padavine, a kanal je zatrpan jer su u njemu osim dijela stadiona i igrališta, napravljeni i parkinzi, a nikli su čak i voćnjaci.
Dragićević, koji je bio najaktivniji prethodnih dana na terenu očekuje da će neko odgovarati, a smatra da je poražavajuće što se niko iz državne vlasti ne oglašava povodom poplava u mnogim opštinama.

Dragićević: Znaće se danas da li mora da se ruši dio stadiona u Donjoj Gorici izgrađen u kanalu Mareze

Univerzitet Crne Gore planira da učini dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio UCG. To bi predstavljao značajan iskorak, jer ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/moci-ce-da-se-provjere-diplome-ucg">kazala je za Pobjedu</a> savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak.
Sporne diplome na tržištu rada i u obrazovanju u žiži su interesovanja javnosti, te, pored ostalog, bilježimo primjere da nadležni podnose krivične prijave zbog sumnji da su obrazovne isprave falsifikovane. S druge strane, stručna javnost sagledava situaciju i kritikuje donosioce odluka, smatrajući da njihova akcija u ovom slučaju treba da bude intenzivnija i da nikako ne smije biti selektivna.
Bošnjak je stava da je priča o spornim diplomama ,,kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati“. Ona je obrazložila da je, kada govorimo o spornim diplomama, neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-korumpirane grupe: oni koji takve dokumente proizvode, uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički „ozakonjuju“, te oni koji ih kupuju, a da nikada nijesu studirali niti polagali ispite.
“Ova druga pojava je nažalost dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže dokaziva. Prvi slučajevi se lakše razotkrivaju i njima se bavi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i tužilaštvo, ali takvih je znatno manje. Sve dok se u samom vrhu vlasti – među ministrima i poslanicima – nalaze oni sa kupljenim diplomama, jasno je da ne postoji stvarna politička volja da se tom problemu stane na kraj. Zbog toga su ovi iskoraci Ministarstva tek privid aktivnosti; suština problema ostaje netaknuta”, smatra Bošnjak.
Uostalom, kako dodaje, ovolika dominacija neznanja na javnoj sceni, u gotovo svim sferama društva, postala je očigledna.
“To se više ne može prikriti, ono odzvanja”, istakla je Bošnjak.
Kada je riječ o Univerzitetu Crne Gore, savjetnica rektora kaže da osuda ove pojave postoji, ali bi lično voljela da su glasniji u suočavanju s ovom pošasti, jer takvi ,,kradu budućnost“ njihovim svršenim studentima.
“Ipak, nadam se da će se uskoro na Univerzitetu organizovati i javna debata na ovu temu, jer za to, čini se, postoji raspoloženje. Što se zaposlenih tiče, uglavnom je riječ o našim alumnistima, pa smatram da je Univerzitet, kada je riječ o lažnim diplomama, u velikoj mjeri zdrav sistem”, kazala je Bošnjak.
Bošnjak je nedavno pozdravila potez vlasti da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend, ističući da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći.
Ističe da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme „okitili“. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno za Pobjedu da bi za Crnu Goru bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu.
Kaluđerović smatra da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, što i gdje studirao.
“Time bi se dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri”, rekla je Kaluđerović.
Vlada je nedavno na prijedlog resornog ministarstva zbog oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023. godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove.
Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava.
Univerzitetu Megatrend i za pet fakulteta u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.
U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju.

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Uspostavljen je saobraćaj na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Jelovica, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.
Podsjećamo, iz Uprave za saobraćaj juče je saopšteno da će put Kolašin - Berane, danas biti otvoren za saobraćaj.
U saopštenju su naveli da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije „Hidroenergija“.&nbsp;
- Oštećeni dio saobraćajnice, sanirala je upravo ta kompanija, u skladu sa svojom odgovornošću za nastalu štetu - kazali su iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;

Uspostavljen saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko Jelovice

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su podnijeli krivičnu prijavu protiv I.K. (44) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako se sumnja, lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica doveo u zabludu jedno lice starije dobi i lažno se predstavljajući naveo da mu preda novac u iznosu od 380 eura.
"I.K. se ovoj starijoj osobi, koju je sreo na ulici u Pljevljima, predstavio kao njen rođak, zatraživši od nje novac. Nakon što su otišli do stana oštećene kako bi uzela novac u iznosu od 380 eura koji je izvršilac zatražio da mu preda, on je iz njenog stana otuđio i 50 eura, pričinivši joj na taj način štetu u ukupnom iznosu od 430 eura", navodi se u saopštenju policije.
Osumnjičeni se, dodaju, trenutno nalazi u UIKS-u, takođe zbog sumnje da je izvršio isto krivično djelo na štetu drugih lica, na teritoriji nekoliko gradova u Crnoj Gori.

Tag: ambasada-njemacke