<p>Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori pozdravila je međupartijski dogovor u Skupštini Crne Gore o izbornim reformama, ocjenjujući ga kao važan korak ka jačanju integriteta izbornog procesa i povjerenja građana u demokratske ishode - navodi se u saopštenju sa Instagram mreže.</p>
<p>Ambasada je posebno istakla značaj rodne ravnopravnosti u budućem izbornom procesu.</p>
<p>- Posebno ohrabruje odluka da najmanje 40 odsto kandidata budu žene. Nadamo se da će se ova ambicija pretočiti u veću zastupljenost žena među izabranim predstavnicima.“</p>
<p>Podsjeća se i na višegodišnju podršku Crnoj Gori na planu reforme izbornog sistema.</p>
<p>- Ujedinjeno Kraljevstvo već dugo pruža podršku naporima Crne Gore da izgradi transparentniji i otporniji izborni sistem. Zahvalni smo na bliskoj saradnji sa organizacijama civilnog društva kao što su CeMI i CDT, stručnom doprinosu međunarodnih partnera, uključujući IFES i NDI, kao i konstruktivnoj ulozi poslanika iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu - navode iz Ambasade.&nbsp;</p>
<p>Naglašava se da će nastaviti saradnju na sprovođenju izbornog zakonodavstva.</p>
<p>- Radujemo se nastavku saradnje na potpunom sprovođenju reformi. Slobodni i fer izbori, otporni na strani maligni uticaj, predstavljaju temelj svakog demokratskog društva - zaključuje se u saopštenju britanske Ambasade.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Britanska ambasada: Međupartijski dogovor o izbornim reformama važan korak za demokratiju

<p>Ujedinjeno Kraljevstvo jeste i biće posvećeno pomoći Crnoj Gori, kako kroz unapređenje institucionalnih kapaciteta, tako i kroz pružanje ekspertize u ključnim reformskim procesima, poručila je britanska ambasadorka <b>Don Meken </b>na sastanku sa ministrom unutrašnjih poslova <b>Danilom Šaranovićem</b>.</p>
<p>Šaranović i Meken su potvrdili strateško opredjeljenje za dalje jačanje odnosa dvije partnerske zemlje i istakli sadržajnu saradnju na planu unutrašnjih poslova.</p>
<p>Šaranović je zahvalio na podršci koju Ujedinjeno Kraljevstvo pruža Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno kroz jačanje kapaciteta granične policije, specijalizovane obuke i razmjenu iskustava.&nbsp;</p>
<p>- Rezultati koje kontinuirano postižemo u borbi protiv svih vidova kriminala potvrđuju odlučnost da budemo pouzdan partner, a na tom putu izuzetno cijenimo pomoć Ujedinjenog Kraljevstva - kazao je on.</p>
<p>Šaranović je akcentovao i posvećenost crnogorske policije upravljanju ilegalnim migracijama.&nbsp;</p>
<p>Ministar i ambasadorka su se saglasili da je na ovom planu veoma važna efikasna razmjena informacija i uvezivanje zemalja. U tom pogledu, istakli su uvjerenje da će se kroz inicijativu UK za formiranje Zajedničke izvršne grupe za sprečavanje nelegalnih migracija (JMTF) unapređivati otkrivanje ilegalnog kretanja državljana trećih zemalja, što će imati pozitivan uticaj na bezbjednost u regionu ali i cijeloj Evropi.</p>
<p>- Ambasadorka Meken je izrazila zadovoljstvo što se u kontinuitetu potvrđuje da dvije zemlje saradnju zasnivaju na zajedničkim vrijednostima. Pozdravila je posvećenost Ministarstva unutrašnjih poslova ostvarivanju ključnih ciljeva u oblasti očuvanja bezbjednosti, ističući da transnacionalni karakter bezbjednosnih izazova nameće stalnu potrebu za saradnjom - navedeno je u saopštenju MUP-a.</p>
<p>U tom kontekstu, Šaranović je saopštio da prepoznaje značaj zajedničkog djelovanja u oblasti borbe protiv transnacionalnog teškog i organizovanog kriminala te iskazao punu otvorenost da kroz konstruktivan dijalog dođe do formalizacije ove saradnje.</p>
<p>- Sagovornici su zaključili da će zajednički napori i otvoren dijalog dodatno osnažiti bilateralne veze dvije zemlje i doprinijeti regionalnoj i evropskoj bezbjednosti - zaključeno je u saopštenju MUP-a.</p>

1250x600

Meken Šaranoviću: UK će pomoći unapređenje institucionalnih kapaciteta i pružiti ekspertizu u ključnim reformskim procesima

<p>U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine <b>Andrijom Mandićem</b>, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.</p>
<p>- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p>
<p>Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.</p>
<p>Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.</p>
<p>Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;</p>
<p>Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.</p>
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
<p>Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.</p>
<p>- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.</p>
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
<p>Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.</p>
<p>Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.</p>
<p>- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
<p>Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.</p>
<p>- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.</p>
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
<p>I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.</p>
<p>- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.</p>

Anja Ivanović

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

<p>Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat. Želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem.</p>
<p>To su iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva odgovorili na pitanja Portala ETV o hitnom pozivu proruskog i prosrpskog fragmenta vlasti - koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine <b>Andrijom Mandićem</b>, na predlaganje donošenja zakona o agentima stranog uticaja. &nbsp;</p>
<p>Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.</p>
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
<p>Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su Portalu ETV kazali da su duboko zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode.</p>
<p>Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.</p>
<p>Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.&nbsp;</p>
<p>- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
<p>Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.</p>
<p>- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.</p>
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
<p>Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovoru na pitanja Portala ETV</a> pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;</p>
<p>Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.</p>
<p>I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.</p>
<p>- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.</p>
<p>U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.</p>

Ambasada UK o inicijativi ZBCG: Ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa putem evropskih integracija

<p>Rusija bi mogla da upotrijebi svoju mornaricu kako bi spriječila evropske sile da zapljene njene brodove, a mogla bi i da se osveti evropskom brodarstvu ukoliko dođe do zapljene ruskih brodova, izjavio je u utorak <b>Nikolaj Patrušev</b>, bliski saveznik predsjednika <b>Vladimira Putina</b>.</p>
<p>Zapadne države nastoje da isključe Rusiju iz globalne trgovine i uskrate joj finansiranje uvođenjem više od 30.000 sankcija zbog rata u Ukrajini.</p>
<p>Takođe su pokušale da blokiraju tankere za naftu za koje sumnjaju da prevoze ruske pošiljke nafte.</p>
<p>U januaru su Sjedinjene Države zaplijenile tanker za naftu pod ruskom zastavom u okviru napora da ograniče izvoz venecuelanske nafte.</p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin takve je postupke opisao kao pirateriju.</p>
<p>- Ako im ne pružimo oštar otpor, uskoro će Britanci, Francuzi, pa čak i baltičke zemlje postati toliko arogantni da će pokušati da blokiraju pristup naše zemlje morima, barem onima u atlantskom basenu - rekao je Patrušev, Putinov savjetnik i predsjednik ruskog Pomorskog odbora, za ruski medij Argumenti i činjenice.</p>
<p>Vjeruju, dodaje, da je, kao i uvijek, najbolje jemstvo bezbjednosti plovidbe mornarica.&nbsp;</p>
<p>- U glavnim pomorskim područjima, uključujući regione daleko od Rusije, moraju biti trajno raspoređene značajne snage, snage sposobne da ohlade strasti zapadnih pirata - rekao je Patrušev.</p>

Kremlj: Rusija bi mogla upotrijebiti mornaricu ako Zapad zaplijeni naše brodove

<p>Kantautor<b> Bojan Marović </b>predstavio je novu pjesmu "Alibi", u kojoj je, kako kaže, napravio iskorak iz prepoznatljivog baladnog i pop izraza i zakoračio u funk zvuk. Gostujući u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E, Marović je istakao da mu je taj žanrovski zaokret predstavljao veliki izazov.</p>
<p>Iako je poznat po baladama i pop zvuku, odmalena je, navodi, veliki ljubitelj funka i izvođača poput Prince, James Brown i Dino Dvornik, pa je želio da spoji mediteranski pop senzibilitet sa energijom tog žanra.</p>
<p>Tekst za novu pjesmu "Alibi" radio je zajedno sa<b> Draganom Milošević</b>.</p>
<p>- Svaki dan u toj jednoj ženi imaš sjaj u koji se ti zaljubiš, cvjetaš i onda se desi haos i onda je svaki dan novi alibi, zašto je sve to, kako je sve to došlo. Prepisao sam jednu svoju situaciju koja mi se desila u životu, kroz taj refren je sve rečeno - ako ti to zoveš ljubav ja nemam ništa s tim - rekao je Marović.</p>
<p>Govoreći o reakcijama publike, istakao je da su komentari na produkciju i muziku pozitivni, te da se od njega možda i nije očekivalo da napravi ovakav iskorak.</p>
<p>- Ja sam poznat po baladama, poznat sam po nekom pop zvuku, a sad sam se uhvatio bukvalno u klinč sa funk muzikom i to je za mene jedna egzotika. Ja obožavam funk muziku od malena i nekako mi je to bio izazov. I dan danas me inspiriše ta energija Princa, Džejms Brauna, Dina Dvornika i mnogih drugih. Ovdje se to nekako sa mediteranskim popom taj funk ukrstio, a super je što su se u cijeloj toj priči našla dva lika koja su pričala o svemu tome, a to je Dragan Ivanović i ja, onda se taj neki senzibilitet lijepo spojio i to je, kako ja kažem, neka prva saradnja Kotora i Podgorice a da je bilo glatko, super i bez ikakve frke - istakao je Marović.</p>
<p>Pjesma "Alibi" objavljena je uoči 14. februara, Dana zaljubljenih, i tematski je vezana za taj datum. Marović smatra da u 2026. godini umjetnost mora biti dostupna publici, te da muziku stvara sa željom da se dopadne ljudima.</p>
<p>- Dosta je upitno da li je pop muzika uopšte umjetnost, zato što popularna umjetnost nosi i jednu dozu komercijalnog kod sebe, ali opet na kraju to određuju ljudi, ne određuješ ti, ti si taj koji proizvodi sve to, ali proizvodi u skladu sa nekim svojim unutrašnjim bićem i onim što sve radi u tebi u tom trenutku - zaključio je Marović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUptsdsLoErs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marović: Uhvatio sam se u klinč sa funk muzikom i to je za mene jedna egzotika

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog, kako su rekli u toj organizaciji, maltretiranja kolumniste<b> Duška Kovačevića</b>, koji je po nalogu državnog tužioca pozvan na informativni razgovor u policiju zbog javno iznesene kritike rada direktora Uprave policije.</p>
<p>Tim povodom, HRA se obratila Vrhovnom državnom tužiocu sa zahtjevom da se hitno ispitaju okolnosti ovog slučaja i o zaključku obavijesti javnost, kao i da se izdaju jasna uputstva državnim tužiocima o primjeni međunarodnih standarda slobode izražavanja, kako bi se spriječilo dalje neosnovano uznemiravanje kritičara vlasti i zaštitila sloboda izražavanja.</p>
<p>- Duško Kovačević je juče pozvan u policiju zbog teksta „Bolji od bjekstva", objavljenog na njegovom Fejsbuk profilu 1. februara. Telefonom mu je saopšteno da se poziva po nalogu državnog tužioca zbog navodnih prijetnji direktoru Uprave policije, iako objava očigledno ne sadrži nijednu prijetnju. On je doveden u situaciju da policiji mora da objašnjava kako u javnom komentaru na Fejsbuku nije prijetio direktoru policije, iako je to sasvim jasno iz samog komentara. Državni tužilac je to morao sam da zaključi, čitanjem Kovačevićevog teksta - saopšteno je iz HRA.</p>
<p>Iako je Osnovno državno tužilaštvo u međuvremenu saopštilo da u njegovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, šteta je, ističu u HRA, već učinjena – kako Kovačeviću lično, tako i slobodi izražavanja u Crnoj Gori.</p>
<p>U HRA poručuju da Crna Gora ne smije da dozvoli praksu pozivanja novinara, kolumnista i građana na policijska i tužilačka saslušanja zbog iznošenja stavova o pitanjima od javnog interesa, posebno kada je riječ o radu nosilaca javnih funkcija, koji su dužni da trpe viši stepen kritike. </p>
<p>- Takva praksa je suprotna standardima Evropskog suda za ljudska prava i podstiče autocenzuru, čime se ugrožava demokratski poredak - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>U HRA podsjećaju da krivično-pravna represija u oblasti slobode izražavanja može biti opravdana samo u izuzetnim slučajevima, poput govora mržnje ili poziva na nasilje, čega u ovom slučaju očigledno nema.</p>
<p>Pored toga, ukazuju i na proceduralne propuste u postupanju policije.</p>
<p>- Kovačević nije dobio pisani poziv sa jasno navedenim razlogom, niti je poučen o pravu da saslušanju prisustvuje uz advokata, a u zapisniku nije navedeno zbog kog krivičnog djela je pozvan niti da je poziv upućen po nalogu državnog tužioca. Nastavak prakse pozivanja građana na saslušanja učinio bi državno tužilaštvo instrumentom za suzbijanje kritičkog mišljenja, jer i sam poziv na informativni razgovor zbog iznesene kritike proizvodi neprimjeren zastrašujući efekat na sve građane - zaključeno je u saopštenju HRA.</p>

HRA: Pozivanje Duška Kovačevića u policiju zbog kritike direktora policije je zastrašivanje

<p>Profesor i novinar u penziji <b>Božidar Jaredić </b>ocijenio je da je neophodno otvoriti širu stručnu i društvenu raspravu o tome šta predstavlja standardizovani crnogorski jezik i kojim jezikom građani Crne Gore zaista govore. Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Jaredić je istakao da su jezičke nedoumice i dalje prisutne u javnom prostoru.</p>
<p>On smatra da je paradoksalno što se, kako kaže, i među onima koji govore kodifikovanim crnogorskim jezikom često čuju zahtjevi za uvođenjem srpskog jezika u službenu upotrebu.</p>
<p>- Ona ne zna da govori crnogorskim jezikom, zato bi bilo dobro i bilo bi potrebno da Institu za jezik, i Fakultet za crnogorski jezik i radiotelevizije da pokrenu šire rasprave o tome šta je standardizovani crnogorski jezik i ko kojim jezikom govori. Jasno je sasvim danas i možemo reći da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski slični jezici, ali svaki ima svoje posebnosti. Crnogorski jezik je u odnosu na srpski poseban zato što je ijekavica, u Srbiji je isključiva ekavica, Vuk je bio uveo ijekavicu ali su mu se pobunili beogradski trgovci i novosadski intelektualci i morao je prilagodi i svoj rječnik i svoju gramatiku srpskom ekavskom izgovoru - rekao je Jaredić.</p>
<p>On je podsjetio i na Novosadski dogovor iz 1954. godine, kada je, kako navodi, formiran srpskohrvatski jezik.</p>
<p>- Potpuno je jasno da sada mi imamo ljude koji stalno govore ‘govorimo srpski’, a kad bi bila anketa sa pitanjem "govorite li vi ekavskim ili ijekavski" vidjeli biste da bi u Crnoj Gori sigurno bilo 70 posto ljudi koji govore ijekavski, to je osnovno obilježje razlike između srpskog i crnogorskog jezika uz, naravno, što su u crnogorskom jeziku konačno prihvaćena ta dva fonema Ś i Ź koja su uvijek bila u upotrebi od Petra I i vladike Danila, oni su takođe govorili narodnim jezikom - onim jezikom.koji je Vuk prihvatio kao književni jezik - zaključio je Jaredić.</p>
<p>Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu Televizije E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5iNci2bf3U&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Tag: ambasada-ujedinjenog-kraljevstva