Zalagaću se za dalju profesionalizaciju i modernizaciju sposobnosti i kapaciteta Vojske Crne Gore, a američka podrška u tom dijelu od nemjerljivog je značaja, poručio je novoimenovani načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Miodrag Vuksanović na sastanku sa ambasadorkom SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Vuksanović je kazao da sastanak sa ambasadorkom Rajnke, dan po preuzimanju dužnosti načelnika Generalštaba VCG, dovoljno svjedoči o obostranoj spremnosti za nastavak strateške saradnje Crne Gore i SAD u oblasti odbrane.
On je iskazaozahvalnost SAD-u na kontinuiranom doprinosu razvoju i unaprjeđenju kapaciteta odbrambenih snaga Crne Gore.
Naglasio je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, da će se posebno zalagati za unapređenje ljudskih resursa unutar Vojske, te reformu i veting, kako bi najprofesionalniji i najperspektivniji pripadnici dobili priliku da doprinesu daljem razvoju sektora odbrane i jačanju bezbjednosti.
Ambasadorka Rajnke je čestitala Vuksanoviću na preuzimanju veoma odgovorne dužnosti, naglasivši da će SAD nastaviti snažno da podržavaju reformu sektora bezjednosti, modernizaciju Vojske Crne Gore, njeno institucionalno jačanje i pozicioniranje u savezničkim strukturama. 
Ona je iskazala očekivanje da će Crna Gora, u skladu sa rastućim bezbjednosnim izazovima koji pogađaju sve NATO članice, povećati izdvajanje za odbranu, u cilju ravnopravne raspodjele odgovornosti za kolektivnu bezbjednost.
- Tokom sastanka, koji je potvrdio čvrste bilateralne odnose, razmatrani su aktuelni odbrambeni projekti, kao i dalji modaliteti saradnje u okviru NATO-a - navedeno je u saopštenju Ministarstva odbrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuksanović sa Rajnke: Zalagaću se za unapređenje ljudskih resursa u Vojsci, reformu i veting

Američka ambasada u Srbiji izdala je upozorenje zbog generalnog štrajka u Srbiji za svoje građane koji se nalaze u ovoj zemlji.
- Više grupa organizuje marševe na glavnim putevima, mostovima i raskrsnicama u Beogradu i poziva na generalni štrajk širom Srbije u petak, 24. januara. Ako naiđete na nerednu gužvu ili nasilne situacije, odmah napustite područje. Ako ne možete da odete, pronađite sigurnu lokaciju za sklonište- navodi se u upozorenju Ambasade SAD u Srbiji.
Očekuje se da će se marševi održati na Novom Beogradu i centru Beograda, vjerovatno, ali ne ograničeno na površine oko raskrsnice Nemanjine i ulica Kneza Miloša, tržni centar Ušće, zemunska gimnazija, zgrada opštine Novi Beograd, djelovi E75 autoput, i Autokomanda.
- Policija očekuje velike gužve, zatvaranje ulica i značajne zastoje u saobraćaju u ovim, a možda i drugim područjima. Ako ste u blizini ovih područja, budite oprezni. Ako naiđete na nerednu gužvu ili nasilne situacije, odmah napustite područje. Ako ne možete da odete, pronađite sigurnu lokaciju za sklonište. Pratite lokalne medije radi provjere informacija, maksimalno povećajte sigurnost izbjegavanjem gužve. Obavijestite prijatelje i porodicu o vašem mjestu i sigurnosti. Budite svjesni svog okruženja. Napravite planove za vanredne situacije kako biste potražili sklonište u slučaju nužde- saopšteno je, uz navedene kontakt telefone kome se treba obratiti u slučaju potrebne pomoći.
Podsjetimo, u Srbiji je danas otpočeo generalni štrajk, koji su studenti u blokadi najavljivali prethodnih dana.
Osim fakulteta u cijeloj zemlji i jednog dijela osnovnih i srednjih škola, danas staju i mnoge kompanije, kulturne institucije, lokali, mala preduzeća, organizacije…

Ambasada SAD izdala sigurnosno upozorenje zbog generalnog štrajka u Srbiji

Ova predivna nova zgrada i kompleks simbolizuju našu trajnu posvećenost našem NATO savezniku Crnoj Gori, izjavila je Američka ambasadorka u Podgorici Rajnke Džudi Rajzing Rajnke.&nbsp; Ona je dodala da je proširenje Ambasade potvrda snažnih bilateralnih odnosa i bliske saradnje sa građanima Crne Gore svih društvenih slojeva, uvjerenja i profesija.&nbsp; - Američki Stejt dipartment sa zadovoljstvom objavljuje završetak prve faze izgradnje novog kompleksa Ambasade SAD u Podgorici. Ovaj važan korak omogućio je uspješno preseljenje Ambasadinog osoblja u novu zgradu, što će značajno unaprijediti svakodnevni rad Ambasade - navedeno je u saopštenju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120120140_f4456807345d8e347130f285d01467859b390ed68df6f0c9dfcdda40fbff4a6a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250120120140_f4456807345d8e347130f285d01467859b390ed68df6f0c9dfcdda40fbff4a6a" data-rendition-name="original" width="2016" height="1344" loading="lazy" alt="Ambasada SAD"> </figure>  Oni su saopštili da je Vlada SAD uložila ukupno 296 miliona dolara u izgradnju novog Ambasadinog kompleksa. Građevinski radovi prve faze projekta počeli su u septembru 2021. godine i obuhvatili su izgradnju četiri od šest novih objekata, novu komunalnu infrastrukturu i obnovu spoljašnjih zidova kompleksa. Novi kompleks dizajniran je da zadovolji najviše standarde održivosti, arhitekture i gradnje, čime Vlada SAD potvrđuje dugoročnu posvećenost Crnoj Gori. - Nove zgrade Ambasade i prateći objekti pažljivo su integrisani u prostor kako bi poboljšali povezanost kompleksa sa okolnim okruženjem i zajednicom, uključujući susjedni Park Petrovića. Projekt je dizajnirala arhitektonska firma Beyer Blinder Belle, dok su Integrus Architecture i Richard Kennedy Architects odgovorni za dizajn fasada zgrada. Projekt je snažno naglasio poštovanje lokalne kulture i biodiverziteta. Kako bi kompleks bio usklađen sa susjednim zgradama korišċen je lokalni prirodni kamen, a planirano je da Ambasada ima i stalnu umjetničku kolekciju radova američkih i crnogorskih umjetnika - istakli su u saopštenju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120120140_23bdc85051d191ed48e7264455a65184011afc514938ed3f7ff56905784acbd5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250120120140_23bdc85051d191ed48e7264455a65184011afc514938ed3f7ff56905784acbd5" data-rendition-name="original" width="2016" height="1344" loading="lazy" alt="Ambasada SAD"> </figure>  Oni su istakli da je novi Ambasadin kompleks unaprijedio uslove za pružanje konzularnih usluga, što će omogućiti udobnije i efikasnije iskustvo podnosilaca zahtjeva za vizu. Prostorije za čekanje, dodaju, kako unutrašnje tako i vanjske, su proširene, a modernizovani šalteri i mikrofoni osiguraće da proces intervjua bude efikasniji za podnosioce zahtjeva za vizu. - Druga faza gradnje počinje odmah, a radovi će se nastaviti paralelno sa radom Ambasade, osiguravajući u godinama koje dolaze nesmetan rad osoblja misije u Podgorici i dalje jačanje partnerstva sa građanima Crne Gore. Druga faza obuhvatiće izgradnju još dva nova objekta, kao i završetak preostalih dijelova nove zgrade. Očekuje se da će radovi biti završeni 2027. godine - zaključuju u saopštenju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250120120140_f2adb5c21e774f849025e8b091d72d8eface19f4b61d615bc68f71856fc41663.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250120120140_f2adb5c21e774f849025e8b091d72d8eface19f4b61d615bc68f71856fc41663" data-rendition-name="original" width="2016" height="1344" loading="lazy" alt="Ambasada SAD"> </figure>

Rajnke: Zgrada i kompleks simbolizuju posvećenost Crnoj Gori

Američka ambasada i dio kruga Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) trenutno su bez struje zbog oštećenja podzemnog kabla - saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). 
 
Oni su kazali da je bez struje ulica Džona Džeksona i da su njihove ekipe na terenu. 
 
- Prilikom izvođenja radova od strane trećih lica, oštećen je podzemni kabal, pa su trenutno bez napajanja Američka ambasada i objekat preko puta nje, ulica Džona Džeksona i dio kruga KCCG - naveli su iz CEDIS-a u objavi na Fejsbuku.

Američka ambasada i dio kruga KCCG bez struje

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Kijevu saopštila je da je dobila "konkretne informacije" o potencijalno značajnom vazdušnom napadu 20. novembra.
Ambasada je u saopštenju pozvala svoje zaposlene i građane SAD u Kijevu da se odmah sklone u slučaju napada, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu diplomatskog predstavništva.
- Iz obilja opreza, ambasada će biti zatvorena, a zaposlenima ambasade se daju uputstva da se sklone - kaže se u saopštenju, ne navodeći detalje o mogućem napadu.
Upozorenje za vazdušni napad je izdato za nekoliko ukrajinskih regiona, uključujući Kijev, rano 20. novembra zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.
Trenutno je u nekim regijama Ukrajine, posebno u Kijevu, na snazi uzbuna zbog ruskih udara bespilotnih letjelica.
Saopštenje ambasade uslijedilo je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ažurirao rusku nuklearnu doktrinu 19. novembra, na 1000. dan ruskog rata protiv Ukrajine.
Temeljno načelo doktrine je da je upotreba nuklearnog oružja krajnja mjera za zaštitu suvereniteta zemlje.
Konkretno, izmijenjena doktrina proširuje raspon zemalja i vojnih saveza koji podliježu nuklearnom odvraćanju, kao i popis vojnih prijetnji kojima se tako treba suprotstaviti.
Osim toga, u dokumentu se navodi da će Rusija sada svaki napad nenuklearne zemlje koju podržava nuklearna sila smatrati zajedničkim napadom.
Takođe, Moskva zadržava pravo razmotriti nuklearni odgovor na napad konvencionalnim oružjem koji prijeti njenom suverenitetu.
Pentagon je saopštio da ne vidi znakove da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini.
Ruska vojska redovno napada ukrajinske regione raznim vrstama oružja - napadnim bespilotnim letjelicama, raketama, protivavionskim i protivvazdušnim projektilima.
Rukovodstvo Rusije negira da ruska vojska tokom rata velikih razmjera nanosi ciljane udare na civilnu infrastrukturu gradova i sela Ukrajine, ubijajući civile i uništavajući bolnice, škole, vrtiće, energetske i vodovodne objekte.
Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije ove udare kvalifikuju kao ratne zločine koje je počinila Ruska Federacija i ističu da su oni smišljeni.
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, do kraja oktobra su potvrđeni podaci o smrti 12.162 civila u Ukrajini i ranjavanju 26.919 od početka invazije Rusije na Ukrajinu. Organizacija je naglasila da bi stvarni podaci mogli biti puno veći.

SAD zatvorile ambasadu u Kijevu zbog 'potencijalno značajnog vazdušnog napada'

U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.
- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;
Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.
Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.
- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.

Anja Ivanović

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

Sjedinjene Američke Države (SAD) duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori - NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo - kazali su Portalu ETV iz američke Ambasade u Podgorici.
Fragment prosrpske i proruske vlasti - koalicija „Za budućnost Crne Gore“ - predvođena predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem inicirala je hitno donošenje zakona o agentima stranog uticaja. Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.
Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.
Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.
Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.
- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - &nbsp;podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.
- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u odgovoru na pitanja Portala ETV pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;
Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.
I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.
- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.
U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Ambasada SAD: Duboko smo zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode

Više podgoričkih ulica, u dijelu grada Preko Morače, u nedjelju prijepodne biće zatvoreno za saobraćaj zbog vježbe koja će biti organizovana u krugu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, za saobraćaj će, od devet sati i 30 minuta do 12 sati, biti zatvorena Ljubljanska ulica - od raskrsnice sa Moskovskom, kao i ulica ulica Džona Džeksona.

U istom terminu za saobraćaj će biti zatvoren i Bulevar Revolucije u jednom smjeru - od raskrsnice sa ulicom Ivana Vujoševića do raskrsnice sa ulicom Džona Džeksona.

U saopštenju se navodi da se radi o pokaznoj vježbi pripadnika Uprave policije – Sektora policije za posebne namjene, koja se izvodi u saradnji i koordinaciji sa instruktorima iz američke vojne specijalne jedinice.

- Napominjemo da će prilikom izvođenja vježbe biti upotrijebljena manevarska municija i vježbovne šok bombe - kazali su iz policije.

Zbog vježbe u krugu Ambasade SAD zatvaranje više ulica

Nova srpska demokratija (NSD) najoštrije je osudila, kako kažu, "nezakonito hapšenje Vujadina Dobrasinovica, koji je zatvoren zbog toga što je na svom posjedu i od svojih sredstava napravio spomenik oficiru JVuO Pavlu Đurišiću".
- Nažalost, opet na sceni imamo politiku dvostrukih aršina, posebno kada su u pitanju teme koje treba rješavati dijalogom, bez isključivosti i narativa koji su naslijeđeni iz vremena jednoumlja - navode iz NSD.
U sapštenju dodaju kako nadležni organi ne reaguju na višemjesečne blokade saobraćaja "koje ometaju funkcionisanje čitave države i uništavaju njenu ekonomiju", ali su zato efikasni kada treba ukloniti spomenik koji je podignut na privatnom posjedu.
- Ako se svi slažemo da živimo u 2025. godini onda moramo da se ponašamo u skladu sa vremenom i demokratskim principima, jer bi neko mogao pomisliti da i dalje zivimo u vremenu totalitarizma i da smo se zaustavili u pedesetim ili šezdesetim godinama prošlog vijeka. Dijalog i razgovor o svim temama, pa i onim najbolnijim je najbolje rješenje da se izađe iz svih omraza - zaključuje NSD.

NSD traži da se oslobodi Dobrašinović, koji je napravio spomenik Đurišiću

Piše: Džejms B. Foli
Dr. Erika MekEntarfer ime je slabo poznate birokratkinje koja je do prošle nedjelje vodila jednu gotovo anonimnu američku vladinu agenciju – Biro za statistiku rada (BLS). I dalje je nepoznata, ali, nažalost, više nije na čelu pomenute agencije jer ju je predsjednik Tramp žurno smijenio. Njen "zločin": BLS je prošlog petka objavio procjenu da je američka ekonomija u julu dodala samo 73.000 novih radnih mjesta, što je ispod očekivanja. Podaci su takođe pokazali da je do povećanja broja radnih mjesta djelimično došlo u sektoru usluga i zdravstva, ali ne i u prerađivačkoj industriji – što je zabrinjavajući znak za opšte zdravlje ekonomije. Na kraju, BLS je naniže revidirao i svoje prethodne procjene o broju novih radnih mjesta za maj i jun, i to za čak 250.000.
Statistike koje ukazuju na posrtanje ekonomije prirodno su neugodne svakom predsjedniku; one su gorivo za opoziciju i mjera odgovornosti prema biračima. No odgovorni lideri u normalno funkcionišućoj demokratiji nemaju izbora osim suočiti se s neugodnim podacima – oni su jednostavno dio stvarnosti, poput vremenskih prilika: o njima se može žaliti, ali ih se ne može poricati. Donald Tramp, međutim, nije tipičan lider i nastoji Sjedinjene Države pretvoriti u atipičnu demokratiju. Njegova reakcija na loše ekonomske podatke bila je poricanje stvarnosti: nazivajući statistiku rada "namještenom", otpustio je jadnu dr. MekEntarfer, koja nije bila lično odgovorna za izvještaj koji su izradili tehnički stručnjaci prema ustaljenim procedurama. Sami sirovi podaci, naravno, proizvod su ekonomske stvarnosti. "Nemoj ubiti glasnika" američka je poslovica, često korišćena kad je riječ o onima koji donesu loše vijesti. Predsjednik Tramp ovog je puta – ubio glasnika.
Premda šokantan, ovaj čin tipičan je za njega. Trampova predanost istini u najboljem je slučaju povremena. Više od njegovog uobičajenog laganja zabrinjava njegova potreba za stvaranjem alternativnih verzija stvarnosti i pokušaji da ih nametne svijetu – ili makar svojim lakovjernim pristalicama. Psihički nesposoban da prihvati poraz na izborima 2020. od Džoa Bajdena, Tramp je taj rezultat pretočio u fikciju. Nikada nije mogao priznati da je Rusija 2016. intervenisala u njegovu korist protiv Hilari Klinton; sada Trampov direktor Nacionalne obavještajne službe izmišlja suprotnu stvarnost prema kojoj su predsjednik Obama i njegovi saradnici na izdajnički način skovali ono što Tramp naziva "ruska prevara". Takva iskrivljavanja stvarnosti karakteristična su za autoritarne režime, ali su pogubna za demokratiju, koja zavisi od diskusije zasnovane na činjenicama.
U praktičnom smislu, Trampov napad na vjerodostojnost BLS-a mogao bi narušiti povjerenje u američke ekonomske podatke na koje se oslanjaju brojne institucije u SAD-u i svijetu. Ovaj incident još jednom pokazuje predsjednikovu duboku nesigurnost i psihološku krhkost, što dovodi u pitanje kako bi reagovao suočen sa svjetskom krizom ili trajnim nepovoljnim okolnostima. Nezavisno od svoje panike, Tramp je imao razloga da bude zabrinut zbog dokaza o usporavanju ekonomije. BLS-ov izvještaj za jul možda će kasnije biti revidiran, ali ako se potvrdi trend sporijeg rasta, to bi moglo potkopati opravdanost njegovih omiljenih carinskih politika. U najboljem slučaju, carine na uvoz u SAD uskoro će biti barem 10 do 15 procenata više na nivou svih proizvoda, a znatno veće za određene zemlje i proizvode. To znači da će cijene za američka domaćinstva, preduzeća i potrošače gotovo sigurno porasti u narednim mjesecima, što bi moglo biti politički opasno za Trampa. U velikoj mjeri je izabran zahvaljujući obećanju da će preokrenuti inflaciju iz Bajdenove ere. Ako zbog njegovih politika inflacija ponovo snažno poraste, to bi moglo postati pitanje koje bi konačno moglo okrenuti MAGA bazu protiv njega.
Ova opasnost objašnjava i zašto predsjednik prijeti otkazom još jednom stubu američke – i globalne – ekonomije, predsjedniku Federalnih rezervi (centralnog bankarskog sistema) Džeromu Pauelu. Tramp očajnički želi da "Fed" snizi kamatne stope kako bi podstakao rast, ali Pauel odolijeva pritiscima i drži stope stabilnim. On radije čeka kako bi procijenio inflatorni uticaj novih carina prije eventualnog dodavanja podsticaja ekonomiji, što samo po sebi može potaknuti inflaciju. S druge strane, negativni izvještaji o zapošljavanju obično bi naveli "Fed" na snižavanje stopa. U konačnici, moguć je najgori scenario za ekonomske donosioce odluka – stagflacija, odnosno istovremena recesija i inflacija. SAD još nije u toj fazi, ali za njeno izbjegavanje mogla bi biti potrebna fleksibilnost sa svih strana – snižavanje carina radi suzbijanja inflacije i snižavanje kamatnih stopa radi jačanja rasta.
No predsjednik ne pokazuje znake popuštanja kada je riječ o carinama. Naprotiv, uživa u, čini se, uspješnim nedavnim pregovorima s ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Japan, Južnu Koreju i Evropsku uniju. Dogovor s EU bio je naročito jednostran u korist SAD-a i naišao je na kritike francuskih i njemačkih lidera – carine na američki izvoz u Evropu su ukinute, dok će većina evropskog izvoza u SAD biti oporezovana carinom od 15%. Unija se takođe obavezala da će kupiti američke energetske proizvode u vrijednosti od 750 milijardi dolara i uložiti dodatnih 600 milijardi dolara u SAD. Evropska unija branila je sporazum tvrdeći da će time ispraviti dugogodišnju trgovinsku neravnotežu sa SAD-om te je uspjela zadržati pristup važnom američkom tržištu po relativno niskoj tarifi u poređenju s carinom od 30% koju bi Tramp inače nametnuo za evropski izvoz. Ulaganja i kupovne obaveze prije svega su politički dogovori koji se možda nikada i ne realizuju.
U međuvremenu Tramp je nametnuo drastične carine Brazilu (do 50%), Kanadi (35% na određene proizvode), Indiji (25%), Švajcarskoj (39%) i Kini (25% na većinu izvoza). Zaista je iznenađujuće što Tramp sada primjenjuje svoju taktiku i prema Rusiji. Prošle nedjelje iznenada je objavio da je skratio rok sa 50 na 10 dana za Rusiju da prihvati prekid vatre u Ukrajini, u protivnom će biti uvedene ekonomske sankcije protiv ruskih saveznika poput Indije i Kine zbog kupovine ruske energije. Takođe je otkrio da je naredio premještanje dvije američke nuklearne podmornice kao odgovor na provokativne izjave bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.
Mediji su takođe izvijestili da su Sjedinjene Države prvi put u više od 15 godina premjestile taktičko nuklearno oružje – termonuklearne bombe B61-12 – u vojnu bazu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Predsjednikov izaslanik Stiv Vitkof stigao je juče na pregovore s Vladimirom Putinom u posljednjem pokušaju dogovora prije isteka novog Trampovog roka. Stručnjaci su veoma skeptični da je Putin spreman da odustane od ratnih ciljeva, ali sumnjaju i u Trampovu spremnost za stvarno pooštravanje sankcija Rusiji. Uistinu je nemoguće predvidjeti što će ovaj tajanstveni čovjek učiniti, no čini se da njegovi posljednji odlučni potezi prema Rusiji ipak nijesu bez značaja.

Od Trampovih uobičajenih laži, važniji je njegov poriv da svijetu i pristalicama nametne alternativnu viziju stvarnosti

Socijalistička narodna partija (SNP) formirala je Opštinski odbor u Ulcinju, za čijeg predsjednika je izabran Danilo Nikić. 
 
Nikić se, kako je saopšteno iz SNP-a, na izbornoj konferenciji zahvalio na ukazanom povjerenju i istakao da SNP u Ulcinju mora djelovati u interesu svih građana, uz puno uvažavanje specifičnosti multinacionalne sredine u kojoj žive. 
 
- Naš zadatak je da radimo za dobrobit svakog pojedinca, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost, i da doprinosimo očuvanju suživota i međusobnog poštovanja koje krasi naš grad - poručio je Nikić. 
 
Lider SNP-a Vladimir Joković čestitao je novoizabranim članovima Opštinskog odbora, navodeći da je uvjeren da će oni biti dostojni predstavnici partije u Ulcinju. 
 
- Siguran sam da će članovi ovog odbora na pravi način sprovoditi program i ideje SNP-a, radeći odgovorno, posvećeno i u skladu sa principima naše partije - naglasio je Joković. 
 
U saopštenju se navodi da SNP nastavlja sa jačanjem svoje infrastrukture na lokalnom nivou, kako bi bila još prisutnija u životima građana i spremnija da odgovori na njihove potrebe i izazove.

Formiran OO SNP Ulcinj, Nikić predsjednik

Kada fašiste uvedete u vlast možete samo da očekujete fašizam kao svakodnevicu i društveni trend. Možete samo da očekujete vlast koja će sve više biti fašistička, istakao je predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.&nbsp;
- Kada ste u vlasti sa fašistima, vremenom uz njih sve više postajete statisti, voljni ili nevoljni saučesnici. Za sve to istorija pruža dovoljno primjera. Dovoljno je vidjeti kako je na vlast došao najveći monstrum 20. vijeka čijim gvozdenim krstom je odlikovan zlikovac Pavle Đurišić - navodi Vujović.&nbsp;
Zato, ističe, nema iznenađenja, ovo je samo početak onoga što im je u planu.&nbsp;
- Jer, divlja, primitivna i zla politika i ideologija može da radi samo to - da divlja i dnevno manifestuje primitivizam i zlo. Na raznim poljima - od pucanja i prebijanja po ulicama, preko referenduma o UNESCO-u, do spomenika zlikovcima. Oni stati neće već će nastaviti još jače i žešće - naglašava Vujović.&nbsp;
Vujović poručuje da zato svi treba da ustanu da ih zaustave.&nbsp;
- Najširi front protiv fašizma. A tada će biti u mišjoj rupi đe im je i mjesto. Baš tamo đe su sada njihovi koalicioni partneri - zaključio je Vujović.&nbsp;

Vujović: Divlja, primitivna i zla politika može samo da divlja i dnevno manifestuje primitivizam i zlo

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, funkcioner Bošnjačke stranke Mirsad Nurković najozbiljniji je kandidat za novog ministra odbrane, tvrde izvori Portala ETV bliski Vladi i premijeru Milojku Spajiću. - Premijer je prethodnih dana imao niz intenzivnih sastanaka sa političkim partnerima, ali i sa diplomatskim predstavnicima i najbliži je odluci da resor odbrane preuzme Mirsad Nurković – kažu naši nezvanični sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080710088_ff60d1e5502386789ef600d2b514a2cffdb69e5f8abe26d018eca4bc7cafbf8e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Milojko Spajić</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je prije dva dana da će Spajić smijeniti aktuelnog ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate) nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je tada jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. ZVANIČNO ĆUTANJE Na informacije Portala ETV nije bilo reakcije. Bečićeve Demokrate, uvijek spremne i agile za reakciju preko društvenih mreža – zaćutale su. Nije su se oglašavali iz najjače partije parlamentarne većine, Nove srpske demokratije Andrije Mandića. I DNP milana Kneževića se nije oglašavao. Očito je da partneri PES-a u čekaju da prvi javni potez povuče Milojko Spajić: da zvanično predloži razrješenje ministra odbrane.&nbsp; Za sada, Spajić je za odluku da smijeni Krapovića prvo zatražio podršku svoje partije, odnosno Predsjedništva Pokreta Evropa sad, a u prethodna dva dana imao je brojne konsultacije sa domaćim i međunarodnim partnerima. Naši nezvanični sagovornici nemaju informacije koji su još kandidati pominjani, ali, kako tvrde, Nurković je, za sada, Spajićev „prvi pik“. Izvori Portala ETV iz sektora bezbjednosti kažu da će jedan od prvih zadataka novog ministra odbrane morati da bude potpuni otklon od agenata i saradnika srpske vojne obavještajne službe koji su detektovani već neko vrijeme. - Međunarodni partneri izrazili su ozbiljnu zabrinutost za evropski put Crne Gore zbog politike koju sprovodi značajan dio ministara u Spajićevoj Vladi koji su naklonjeni politici nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije Za budućnost Crne Gore koju predvode aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević – tvrde izvori Portala ETV.&nbsp; Treći lider DF-a, iako je u političkoj penziji, bivši poslanik i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, dodao je naš sagovornik, pruža podršku nastavku dominacije te politike kroz sponzorisane objave na društvenim mrežama.&nbsp; NEVOLJE U ,,SPAJIĆEVOM RAJU“ „Raznolika“ Vlada Milojka Spajića suočava se sa brojnim problemima u funkcionisanju i koordinaciji, ali međunarodni partneri su neko vrijeme tolerisali sve njene ispade u pokušaju da i sa ovakvom izvršnom i parlamentarnom vlašću Crna Gora uđe u Evropsku uniju. „Crvena linija“, kako kažu naši izvori, bili su prijedlozi izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakona o unutrašnjim poslovima, kada je Spajić upozoren da se takve izmjene neće tolerisati. A onda je uslijedio i skandal koji je izazvao Krapović sa značkama za posadu „Jadrana“, što je izazvalo žestoku reakciju zvaničnog Zagreba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080710088_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>U „KANDŽAMA“ SRPSKIH VOJNIH OBAVJEŠTAJACA: Dragan Krapović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući, pored ostalog, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Krapović je na protestnu notu poručio da za ,,njom nije bilo potrebe“. POSLJEDNJA OPOMENA Ispostavlja se da će on, ipak, morati da plati cijenu svoga skandaloznog postupka, jer je Spajić svjestan da - ako ne bude reakcije iz Podgorice - postoji ozbiljna mogućnost da Hrvatska, kao i u decembru prošle godine, Crnoj Gori opet blokira zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika.&nbsp; I tada je Hrvatska prethodno upozorila našu zemlju dostavljajući non-pejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a među njima i brod „Jadran“. Da neće tolerisati ispade crnogorskih proruskih i prosrpskih vlasti Hrvatska je jasno stavila do znanja i u julu prošle godine kada je za nepoželjne u toj zemlji proglasila čak dvojicu crnogorskih zvaničnika i jednog poslanika.&nbsp; Na „crnoj listi“ Hrvatske našli su se lideri otvoreno proruskih i prosrpskih partija - šef Nove srpske demokratije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, prvi čovjek Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević, te predsjednik Demokrata i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić. Proglašavanju Mandića, Kneževića i Bečića perosnama non grata u Hrvatskoj prethodilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Skupštini Crne Gore, nepun mjesec ranije. Kako smo objavili prije dva dana, Spajić je Predsjedništvu PES-a najavio i mogućnost rekonstrukcije Vlade.

Mirsad Nurković kandidat za ministra odbrane

&nbsp;-Ja sam pred sudom iznio istinu i mnogi su u ozbiljnoj panici jer je konačno izašlo na vidjelo da sam žrtva političkog progona. Specijalno državno tužilaštvo kao zarobljena institucija, sa pojedinim političarima, a preko specijalnog tužioca Miloša Šoškića, uz nezapamćene zloupotrebe, mijenjalo je, falsifikovalo i skrivalo dokaze. Pogotovo poruke sa nekad zaštićene skaj komunikacije koje su razotkrile i srušile montirani optužni akt protiv mene, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića - &nbsp;navodi, između ostalog, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, u pismu, koje je, preko svog advokata, dostavio Portalu ETV i Televiziji E. SRUŠENI TEMELJI OPTUŽNICE MILOŠA ŠOŠKIĆA Katnić i Lazović uhapšeni su 14. aprila prošle godine i od tada su u pritvoru zbog sumnje da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminalnom klanu, a kao dio te grupe označen je i tužilac Čađenović. Predočene skaj komunikacije koje je na četiri ročišta iznio Katnić do temelja ruše navode optužnice Miloša Šoškića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806160820_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>U OPTUŽNICI PRIKRIVAO SKAJ PORUKE: Specijalni tužilac Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U obraćanju javnosti tužilac Katnić objašnjava političu pozadinu kompletnog slučaja u kojem, kako ističe, ,,pojedinici iz vladajućih struktura ne prezaju ni da zaprijete sudijama vetingom čime, zapravo, ostvaruju naum predsjednika Skupštine Andrije Mandića“. &nbsp;Katnić ukazuje i da je 3. jula poslanik Demokrata Momčilo Leković u Skupštini pokazivao njegovu fotografiju sa lisicima na rukama. &nbsp; &nbsp;LEKOVIĆEV ZLI NAUM -To je protivzakonito i predstavlja zloupotrebu funkcije koju obnaša. Poslanik Leković je to uradio s jednim zlim ciljem - da me ponizi, uplaši! Sve da bi u moju porodicu unijeli trajni nemir i pokazali im svoju moć i sugerisali da mojim najbližim srodnicima nema mjesta u Crnoj Gori! Ali, i da bi uplašili sve one koji se suprotstavljaju ovoj okupaciji institucija države Crne Gore, a posebno sudske vlasti. Sramno! No, dovoljno je reći: kakav čovjek, takva i diskusija, naglasio je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806160820_b81e970fbefbbc5fdd34e5d9139be47c59ecdbfcc4c7bd6bfda30de8c06275ce" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata "> <figcaption>PARADIRANJE: Momčilo Leković, poslanika Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Bivši glavni specijalni tužilac u pismu iz Spuža razotkriva i motive pojedinaca iz vlasti zbog čega prijete sudijama vetingom. Odgovor se, kako kaže, krije u odluci Višeg suda u Podgorici kojom je, potuno po zakonu, a protivno ciljevima političkih moćnika - preinačeno rješenje sudije za istragu da se privremeno oduzme ne samo Katnićeva već i imovina Katnićeve porodice. Tako je, ističe bivši glavni specijalni tužilac, propao podmukli plan finansijskog udara i osiromašenja porodice. &nbsp; PRIJETNJE SUDIJAMA &nbsp; -Zato se sada prijeti sudijama vetingom! Zato što su konačno, sa zakašnjenjem ali ne i prekasno za pravdu, pokazali da su kadri stati na put samovolji i arbitrarnosti tužioca Miloša Šoškića. Uznemirila ih je odluka vijeća Višeg suda u Podgorici kojom su preinačili rješenje sudije za istragu, a kojim je bio prihvaćen predlog tužioca da mi se imovina privremeno oduzme, i ne samo moja, već i moje porodice, a što smo sve časno i pošteno zarađivali čitav naš radni vijek – naglasio je Katnić. Dodao je da su zbog toga mnogi u panici jer je vijeće Višeg suda dalo upute da bi se utvrdila istina, a poznato je, da se do nje dolazi na osnovu dokaza koji se izvode u skladu sa zakonom. &nbsp;-To znači da moraju biti pribavljeni u originalu, bez izmjena i falsifikovanja, &nbsp;suprotno činjenju tužioca Miloša Šoškića. I ne samo ovi dokazi, već i oni koje je sakrio. A sakrio je na desetine Skaj komunikacija koje je odbrana pronašla i predložila da se kao dokazi izvedu u originalu na glavnom pretresu. Predložili smo da se pribave od Europola. Zašto im smeta istina, a posebno originalne Skaj komunikacije – upitao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806160824_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoškić"> <figcaption>OPTUŽNICA NA KLIMAVIM NOGAMA: Milivoje Katnić, Zoran Lazović, Saša Čađenović i Miloš Šoški(Photo: I.Abramović )</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEV FALSIFIKAT UZ ZNANJE NOVOVIĆA I MARKOVIĆA Odgovor je jasan: ,,tužilac Miloš Šoškić je sa svojim timom sakrio brojne poruke, a one koje su bile plod njegovog interesovanja i koje je naveo u optužnici mijenjao je i falsifikovao i sa tim su upoznati Andrija Mandić, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i vrhovni državni tužilac Milorad Marković“. &nbsp; Katnić kaže da je razobličena pozadina njegovog procesuiranja, manipulacija dokazima i da se zbog toga prijeti vetingom, a pogotovo što je odbrana pribavila brojne komunikacije koje upravo ruše ključne optužbe Šoškića da su on, Lazović i Čađenović „radili“ za kavačku kriminalnu grupu. Katnićev zahtjev sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović bio je da te dokaze – poruke sa skaj aplikacije - budu izvedene na glavnom pretresu. On u pismu ukazuju da je sud po zakonu obavezan da postupi i sprovede dokaze ali upozorava na prijetnj koje ne jenjavaju na tu granu vlasti što, prema njegovim riječima, &nbsp;predstavlja tešku zloupotrebu, &nbsp;direktno miješanje i pritisak na sud. -Prijetite meni, no znajte da mi nećete saviti glavu dok mi je na ramenima. Na kraju, zapamtite i Vi i svi kojima se čini da vam more nije do koljena, mnogo je od vas bila jača srednjovjekovna inkvizicija, pa kada ste odlučili da sprovedete ono što nije njoj uspjelo i zamijenite Sunce, a Zemlju stavite u centar kosmosa, proći ćete isto kao što su inkvizitori prošli. Nećete zatrijeti pravdu i istinu. Neće vam pomoći žrtvovanje Milivoja Katnića. Na snazi je podjela vlasti. Nezavisna sudska vlast i slobodna Crna Gora će ponovo zasijati! Luča slobode i pravde će odagnati sile mraka i tame &nbsp;- zaključuje je Milivoje Katnić u pismu iz Spuža.

KATNIĆ: „Nećete zatrijeti pravdu i istinu, luča slobode i pravde odagnaće sile mraka i tame!“

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Tag: ambasada-sad